
Afai o le tulafono faʻanatura ma le tiutetauave e aofia ai le teena,
o lenei e matuaʻi tatalaina ai le ala
i amioga faʻatatau i tulaga taʻitasi
ma i totalitaryism o le Setete
i le tulaga faaupufai.
—POPE BENEDICT XVI, Lautele aofia, Iuni 16th, 2010
L'Osservatore Romano, Lomiga Faʻaperetania, Iuni 23, 2010
Ou te lagona e tatau i le Iunaite Setete ona faasaoina le lalolagi…
- Auauna a le Atua Maria Esperanza
O le Bridge to Heaven: Faʻatalanoaga ma Maria Esperanza o Betania,
saunia e Michael H. Brown, i. 43
Aperaamo, le tama o le faʻatuatua, o lona faʻatuatua o le papa e taofi ai le vevesi,
le lolovaia primordial lolo o faʻafanoga, ma faʻapea ona lagolagoina foafoaga.
O Simona, o le muamua na taʻutaʻu atu o Iesu o le Keriso…
ua avea nei e ala i le malosi o lona faʻatuatua faʻa-Aperaamo, lea ua faʻafouina ia Keriso,
o le papa o loʻo tu i le tai le mama o le le talitonu
ma lona faʻatafunaga o le tagata.
—POPE BENEDICT XVI (Katinale Ratzinger)
Valaauina i le Faʻamanatuga, Malamalama i le Ekalesia Aso Nei, Adrian Walker, Tr., I. 55-56
O I LENEI e lua lava mea taofiofi a tai sousou mai le ufitia le lalolagi. O le tasi e faapolokiki i le natura, o le tasi e faaleagaga. Muamua, o le faaupufai…
O LE TOEFUATAIGA POLITAI
E i ai le aga masani i taimi mo aʻu uo Amerika e vaʻaia le vateatea o faʻataʻamilo i lo latou atunuʻu. Ae afai o le mea ua tusia i Mealilo Papelonia e moni, ona avea ai lea o Amerika ma atunuʻu i Sisifo o tagata autu i le faʻaiuga o lenei tausaga. Mo St. John o loʻo tautala e le gata i le onā o le lalolagi i le tamaoaiga, faʻapiʻopiʻo, ma le faʻatauaina o Papelonia, ae ina ua iʻu lava ina pa'ū lona faiga, na amataina i se vaitaimi puʻupuʻu o le malo o Satani, o se "manu feʻai."
le Tusi o Faaaliga aofia ai ma le tele o agasala a Papelonia - le faʻailoga o le tele lotu le faʻalelotu o le lalolagi - o le mea moni e fefaʻatauaʻi ma tino ma agaga ma tausia i latou o oloa. (Faaa. rev 18: 13). I lenei tulaga, o le faʻafitauli o fualaʻau faʻasaina foi lona ulu, ma le faʻateleina o le malosi e faʻalauteleina ai ona feʻe i le lalolagi atoa - o se faʻaaliga manino o le pule saʻo o le mamone e faʻasesēina tagata. E leai se fiafiaga e lava, ma o le tele o le faʻaseseina o le onā e avea ma sauaga e malepelepe vaega atoa - ma o nei mea uma i le igoa o le ogaoga malamalamaaga o le saʻolotoga lea e faʻaleagaina ai le saolotoga o le tagata ma iu ai lava ona faʻaleagaina ai. —POPE BENEDICT XVI, I le sauniga o le Kerisimasi Faʻafeiloaʻiga, Tesema 20, 2010; http://www.vatican.va/
Talu mai le palota o le 2016, e i ai le mea e uiga i talafou a Amerika o loʻo talatala. Aisea? Aua o loʻo tatou vaʻavaʻai atu i le taua mo Amerika, ma moni, le atoa i Sisifo lalolagi.
O le tala Amerika o le "tupe o fefaatauaiga" i le lalolagi atoa. Amerika o le tamaoaiga ma
malosiʻaga a le militeli, o oloa o suauʻu, ma lona manaʻoga mo oloa na avea ma sao taua i le manuia, mativa, taua, ma laufanua faapolokiki na fausiaina tele vaega o le tele o le lalolagi i se tasi auala po o se isi, aemaise lava i taimi ua tuanaʻi seneturi. O le "emepaea" o Sisifo na aumaia uma le saua ma le temokalasi, pogisa ma le malamalama. E moni i lenei taimi-ua tuʻu 'ese le feteʻenaʻi o uiga o Peresitene Donald Trump-o le toe puipuiga o le temokalasi moni ma le saolotoga moni o le tautala ma tapuaiga i le lalolagi o le taimi nei pulega o le Iunaite Setete (e ui lava na faia e Lusia se mea e ofo ai ae o ni taumafaiga faʻafefiloi e puipuia ai mea o loʻo taua i luga: vaʻai Lusia… Lo tatou Sulufaʻiga?).
E tatau ona ou faʻatagaina lena faʻasalaga i lalo mo sina taimi.
O le mafuaʻaga ua tanu e Europa lona faʻakerisiano, e ui i lapataʻiga a pope e tolu mulimuli. O lona laʻititi maualalo le fanau mai ma le tatalaina tuaoi o faiga faʻavae ua toeititi olopalaina lona tofi faʻaKerisiano. I Amerika i Matu, ua ofi atu Kanata i le vaitaimi o le maeʻa ai o le faʻaKerisiano i lalo o lana taʻitaʻiga o loʻo iai nei, a o Mexico ua alu ifo i le soli o le tulafono. O le Islamic Jihad i Aferika ma Sasaʻe tutotonu o loʻo faʻaauau pea ona faʻateʻa ma faʻaleaogaina na laufanua o aiga Kerisiano ma faifeʻau. Ae maise lava, O Saina e filemu, e oso lemu i luga o se militeli ma tekonolosi malosiʻaga a o ulufale atu i se fou vaitau o agafesoʻotaʻiga faʻataʻitaʻiga, sauaga faʻakerisiano, ma faʻamalosia le le talitonuina o le Atua i luga o ona tagata vaivai.
E leai se masalosalo e totoe se sui tauva moni na te taofia le paleni o le saolotoga i le lalolagi (pei ona tatou iloa) nai lo Amerika. Ae o lona tulaga mautu i le taimi nei e maaleale pei o se fale o kata. O loʻo faʻaauau pea le lele aʻe o le aitalafu a le Iunaite Setete, ma tuleia ai i talaatu o le bankruptcy, tusa lava pe tuputupu aʻe lona GDP ma le malosi galue. Ua leva ona lapataia e le au economists mo le tele o tausaga le oʻo mai o se faʻalavelave mataʻutia pe a oʻo atu le credit i le cash reserve.[1]ff. 2014 ma le Faʻaola Manu
Ae e sili mamao atu lona taua le tulaʻi mai o lefou Komunisi”I le Iunaite Setete — e le i mafaufauina na o le sefulu tausaga talu ai. O le tamaʻi pepe
fanau a fanau — o e na fafagaina talafaʻasolopito talaʻaga, talaʻaga tauagavale, ma le lotu fou o le "faʻapalepale" e le taliaina se mea seʻi vagana o ona lava aitia - ua amata ona faʻafeiloaʻia le talitonuga a le Marxist e faʻatumuina le gaogao na le manuia ai le Kapitalista. Ioe, o le autalavou o lumanaʻi e masani ona avea ma taulaʻiga:
O le mea lea o le Communist ideal manumalo i luga o le tele o sili atu le mafaufau tagata o le alalafaga. O i latou ia ua avea ma aposetolo o le gaioi i le au atamamai laiti o loʻo matutua pea e le amanaʻiaina mea sese o le faiga… A faʻateʻa lotu mai le aʻoga, mai aʻoga ma mai lautele olaga, pe a fai ma sui o le faʻaKerisiano ma ona paia sauniga e faia e tauemuina ai, tatou te le o faʻamalosia ea le matapeʻapeʻa o le eleele lafulemu o le Communism? —POPE PIUS XI, Divinis Redemptoris, n 78, 15 78
Aisea e te manatu ai na amata e St. John Paul II Aso o le Autalavou a le Lalolagi? Ia tetee ai i le osofaiga i le aiga ma lana fanau.

E le gata i lea, o le tele o mea na faatu e le au peresitene muamua e faaleaga le faa-Kerisiano, aemaise i le soloia o le tulafono faalenatura. E pei ona taua e Johnathan mulimuli ina ua maeʻa le faauigaina o le faʻaipoipoga iina:
… O le faaiuga o le vaiaso na teʻa nei, e le naʻo le faʻavae o le faʻavae, ae na mulimuli maitulafono. Lona uiga ua tatou le toe ola i totonu o se faʻavae o tulafono, ae i lalo o se faiga e faʻatautaia e le loto o tagata. —Editorial, Jonathan V. Mulimuli, Le Vaiaso Taʻitasi, Iulai 1st, 2015
Lona uiga, o se taimi o soli tulafono.[2]ff. Le Itula o le Amioleaga O le saʻo lava lena o le lapataʻiga na tuʻuina mai pea e Pope Benedict seʻia oʻo ina faʻatusatusa o tatou taimi i le paʻu o le Emepaea o Roma:
O le malepe o mataupu autu o le tulafono ma amioga tatau o loo faavae ai latou, na pa ai le vai, se ia oo i lena taimi na puipuia ai le nonofo fealofani o tagata. Sa goto ifo le la i luga o le lalolagi atoa. O faʻalavelave faʻanatura masani na atili faʻateleina ai lenei lagona o le le saogalemu. Sa leai se paoa i le vaai atu e mafai ona taofia ai lenei paʻu. Na atili ai ona finau pea, ole ole ole malosi a le Atua: ole aioi ina ia sau ma puipui ona tagata mai nei taufaamataʻu uma.... Mo uma ona faʻamoemoe fou ma avanoa, o lo tatou lalolagi i le taimi e tasi faʻapopoleina e le lagona o le lelei aʻiaʻi ua malepe... I le mea moni, o lenei mafua ai mafuaʻaga tauaso i le mea e taua. O le teteʻe i lenei gasetoto o mafuaʻaga ma ia faʻatumauina lona agavaʻa mo le vaʻaia o mea taua, mo le vaʻaia o le Atua ma tagata, mo le vaʻaia o le mea lelei ma le mea moni, o le fiafia masani e tatau ona tuʻufaʻatasia tagata uma o le loto lelei. O le lumanaʻi o le lalolagi o loʻo lamatia. —POPE BENEDICT XVI, Lauga i le Roman Curia, Tesema 20, 2010; Faʻatonu.co.uk
E mafai ona fai mai o le "agavale" faaupufai ua vave ona avea ma tutusa ma anti-talalelei talitonuga e faʻalauteleina le faʻapapau i luga o le manaʻoga, fesoasoani-pule i le ola, itupa faʻataʻitaʻi, gay "faʻaipoipoga", ma isi ae o lenei agafesoʻotaʻi, Communism, ma le le maluelue taofiofia le saolotoga o lotu ma tautala-e oʻo foi i le faʻamalosia o le "le mafaufau" ia faamalosia ia. Na faasaoina e Lori Kalner le pulega a Hitila ma fai atu ai i se Amerika o loʻo avea nei saeia i se vaevaega faʻavae:
E toʻaitiiti lava matou o totoe e lapatai oe. Ua ou faʻalogo e 69 miliona tagata Katoliko i Amerika ma 70 miliona Evagelia Kerisiano. O fea lou leo? O fea lou ita? O fea le tuinanau ma lau palota? E te palota faʻavae i luga o tautoʻoga ma tamaoaiga a le faʻapapau pepe? Pe e te palota e tusa ai ma le Tusi Paia? … Ua ou iloa faailoga o polokiki a le Oti i loʻu talavou. Ua ou toe vaʻai nei ia i latou ... -wicatholicmusings.blogspot.com
Na lagona e le auauna a le Atua Maria Esperanza o le Iunaite Setete e "tatau ona faasaoina le lalolagi." Ae o lenei, e tatau ona sefe ia lava.
O le malo o Amerika ose faʻaopopoga lea o le Emepaea o Roma, e leʻi paʻu lava i lalo. Ae afai ma le taimi e paʻu ai, atonu o le taimi na tulaʻi mai ai le "manu feʻai" e pule.
Ou te le faʻatagaina le malo o Roma ua leai. Mamao mai ia: o le malo o Roma o loʻo tumau pea e oʻo mai i aso nei… Ma talu ai o nifo, poʻo malo, o loʻo i ai pea, o se mea moni, ma o lea tatou te leʻi vaʻaia ai le iʻuga o le malo o Roma. —Faamanuia Katinale John Henry Newman (1801-1890), Le Taimi o Anetikeriso, Lauga 1
Ae a paʻu le laumua o le lalolagi, ma ua amata ona avea ma auala ... o ai e masalosalo ua oʻo mai le iʻuga i mataupu a tagata ma le lalolagi atoa? —Lactantius, Tama o le Ekalesia, Inisitituti Paia, Tusi VII, Ch. 25, "O Aso e Gata Ai, ma le Aai o Roma ”; tusi: Fai mai Lactantius o le paʻu o le Emepaea o Roma e le o le iʻuga lea o le lalolagi, ae ua faailogaina ai le amataga o le "afe tausaga" pulega a Keriso i Lana Ekalesia, sosoo ai ma le atoaga o mea uma.
O LE TOE FAʻALELAGI FAALEAGAGA
Aua o le mea lilo o le amio leaga ua uma ona galue; na o ia o loʻo taofia nei na te faia faʻapea seʻia oʻo ia i fafo o le ala. Ona faʻaalia ai lea o le tagata amioleaga… (2 Tesalonia 2: 7-8)
O taimi ma vaitau, tatou te le iloa. Ae o faʻailoga o taimi tatou tatau. St. Paul VI vaʻai manino ia latou:
E i ai le le mautonu tele i lenei taimi i le lalolagi ma i le Ekalesia, ma o le mea o loʻo fesiligia o le faʻatuatua. Ua tupu nei ina ua ou toe taʻua ia te aʻu le faaupuga le malamalama o Iesu i le Evagelia a Sagato Luka: 'Pe a foʻi mai le Atalii o le Tagata, e maua pea ea e Ia le faatuatua i le lalolagi?'… O nisi taimi ou te faitau ai i le Evagelia fuaitau o le iʻuga taimi ma ou te molimauina, i lenei taimi, nisi o faʻailoga o lenei iʻuga ua aliali mai. —POPE ST. PAULO VI, Le Mea Lilo ia Paul VI, Jean Guitton, i. 152-153, Tusitusiga (7), itu. ix.
O le tuai o pontiff tuu le paʻu o le faʻatuatua i le Atua o se tasi o faʻailoga iloga o le "iʻuga taimi." Aua o le Ekalesia a Keriso - o le "masima ma le malamalama" o le lalolagi - e tatau ona taofia le saisai o le tiapolo.
E masani lava ona manaʻomia le Ekalesia e fai le mea na finagalo ai le Atua ia Aperaamo, o le vaʻai atu o loʻo iai ni tagata amio lelei e taofia ai le leaga ma le faʻaumatiaga. —POPE FAAMATALAGA XVI, Malamalama o le Lalolagi, O Se Talanoaga ma Peter Seewald, i. 166
E pei ona taʻua i le amataga, na vaaia e Pope Penitito ia Simona Petelu o le muamua poʻo le "papa" muamua lea e faapipii le vai o le amioleaga.
Lua mea e mafai ona fai mai i lenei itula o le taimi nei tusitusi. E pei ona ou faailoa atu i Pope Falanisisi I… Na ia aʻoaʻoina mataupu taua uma o le
faʻatuatua ma le tulafono o le amiomama. I le taimi lava e tasi, o le tofiaina o ni faufautua alualu i luma, o le tuʻuina atu o malosiʻaga a le Ekalesia i le Communist China,[3]ff. Le Papa E Le Malamalama Saina o le le malamalama o loʻo i ai i Amoris Laetitia ma le faʻaaogaina o nei mea, e le gata i tagata taʻitasi ae o konafesi aoao a le epikopo,[4]ff. Le Aneti-Alofa Mutimutivale ua mafua ai se faʻalavelave faʻapitoa o faʻalagolago i le Tama Paʻia. E le gata i lea, o faʻataʻitaʻiga mataga ma faʻamalumaluga o loʻo faʻaauau pea ona luluina le Ekalesia ma ua amata ona aʻafia Francis lava ia, o loʻo unaʻia le Ekalesia i fevaevaeaʻiga.
E faʻataga e le Atua le leaga tele e faʻasaga i le Ekalesia: e faʻafuaseʻi ona oʻo mai faʻafuaseʻi ma tagata saua; o le a latou solia le Lotu a o momoe epikopo, faifeau, ma patele. —Venerable Bartholomew Holzhauser (1613-1658 TA); Ibid. i.30
Faʻaeteete e faʻasao lou faʻatuatua, aua i le lumanaʻi, o le Ekalesia i Amerika o le a vavaeʻese mai Roma. —St. Leopold, Anetikeriso ma le Iuga Taimi, Fr. Joseph Iannuzzi, St. Andrew's Productions, P. 31
I se upu, o le temokalasi ma le Ekalesia ua leiloa le talitonuina o le tele o vaega o tagata. O le eleele lafulemu mo se fouvalega… a Lalolagi Fou. O le Chaos Sili lea ua sauni le lalolagi e pasi atu….
I le suʻesuʻega mulimuli, o le faʻamalologa e mafai ona maua mai le loloto o le faʻatuatua i le alofa faʻalelei o le Atua. O le faʻamalosia o lenei faʻatuatua, faʻafaileleina ma faʻalauteleina o le galuega autu a le Ekalesia i lenei itula… Ou te faʻatuatuaina nei lagona tatalo i le fautua a le Taupou Paʻia, Tina o le Faʻaola.. —POPE BENEDICT XVI, Lauga i le Roman Curia, Tesema 20, 2010
E mafai ona tape le afi a le saolotoga mo sina taimi… ae le o le faamoemoe:
O le a ou faasaolotoina lenei lalolagi ua faapouliuligia e le inoino ma faaleagaina e le efuefu ma le alu ausa lava a Satani. O le ea na foaʻi mai le ola i agaga ua avea ma mea faʻapipiʻi ma mataʻutia. Leai se agaga oti e tatau ona faʻasalaina. Loʻu Afi o le Alofa ua uma moli. Oe iloa, laʻu tama laitiiti, o le au filifilia o le a tau faasaga i le Prince of Darkness. O le a avea ma afā matautia. Ae, o le a avea ma afā lea o le a manaʻo e faʻaleagaina le faʻatuatua ma le talitonuina e oʻo lava i le au filifilia. I lenei vevesi mataʻutia o loʻo amata mai nei, o le a e vaʻaia ai le pupula o loʻu Afi o le Alofa e faʻamalamalamaina le Lagi ma le lalolagi e ala i le aoga o lona aafiaga o le alofa tunoa o loʻo ou pasiina atu i agaga i lenei pouliuli. —Mai i faʻamaoniga faʻaaliga a le tatou Fafine ia Elizabeth Kindelmann, Le Mumua o le Alofa o le Lelei Malosi o Maria: Le Tusi Faaleagaga (Nofoaga Kindle 2994-2997)
FAITAU FUAFUAGA
Le Pau o Amerika ma le Fouvalega Fou
O le Now Word o se faifeʻau tumau lena
faʻaauau i lau lagolago.
Faʻamanuia ia oe, ma faʻafetai.
E malaga ma Mareko i le Lenei le Upu,
kiliki i luga le fuʻa i lalo e lesitala.
O lau imeli o le a le faʻasoaina i se tasi.
Faamatalaga Faʻamatalaga
| ↑1 | ff. 2014 ma le Faʻaola Manu |
|---|---|
| ↑2 | ff. Le Itula o le Amioleaga |
| ↑3 | ff. Le Papa E Le Malamalama Saina |
| ↑4 | ff. Le Aneti-Alofa Mutimutivale |
