Le Toe Maua Tele

 

Mo nisi mafuaaga ou te manatu ua e lelava.
Ou te iloa ua ou fefe ma lelava foi.
Mo foliga o le Perenise o le Pogisa
ua amata ona manino ma manino ia te aʻu.
E foliga mai e le toe popole o ia i le toe nofo
“O le sili le faailoaina igoa,” o le “incognito,” o le “tagata uma.”
Na foliga mai na sau o ia i lona lava ma
faʻaalia o ia lava i ona tulaga mataʻutia uma.
E toaitiiti lava e talitonu i lona soifuaga e le talitonu o ia
manaomia ona toe lafi o ia!

-Alofa Mutimutivale, O Tusi a Thomas Merton ma Catherine de Hueck Doherty,
Mati 17th, 1962, Ave Maria Press (2009), i. 60

 

IT ua manino ia te aʻu ma le toʻatele o outou, o aʻu aumea aumau, o fuafuaga a Satani ua le toe natia - pe fai mai foi se tasi, ua "natia i le vaaiga manino." E mafua ona ua matua iloga mea uma o le toʻatele e le talitonu i lapataʻiga na alaga, aemaise lava, mai le Our Mamma Faʻamanuiaina. Pei ona ou taʻua i O la tatou 1942, ina ua ulufale atu fitafita Siamani i auala o Hanikeri, latou te faʻaaloalo ma ataata mai i lea taimi i lea taimi, e oʻo lava i le tuʻuina mai o sukalati. Leai se tasi na talitonu ia Moishe le Beadle lapataiga i le mea o le a sau. E faʻapena foi, e toʻatele e le talitonu o foliga ataata o taʻitaʻi o le lalolagi e ono i ai seisi lisi o mataupu e sili atu nai lo le puipuia o tagata matutua o loʻo i le nofoaga o tagata matutua: o le faʻaleaogaina atoa o le taimi nei o mea-o le mea latou te taʻua o le "The Great Reset" --a Lalolagi Fou.

 

FAʻAALIGA FAIGOFIE

Masalo o le muamua faʻailoga o le coronavirus o le a avea ma mea faigaluega o le fouvalega o le taimi na amata ai ona tuʻufaʻatasia e le lalolagi le "suiga o le tau" ma le "COVID-19" e pei o le lua e fesoʻotaʻi. E matua leai lava - seʻi vagana ua amata ona e faʻalogo i tusiata ata o lenei Global Revolution. Latou modus operandi e masani lava ona faatupuina le fouvalega mai faʻalavelave:

I le sailia ai o se fili fou e tuʻufaʻatasia i matou, na matou o mai ma le manatu o le faʻaleagaina, le taufaʻamataʻu o le vevela o le lalolagi, le lava o le suavai, oge ma isi mea e ono ofi ai le pili. O nei lamatiaga uma e mafua mai i le laveaʻiina o le tagata, ma e naʻo le suia o uiga ma amioga e mafai ai ona latou manumalo. O le fili moni la, o lotolelei lava ia. —O le Kalapu a Roma, Le Muamua Lalolagi Fouvalega, Alexander King & Bertrand Schneider, i. 75, 1993

O le mea lea, fai mai le Peresetene Farani o Nicolas Sarkozy,:

O loʻo faʻatali mai mo tatou se suiga tele. O le faʻalavelave e le gata ina tatou saoloto ai e mafaufau i isi faʻataʻitaʻiga, se isi lumanaʻi, se isi lalolagi. E faamalosia i tatou e faia. —Sepema 14th, 2009; unnwo.org; ff. O Loo Vaaia

O le faʻalavelave lea o loʻu olaga. E oʻo foi i le taimi na oʻo mai ai le faʻamaʻi, na ou iloaina sa matou i ai i le fouvale taimi e le mafai ai pe le mafaufauina foi i taimi masani na le gata na mafai ai, ae masalo e matua manaʻomia ... e tatau ona tatou sailia se auala e galulue faatasi ai i le tauina o suiga o le tau ma le tala fou coronavirus. —George Soros, Me 13th, 2020; tutoatasi.co.uk.

I se feau sa muaʻi faamaumauina mo le "Vaiaso o Vaiaso", Prince Charles, na ia talosagaina le Malo Aufaatasi "atinae gafataulimaina" lingo (lea na ou faamatala i le Le New Paganism leai se mea ae UN-tautala mo le lalolagi Communism) faʻapea:

A aunoa ma le vave ma vave gaioi, i se saoasaoa maoaʻe ma fua, tatou te misia le faʻamalama o avanoa e 'toe faʻaleleia' mo… se sili atu gafataulimaina ma aofia ai lumanaʻi. I se isi faaupuga, o le faʻamaʻi pipisi o le lalolagi o se fafagu tatou te le mafai ona le amanaʻiaina ... Faatasi ai ma le faanatinati o loʻo i ai nei e uiga i le aloese mai le le toe faʻaleagaina o le tatou paneta, tatou tatau ona tuʻu i tatou lava i luga o le mea e mafai ona faʻamatalaina o se taua vaevaeina. -dailymail.com, Setema 20th, 2020

Na faafuaseʻi lava ona taʻua le "faʻamaʻi" le faasaoina o ola e pei foi o le toefaʻatulagaina o le tamaoaiga o le lalolagi - ma o nei le au filifilia globalists o loʻo faanatinati toto e faatino.

Ma o lenei o se taimi tele lenei. Ma o le World Economic Forum… e tatau ona faia se sao i luma ma ogatotonu matafaioi i le faʻauigaina o le "Reset" i se auala e leai se tasi e faʻauigaina ai: pei o le toe aveina i tatou i le mea sa tatou i ai ... —John Kerry, muamua Failautusi o le Setete o le Iunaite Setete; Le Sili Reset Podcast, "Toefaʻailogaina o Faʻafesoʻotaʻiga Lautele i Faigata", Iuni 2020

 

O LE “FOU FOLAFOLAGA”

Na tusia e le faatonu o le puipuiga faavaomalo a CNN, o Nick Paton Walsh, “E foliga mai e le toe foi i ni tulaga masani mea”. “E le o toe sau. Ma, e taʻu atu e fomaʻi o mafaufau ia te oe, e leaga na o oe pe a fai e te le mafaia. "[1]Setema 30th, 2020; cnn.com

Ioe, e matua leaga lava mo oe le teteʻe atu i lenei Global Reset, tusa o le mea sili a le faasalalauga pepelo i luga o le paneta.

O le mea lea, o sosaiete uma-faʻamamao, ufimata, plexiglass, lokaina ma isi mea e le faatatau i le toe faʻafoʻiina o tatou i le tulaga masani ae fausiaina se "fou masani." Ma o i latou e aofia ai i lenei fuafuaga o loʻo folafolaina faalauaitele le tele - e pei o lea faʻaali - faʻaaoga toetoe lava a tutusa gagana.

Ma, ou te manatu o le taimi lenei mo se 'Great Reset'… o le taimi lenei mo le toe setiina e faʻaleleia le tele o luitau, muamua i totonu o latou le tau faʻalavelave. —Al Gore, O le faipule Amerika ma le siosiomaga na galue o le 45th vice president o le Iunaite Setete; Iuni 25th, 2020; foxbusiness.com

… Pe a uma mea uma na tatou i ai e le lava le na o le toe foi i le masani ai… e mafaufau ai o le olaga e mafai ona alu i luma e pei ona sa i ai muamua i le mala; ma e leai. Aua o le talafaʻasolopito e aʻoaʻo mai ia i tatou mea tutupu o lenei maoaʻe - taua, oge, mala; mea na tutupu e aʻafia ai le toʻatele o tagata soifua, pei o lenei siama-latou te le naʻo omai ma alu. E tele naʻo taimi latou te faʻaosoina ai mo le faʻateleina o suiga o agafesoʻotaʻi ma tamaoaiga… —Prime Minisita Boris Johnson, Conservative Party lauga, Oketopa 6, 2020; conservatives.com

O le mea sili ona taua i nei suʻesuʻega o le leai lea o le taua o le faʻafitauli autu o le leaga o le sosaiete: o le teʻena o le Atua ma Lana tulafono lelei. O le manatu e mafai ona tatou "toe setiina" le paneta e aunoa ma le toe foʻi i le Atua, e aunoa ma le faʻamutaina o le "aganuʻu o le oti", o se taufaʻasese o apocalyptic vaevaega.

Toatele o tatou o loo mafaufau loloto pe o afea e toe foi ai mea i tulaga masani. O le tali puupuu o le: leai. E leai se mea o le a toe foʻi i le lagona 'nutimomoia' o le tulaga masani na i ai ae le i oʻo i le faʻalavelave ona o le faʻamaʻi o le coronavirus ua faʻailogaina ai se tulaga taua tele i le tatou lalolagi. —Faʻavae o le World Economic Forum, Polofesa Klaus Schwab; co-tusitala o Covid-19: Le Sili Toe Faʻaleleia; cnbc.com, Iulai 13th, 2020

O le fesili manino o le ā auala savali? O seti le savali? E faapefea latou te faʻataunuʻuina ea? Ma a na tatou palota i lenei "fou masani" pe filifilia i latou o loʻo faʻatinoina?

 

O LE FAʻATASIGA: FESOOTAIGA

O le "a" o se fou ituaiga o lalolagi Communism tuʻufaʻatasia kapitalisme ma agafesoʻotaʻi (vaʻai Kapitalism ma le Manu Feʻai). O le "o ai" o le malosiaga Masoni faʻatonutonu tamaoaiga, vailaʻau, faʻatoʻaga ma tekonolosi. Na ou faamatala auiliiliina lenei mea aemaise lava i laʻu faasologa Le New Paganism lea matou te vaʻai ai pe faʻafefea le gagana o le "atinae gafataulimaina", polokiki lanumeamata, ma le UN "sini gafataulimaina" e leai se mea ae na o le taufaʻasese mo le mea na lapataʻi ai lo tatou Lady of Fatima o le a salalau atu i tulimanu o le lalolagi "Mea sese a Lusia": Marxism, socialism, atheism, relativism, modernism, scientist, etc. O le "faʻafefea" o loʻo faʻamatalaina i O le Misa o le Pulea e ala i le faʻaogaina o le faʻamataʻu o le lumanaʻi auai i sosaiete faʻamoemoeina i le soifua maloloina o se tasi "tulaga" - ma pe o oe pe na faia tui puipuia

… Gaioiga, pei o aʻoga… potopoto… seʻi vagana ua e tui lautele, atonu e le toe foi mai na mea. —Bill Gates, faʻavaeina Microsoft ma le Bill & Melinda Gates Foundation; talanoaga ma le CBS Lenei Taeao; Aperila 2nd, 2020; lifesitenews.com

I le iuga, "o ana" na tatou palota faatemokalasi mo lenei lalolagi polokalame? Matou te leʻi faia - a le o le Great Reset poʻo tagata taʻitasi o loʻo faia e fai ai. Ae, o ni nai ua faʻailoa mai e pope, "Sosaiete faʻalilolilo" poʻo malosiaga le mailoa sa galue i tua atu o vaaiga mo seneturi o avea lalolagi financiers ma "philanthropists", faatalitali mo le taimi tonu e coalesce latou satanic gnosticism (ie. fuafuaga) o le Prince o Pogisa ua leva ona naunau e faatino.

Matou te mafaufau i malosiʻaga tetele o aso nei, o le le mailoa o manaʻoga tautupe lea e avea ai aliʻi ma pologa, e le o toe avea ma ni mea totino, ae o se malosiaga le mailoa e tautua ai tagata, e faʻasauāina ai tagata ma fasiotia foi. Latou [ie, le faʻailoaina aia tau tupe] o se malosiaga faʻatamaʻia, o se malosiaga e faʻamataʻu ai le lalolagi. —POPE BENEDICT XVI, Manatunatuga ina ua maeʻa le faitauga o le ofisa mo le Itula Lona Tolu i le taeao nei i le Sinoti Aula, Vatican City, Oketopa 11, 2010

Ae aua le faia se mea sese: o nei aliʻi ma fafine le filifilia ua naʻo latou mafai ona faʻatupuina a latou mataupu leaga i le lea itula ona o O le Sili gaogao foafoaina e ala i le toesea o paia alii ma tamaitai ma le leai o se amioatua taitaiga Ekalesia.[2]ff. Lava Lelei Agaga

I lo tatou taimi sili atu nai lo se isi taimi muamua o le sili ona aoga o le leaga faʻatuina o le palaʻai ma vaivaiga o tagata lelei, ma malosiaga uma o le pule a Satani e mafua mai i le vaivai alu ese o Katoliko. Oi, pe a ou ono fesili i le Atua Paia, e pei ona faia e le perofeta o Sakaria i le agaga, 'O a ia manuʻa i ou lima?' o le a le masalosalo le tali. 'Faatasi ai ma nei mea sa ou manuʻa ai i le fale oi latou sa alolofa ia te aʻu. Na ou manua e aʻu uo e le faia se mea e puipui ai aʻu ma i latou, i taimi uma lava, na avea ai i latou ma fili o oʻu fili. ' O lenei faalumaina e mafai ona faia i le vaivai ma le matamuli Katoliko o atunuu uma. —POPE ST. PIUS X, Lolomiina o le Decree of the Heroic Virtues o St. Joan of Arc, ma isi, Tesema 13th, 1908; faʻatau ie

E masani lava ona manaʻomia le Ekalesia e fai le mea na finagalo ai le Atua ia Aperaamo, o le vaʻai atu o loʻo iai ni tagata amio lelei e taofia ai le leaga ma le faʻaumatiaga. —POPE FAAMATALAGA XVI, Malamalama o le Lalolagi, i. 166, O se talanoaga ma Peter Seewald (Ignatius Press)

O le taofiofia o le "manu feʻai" - o lona uiga, o le Communism i le lalolagi atoa, o le filosofia na fofoa e le Freemason i le vaitaimi o le Enlightenment a o lei taitai tusia e Karl Marx lana Manifeso. O lenei manulauti na toe taʻua foi ia Aperila talu ai e Freemason Sir Henry Kissinger i se tasi o faamatalaga sili ona manino na ou faitaua e oʻo mai i le aso o le "fou masani" tatau ona i ai. O i latou e faitau Le Sau o Amerika o le a Sau o le a toe manatuaina o le Iunaite Setete o le a faʻaaogaina e faasalalau le Malamalama i isi malo-seia oo i Amerika, pei ua tatou iloa, ua le toe manaʻomia:

O le mea moni o le lalolagi o le a le toe tutusa pe a maeʻa le siama. O le finau nei e uiga i taimi ua tuanaʻi e atili ai ona faigata ona fai o le a le mea e tatau ona fai… O le faʻailoaina o manaʻoga o le taimi nei e tatau ona oʻo iai ma le lalolagi vaʻaia vaʻai vaʻai ma polokalame… Matou te manaʻomia le atiaʻe fou metotia ma tekonolosi mo le faʻamaʻiina o siama ma faʻamalieina tui puipuia i le tele o tagata [ma] puipuia ia mataupu faʻavae. o le saolotoga lalolagi faʻatonuga. O le tala faʻavae o malo faʻaonapo nei o se 'aʻai puipui puipui na puipuia e taʻitaʻi malolosi… O tagata malamalama na toe faʻafouina lenei manatu, ma finau mai o le mafuaʻaga o le malo faʻatulafonoina o le saunia lea mo manaʻoga taua o tagata: saogalemu, maopoopo, manuia o le tamaoaiga, ma faamasinoga tonu E le mafai e tagata taʻitoʻatasi ona puipuia nei mea ia latou lava… E manaʻomia e malo temokalasi puipuia ma lagolagoina a latou Malamalama taua... -O le Post Washington, Aperila 3, 2020

 

FAʻATINO MONI

O le feʻau a Kissinger ma ana uo e tatau ona faʻateʻia tagata kerisiano uma i luga o le paneta, aemaise i latou e iai le Catechism. Mo mea o loʻo tatou faʻalogo mai io latou laugutu e leai seisi mea o le ituaiga pseudo-mesianism e muamua ma faʻatasi ma le Anetikeriso.

O le pepelo silisili faalelotu o le Anetikeriso, o se pepelo sese-faʻalelotu e faʻamamaluina ai e le tagata o ia lava i le tulaga o le Atua ma lana Mesia na afio mai i le tino. O le taufaasese a le Anetikeriso ua leva ona amata ona foliga mai i le lalolagi i taimi uma e faia ai le tagi ina ia iloa i totonu o le talafaʻasolopito o le faʻamoemoe faʻalelotu e mafai ona faʻataunuuina i talaatu o le talafaasolopito e ala i le eschatological faamasinoga. Ua teʻena foi e le Ekalesia ni fesuiaʻiga o lenei pepelo o le malo ina ia oʻo mai i le igoa millenarianism, ae maise lava o le "intrinsically faapiopio" faiga faaupufai o se faalelalolagi faalelalolagi. -Catechism o le Katoliko Ekalesia, l. 675-676

Kanata failauga, tusiata ma tusitala, Michael D. O'Brien, na lapatai mai mo le tele o tausaga o le totalitarianism tatou vave vaʻaia o folasia io tatou luma:

I le vaavaai atu i le lalolagi onapo nei, e oʻo lava i lo tatou lalolagi "temokalasi", e le mafai ea ona tatou faapea atu o loʻo tatou ola i le ogatotonu tonu lava o lenei agaga o faiga faalelotu faalelalolagi? Ma o lenei agaga e le faʻaalia faʻapitoa i ona tulaga faʻaupufai, lea na faʻaigoaina e le Catechism i le sili ona malosi gagana, "intrinsically faʻapiopio"? E toafia tagata i o tatou taimi nei ua talitonu o le manumalo i le lelei mai le leaga i le lalolagi o le a ausia e ala i agafesootai fesuiaʻi po o agafesootai evolusione? E toafia na paʻuʻu i le talitonuga o le a faasaoina e le tagata ia lava pe a lava le malamalama ma le malosi e faʻatatau i le tagata tulaga? Ou te fautua atu o lenei masalosalo masalosalo nei ua puleaina le lalolagi atoa i Sisifo. — Talanoa i le St. Patrick's basilica i Ottawa, Canada, Setema 20, 2005

 

O LE FAʻALELEOLEGA Sili

O lenei faʻamaʻi ua maua ai le avanoa mo le "toe setiina". —Prime Minisita Justin Trudeau, Global News, Setema 29th, 2020; Youtube.com, 2:05 faʻailoga

O le gagana o loʻo faʻaaogaina ua leva i le fuafuaina e pei foi o auala e aumai ai lenei "Great Reset". Mo se faʻataʻitaʻiga, pe a ou faitau i le Rockefeller Foundation's 2010 document “Vaʻaiga mo le Lumanaʻi o Tekonolosi ma Atinaʻe Faʻavaomalo", Na manino o lenei e le o se scenario ae a fuafuaga, pei ona faʻamatalaina i le vaega ua faʻaulutalaina "Loka Loka: O se lalolagi o sili atu le faʻamaualuga sili-lalo pulega ma sili pule taʻitaʻi, ma tapulaʻa fou ma tuputupu ae tagatanuʻu tulei":

I le taimi o le faʻamaʻi pipisi, o taʻitaʻi o le atunuʻu i le lalolagi atoa na suia a latou pulega ma faʻatulafonoina tulafono faʻatapulaʻaina ma faʻatapulaʻaina, mai le faʻamalosia o le ufiufiina o matapulepule i siaki o le vevela o le tino i mea e ulufale ai i nofoaga faʻapitoa e pei o nofoaafi ma faleoloa. Tusa lava pe a maeʻa le faʻamaʻi, o lenei sili atu le pule faʻatonutonu ma vaʻavaʻaia tagatanuʻu ma a latou gaioiga pipii ma atili ai ona faʻateleina. Ina ia mafai ona puipuia i latou lava mai le salalau o le faʻateleina o faʻafitauli i le lalolagi atoa-mai faʻamaʻi pipisi ma faiga faatupu faalavelave i atunuu i faalavelave tau le siosiomaga ma le faateteleina o le mativa - o taitai i le salafa o le lalolagi na matua uumau lava le pule. —Lai. 19, “Vaʻaiga…”

O i latou e fia malamalama i le tiute o le aiga Rockefeller i Nasi, Siamani, le latou pulega i vailaʻau, faʻataʻitaʻi, faʻatoʻaga ma le faitau aofai o tagata e tatau ona faitau. O le Misa o le Pulea. O le mea na tusia i totonu o le latou sefulu tausaga pepa o lenei o lo tatou taimi nei moni o le tele o atunuʻu o atu i le lona lua lokaina. Ou te matua faʻamoemoe o le aufaitau latou te puʻeina le faʻatiga uiga ese i nei mea uma. O aiga lava e muamua i le faʻatupeina o le faitau aofai o tagata e ala i le faʻapau pepe, euthanization, fananau mai, ma isi, o loʻo folafola mai nei o le mea sili ona taua o le faʻasaoina o ola e ala ile usitaʻi i pulega o le soifua maloloina? I se isi itu, o le mea o loʻo tupu o le faʻatamaʻiaina o le ola ma galuega i se tulaga tele, ona o le le faʻatauaina ma le le gaoia lokaina na mafua ai le "manaʻoga" o le "Great Reset", o le mea ua taʻua e le World Economic Forum o loʻo taua foi o le "Fourth Industrial Revolution ”…

… O se tekonolosi fouvalega o le a suia faʻavae ai le auala tatou te ola ai, galulue, ma fesoʻotaʻi ai le tasi i le tasi. I lona fua, tulaga ma le faigata, o le suiga o le a le pei o soo se mea na maua e tagata soifua muamua. Matou te le o iloa pe faʻafefea ona tatalaina, ae tasi le mea e manino: o le tali i ai e tatau ona tuʻufaʻatasia ma lautele, aofia ai paʻaga uma o le lalolagi amio mama, mai le lautele ma faʻalapotopotoga tumaoti i aʻoaʻoga ma lautele sosaiete. Ianuari 14th, 2016; weforum.org

Lenei foi, o upu a St. John na tusiaina i le 2000 tausaga talu ai na foliga mai e matua saʻo lava mo lenei itula ao faʻagasolo atu lenei lisi o mataupu i luma atu.

O ai e mafai ona faʻatusatusa i le manufeʻai poʻo ai e mafai ona faʻasaga i ai? (Faaa 13: 4)

Ioe, o ai e mafai ona teteʻeina lenei suiga o loʻo tatou i ai uma fetaui i totonu e ala i tekonolosi? O ai e mafai ona teteʻe i tekonolosi ua faʻateleina le manaʻomia o "tui puipuia"? O ai e mafai ona teteʻe i le see atu i le sosaiete e leai ni tino e faʻafesoʻotaʻi ai le faʻatau ma le faʻatau atu i le numera o le Health Health ID? O ai e mafai ona teteʻe i feteʻenaʻiga, le faʻasaienitisi, ma faʻamalosiʻau faʻataʻitaʻiga, e pei o lokaina, o loʻo vave faʻaleagaina le faʻavae o onapo nei malo ma le saʻolotoga?

O lenei o se mataʻutia, leaga matautia lalolagi mala, moni. Ma o lea matou te matua ai lava apili i taʻitaʻi uma o le lalolagi: Taofi le faʻaaogaina o lockdown o lau muamua auala pulea auala, atiaʻe sili lelei faiga mo le faia ai, galulue faʻatasi ma aʻoaʻo mai le tasi i le isi, ae ia manatua-lockdowns na o le tasi le faʻaiuga e le tatau ona e taʻufaatauvaaina, ma o le mea lea ua atili ai ona matitiva tagata matitiva. —David Nabarro, sui faapitoa a le Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina a le Lalolagi i luga o le COVID-19; Oketopa 8th, 2020; epochtimes.com

Ioe, i le igoa o le faʻasaoina o ola, o le le mafaufau auala ua faia e faasaga i se siama o loʻo i ai le 99.5% poʻo le maualuga toe faʻaleleia fua mo i latou i lalo o le 69[3]www.cdc.gov o loʻo fasiotia tagata i se mamao atu, o toʻatele lava. Na taua e le polokalame o mea taumafa a le lalolagi a le Lalolagi e faapea, e tusa ma le 130 miliona tagata ua mafai ona "tuleia i le mataʻutia o le fiaai" i le faaiuga o le 2020, "ona o le faamaʻi pipisi."[4]Radio International Canada, "265M tagata o le a matelaina i le 2020 pe a fai e le vave faia se gaioiga, UN lapatai", resitala.ca Ole mea lea e tupu pe a e tapunia le tamaoaiga, faʻaleagaina le sapalai o filifili, galuega, ma inivesi. Ole manatu lena ole The Great Reset: e talepe uma i lalo ma toefausia ile ata o nei tagata fealualuaʻi ile lalolagi atoa.

I lana tusitusiga luga Globalisation ma le New World Order, Ua lapatai mai Michael D. O'Brien:

O le natura o faimesia faalelalolagi e talitonu afai e le galulue faatasi tagata, e tatau la ona faamalosia tagata e galulue faatasi - mo lona lava lelei, e moni… O tagata fou faimesia, i le saʻiliga e liua tagata i se tuufaatasiga vavaeʻese mai lana Foafoa , o le a aumaia ma le le iloa le faʻatafunaga o le tele o vaega o tagata. O le a latou faʻailoa mai mea mataʻutia e leʻi tupu muamua: oge, faʻamaʻi, taua, ma le iuga o le Faʻamasinoga Tonu. I le amataga o le a latou faʻaaogaina le faʻamalosi e faʻatele ai le faʻaititia o le faitau aofai, ma a maeʻa lena o le a latou faʻaaogaina le malosi. —Michael D. O'Brien, Globalisation ma le New World Order, Mati 17th, 2009

Ioe, i tua i le 2012 ina ua ou tusi O le Sili Culling, o le lapataiga lena. Ae e manino lava, o nei "vevesi" uma e foliga mai o le a oʻo atu i le tasi itu: e aumaia ai se taʻitaʻi o le lalolagi e toso ese le lalolagi mai lona vevesi. Ae o lenei foi, o se vaega o le Great Reset plan:

Afai e leai se tasi malosiʻaga mafai faʻamalosia le faʻatonutonu, o le a pagatia lo tatou lalolagi mai le "lalolagi atoa deficit." —Pofofesa Klaus Schwab, o le na faavaeina le World Economic Forum, Covid-19: O Le Sili Toe Faʻaleleia, i. 104

 

O SE FAAIUGA FAIGATA

Masalo o le mea sili ona taua ia malamalama iai o le malosi o lenei taufaasese - o le a le faʻaosoosoina o le a talia e The Great Reset. O le mafuaʻaga o le "auala" a nei globalists o le fausiaina o se fou tulafono e mimics le Malo o Keriso, ae, leai se "upu moni ua faʻasaʻolotoina i tatou."[5]cf. Ioane 8:32 E pei o lea, e le mafai ona faʻavaeina le "faʻamasinoga tonu ma le filemu" ae ua naʻo se vaega o le faʻamasinoga. O le mea lena e taʻu o le Socialism / Communism-o se taumafaiga a tagata ua le manuia e toe faatupu le amiotonu faale-Atua. I leisi itu, o le afio mai le Vaitau o le Filemu o se "sili toe faʻaleleia" o ituaiga, ae e faʻavae i luga o le Tala Lelei ma le alofa mama, ae le o le faʻatonutonu.[6]ff. O le Fouvale o le Manu Feʻai

I le 2015, na ou tusi ai e uiga i lenei sau Faaseseega Tutusa. Mafaufau i mea uma na tutupu i le Lotu ma le lalolagi talu mai loʻu tusiaina o na upu, amata i lenei Mau:

O tagata uma o le lalolagi o le a latou ifo i le manu feʻai… (Faʻa. 13: 8)

O le a latou tapuaʻi tonu i le "manu feʻai" aua e foliga pei o se "agelu o le malamalama". O lenei Manu Feʻai o le a sefeina se lalolagi faʻaleagaina e ia lava i le fouvalega e ala i le aumaia o se fou tamaoaiga faiga e sui ai le le manuia kapitalisme, e ala i le fausiaina o se lalolagi fou aiga o itulagi e soloia le vaevaega mafua mai i le "malo tutoatasi," e ala i le i ai o se fou fou o le natura ma siʻosiʻomaga ina ia mafai ona sefe le siʻosiʻomaga, ma pupula le lalolagi i tekinolosi ofoofogia o loʻo folafola mai ai se lagi fou mo le atinaʻeina o tagata. Ua folafola mai o le a avea ma "tausaga fou" pe a oʻo i tagata soifua ona oʻo i se "maualuga malamalama" ma le atulaulau o se vaega o le "malosi aoao" o loʻo faʻatautaia ai mea uma. O le a avea ma se "tausaga fou" pe a malamalama le tagata i le pepelo anamua e mafai ona avea o ia "pei o atua."[7]Kenese 3: 5 -O le Faasesē Tutusa

Ina ua folafola mai e le na faavaeina le “fou fou o tausaga”… sa latou faatinoina se faamoemoe mai anamua na faamoemoe e faataunuu. —Peresetene George Bush Jr., lauga ile Aso Faʻauʻuga, Ianuari 20, 2005

Le Great Reset, the Fourth Industrial Revolution, the New World Order — e tutusa uma a latou uiga. Ma o le a latou mulimuli ane taitai atu i ai o le toe setiina o le tagata lava ia ina ia avea o ia "pei o le atua." O le mea tonu lava lea na faʻatinoina e le Anetikeriso!

… [O ia] e tetee ma faʻamaualuga ia lava i soʻo se mea e taʻu o atua poʻo mea e tapuaʻi ai, ma ia nofo ai i le nofoa o le Atua, ma folafolaina o ia lava o le Atua. (2 Tesalonia 2: 4)

Lenei anthropological fouvalega o le a faʻataunuʻuina e ala i le tuʻufaʻatasia o le biology ma tekonolosi, ma avea ai le tagata lava ia o se vaega o le "Initaneti o Mea" (o le mafuaʻaga lea e taua ai le tekinolosi 5G i lenei fouvalega). I upu a le na faavaeina le UN's Economic Economic Forum, Klaus Schwab, o lenei Great Reset o le a suia “le uiga o le avea ma tagata”:

Tasi o foliga vaaia o lenei Fa o Pisinisi Fouvalega e faapea e le suia le mea o tatou faia ae suia matou… O mea uma o le a poto ma fesoʻotaʻi i le initaneti. —Pofofesa Klaus Schwab, "O Lau Taʻiala mo Le Sili Atu Toe Faʻaleleia", James Corbett; 30:02 maka; ma le 38:02 faʻailoga: youtube.com

I se tasi o faʻamaumauga sili ona valoʻia na tuuina mai e le Vatican, o lenei vaaiga transhumanist o le tagata na aoteleina faapenei:

O le New Age lea ua tafa mai o le a nofoia e tagata atoatoa, feololo o loʻo avea ma pule i tulafono o le natura. I lenei tulaga, ua tatau ona aveʻesea le faʻaKerisiano ma tuʻuina atu i se lalolagi lotu ma se lalolagi fou.  -Iesu Keriso, O Le e Ona Le Vai o le Ola, l. 4, Aufono Faʻalelotu mo Aganuu ma Talanoaga Faʻalelotu

Afai e foliga mai e mamao tele, pe a fai e valea, ona o lea, ioe, o le. Faʻapena foi le fausiaina o le Olo o Papelu. Ae aua le faia se mea sese: O le Great Reset e le sau; ua uma ona iinei.

O le alualu i luma ma le saienisi ua aumaia ia i tatou le malosiaga e faʻatonutonu ai malosiaga o le natura, e faʻaoga ai elemene, toe gaosia ai meaola, toeititi lava a oʻo i le tulaga o le gaosiaina o tagata lava latou. I lenei tulaga, tatalo i le Atua foliga mai outmode, leai se aoga, aua e mafai ona tatou fausia ma fausia soo se mea tatou te manaʻo ai. Matou te le iloa o loʻo matou toe mauaina le poto masani pei o Papelu.  —POPE BENEDICT XVI, Penetekoso Aiga, Me 27th, 2102

Masalo ua ou matua faapolopoloina e fai atu o nei mea uma o le "lafi" i le vaai manino; e matua le lilo lava. Egelani, mo se faʻataʻitaʻiga, faʻaalia manino mai o ni tulaga faʻatulagaina, talu ai nei faʻalauiloaina o faʻatasiga e mafai ona le sili atu ma le 6 tagata, 6 futu le va, mo le isi 6 masina.[8]https://www.timeout.com O le pateni talu ai nei a Microsoft e tuʻufaʻatasia faʻamatalaga o gaioiga o le tino ma le cryptocurrency o loʻo muta i numera 060606A1.[9]pateni.google.com O le iugafono a le maota i Illnois e faʻataga ai le malo ona suʻe gaioiga a tagatanuʻu na faʻaigoaina o le HR 6666.[10]washingtonpost.com Mautinoa, ou te manatu e mafai ona tatou faia sili atu o nei mea, faitau tele i ai. I leisi itu, e tai pei lava o loʻo ulagia e le tiapolo le Ekalesia aʻo faʻasolosolo ona malaga faʻasolitulafono mo se taimi le tumau i se lisi Barque o Peter.[11]ff. Pa'ō o Malo

Ae o lea ua laga le fesili, o fea la le leo amio lelei o le Pope, le taʻitaʻi o Kerisinetoma? O le a lana tala o fai i le Ekalesia ma le lalolagi i lenei itula?

Lea e sosoʻo mai ile Vaega II…

 

FAITAU FUAFUAGA

Le Manatu o Le Le Toe Foi

E Le moni Mea Leaga a Leipa

O le Misa o le Pulea

I le Laumua

Unmasking le Fuafuaga

Le Lotu a Scientism

O Valoaga a Isaia o le Communism i le Lalolagi

Pe a Faʻafuaseʻi le Komisi

Le New Paganism

 

Lau lagolago tautupe ma tatalo o le mafuaaga
o loʻo e faitauina lenei mea i le aso.
 Faʻamanuia ma faʻafetai. 

E malaga ma Mareko i le Lenei le Upu,
kiliki i luga le fuʻa i lalo e lesitala.
O lau imeli o le a le faʻasoaina i se tasi.

 
O aʻu tusitusiga o loʻo faʻaliliuina i totonu Farani! (Merci Philippe B.!)
Liligi lire mes écrits en français, cliquez sur le drapeau:

 
 
Print Friendly, PDF & Email

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga
1 Setema 30th, 2020; cnn.com
2 ff. Lava Lelei Agaga
3 www.cdc.gov
4 Radio International Canada, "265M tagata o le a matelaina i le 2020 pe a fai e le vave faia se gaioiga, UN lapatai", resitala.ca
5 cf. Ioane 8:32
6 ff. O le Fouvale o le Manu Feʻai
7 Kenese 3: 5
8 https://www.timeout.com
9 pateni.google.com
10 washingtonpost.com
11 ff. Pa'ō o Malo
lafoina i AIGA.