Nihil innovetur, nisi quod traditum est
"Ia leai se mea fou e sili atu nai lo le mea na tuʻuina mai."
—POPE Saint Setefano I (+ 257)
LE O le faatagaga a le Vatikana mo patele e tufa atu faamanuiaga mo “ulugalii” o le itupa e tasi ma i latou o loo faia ni mafutaga “e le masani ai” ua faatupuina ai se mavaevae loloto i totonu o le Lotu Katoliko.
I totonu o aso talu ona faalauiloa, toetoe lava o konetineta atoa (Aferika), konafesi a epikopo (eg. Hungary, Polani), katinale, ma fa'atonuga fa'alelotu teena le gagana fete'ena'i i totonu Fiducia supplicans (FS). E tusa ai ma se faʻasalalauga faʻasalalau i lenei taeao mai Zenit, "15 Episcopal Conferences mai Aferika ma Europa, faʻatasi ai ma le luasefulu dioceses i le lalolagi atoa, ua faʻasaina, faʻatapulaʻaina, pe taofia le faʻaaogaina o le pepa i le teritori o le diocesan, e faʻamaonia ai le faʻalauteleina o loʻo iai."[1]Jan 4, 2024, Zenit A Wikipedia itulau mulimuli i le tetee i Fiducia supplicans i le taimi nei e faitaulia le teenaina o konafesi a epikopo e 16, 29 katinale taitoatasi ma epikopo, ma faapotopotoga e fitu ma mafutaga faaositaulaga, lotu, ma tagata matutua.
O le Tautinoga, na fai mai na sainia e le Pope, na feteenai foi ma lana faamatalaga muamua a le faamasinoga i le lua tausaga talu ai i le tali atu i se fesili (dubia) fesili pe mafai ona faamanuiaina mafutaga a itupa tutusa. O le tali na manino lava le leai: na'o tagata taitoatasi e mafai ona talosaga atu mo se faamanuiaga ona o le faamanuiaina o le ulugalii “e le faaalia ai le faamoemoe e tuuina atu na tagata taitoatasi i le puipuiga ma le fesoasoani a le Atua… fuafuaga faaalia a le Atua” (tagai Ua tatou Liliu ea se tulimanu).
O le tali i le talosaga dubium [“Pe oi ai i le Ekalesia le mana e tuuina atu ai faamanuiaga i mafutaga a tagata o le itupa e tasi?”] e le taofia ai faamanuiaga e tuuina atu i tagata taitoatasi e i ai manaoga faatauatane, o e faaalia le naunau e ola faamaoni i fuafuaga faaalia a le Atua e pei ona tuuina mai e aoaoga a le Ekalesia. Nai lo lena, e ta'u mai ai le faasolitulafono se ituaiga o fa'amanuiaga e fa'apea e fa'ailoa a latou fa'apotopotoga. -Tali o le Fa'apotopotoga mo le A'oa'oga o le Fa'atuatua i se dubium e uiga i le fa'amanuiaina o fa'atasiga a tagata o le itupa tutusa, Fepuari 22, 2021
Ae ui i lea, o le pepa fou o loʻo taumafai e faʻatulafonoina ia faʻamanuiaga e ala i le suia o le upu "union" i le "ulugaliʻi", ma faʻamaonia ai "le avanoa e faamanuiaina ai ulugalii i tulaga le masani ai ma ulugalii tutusa. e aunoa ma le faʻamaonia aloaia o latou tulaga poʻo le suia i soo se auala aʻoaʻoga tumau a le Ekalesia e uiga i faaipoipoga."[2]Fiducia supplicans, I luga o le Faiga Faifeau o Faamanuiaga Tuuina atu Ae na vave lava ona taʻusalaina e faifeʻau i le lalolagi atoa le tala o le "faalua",[3]Emeritus Archbishop Charles Chaput o se "fa'akomupiuta",[4]Sa saunoa Fr. Thomas Weinandy ma se “ala taufaaʻoleʻole ma le taufaaʻoleʻole.”[5]Epikopo Athanasius Scheider
Ou te manatua le taimi na talanoaina ai le trans law, sa matou i ai i se solo i St. Ignatius Parish ma sa o mai nisi o tagata liliu ese e fesili mai ia te aʻu mo loʻu faamanuiaga ma sa ou tuuina atu ia i latou se faamanuiaga. [O le]O le isi mea… e faamanuia ai se ulugalii faatauatane. O iina e le o toe manuia ai tagata, ae o le ulugalii, ma o le tu masani a le Ekalesia, e oo lava i se pepa mai le lua tausaga talu ai, fai mai e le mafai ona faia lenei mea. — Katinale Daniel Sturla, Akiepikopo o Montevideo, Iurukuei, Tesema 27, 2023,Katoliko News Agency
Talu ai ona o le pepa o faamatalaga e faatatau tonu i paaga i lalo o le tulaga o le mafutaga, o ana gaoioiga faauigaina e matua leaga ma matuia, e aofia ai i le lautele o le faamanuiaga se mea e ono le faamanuiaina. — Dr. Christopher Malloy, Taitaifono ma Polofesa o Theology i The University of Dallas, Tesema 30, 2023; catholicworldreport.com
O le mea moni, na lapatai mai Ioane Paulo II e uiga i taumafaiga faalelalolagi e tuuina atu le uiga o le upu “ulugalii” ua vavaeeseina mai feeseeseaiga tau feusuaiga:
Ua faateleina le faafitia o le taua o le le mafai ona faataapeina o faaipoipoga; e faia manaoga mo le aloaia faaletulafono o faapouliuli sootaga e pei e faatusalia i faaipoipoga faaletulafono; ma ua taumafai e talia se faauigaga o le ulugalii lea e le taua ai le eseesega o feusuaiga. -Eklesia i Europa, n. 90, Iuni 28, 2003
Ae o isi, e pei o epikopo Kanata, na tuuina mai se faauigaga e sili atu ona le mautonu e faapea “O le mataupu faavae taiala i le Tautinoga o le mea moni e faapea o le talosaga lava mo se faamanuiaga ua faatusaina i le tatala atu i le alofa mutimutivale o le Atua ma e mafai ona avea ma se taimi mo le faatuatuaina sili atu i le Atua. ”[6]cccb.ca Ae ui i lea, o lena manatu o le ulugalii - ua uma ona i ai i se tulaga o le agasala matuia - o le mea moni, o loo sailia le alofa mutimutivale o le Atua. Ma afai latou te i ai, o le mea lea e fesiligia ai se isi fesili:
Aisea ua latou talosagaina ai lenei faamanuiaga o se ulugalii, ae le o se tagata nofofua? Ioe, o se tagata nofofua e i ai lenei faafitauli i le alofa i le itupa e tasi e mafai ona sau ma talosagaina se faamanuiaga e faatoilalo ai faaosoosoga, ina ia mafai ai, faatasi ai ma le alofa tunoa o le Atua, ona ola mama. Ae i le avea ai ma se tagata nofofua, o le a ia le sau ma lana paaga - o le a avea lea ma feteenaiga i lona ala e ola ai e tusa ai ma le finagalo o le Atua. — Epikopo Athanasius Schneider, Tesema 19, 2023; youtube.com
Pulea Fa'apapa
E foliga mai e toetoe lava o aso uma, tala o le toatele o faifeau e teena Fiducia supplicans (FS) faia ulutala.[7]eg. Ua faasaina e Epikopo Peru ia faamanuiaga o le itupa e tasi; lifesitenews.com; Ua faalauiloa e patele Sepania le talosaga ina ia faalēaogāina le FS; infovaticana-com; Ua teena e patele Siamani le FS e feteenai, cf. lifesitenews.com O le mea moni, o le sauniga i Sasaʻe a le Ekalesia Katoliko ua fai mai ma le saʻo “leai” i le mea ua taʻua e le FS o se “atinaʻe fou” i faamanuiaga.[8]ff. Faʻatonu.co.uk O lenei mea ua mafua ai se faʻalavelave e leʻi tupu muamua lea o loʻo teena ai e epikopo se pepa, sainia e le pope, latou te fai mai "e le mafai" ona faia e pei ona tusia.
Ae o se vaega toaitiiti o le au faʻamatalaga faʻapitoa i luga o upega tafaʻilagi o loʻo osofaʻia soʻo se faifeʻau poʻo tagata taʻutaʻua o loʻo faʻaalia atugaluga i le gagana feteʻenaʻi a le FS. Ua latou faapea mai ua saunoa le Faipule (o Francis), e tatau ona usitaia ma le le fesiligia, ma e le mafai foi ona sese se pope e oo lava i lana “faipule masani.”
Peitaʻi, e manogi a latou finauga ultramontanism, o se a'oa'oga a'oa'oga fa'aonaponei ua matua fa'ateleina ai le pule faapope, ma fa'asese ai tapula'a o le amio fa'apope o le lē masesē.
le Catechism o le Ekalesia Katoliko fai mai:
O le Pontiff Roma, o le ulu o le kolisi o epikopo, e fiafia i lenei tulaga le mafaaseseina e tusa ai ma lona tofi, pe a avea o ia ma faifeau sili ma se faiaoga o le au faatuatua uma - o le na te faamautuina ona uso i le faatuatua, na ia folafola atu e ala i se faatinoga mautinoa se aoaoga faavae e faatatau i le faʻatuatua poʻo amioga ... —N. 891
o se lenei ex kathedra galue - mai le nofoa o Peteru - ma se mea seasea i lena. Ioe, o le faafeagai la e moni, o le mea lea e mafai ai ona avea se pope taʻutaʻua pe a faaaogā le vaega o totoe o lana aʻoaʻo atu po o le “magisterium.”[9]Na faia e pope ni mea sese ma e le o se mea e ofo ai. E faʻasaoina le le saʻo ex kathedra ["Mai le nofoa" o Peter, o lona uiga, folafolaina o talitonuga a le lotu e faʻavae i luga o Tu ma Agaifanua Paia. Leai lava ni pope i le talafaasolopito o le Ekalesia na faia ex kathedra mea sese. —Faaa. Joseph Iannuzzi, failotu ma patristics poto faapitoa
O se tasi o ia tulaga i le talafaasolopito o le Ekalesia o Pope Honorius o le na fautua mai e na o le “tasi le finagalo” o Keriso (o le Ekalesia, mulimuli ane, na faamaonia o le aoaoga faavae o le “finagalo e lua” o Keriso). Na mulimuli ane taʻusalaina e Pope Agatho (678-681) upu a Honorius. Ae ui i lea, o se faʻataʻitaʻiga lea e mafai ai e se pope ona le manino, faʻafefeteina, sese, ma manaʻomia se faasaʻoga faʻapitoa. O le mataupu mulimuli o se pope i le sese faafaifeau o Ioane XXII (1316 – 1334) ina ua ia aoao atu lona talitonuga faapea o le a olioli le Au Paia i le faaaliga matagofie pe a mavae le Faamasinoga Mulimuli i le Afio Mai Faalua o Keriso. Na taʻua e Epikopo Athanasius Schneider e faapea, o le faiga o lenā mataupu faapitoa i na taimi e faapea: sa iai apoapoaʻiga i le lautele (Iunivesite o Paris, le Tupu o Filipo VI o Falani), o le tetee atu i aʻoaʻoga sesē a Papal na faia e ala i lomiga faafaifeau, ma se faasaʻoga faaleuso. e fai ma sui o Katinale Jacques Fournier, o lē na mulimuli ane avea ma ona sui o Pope Penitito XII (1334 – 1342).”[10]Epikopo Athanasius Schneider, onepeterfive.com
Ma le mea mulimuli, i o tatou taimi, o faʻamatalaga ma manatu e uiga i tui poʻo suiga o le tau e le o aofia ai aʻoaʻoga a le Ekalesia ma e le o faʻamalosia ai le ola mama i le au Kerisiano faʻamaoni ona e le o faʻatatau i le agavaa faʻalelotu.[11]Rev. Iosefa Iannuzzi, STL, S. Th.D., Tala Fou, Pau 2021; cf. E na'o le tasi le Barque
E le mafai e le pope ona faia se talitonuga sese pe a tautala ex kathedra, o se aoaoga lea o le faatuatua. I ana aoaoga i fafo atu o faʻamatalaga ex cathedra, e ui i lea, e mafai ona ia faia ni talitonuga sese, mea sese ma e oo lava i talitonuga sese. Ma talu ai e le tutusa le pope ma le Ekalesia atoa, e sili atu le malosi o le Ekalesia nai lo se Pope sese po o se lotu sese. I se tulaga faapea, e tatau i se tasi ona faasaʻoina o ia ma le faaaloalo (aloese mai le ita mama o le tagata ma le gagana le faaaloalo), tetee atu ia te ia e pei o se tasi e tetee atu i se tama leaga o se aiga. Peitaʻi, e lē mafai e tagata o se aiga ona faailoa atu ua faateʻaina lo latou tamā leaga mai le tulaga faatamā. E mafai ona latou faasaʻoina o ia, mumusu e usiusitaʻi iā te ia, ma vavae ese i latou mai iā te ia,[12]e le o fevaevaea'iga, ae e manino lava o se vavae'ese mai le mea e le o ogatasi ma Tu ma Aganuu Paia ‘ae lē mafai ‘ona latou ta‘utino atu ‘ua fa‘aumatia o ia. — Epikopo Athansius Schneider, Setema 19, 2023; onepeterfive.com
A o finau nisi e tetee i le manatu faapea e mafai ona avea le pope ma se tagata pepelo,[13]ff. E mafai ea e le Pope ona avea ma se Heretic? ua manino le Catechism e mafai e se pope ona faia ni mea sese sese i fafo atu o ex nofoa o gaoioiga e ono manaʻomia ai se faasaʻoga a le fanau mai iā i latou ua tuuina atu i ai le faauigaina o le Afioga a le Atua.
O le galuega o le faamatalaina moni o le Upu a le Atua ua tuuina atu i le Pule Sili o le Ekalesia, o lona uiga, i le Pope ma le au epikopo o loo mafuta ma ia. —CCC, 100
Ae o le neo-ultramontanists o le a tausisi e tatau i epikopo ona gauai atu i ai po o le a lava fai mai le Pontiff - e tusa lava pe o se mataupu faafaifeau. O le a latou taʻua Pope Leo XIII, o lē na tusia:
O le mea lea e i ai i le Pope le faamasinoina ma le pule po o a mea o loo i ai i le afioga paia, faapea foi ma aoaoga faavae e ogatasi, ma mea e feteenai ma i latou; ma faapea foi, mo le mafuaaga lava e tasi, ia faaali atu mea e tatau ona talia o le sa’o, ma mea e teena e le aoga; mea e tatau ona fai ma mea e aloese ai mai le faia, ina ia maua ai le faaolataga e faavavau. Aua, a leai, semanu e leai se faamatalaupu mautinoa o poloaiga a le Atua, pe leai foi se taiala saogalemu e faaali atu i le tagata le ala e tatau ona ola ai. -Sapientiae Christianae, Le. 24
O le Peter mulimuli ane i le Penetekoso… o le Peteru lava lena e tasi, ona o le fefe i tagata Iutaia, na faafitia ai lona saolotoga faa-Kerisiano (Kalatia 2 11–14); o ia lava o le papa ma le mea e tautevateva ai. Ma pe le faapea ea i le talafaasolopito atoa o le Ekalesia na avea ai le Pope, le sui o Peteru, i le taimi lava lena o Petra ma Skandalon - o le papa o le Atua ma le maa tu'ia? —POPE BENEDICT XVI, mai i Das neue Volk Gottes, i. 80ff
Mulimuli i le Authentic Magisterium
O lenei gauai faʻalelotu o le mafaufau ma le loto e tatau ona faʻaalia i se auala faʻapitoa i le moni faamasino o le Pontiff Roma, e tusa lava pe le o tautala o ia ex kathedra... —N. 25, faʻatau ie
Po o le a lava le mea e tupu, aua e te alu ese mai aʻoaʻoga a le Magisterium moni o le Ekalesia a Loʻu Iesu. -La matou Fafine ia Pedro Regis, Fepuari 3rd, 2022
La'u fanau e, tatalo mo le Ekalesia ma ositaulaga paia ina ia latou tumau faamaoni i le Faipule moni o le faatuatuaga. -O le tatou Faletua ia Gisella Cardia, Fepuari 3rd, 2022
Le fanau e, tatalo ina ia aua ne'i leiloa le Faiaoga moni o le Ekalesia. -O lo matou Fafine o Zaro ia Angela, Iulai 8, 2023
O le a le mea e aofia ai le "moni" po o le "faʻamaoni" pule a le pope poʻo epikopo pe a latou tuʻuina atu mea ua uma ona tuʻuina atu ia i latou ma ogatusa ma le "tupe o le faatuatua."[14]vaʻai O le a le "Magisterium Moni" E pei ona poloaiina e Keriso Ana Aposetolo a o lei afio a’e o Ia i le lagi:
O le pope e le o se pule aʻiaʻi, o ona mafaufauga ma manaʻoga o tulafono. I le tuufaafeagai, o le galuega a le pope o le faamaoniga o le usitai ia Keriso ma Lana upu. —POPE PENETIKA XVI, Lauga a Me 8, 2005; San Diego Union-Tribune
Soʻo se faʻaaliga o aʻoaʻoga poʻo faiga e le ogatusa ma le Faaaliga Paia, o loʻo i totonu o le Tusi Paia ma le Tu ma Aganuu a le Ekalesia, e le mafai ona avea ma se faʻatinoga moni o le galuega faʻaaposetolo poʻo Petrine ma e tatau ona teena e le au faʻamaoni. —Katinale Raymond Burke, o le sa avea muamua ma sui o le Apostolic Signatura, o le pule sili faafaamasinoga i le Ekalesia i lalo ifo o le Pope; Aperila 19, 2018; ncronline.org
… e mafai ona latou maua le faamanuiaga mo le tuputupu ae i le alofa tunoa ma le manuia o a latou taumafaiga tau amio ma a latou laasaga e sosoo ai i le ala lelei, ae le o se lua ona o le le malamalama ma le le mafaia o sea faamanuiaga. — Epikopo Marian Eleganti, Tesema 20, 2023; lifesitenews.com mai kath.net
Fiducia Supplicans does not belong to the “authentic Magisterium” and is therefore not binding because what is affirmed in it is not contained in the written or transmitted word of God and which the Church, the Roman Pontiff or the College of Bishops, either definitively, that is by solemn judgment, or with ordinary and universal Magisterium, proposes to believe as divinely revealed. One cannot even adhere to it with religious assent of will and intellect. —Theologian Father Nicola Bux, former consulter to the Dicastery for the Doctrine of the Faith; January 25th, 2024; edwardpentin.co.uk
I se faapuupuuga, o le le mautonu ma le loto i ai Fiducia supplicans e tatalaina le faitotoa i le toetoe lava o suiga uma o le faaipoipoga e manaomia e fili o le faatuatuaga, ae o lena lava le manino o lona uiga o le pepa aloaia e leai ni nifo. —Fr. Dwight Longnecker, Tesema 19, 2023; dwightlongenecker.com
Peita'i, e to'aitiiti pe o iai nisi o lo'o finauina nei elemene o le Tautinoga, lea e matua'i o gatasi ma Aganu'u Pa'ia. Ma e masani lava ona tuuina atu e ositaulaga faamanuiaga i tagata taitoatasi a o lei tusia lenei pepa. Nai lo lena, o le "mea fou moni" e mafai e se tasi ona faʻamanuiaina le "ulugaliʻi", e pei ona faʻamaonia e FS, aʻo le amanaʻiaina le tuʻufaʻatasiga faʻafeusuaiga masani lea e avea ai i latou o se ulugalii i le mea muamua. I se isi faaupuga, o lenei faʻasalalauga fou o le faamalosia epikopo e talia lenei tulaga fetuunai.
Lapataiga ma le auai mai o le tatou Tamaitai…
O matagi fa'afeagai o le a aveesea ai le Vaa Tele mai le uafu saogalemu ma o le tele o le va'a malepelepe o le a mafua ai le oti o le tele o la'u fanau matitiva. Tuu mai ou lima ma ou taʻitaʻia oe i loʻu Alo o Iesu. O le a tafefea [le vaa] ona o le sese o le taitai, ae o le a afio mai le Alii e fesoasoani i Lona nuu. - Ianuari 1, 2024
O le galuega a le tiapolo o le a ulu atu i totonu o le Ekalesia i se auala o le a vaʻaia ai le katinale e teteʻe atu i katinale, o epikopo ma epikopo. O faifeʻau e faamamaluina aʻu o le a tauemuina ma teteeina ia latou pepelo… ekalesia ma fatafaitaulaga ua lepetia; o le a tumu le Ekalesia ia i latou e taliaina fetuʻunaʻiga ma o le temoni o le a unaʻi le tele o patele ma agaga faʻapaʻiaina e tuua le galuega a le Alii… - ia Sr Agnes Sasagawa o Akita, Iapani, Oketopa 13th, 1973
le tirakoni o “le gata tuai, ua taʻua o le Tiapolo ma Satani, o le taufaasesē i le lalolagi uma” (rev 12:9). O le feteenaiga e lē tutusa: e foliga e manumalo le tarako, e matuā tele lava lona faamaualuga i luma o le fafine lē mafai ona puipuia ma mafatia… Faaauau ona mafaufau ia Maria, i le iloaina o loo “i ai o ia i se tina ma o loo auai i le tele o faafitauli lavelave o loo aafia ai olaga o tagata taitoatasi, aiga, ma atunuu i aso nei” ma o loo “fesoasoani i tagata Kerisiano i le tauiviga faifai pea i le va o le lelei ma le leaga, ina ia mautinoa o le a ' e le pa'u', pe, afai ua pa'u, e 'toe tu'.” -Eklesia i Europa, n. 124, Iuni 28, 2003
Le fānau e, ‘aua ne‘i fa‘asesēina ‘outou e se tasi.
O le tagata e fai le amiotonu e amiotonu ia;
e pei ona amiotonu o ia.
So se tino e agasala e mai i te Tiapolo,
auā ua agasala le Tiapolo talu le amataga.
E moni, na faaalia mai le Alo o le Atua e faaumatia galuega a le Tiapolo…
I lenei auala,
o le fanau a le Atua ma le fanau a le Tiapolo ua faamaninoina;
e lē o i le Atua se tasi e lē faia le amiotonu;
po o se tasi e le alofa i lona uso.
(O aso nei Faitauga o le Misasa muamua)
Faʻatau Fesootai
Le isi tausaga… faafetai mo lau
tatalo ma le lagolago
E malaga ma Mareko i le Lenei le Upu,
kiliki i luga le fuʻa i lalo e lesitala.
O lau imeli o le a le faʻasoaina i se tasi.
Lenei i luga ole Telegram. Kiliki:
Mulimuli ia Mareko ma "faʻailoga o taimi" i aso uma i luga o le MeWe:
Mulimuli i tusitusiga a Mareko iinei:
Faʻalogo ile mea lea:
Faamatalaga Faʻamatalaga
↑1 | Jan 4, 2024, Zenit |
---|---|
↑2 | Fiducia supplicans, I luga o le Faiga Faifeau o Faamanuiaga Tuuina atu |
↑3 | Emeritus Archbishop Charles Chaput |
↑4 | Sa saunoa Fr. Thomas Weinandy |
↑5 | Epikopo Athanasius Scheider |
↑6 | cccb.ca |
↑7 | eg. Ua faasaina e Epikopo Peru ia faamanuiaga o le itupa e tasi; lifesitenews.com; Ua faalauiloa e patele Sepania le talosaga ina ia faalēaogāina le FS; infovaticana-com; Ua teena e patele Siamani le FS e feteenai, cf. lifesitenews.com |
↑8 | ff. Faʻatonu.co.uk |
↑9 | Na faia e pope ni mea sese ma e le o se mea e ofo ai. E faʻasaoina le le saʻo ex kathedra ["Mai le nofoa" o Peter, o lona uiga, folafolaina o talitonuga a le lotu e faʻavae i luga o Tu ma Agaifanua Paia. Leai lava ni pope i le talafaasolopito o le Ekalesia na faia ex kathedra mea sese. —Faaa. Joseph Iannuzzi, failotu ma patristics poto faapitoa |
↑10 | Epikopo Athanasius Schneider, onepeterfive.com |
↑11 | Rev. Iosefa Iannuzzi, STL, S. Th.D., Tala Fou, Pau 2021; cf. E na'o le tasi le Barque |
↑12 | e le o fevaevaea'iga, ae e manino lava o se vavae'ese mai le mea e le o ogatasi ma Tu ma Aganuu Paia |
↑13 | ff. E mafai ea e le Pope ona avea ma se Heretic? |
↑14 | vaʻai O le a le "Magisterium Moni" |
↑15 | Faifeau aeternus, Ch. 4:6 |
↑16 | ff. Le Faʻatupuina o le Matagofie o le Upu Moni |
↑17 | ff. E mafai ea e le Pope ona avea ma se Heretic? |
↑18 | “Aua le inoino i upu a perofeta, a ia tofotofo i mea uma lava; taofi mau i le lelei.”—1 Tesalonia 5:20-21. |