Le Vaega Tele

 

Ma e toʻatele o le a paʻuʻu ese,
ma faʻalata le tasi i le isi, ma feitagai.
Ma e toʻatele perofeta pepelo e tutū mai

ma faʻasesēina le toʻatele.
Ma talu ai ua faateleina le amioleaga,
o le tele o aliʻi e alofa o le a faʻaliliu.
(Mata 24: 10-12)

 

UMA vaiaso, o se vaaiga i totonu na oo mai ia te aʻu a o lei faia le Faamanatuga Faamanuiaina i le sefulu ono tausaga talu ai, na toe mumu foi i loʻu fatu. Ma, ina ua ou ulufale i le faaiuga o le vaiaso ma faitau i ulutala fou, na ou lagona e tatau ona ou toe faʻasoaina ona atonu e sili atu le taua nai lo se isi taimi. Muamua, o se vaʻai atu i na ulutala mataʻina…  

 

VAEGA FOU

I Aialani, na faateʻia le au faʻatuatua ina ua aʻoaʻo i le faʻaiuga o le vaiaso i le Katoliko Aialani nusipepa o le malo iina o le a manatu ai o se "Solitulafono mo le patele le tuua lona fale e faʻamanatu se Misasa lautele pe a le o lenei o se falelauasiga po o se faʻaipoipoga." O le mea moni, o lona uiga o se solitulafono mo le faʻamaoni le auai i se Misasa, tusa lava pe latou te mulimulitaʻi ia tutusa aiaiga e faʻatagaina ai i latou i isi nofoaga faitele. 

Ma o se ata puʻeina o le 'upega tafaʻilagi a le Ekalesia Katoliko i New Jersey, USA na fanaina i le kelope o le lalolagi i le faʻaiuga o le vaiaso o le tulafono fou na faʻatulaga e le faifeau.

"Ua avanoa nei taʻutaʻuga mo i latou ua fai tui"

O le manatu e faʻalogo le patele i le taʻutinoga o lona tui e le gata o le solia o le Canon Law 843.1, ae matua feteʻenaʻi lava ma le faʻataʻitaʻiga a Iesu, le au paia ma le tele o maturo na le fefefe e paʻi atu i le "eleelea" - ma e oʻo foi na tuʻuina atu o latou ola e aumai ai faʻamanatuga ia i latou na maua i faʻamaʻi ma faʻamaʻi. Aua o le faamaʻi o le agaga e mafai ona taitaiina atu ai i le oti faavavau. 

O le leoleo mamoe lelei, e tuʻuina atu lona ola e sui aʻi mamoe. (Ioane 10:11)

O le mea moni, o lenei faifeʻau o loo galue mai se le atoatoa ae salalau talafatu e faapea o le lefaʻailogaina o se taufaamataʻu i le "manuia lautele," ma faapea ona tuu ai "ola tagata i se tulaga lamatia."[1]Mati 29th, 2021, lifesitenews.com Mo le tasi, o lenei masalosalo matua faʻateʻaina i latou oe na fausia le puipuiga masani i se siama pe o latou, mo mafuaʻaga faʻafomaʻi, le mafai ona mauaina se tui. Faʻapea foi, na le amanaʻia le mea moni o le tui ua faʻamaonia moni lava o avea ma feaveaʻiga o se siama, pei o le mea na tupu i le tui faasaga i mumps,[2]fale talavai.com pipili,[3]nytimes.com tale tale,[4]web.archive.org ma diptheria,[5]web.archive.org/web/20151011233002 e na o ni nai.[6]O le mea moni, o tamaiti Aferika na tuiina i le tui DTP (diphtheria, tetanus ma pertussis) i le amataga o le 1980s na i ai le 5-10 taimi sili atu le tele o le oti nai lo a latou uo le faʻamaonia. cf. lelancet.com Ole mea moni, e le gata ile tui faʻataʻitaʻi nei ole COVID-19 faʻataʻitaʻi mRNA taofi siama (latou na faʻaititia faʻailoga mo nisi),[7]ff. Leai o se Amioga Mama ae o loʻo lapataʻia e nisi o virologists lauiloa o tui puipui e ono faʻatupuina ai le feoti o tagata i le faʻatupuina o ni suiga fou e tui latou te tauaveina,[8]ff. Lapataiga i Tuugamau - Vaega I pe mafua ai ni faʻalavelave e le mafai ona tupu i se taʻavale.[9]ff. Lapataiga i Tuugamau - Vaega II

E oʻo atu i le taeao o le Aso Gafua, ua laa ane i totonu le epikopo ma faamutaina lenei faiga taufaafefe a o toe taʻua e lana Vicar General le tusitusiga talu ai nei a le Vatican e uiga i tui puipui. le mafai manatu o se amio mama tiute.[10]Mati 29th, 2021, lifesitenews.com  

I le taimi nei, i le aʻoaʻoga o le Aai o Kansas, o se eseʻese tala. O le upega tafailagi a le diocesan e faitauina: 

E maualuga le fautuaina ma faʻamalosia e Epikopo Johnston e faʻapitoa ni vaega o le aulotu aulotu e filifilia mo na tagata o loʻo manaʻomia le faia o se matapulepule i lenei vaitaimi faʻapea foʻi ma i latou e leʻo faia tui puipui. O le isi vaega e tatau ona atofaina mo le tui ma le le ufimata faʻaofuina vaega. -kcsjcatholic.org

O lea lava apartheid faa-litoria - faʻavae foʻi i luga o manatu masei na taʻua muamua. E feteʻenaʻi foʻi ma le faʻatupulaia o le mauga o suʻesuʻega, mo se faʻataʻitaʻiga, o loʻo faʻaalia ai le faʻapipiʻiina o tagata soifua maloloina e le taua i le faʻaititia o le siama, ma ono vave faʻasalalauina vave.[11]ff. Faʻamatalaina o Mea Moni O le mea lea, o ia teteʻe eseʻese faiga e foliga mai e faʻavae i luga o le fefe nai lo mea moni. Mo i latou i Amerika e manatua aso o tuʻueseʻesega, o nei taʻiala mai le Ekalesia Katoliko, leai se itiiti ifo, tatau ona taufaʻafefe. Mo le mea moni, mo i latou e talitonu i le le moni faʻamatalaga i aso uma o le aufaasālalau autu, latou te ono mauaina nei taʻiala faʻamautinoaina. Peitai, o le a le mea na tupu i le "mulimuli i le saienisi"? 

I le taimi nei, i se tusi i lana lafu, na taʻua ai e le tasi epikopo Kalifonia:

E taua tele lo tatou mauaina uma ole tui ole Covid. O tui puipui ole Pfizer, Moderna, ma Johnson ma Johnson e saogalemu ma aoga. —Faaa. Robert W. McElroy, Epikopo o San Diego; tusi

O lenei lata i le 6000 maliu ma sili atu i le 200,000 manuʻa na lipotia mai tui i le va o le Amerika[12]cdc.gov ma Europa[13]taʻua.euleaga lipoti lipoti, ma fua faatatau o lenei naʻo aofia ai le 1-10% o faʻamatalaga na lipotia mai.[14]healthimpactnews.com O le mea lea, o ia tulafono sili ona fevaevaeaʻi na tuʻuina mai e le pulega maualuga e matuaʻi mamao mai le faʻamautinoaina mo le tele o le au faʻatuatua o e e foliga mai e sili atu le lelei faitau i luga o le faʻamaumauga faʻasaienisi. Ae le o taofia ai tele lomiga pei o le Jesuit Amerika Magazine mai ulutala faʻapenei:

Ekalesia tatau ona faʻamalosia tui mo tagata e toe foʻi mai i Misasa. —Fepuari 19th, 2021; americamagazine.org

E ofoofogia, e oʻo lava i isi lalolagi, o se faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻi togafitiga faʻapenei e mafai lava ona manatu i ai o se amioga tatau. Faʻafefea la, o lea, o le tele o pulega faʻafuaseʻi ua faʻafuaseʻi ona avea ma taʻimua lagolago mo Big Pharma - i le tau o le vavaeina ma e oʻo lava i le tuʻufaʻatasia mai faʻamanatuga?  

O loʻo faʻaaoga lelei e le Tiapolo le faʻalavelave e lulu ai le le talitonuina, faʻanoanoaga, ma misa. —POPE FRANCIS, Palm Sunday Angelus, Mati 28th, 2021; Reuters.com

 

O FUUUGA O LALOLAGI O SAU

O le Pope Benedict XVI na lomia se lapataʻiga i le 2009, o malosiaga e unaʻia le lalolagi atoa, e ono lamatia ai le faatupuina o ni fevaevaeaʻiga fou i tagata soifua pe a tumau leai se siaki  

O le autu autū foliga o le pa o le felagolagomaʻi o le lalolagi atoa, masani ona faʻaigoaina o le lalolagi… e aunoa ma le taʻitaʻiga o le alofa mama i le mea moni, o lenei lalolagi malosiʻaga ono mafua ai le sili atu ona faʻaleagaina ma fausia ai fouvalega i totonu o le aiga tagata. -Caritas i Faʻamaonil. 33

O le faʻalavelave o lenei lava itula e mafai ona aoteleina o le "alofa mama e aunoa ma upu moni. ” O le mea lea, o le amio lelei-faʻailo ua suia le saienisi; o le faʻasalaga ua leai se talanoaga; o le le mafaufau lelei e leai se mafuaaga. o le fefe ua faatauasoina mea moni; ma le atuatuvale ua faʻatuina ma le faʻautauta. E pei o lea, o vaevaega fou, pei o malepelepe i le eleele o le eleele, o loʻo faia i le va o aiga ma afioʻaga, tagata faigaluega ma uo aʻoga - pe a le o malo, ona o le amataga o le coronavirus o loʻo faʻasino tonu lava i le bio-auupega na fausia i le Wuhan fale suesue i Saina.[15]O se pepa mai le South China's University of Technology o faapea mai 'o le fasioti tagata Coronavirus atonu na afua mai i le fale suesue i Wuhan.' (Fep. 16th, 2020; asomail.co.uk) I le amataga o Fepuari 2020, Dr. Francis Boyle, o le na tusiaina le US "Biological Weapon Act", na tuuina mai se auiliiliga faamatalaga ioeina o le 2019 Wuhan Coronavirus o se leaga Biological Warfare Weapon ma o le World Health Organization (WHO) ua uma ona iloaina e uiga . (f. zerohedge.com) O se tagata suʻesuʻe taua o taua a Isaraelu, e tutusa lelei ana fetalaiga. (Ian. 26th, 2020; fufuluina taimi.com) Dr. Peter Chumakov o le Engelhardt Institute of Molecular Biology ma le Russian Academy of Science fai mai "e ui lava o le sini a saienitisi Wuhan i le fausiaina o le coronavirus e le leaga - ae, na latou taumafai e suesue le faʻamaʻi o le siama ... Na latou matua faia lava mea valea… Mo se faʻataʻitaʻiga, faʻaofi i totonu o le genome, na maua ai e le siama le mafai e sosolo ai sela o tagata. ”(zerohedge.com) Polofesa Luc Montagnier, 2008 Nobel Prize manumalo mo Faʻafomai ma le tamaloa na mauaina le siama o le HIV i le 1983, fai mai o le SARS-CoV-2 o se siama togafitia na faʻafuaseʻi ona faʻasaʻoloto mai le fale suesue i Wuhan, Saina. Mercola.com) A pepa fou, faʻamatalaina le tele o saienitisi, faʻasino agai i le COVID-19 o se inisinia siama. (Mercola.com) O se vaega o saienitisi Ausetalia na latou fausiaina ni molimau fou o le tala o le coronavirus o loʻo faʻaalia ai faʻailoga “o le faʻalavelave mai a tagata.” (lifesitenews.comfufuluina taimi.com) O le sa avea ma ulu o le ofisa o le ofisa malamalama a Peretania M16, Sir Richard Dearlove, na ia faapea mai, e talitonu o le COVID-19 virus na faia i totonu o le fale suesue ma na sosolo faafuasei. (jpost.com) O se suʻesuʻega soofaatasi Peretania-Nouei na taua ai e faapea, o le Wuhan coronavirus (COVID-19) o se "chimera" na fausia i totonu o fale suesue a Saina. (Taiwannews.com) Polofesa Giuseppe Tritto, o se tagata lauiloa faavaomalo i le biotechnology ma nanotechnology ma le peresetene o le Lalolagi Aoga o Biomedical Saienisi ma Tekinolosi (WABT) fai mai, "Na gaosia i le genetically i le Wuhan Institute of Virology's P4 (maualuga-container) fale suesue i se polokalame vaʻavaʻaia e le militeri Saina." (lifesitnews.com) O le aliʻi viris Saina faʻaaloalo o Dr. Li-Meng Yan, o le na sola ese mai Hong Kong ina ua maeʻa ona faʻaalia le silafia e Bejing o le coronavirus aʻo leʻi aliaʻe mai lipoti, na taua ai e faapea, "o le maketi o aano o manu i Wuhan o se paipa asu ma o lenei siama e le mai le natura… sau mai le fale suesue i Wuhan. ”(asomail.co.uk ) Ma o le sa avea muamua ma CDC Director Robert Redfield na fai mai foi COVID-19 'masalo' na sau mai Wuhan lab. (washingtonexaminer.com) O le mea e faanoanoa ai, o le tele o tagata faitau ua uma ona toe taʻu mai ia te aʻu lava ia le le fiafia i tali na latou mauaina uma i nofoaga faitele ma tumaʻoti tulaga o le siama o fefe ua sosolo pei o se faʻamaʻi. Ma o lenei o le a na o le pa a o le tele o atunuʻu amata ona faʻatinoina ni "tusifolau tusifolau" o le a le mafai ai e se tasi ona faimalaga, faʻatau, ma feoaʻi solo e aunoa ma le tasi. 

O lenei ua e malamalama pe faʻafefea e le vaʻaiga a Sagato Ioane le "manufeʻai" i le lalolagi atoa lea na te faʻamalosia tagata uma e "faʻatau ma faʻatau atu" ma le "faʻailoga" e leai se mea e maua ai.

I tausaga ua tuanaʻi i se tasi o aʻu asiasiga taamilosaga i le US, na faʻaali mai ai e le Aliʻi itu eseese o nei taimi i se faʻasologa o vaʻaiga vaaia ma upu. Mo se faʻataʻitaʻiga, soʻo se taimi lava matou te pasi ai i tolota ma tuaoi kolosi, na ou lagonaina le ogaoga agaga o le faʻatonutonu iina, ma o nei o le a avea ma lumanaʻi "siaki" e faʻatonutonu ai le gaioiga o tagata. Lenei, ua amata ona matua manino manino faʻafefea ma pe aisea. 

Ae tasi le upu tu matilatila mai isi i lenei taimi. Na oo mai ia te aʻu i le vaiaso o tatalo ma le patele na sola ese mai le Afa o Katrina, ma na sau e faifaimea faatasi ma aʻu, ona ua faaleagaina lana aulotu ma lana potu. Sa matou saofai i luma o le Faʻamanatuga Faʻamanuia i se tamai falelotu i lalo o le Canada Rockies. I le amataga o le aso, a o ou tietie atu i luga o lena mauga, sa tatau ona ou taofi la matou taavale ona o se vaaiga malosi na oo mai ia te au o tagata faimalaga o savavali i luga o le mauga e aunoa ma se mea ae o ofu i o latou tua. Aisea, e leʻi manino; ae o le uiga o loʻo latou sulufaʻi atu. 

A o le i faia le Faʻamanatuga, na tuʻuina mai ia te aʻu le mea ou te taʻua o se nofoaga i totonu (o upu le faʻavaloia o valoʻaga). Masalo ua tatou vaʻaia nei le amataga o lenei vaʻaiga, ma faʻafefea i latou e mumusu e faʻamalosia e le setete ono ono fusia faʻatasi i se taimi mulimuli ane. O le fatu o le "upu" na o se malamalamaʻaga faʻatumuina o "tutusa nuu" o le a aliaʻe - i latou e mafai ona mauaina punaoa, ma i latou e leai. 

 

Vaaiga i Nuu E Tutusa

(muamua lomia ia Setema 14th, 2006 luga le
Tausamiga o le Faaeaga o le Koluse ma le afiafi o le
Faamanatuga o lo Tatou Tamaitai Faanoanoa)  

Na ou vaaia lena mea, i le lotolotoi o le malepelepe malepelepe o le sosaiete ona o faalavelave matautia, o se "taitai o le lalolagi" o le a aumaia se tali le atoatoa i le tamaoaiga vevesi. O lenei fofo o le a foliga mai e fofo e le gata i le tamaoaiga nei faigata, ae o le loloto fegalegaleai manaʻomia o le sosaiete, o lona uiga, o le manaʻoga mo nuu. Na vave ona ou iloaina o tekonolosi ma le televave o le olaga ua fausia ai se siosiomaga o le tuulafoaiina ma le tuua toatasi—eleele lelei atoatoa mo se fou manatu o le alalafaga e tulaʻi mai. I le mea moni, na ou vaʻaia le mea o le a iai "Nuu tutusa" i nuʻu kerisiano. O nuʻu faʻaKerisiano semanu ua uma ona faʻatuina e ala i le "malamalama" poʻo le "Lapataʻiga" pe atonu e le o toe mamao (latou o le a faʻamaoniaina e le mana silisili ese a le Agaga Paʻia, ma puipuia i lalo o le ofu o le Tama Tina.)

O "nuu tutusa," i le isi itu, o le a atagia ai le tele o tulaga faatauaina o nuu faa-Kerisiano - fefaasoaaʻi talafeagai o punaoa, o se ituaiga o faaleagaga ma le tatalo, tutusa le mafaufau, ma fegalegaleaiga faaagafesootai na mafai ai (pe faamalosia i le avea ai) e ala i muamua faamamāina, lea o le a faamalosia ai tagata e mafuta faʻatasi. O le eseesega o lenei: le tutusa nuu o le a faavae i luga o se fou lotu idealism, fausia i luga o tulaga o amioga mama ma fausia e New Age ma Gnostic filosofia. MA, o nei alalafaga o le ai ai foʻi meaʻai ma auala mo le sologa lelei o le ola.

O le faʻaosoosoga mo kerisiano e kolosi o le a matua tele lava, o le a tatou vaʻaia ai aiga vaeluaina, tama liliu faʻasaga i tama, afafine faʻasaga i tina, aiga faʻasaga i aiga Mareko 13:12). Toatele o le a olegia aua o le fou nuu o le a aofia ai le tele o lelei aitia a le nuu Kerisiano (faʻatusa Galuega 2: 44-45), ae ui i lea, o le a gaogao, leai ni uiga fausaga, susulu mai i se malamalama sese, o loʻo taofia e le fefe nai lo le alofa, ma faʻamalosia ma faigofie ona maua mea e manaʻomia o le olaga. Tagata o le a faʻasesēina e le mea lelei-ae folo e le pepelo. (O togafiti lava ia a Satani, e atagia ai tagata moni Kerisiano, ma i lenei tulaga, fausia ai se tetee-lotu).

A o faʻateleina le fiaʻai ma le faʻailoga tagata, o le a feagai tagata ma se filifiliga: e mafai ona latou faʻaauau pea ona ola i le le saogalemu (tautala tagata) faʻalagolago i le Aliʻi lava ia, pe mafai foi ona latou filifili e 'ai lelei i se faʻafeiloaʻi ma foliga mai e malupuipuia nuʻu. (Atonu o se mautinoa “togi”O le a manaʻomia e auai i nei nuu — o se manino ae masalosalo masalosalo na ou toina (Faʻaaliga 13: 16-17)).

O i latou e teʻena nei 'aʻai tutusa o le a taʻua e le gata i le faʻateʻaina, ae o faʻafitauli i le tele o le a faʻaseseina i le talitonuina o le "malamalama" o tagata soifua-o le tali i se tagata soifua i faʻalavelave ma ua se. (Ma o iinei foi, faiga faatupu faalavelave o leisi elemene taua o le fili o loʻo i ai nei fuafuaga. O nei nuu fou o le a faʻamalieina le au faatupu faalavelave e ala i lenei lotu fou a le lalolagi ma aumaia ai le sese "filemu ma le saogalemu", ma o lea, Christian o le a avea ma "fou faatupu faalavelave" aua latou te tetee i le "filemu" faatuina e le taitai lalolagi.)

E ui lava o le a faʻalogo nei tagata i le faʻaaliga i le Tusi Paʻia e uiga i le matautia o le lalolagi fou (Faʻaaliga 13: 13-15), o le taufaasese o le a matua talitonuina e toatele o le a talitonu Katoliko ia avea ma lena "leaga" lotu faalelalolagi nai lo lena. O le tuʻuina i le oti Kerisiano o le a avea ma se mea talafeagai "gaioiga o le puipuia o ia lava" i le igoa o le "filemu ma le saogalemu".

O le a i ai le le mautonu; o le a tofotofoina uma; ae o le au faamaoni faamaoni o le a manumalo. —Mai O Pu o le Lapataiga - Vaega V

 

 

FAITAU FUAFUAGA

Au Fesili i le Faʻamaʻi

Ia Vax pe leai ia Vax

I le mafuaaga o nei tui fou Leai o se Amioga Mama

Faitau i le lolomiina suʻesuʻega ma faʻamatalaga e uiga i le aofaʻi moni o tui manuʻa manuʻa o le aʻa le amanaʻiaina e le atavali faufautua mo tui puipuia le saogalemu o "anti-vaxxers": O le Misa o le Pulea

On aisea le latalata-taufaasese faanatinati ia unaʻi le tui faʻataʻitaʻi i le lalolagi lautele: O le Caduceus Key

 

Faʻalogo ile mea lea:


 

 

Mulimuli ia Mareko ma "faʻailoga o taimi" i aso uma iinei:


Mulimuli i tusitusiga a Mareko iinei:


E malaga ma Mareko i le Lenei le Upu,
kiliki i luga le fuʻa i lalo e lesitala.
O lau imeli o le a le faʻasoaina i se tasi.

 
Print Friendly, PDF & Email

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga
1 Mati 29th, 2021, lifesitenews.com
2 fale talavai.com
3 nytimes.com
4 web.archive.org
5 web.archive.org/web/20151011233002
6 O le mea moni, o tamaiti Aferika na tuiina i le tui DTP (diphtheria, tetanus ma pertussis) i le amataga o le 1980s na i ai le 5-10 taimi sili atu le tele o le oti nai lo a latou uo le faʻamaonia. cf. lelancet.com
7 ff. Leai o se Amioga Mama
8 ff. Lapataiga i Tuugamau - Vaega I
9 ff. Lapataiga i Tuugamau - Vaega II
10 Mati 29th, 2021, lifesitenews.com
11 ff. Faʻamatalaina o Mea Moni
12 cdc.gov
13 taʻua.eu
14 healthimpactnews.com
15 O se pepa mai le South China's University of Technology o faapea mai 'o le fasioti tagata Coronavirus atonu na afua mai i le fale suesue i Wuhan.' (Fep. 16th, 2020; asomail.co.uk) I le amataga o Fepuari 2020, Dr. Francis Boyle, o le na tusiaina le US "Biological Weapon Act", na tuuina mai se auiliiliga faamatalaga ioeina o le 2019 Wuhan Coronavirus o se leaga Biological Warfare Weapon ma o le World Health Organization (WHO) ua uma ona iloaina e uiga . (f. zerohedge.com) O se tagata suʻesuʻe taua o taua a Isaraelu, e tutusa lelei ana fetalaiga. (Ian. 26th, 2020; fufuluina taimi.com) Dr. Peter Chumakov o le Engelhardt Institute of Molecular Biology ma le Russian Academy of Science fai mai "e ui lava o le sini a saienitisi Wuhan i le fausiaina o le coronavirus e le leaga - ae, na latou taumafai e suesue le faʻamaʻi o le siama ... Na latou matua faia lava mea valea… Mo se faʻataʻitaʻiga, faʻaofi i totonu o le genome, na maua ai e le siama le mafai e sosolo ai sela o tagata. ”(zerohedge.com) Polofesa Luc Montagnier, 2008 Nobel Prize manumalo mo Faʻafomai ma le tamaloa na mauaina le siama o le HIV i le 1983, fai mai o le SARS-CoV-2 o se siama togafitia na faʻafuaseʻi ona faʻasaʻoloto mai le fale suesue i Wuhan, Saina. Mercola.com) A pepa fou, faʻamatalaina le tele o saienitisi, faʻasino agai i le COVID-19 o se inisinia siama. (Mercola.com) O se vaega o saienitisi Ausetalia na latou fausiaina ni molimau fou o le tala o le coronavirus o loʻo faʻaalia ai faʻailoga “o le faʻalavelave mai a tagata.” (lifesitenews.comfufuluina taimi.com) O le sa avea ma ulu o le ofisa o le ofisa malamalama a Peretania M16, Sir Richard Dearlove, na ia faapea mai, e talitonu o le COVID-19 virus na faia i totonu o le fale suesue ma na sosolo faafuasei. (jpost.com) O se suʻesuʻega soofaatasi Peretania-Nouei na taua ai e faapea, o le Wuhan coronavirus (COVID-19) o se "chimera" na fausia i totonu o fale suesue a Saina. (Taiwannews.com) Polofesa Giuseppe Tritto, o se tagata lauiloa faavaomalo i le biotechnology ma nanotechnology ma le peresetene o le Lalolagi Aoga o Biomedical Saienisi ma Tekinolosi (WABT) fai mai, "Na gaosia i le genetically i le Wuhan Institute of Virology's P4 (maualuga-container) fale suesue i se polokalame vaʻavaʻaia e le militeri Saina." (lifesitnews.com) O le aliʻi viris Saina faʻaaloalo o Dr. Li-Meng Yan, o le na sola ese mai Hong Kong ina ua maeʻa ona faʻaalia le silafia e Bejing o le coronavirus aʻo leʻi aliaʻe mai lipoti, na taua ai e faapea, "o le maketi o aano o manu i Wuhan o se paipa asu ma o lenei siama e le mai le natura… sau mai le fale suesue i Wuhan. ”(asomail.co.uk ) Ma o le sa avea muamua ma CDC Director Robert Redfield na fai mai foi COVID-19 'masalo' na sau mai Wuhan lab. (washingtonexaminer.com)
lafoina i AIGA, O TAFAI SILI ma pōpō , , , , , , , .