Le Vaevaega Tele

 

Ua ou sau e susunu le lalolagi i le afi,
ma ou te moomoo maimau pe ana ua uma ona mumū!…

Tou te manatu ‘ea ‘ua ‘ou sau e fa‘atupu le manuia i le lalolagi?
E leai, ou te fai atu iā te outou, a o le fevaevaeaʻi.
E amata atu nei ona vaeluaina se aiga e toalima,
tolu faasaga i le lua ma le lua faasaga i le tolu…

(Luka 12: 49-53)

Ona fevaevaeai ai lea o le motu o tagata ona o ia.
(Ioane 7: 43)

 

OUTE ALOFA o le upu lena mai ia Iesu: “Ua ou sau e faamu le lalolagi ma ou te moomoo maimau pe ana uma ona mumū!” E finagalo lo tatou Alii i se Tagata ua mu ma le alofa. O se Tagata o lo latou olaga ma lo latou i ai e faaosofia ai isi e salamo ma saili lo latou Faaola, ma faalautele ai le Tino lilo o Keriso.

Ae ui i lea, na mulimuli Iesu i lenei upu ma se lapataiga o le a moni lava lenei Afi Paia fevaevaeaʻi. E le mana'omia se failotu e malamalama ai pe aisea. Na fetalai Iesu, “O aʻu o le upu moni” ma ua tatou vaai i aso uma i le auala e vaeluaina ai i tatou e Lana upumoni. E oo foʻi i Kerisiano e fiafia i le upu moni e mafai ona solomuli pe a tuia i latou e lenā pelu o le upu moni lava loto. E mafai ona tatou mitamita, tetee, ma finau pe a feagai ma le moni o tatou lava. Ma e le moni ea o aso nei ua tatou vaʻai i le Tino o Keriso ua malepelepe ma toe vaevaeina i se auala sili ona mataʻutia a o tetee le epikopo i le epikopo, o le katinale e tetee atu i le katinale - e pei ona valoia e lo tatou Fafine i Akita?

 

Le Faamamāina Sili

O masina e lua ua tuanaʻi aʻo ou tietie solo i tua ma luma i le tele o taimi i le va o itumalo o Kanata e siitia loʻu aiga, sa tele itula ou te mafaufau ai i laʻu faiva, mea o loʻo tupu i le lalolagi, mea o loʻo tupu i loʻu lava loto. I se aotelega, o loo tatou ui atu i se tasi o faamamāina silisili o tagata talu mai le Lolo. O lona uiga o loo tatou ola foi ua luluina pei o saito — tagata uma, mai le mativa i le pope.

Simona, Simona e, faauta ua fai mai Satani e lulu uma o outou e pei o saito… (Luka 22:31)

O le mafuaaga ona o loo saunia e Iesu mo ia lava se Nuu o le a susunu le lalolagi i le afi - o se Faaipoipoga e leai sona ila po o se ila; o se Fafine o le a toe maua lona tofi ma meaalofa leiloa a Atamu ma Eva, o lona uiga, o le toe ola i le Finagalo Paia ma ana aia uma o le avea ma atalii faalelagi.[1]ff. Faʻamaoni Moni Ma o se Afi o le a i ai pe a afio ifo le Malo i luga o lenei Nuu ina ia faia Lona finagalo “i le lalolagi e pei ona faia i le lagi”!

Ma e le mo na o Lana fanau; e mo le fiafia foi o le Atua.

O le loto, o le mafaufau, o le manatua - e fia ni lagona lelei ma fiafia latou te le o iai? Ua lava le faapea atu o i latou o se vaega o le fiafia ma le lotogatasi o le Atua e Faavavau. Na faia e le Atua Lona lava Etena patino i le agaga ma le tino o le tagata—o Etena selesitila uma lava; ona Ia tuuina atu lea ia te ia o Etena terasitila e fai ma mea e nofo ai. —Iesu i le Auauna a le Atua Luisa Piccarreta, Tusi 15, Me 29, 1923

O le mea lea, o se taimi matagofie ma le mataʻutia - e pei lava o tiga tiga o le fanau e faʻafeiloaʻi ai se fanau fou.[2]ff. O le Suiga Sili ma E Le moni Mea Leaga a Leipa O loo i ai le tele o mafatiaga iinei ma le oo mai ona o le salalau o le liliuese, ae peitai, o le olioli tele e mulimuli mai. Ma e pei lava ona "vavae" e se pepe le tina a o ui atu i le ala fanau, e faapena foi, o loo tatou molimauina le vaeluaina tiga o le tagata, o le faamamaina o vaega o le lagi.

 

Le Vaega Tele

O fevaevaeaiga ia i tatou o se tasi lea ki faailoga o taimi - e sili atu nai lo mafuiʻe, mea o le tau, mala na faia e tagata poʻo le gaosiga o le " oge " lea o loʻo mulimuli mai i ona mulivae (e mafua, i se vaega tele, ona o le faʻavalevalea ma loka le mama). O le mea e sili ona faateʻia ai le tele o tagata lautele, saienitisi, ma tagata faigaluega soifua maloloina o le vave ona tuʻuina atu e le toʻatele o latou tino i le malo e faʻataʻitaʻi ai i le igoa o le "saogalemu" ma le "lelei lautele" i le mea ua faamatalaina e pei o. a “fa'atupu tele o le mafaufau"Po o le"malosi sese".[3]"O loʻo i ai se faʻalavelave faʻafuaseʻi. E tutusa ma le mea na tupu i le sosaiete Siamani i luma atu ma le taimi o le Taua Lona Lua a le Lalolagi lea na avea ai tagata masani, amiolelei ma fesoasoani ma "naʻo le mulimuli i poloaiga" ituaiga o mafaufauga na mafua ai le fasioti tagata. Ua ou vaai nei ua tupu lena lava fa’ata’ita’iga.” (Dr. Vladimir Zelenko, MD, Aokuso 14th, 2021; 35:53, Stew Peters Faʻaali).

“O se faalavelave. Atonu o se vaega neurosis. O se mea ua oo mai i mafaufau o tagata i le lalolagi atoa. Po o le a lava le mea o loʻo tupu o loʻo tupu i totonu o le motu aupito itiiti i Filipaina ma Initonesia, o le tamaʻi nuʻu laʻititi i Aferika ma Amerika i Saute. E tutusa uma lava—ua oo mai i le lalolagi atoa.” (Dr. Peter McCullough, MD, MPH, Aokuso 14th, 2021; 40:44, Va'aiga i le Fa'ama'i, Vaega 19).

"O le mea na matua faateʻia ai aʻu i le tausaga talu ai, i le feagai ai ma se taufaʻamataʻu e le o vaaia, e foliga mai e mataʻutia, o talanoaga saʻo na alu ese mai le faamalama ... A tatou toe tepa i tua i le vaitau o le COVID, ou te manatu o le a vaʻaia o se o isi tali a tagata i le taufaamataʻu lē vaaia i aso ua mavae ua vaaia, o se taimi o le tele o le ita.” (Dr. John Lee, Pathologist; Vitio le tatalaina; 41:00).

“Mass formation psychosis… e pei o le hypnosis… O le mea lea na tupu i tagata Siamani.” (Dr. Robert Malone, MD, inventor of mRNA tui tekinolosi Kristi Leigh TV; 4:54). 

“Ou te le masani ona faaaogaina faaupuga faapenei, ae ou te manatu o loo tatou tutu i faitotoa o Seoli.” (Dr. Mike Yeadon, sa avea muamua ma Sui Peresetene ma Saienitisi Sili o Respiratory and Allergies i Pfizer; 1:01:54, Mulimuli i le Saienisi?)
Ae o se pepelo lea mai le amataga talu ai o le manuia lautele e le mafai ona tautuaina e le le tonu; o le manuia lautele e le mafai lava ona agai i luma i le pule ma le fai faamalosi. O le taunuuga e mafai ona na'o se malepelepe tele i le ie lautele ma matua afaina ai le manuia lautele. Ou te fai atu lenei mea e le o le ulagia o laʻu au faitau "tuiina" ae ia lapataia i tatou uma e uiga i le mato ua tatou tutu ai nei. 

O lo'o mafanafana lava le malae o le taua, ina ua mae'a le taua a Kanata i tagata e le'i faia tui. Ua tu'u le pule, ma toe tautevateva itu uma e lua i se mea e foliga mai o le masani tuai - sei vagana ua i ai se manu'a fou ma le taimi nei na faia i tagata na matou taumafai e talepe. Ma e leai se tasi e fia talanoa i ai.

Na o vaiaso talu ai, o le sini lea na faʻamaonia e o tatou lava taʻitaʻi ia faʻaogaina le ola mo tagata e leʻi faia tui. Ma i le avea ai o se vaega sui, matou te faʻateleina-faʻateleina lena tiga, ave le taua i totonu o matou aiga, faauoga, ma fale faigaluega. I aso nei, tatou te feagai ma le mea moni faigata e leai se mea na taʻuamiotonuina - ma, i le faia o lena mea, e maua ai se lesona taua.

O se solo vave mai le amiotonu i le sauā, ma po o le a lava le tele tatou te tuuaia ai o tatou taʻitaʻi mo le tuleia, tatou te tali atu mo le laa atu i le mailei e ui ina sili atu le faamasinoga.

Na matou iloa o le fa'aitiitia o le puipuiga e tu'u ai le aofa'i tele o i latou na tu'iina atoatoa i le tutusa ma le to'aitiiti o tagata e le'i faia tui, ae na matou fa'ailogaina i latou mo sauaga fa'apitoa. Sa matou fai atu latou te le’i “faia le mea sa’o” e ala i le liliu atu o o latou tino i le tausiga a le setete—e ui lava sa matou iloa o le faafeagai o mataupu faavae i se mea faapena e le mafaatauina i soo se tulaga. Ma matou te faʻatagaina moni lava i matou e talitonu o le alu i se isi loka le aoga o le a latou sese, ae le o le sese o faiga oona.

Ma sa faapena foi ona o le valea ma le loto i ai o le faasaienisi, faalemalo, ma faiga faaupufai na matou oomiina ai le le faia o tui i le tulaga na matou faia.

Na matou faia se tusi fou mo le tagatanuu lelei ma - ua le mafai ona tasi i tatou lava - na fiafia i le faʻasalaina o soʻo se tasi e leʻi fuaina. Ina ua maeʻa masina o loka faʻainisinia, o le i ai o se tasi e tuʻuaʻia ma mu na lagona le fiafia.

O lea e le mafai ai ona sii maualuga o tatou ulu, e pei o le talitonu o loo i ai o tatou manatu, alofa, po o le upumoni i o tatou itu a o tatou moomoo ma le le fiafia i le oti i e lei faia ni tui. O le mea sili e mafai ona tatou faia o le nofo i le nofouta i lo tatou faʻaleagaina o le tagata ona o le lafoaia o le tele o mea. —Susan Dunham, O mea na matou a'oa'oina mai le 'ino'ino i ē e le'i faia tui

O le toʻatele na faʻafeiloaʻi i le "faʻamatalaga" ona o le fefe i lo latou taʻutaʻua, fefefe i le leiloa o latou olaga, fefe neʻi "faaleaogaina", poʻo le fefe neʻi ulagia ae le auai. O se fa'alavelave fa'alelalolagi lea ua fa'aalia ai le fa'aletonu ma le fa'alagolago o Piliona i luga o na o ni nai tagata piliona mamana ma kamupani tetele. Na lapatai mai St. John e faapea, e i ai se aso, o le a faaaoga ai e tagata malolosi ma le tele o oa “faataulaitu” po o fale talavai (“le faaaogāina o vai, fualaau faasaina po o togafiti”) e faasese ma pulea ai atunuu.

… O ou tagata faatauoa o tagata sili ia o le lalolagi, o malo uma na taitaiseseina e oe togafiti faataulaitu. (Faaaliga 18:23; o loo faapea mai le faaliliuga a le NAB “mea faataulāitu”; cf. O le Caduceus Key)

O lea foi, o upu a St. John Newman ua sili atu ona talafeagai i le itula, ae maise o ni "galu" fou ma e oo lava i siama fou ua avea ma mea e popole ai malo ua latou ogatasi ma le World Economic Forum.

Atonu e faaaoga e Satani ni auupega taufaa’ole’ole e sili atu ona mata’utia—e mafai ona natia o ia—atonu na te taumafai e faasesē i tatou i mea laiti, ma ia aveesea ai le Ekalesia, e le o le taimi e tasi, ae i sina mea itiiti ma sina mea itiiti mai lona tulaga moni. Ioe talitonu na ia faia mea tele i lenei auala i le aluga o nai seneturi talu ai ... O lana aiaiga e tuueseese ai i tatou ma vaevaeina i tatou, e aveese lemu i tatou mai le tatou papa o le malosi. Ma afai e tatau ona i ai o sauaga, atonu o le a avea i lena taimi; atonu, pe a fai o tatou uma i vaega uma o Kerisinetoma ua fevaevaeai, ma matua faʻaititia, matua tumu i fevaevaeaʻiga, latalata lava i le aʻoaʻoga sese. Pe a tatou tuu atu i tatou lava i luga o le lalolagi ma faalagolago mo le puipuiga i luga o ia, ma ua lafoai lo tatou tutoatasi ma lo tatou malosi, ona [Anetikeriso] o le a osofai mai i luga o tatou i le toasa e tusa ma le Atua faatagaina o ia. Ona faʻafuaseʻi ai lea ona malepe le malo a Roma, ma Anetikeriso o faʻatupu sauaina, ma malo le totoa o loʻo sosolo i totonu. —St. John Henry Newman, Lauga IV: O Le Sauaina o Anetikeriso

E fefiloi o'u lagona a o ou savali atu i le taulaga fou o loo matou nonofo ai. I le tasi itu, ou te toe vaai i ataata matagofie - ae o ni foliga ataata. E toatele tagata o loo fefefe pea e faatalofa, e fesuiai le “faailoga o le filemu”, e oo lava i le vavalalata o le tasi i le isi. Ua viliina i matou mo le lua tausaga e vaʻavaʻai i le isi o se faʻamataʻu faʻamataʻu (e ui lava o le fua o le ola e tutusa ma e maualuga atu nai lo le fulū vaitau.[4]O fa'amaumauga nei a tausaga o le Infection Fatality Rate (IFR) mo le fa'ama'i COVID-19, talu ai nei na tu'ufa'atasia e John IA Ioannides, o se tasi o tagata sili ona ta'uta'ua bio-statisticians i le lalolagi.

0-19: .0027% (po'o se fua faatatau o le 99.9973%)
20-29 .014% (po'o se fua faatatau ola o 99,986%)
30-39 .031% (po'o se fua faatatau ola o 99,969%)
40-49 .082% (po'o se fua faatatau ola o 99,918%)
50-59 .27% (po'o se fua faatatau ola o 99.73%)
60-69 .59% (po'o se fua faatatau ola o 99.41%)

https://www.medrxiv.org/content/10.1101/2021.07.08.21260210v1
). Ma matou te iloa o lenei faʻamalologa o loʻo i ai nei o le a le pine ae mou atu talu ai ua faʻamautuina nei e mafai ona faʻasalaina ma pulea le faitau piliona i le na o le galu o le lima o le peresetene. Ua avea ma Afa atoatoa e faʻaumatia ai lenei faʻatonuga o loʻo i ai nei ina ia "toe faʻaleleia atili" - o le tala lea a le au globalists i se leo malie ma le malosi. Ioe, Kanata[5]Setema 27th, 2021, ottawacitizen.com ma Peretania[6]Ianuari 3, 2022, summitnews.com na ioe uma pulega i le tuleia o tuaoi e iloa ai le mamao e mafai ona faʻaogaina tagata. O le tali mamao tele. Ma o lenei ua setiina le tulaga mo le Vaeluaga Tele ... 

 

Le Vaevae Tele

E lei afio mai Iesu e aumai le filemu ae vāega. I se isi faaupuga, o le upumoni o le Talalelei o le a vaeluaina aiga, nuu, ma malo - e ui lava o le a faasaolotoina ai i latou.

Ae o loʻo i ai le isi e vaeluaina ma o le Anetikeriso lea. O le mea e le mautonu, o le a ia fai mai na te aumaia filemu e le o fevaevaeaiga. Ae ona o lana nofoaiga e faavae i luga o pepelo ae le o le upumoni, o le a avea ma se filemu sese. O le a vaeluaina, e ui i lea. Aua ua poloai mai Iesu ina ia tatou lafoa'ia manaoga o lo tatou natura pa'ū - le faʻapalepale pipii atu i meatotino, aiga, ma e oo lava i le olaga o se tasi—ina ia avea ma Ona soo. O le taui, ua Ia ofoina atu ai se vaega i Lona Malo e faavavau i le mafutaga ma le au paia. O le Anetikeriso, i le isi itu, e manaʻomia oe tuulima ane au meatotino, aia tatau a le aiga ma le saolotoga ina ia mafai ai auai i lona malo - i se malulu, sterile "tutusa" ma isi tagata uma.[7]ff. O Valoaga a Isaia o le Communism i le Lalolagi Ua uma ona matou tofo i se faʻataʻitaʻiga o lenei mea, o le faʻaosoosoina o le naʻo le "faʻatasi" ma le polokalame. O le mea lea ou te talitonu ai e le o mamao le taimi o le Anetikeriso: o se vaega tele o tagata soifua ua uma ona faʻamaonia ua latou naunau e fesuiai lo latou tutoʻatasi mo se filemu ma le saogalemu sese. Ma le Aseta aua o sea faiga e toetoe lava a atoatoa i le tulaga ao tatou suia i se tupe numera.[8]ff. Le Fasiotiga Tele

Pe a fai mai tagata, "Filemu ma le saogalemu," ona faafuaseʻi lea o mala ona oʻo ia i latou, e pei o tiga tigaina i se fafine maʻitaga, ma o le a latou le sosola ese. (1 Tesalonia 5: 3)

Ae peitai, mulimuli ane, o le a le na o lo tatou saolotoga ae o le Ekalesia ma ana aoaoga o le a faaleaogaina. O le mea moni, ina ua fetalai mai le Alii i lo’u loto i tausaga ua mavae e faapea o le a oo mai se Afa Tele i luga o le lalolagi, sa Ia faasino atu i le Faaaliga Mataupu Ono—o “faamaufaailoga” e fitu—o le Afa lena.[9]ff. Taofi mo AʻafiagaLoʻu Alii e, o loʻo matou vaʻavaʻai atu i lenei mea o loʻo tupu nei i taua, tau o le tau, le lava o meaʻai, mala fou, ma e le o toe mamao, o se faʻasalaga laiti o le Ekalesia o le a tupu (vaavaai atu i Amerika, aemaise lava pe a fai o le Faamasinoga Maualuga i le Iunaite Setete. Malo fuli Roe vs. Wade) i luma o le faamaufaailoga lona ono - le lapataʻiga. O sauāga, susunuina o falesa, ma le feitagaʻi ua tatou vaaia e oo mai i le taimi nei, o le a itiiti pe a faatusatusa atu i ai. E le gata i lea, o lea ua amata ona tatou molimauina le gauia o le Tino o Keriso o ni epikopo ma ositaulaga faalogogata ma le lototetele o loo faalauiloaina ma le lototoa se Talalelei sese ma Tetee alofa. Ae peitai, o lenei ua e tupu; o le Vaevaega Tele e tatau ona oo mai o le laasaga mulimuli i le faamamaina o le lotomaaa ma le fouvale mai le fogaeleele. 

O le afio mai o le amioleaga e ala i le gaioiga a Satani o le a i ai ma le malosi uma ma faʻatagaga faʻailoga ma mea ofoofogia, ma faʻasesēga leaga uma mo i latou o le a fano, aua na latou mumusu e fiafia i le upu moni ma o lea na faʻaolaina ai. O le mea lea e faʻaoʻo ai e le Atua i luga o i latou le manatu sesē malosi, 'ina' ia latou talitonu ai i le mea sesē, 'ina' ia taʻusalaina tagata uma o ē leʻi talitonu i le 'upu moni, a' ua fiafia i latou i le amioletonu. (2 Tesa 9: 5-12)

O lea la, Kerisiano pele, e tatau ona e saunia oe lava - e le o le teuina o auupega - ae ala i le lafo atoatoa atu o lou fefe ma le popole i le Alii.[10]cf. 1 Pete 5: 7 E ala i le faateleina o le alofa, ae le o le taofiofia. Ae ia tauivi mo le lotogatasi ma le faaaumea o le tasi i le isi, ae le o le aveesea.

Afai e i ai se faamalosiauga ia Keriso, soo se faamafanafanaga i le alofa, soo se auai i le Agaga, soo se agaalofa ma le alofa mutimutivale, ia faaatoatoaina lo’u olioli i le i ai o le mafaufau e tasi, ma le alofa e tasi, lotogatasi i le loto, ma le mafaufau i le mea e tasi. Aua le faia se mea ona o le manatu faapito po o le faamaualuga; na i lo lea, ia manatu ma le lotomaulalo e sili atu isi nai lo o outou lava, e le taitasi ma vaavaai mo lona lava lelei, ae [faapea foi] tagata uma mo le lelei o isi. ( Fili 2:1-4 .)

I se isi faaupuga, tutu le afi o le alofa le taimi nei. Mo i latou e tumau faamaoni,[11]ff. Ia Manumalo se vaitau fou o le filemu - filemu moni - o le a tafa mai ata.[12]ff. Sauniuniga mo le Vaitau o le Filemu Ma o le a sasao aʻe se Afi Paia mai lea itu i lea itu i lea matafaga...

I le manumalo, o le e tausisi i oʻu ala seia oo i le iuga, O le a ou tuuina atu le pule i luga o atunuu. (Faaa 2:26)

O le tagata manumalo o le a faʻaofuina ofu papaʻe, ma ou te le tineia lava lona igoa mai le tusi o le ola ae o le a ou faʻailoa lona igoa i le afioaga o loʻu Tama ma ana agelu. (Faʻaaliga 3: 5)

O lē e manumālō, 'ou te faia ma pou i le malumalu o loʻu Atua, na te lē tuʻua foʻi. I ona luga ou te tusia ai le suafa o loʻu Atua ma le igoa o le aʻai a loʻu Atua… (Faʻa. 3:12)

O le a ou avatua i le tagata manumalo le aia tatau e nofo ai ma aʻu i loʻu nofoalii ... (Faʻa. 3:20)

 

 

 

Ua toeitiiti atoa le kuata oa tatou masina
lagolago i le lua masina talu ai na o ia. 
O taimi faigata nei. Afai e mafai ona e fesoasoani
e le gata i au tatalo ae o le lagolago tautupe,
Ou te matua faafetai lava. Faamanuia le Atua!

 

E malaga faatasi ma Mareko i totonu le Lenei le Upu,
kiliki i luga le fuʻa i lalo e lesitala.
O lau imeli o le a le faʻasoaina i se tasi.

Lenei i luga ole Telegram. Kiliki:

Mulimuli ia Mareko ma "faʻailoga o taimi" i aso uma i luga o le MeWe:


Mulimuli i tusitusiga a Mareko iinei:

Faʻalogo ile mea lea:


 

 

Lolomi Faauo ma le PDF

Print Friendly, PDF & Email

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga
1 ff. Faʻamaoni Moni
2 ff. O le Suiga Sili ma E Le moni Mea Leaga a Leipa
3 "O loʻo i ai se faʻalavelave faʻafuaseʻi. E tutusa ma le mea na tupu i le sosaiete Siamani i luma atu ma le taimi o le Taua Lona Lua a le Lalolagi lea na avea ai tagata masani, amiolelei ma fesoasoani ma "naʻo le mulimuli i poloaiga" ituaiga o mafaufauga na mafua ai le fasioti tagata. Ua ou vaai nei ua tupu lena lava fa’ata’ita’iga.” (Dr. Vladimir Zelenko, MD, Aokuso 14th, 2021; 35:53, Stew Peters Faʻaali).

“O se faalavelave. Atonu o se vaega neurosis. O se mea ua oo mai i mafaufau o tagata i le lalolagi atoa. Po o le a lava le mea o loʻo tupu o loʻo tupu i totonu o le motu aupito itiiti i Filipaina ma Initonesia, o le tamaʻi nuʻu laʻititi i Aferika ma Amerika i Saute. E tutusa uma lava—ua oo mai i le lalolagi atoa.” (Dr. Peter McCullough, MD, MPH, Aokuso 14th, 2021; 40:44, Va'aiga i le Fa'ama'i, Vaega 19).

"O le mea na matua faateʻia ai aʻu i le tausaga talu ai, i le feagai ai ma se taufaʻamataʻu e le o vaaia, e foliga mai e mataʻutia, o talanoaga saʻo na alu ese mai le faamalama ... A tatou toe tepa i tua i le vaitau o le COVID, ou te manatu o le a vaʻaia o se o isi tali a tagata i le taufaamataʻu lē vaaia i aso ua mavae ua vaaia, o se taimi o le tele o le ita.” (Dr. John Lee, Pathologist; Vitio le tatalaina; 41:00).

“Mass formation psychosis… e pei o le hypnosis… O le mea lea na tupu i tagata Siamani.” (Dr. Robert Malone, MD, inventor of mRNA tui tekinolosi Kristi Leigh TV; 4:54). 

“Ou te le masani ona faaaogaina faaupuga faapenei, ae ou te manatu o loo tatou tutu i faitotoa o Seoli.” (Dr. Mike Yeadon, sa avea muamua ma Sui Peresetene ma Saienitisi Sili o Respiratory and Allergies i Pfizer; 1:01:54, Mulimuli i le Saienisi?)

4 O fa'amaumauga nei a tausaga o le Infection Fatality Rate (IFR) mo le fa'ama'i COVID-19, talu ai nei na tu'ufa'atasia e John IA Ioannides, o se tasi o tagata sili ona ta'uta'ua bio-statisticians i le lalolagi.

0-19: .0027% (po'o se fua faatatau o le 99.9973%)
20-29 .014% (po'o se fua faatatau ola o 99,986%)
30-39 .031% (po'o se fua faatatau ola o 99,969%)
40-49 .082% (po'o se fua faatatau ola o 99,918%)
50-59 .27% (po'o se fua faatatau ola o 99.73%)
60-69 .59% (po'o se fua faatatau ola o 99.41%)

https://www.medrxiv.org/content/10.1101/2021.07.08.21260210v1

5 Setema 27th, 2021, ottawacitizen.com
6 Ianuari 3, 2022, summitnews.com
7 ff. O Valoaga a Isaia o le Communism i le Lalolagi
8 ff. Le Fasiotiga Tele
9 ff. Taofi mo Aʻafiaga
10 cf. 1 Pete 5: 7
11 ff. Ia Manumalo
12 ff. Sauniuniga mo le Vaitau o le Filemu
lafoina i AIGA, O TAFAI SILI ma pōpō , , , , , , .