Le Sili Ioe

Le Talaʻiga, saunia e Henry Ossawa Tanner (1898; Philadelphia Museum of Art)

 

MA o lea, ua tatou oʻo mai i aso ia ua lata mai suiga tetele. E mafai ona lofituina a o tatou vaʻai atu i lapataʻiga na aumai, amata ona tatalaina i ulutala. Ae na foafoaina i tatou mo nei taimi, ma o le mea e tele ai le agasala, o le alofa tunoa foʻi ua atili ai ona tele. Le Ekalesia o le a manumalo.

Faʻatasi ma Maria, o le Ekalesia i aso nei o le Tamaʻitaʻi o Faʻaaliga o loʻo galue e fanau se tama tama: o lona uiga, o le atoatoa o Keriso. uma e lua Tagata Iutaia ma Nuuese.

O le va fealofani i le va o le mea lilo a le Ekalesia ma Maria o loʻo aliali manino mai i le "tele faʻailoga" o loʻo faʻamatalaina i le Tusi o Faʻaaliga: "O se faʻaaliga tele na faʻaali mai i le lagi, o se fafine ua ofu i le la, ma le masina i lalo o ona vae, ma luga. o lona ulu o le palealii e sefulu ma le lua fetu. ” —POPE IOANE PAULO II, Evangelium Vitae, n.103 (Faʻaaliga 12: 1)

Lenei ua toe tatou maua foi le fesoʻotaʻiga lilo a le Fafine-Maria ma le Fafine-Ekalesia: o o se ki I le malamalama ai i aso o lo o tatou ola ai, ma le taua o ana foliga ese- o se "mea taua" - lea na masalomia na tupu nei i le selau ma selau o atunuu. O le ki foi i le malamalama o le a le tatou tali e tatau ona i ai i le feagai ai ma lenei finauga mulimuli i le va o le Woman-Church ma le anti-Church, le Talalelei, ma le anti-Evagelia.

 

LE FUA AʻOAʻOGA

I lana encyclical talu ai nei, na saunoa ai le Tama Paʻia:

Paia Mary… ua avea oe ma foliga o le Ekalesia aʻo le a oʻo mai ... —POPE FAAMATALAGA XVI, Fetalai Salvie, o le.50

O le matou tala e uiga ia Maria o loʻo atagia mai i le Ekalesia; o mea tatou te fai atu ai e uiga i le Ekalesia e atagia mai ia Maria. A amata loa ona e mafaufau loloto i lenei mea moni, ona e vaʻaia lea o le Ekalesia, faʻapea foʻi ma Maria, o loʻo tusia i luga o itulau uma o Tusitusiga Paia.

A fai e tautalagia se tasi, o le uiga e mafai ona malamalama uma i ai, toetoe lava a aunoa ma le agavaʻa. —Faʻamanuia Isaako o Stella, Liturgi o Itula, Vol. Ou, i. 252

I lenei malamalama, o foliga o le misiona a le Ekalesia ma lana tali atu i mea leaga fou o loʻo feagai ma faʻaputuputuina se itu fou ma le faʻasinoga. O lona uiga, ia Maria, tatou te maua ai se tali.

Ua naʻo le mauaina o le tulaga faatina faʻaleagaga a le Ekalesia - e iloa foi e le Ekalesia lenei mea - e ala i tiga ma "galuega" o le fanau (Faʻa.12: 2), o lona uiga, i taimi uma feteʻenaʻiga ma malosiʻaga o le leaga o lo o feoaʻi pea i le lalolagi ma aafia ai loto o tagata, ma tetee atu ai ia Keriso. -POPE IOANE PAULO II, Evangelium Vitae, n.103

 

O LE FANAU MAI Sili

Ou te talitonu foi, e mafai ona avea lenei augatupulaga poʻo le isi, ma tagata faamoemoeina e fananau mai e ala i le galue malosi i sauaga - o le tetee o Anetikeriso - i le "Keriso atoa," Iutaia ma Nuuese, sauniuni se Faʻipoipoipo e feiloai Iesu ina ua Ia toe foʻi mai i le iʻuga o taimi i le mana ma le mamalu. Ae o fea e fai ai lenei fanaufouina? Ma lea foi, tatou te liliu atu ia Maria e tatalaina atili le mea lilo o le Ekalesia lava misiona:

I lalo o le Koluse, i le malosi o le fetalaiga a Iesu lava ia, ua avea oe ma tina o tagata talitonu. —POPE FAAMATALAGA XVI, Fetalai Salvi, n.50

Io le i le Ekalesia lava Passion o le a ia fanauina le atoa Tino o Keriso.

Mai le Koluse na e mauaina se misiona fou. Mai le Koluse na avea oe ma tina i se auala fou: o le tina o latou uma e talitonu i lou Alo o Iesu ma manaʻo e mulimuli ia te ia. —POPE FAAMATALAGA XVI, Fetalai Salvi, n.50

E leʻi tuia ea le fatu o lo tatou Tina i le pelu aʻo ia auai i le tuʻinanau o lona Alo? E faʻapena foi, le Ekalesia o le a siʻi i le pelu, pei o le a toʻesea ona ofu o faʻamafanafanaga sa masani ona ia maua: o le masani ai o le Sakalameta, ona nofoaga o tapuaiga, ma lona saolotoga e tautatala ai le mea moni e aunoa ma ni moliaga. I se tasi itu, ua aumaia e Golgota ia i matou ni vaaiga se lua a le Ekalesia i lona faamasinoga o loo loma. Tasi o le iʻuga o i latou valaauina i le tagatavaleina, ata i le tino o Keriso, faasatauroina - le pelu o taulaga. Ma, e i ai i latou o le a faʻasaoina i le taimi atoa o le faʻamasinoga, natia ma puipuia i lalo o le ofu o le Tamaʻitaʻi Faʻamanuia aʻo latou onosaia le le maua o le "vaʻai," ma ulufale atu i le pogisa po o le faʻatuatua -le pelu o puapuaga. O loʻo iai uma i Kalevaria. O le muamua o le fatu o le Ekalesia; ua to le toʻalua ma fanauina le Ekalesia. 

Ae faʻapefea ona mafai ona tatou feagai ma se faʻataʻitaʻiga, o se fanau mai, oi tatou o ni tino ma le toto? E le o le fesili tutusa ea lenei na fesiligia i le 2000 tausaga talu ai e se taupou talavou?

Faʻafefea mafai lenei…? (Luka 1:34)

 

OLE GALUEGA TELE

Aua le masalosalo: o le a le mea na foaʻi ia Maria na avea ma o le a avatua i le Ekalesia:

O le a afio ifo le Agaga Paia i ou luga, ma o le mana o le Silisili Ese o le a faamalumalu ia te oe. O le mea lea o le a fanau le tama o le a taʻua paia, o le Alo o le Atua. (f.35)

E pei ona ou tusia muamua, ou te talitonu o le ai aiIti-Penetekoso”Tuuina atu ie faamaoni e ala i le Faʻamalamalamaina poʻo le Lapataiga. O le Agaga Paia o le a faamalumaluina le Ekalesia, ma o le a le mea ua foliga mai nei e le mafai ona foia faigata o le a soloia e le alofa tunoa liligi mai i luga o le "manava" o le Fafine-Ekalesia.

...aua e leai se mea e faigata i le Atua. (f.37)

O lea, na faailoa atu ai e le agelu o Kaperielu iā Maria: “Aua e te fefe!” I le toe manatunatu ai i nei upu mamana, na tusia ai e Pope Benedict:

I lou loto, ua e toe lagonaina lenei upu i le po o Kolokota. Aʻo leʻi oʻo i le itula na faalataina ai o ia, na ia faapea atu i ona soo: “Ia outou lototetele, ua ou manumalo i le lalolagi” (Ioane 16:33). —POPE FAAMATALAGA XVI, Fetalai Salvi, n.50

Ua naʻo se mea e tupu fua i lena taimi, io tatou taimi, ua tatou toe faʻalogo ai i nei lava upu?

Aua le fefe! — POPE IOANE PAULO II

Upu mai se Pope na fai mai ua taunuu le Ekalesia i le po o lana lava Kolokota— "le finauga mulimuli"!

Aua le fefe!

O e iloa le mea o loʻo fai mai ii, le mea e pei ona sauniuni ai tatou e Pope Ioane Paulo ma le Agaga Paʻia?

le faamasinoga mulimuli o le Ekalesia.

Ma e le mafai ona tatou fai atu lena, ma le tusi a Pope John Paul II, sa i ai le fuafuaina a faaevagelia fou: alii ma tamaitai talavou ma faifeʻau sa i ai ma o lo o fausiaina i le manava o le Ekalesia, o ai o se vaega o le fanaua o loʻo iinei ma oʻo mai?

Aua le fefe!

Pau lava le mea e finagalo ai le Atua ia te oe o le mea lava lea e tasi na Ia fesili ai ia Maria…. le sili "ioe."

 

O LE MEA Sili

Faʻafesagaʻi ma le koluse iloa ma le iloa o le a ia feagai, na tali mai le Fafine-Maria:

Faʻauta, o aʻu o le auauna fafine a le Alii. Tau ina ia faia ia te aʻu e tusa ma lau afioga. (Luka 1:38)

Sa ia avatu ia te ia faigofie ioe, Le Sili Ioe! Pau a lea o mea e manaʻomia e lo tatou Aliʻi mai ia te oe nei, pe a feagai ma suiga tetele, le Afa Sili lea ua amata ona ufitia le lalolagi atoa, le Sili Fanau ma o le tigaina galue tiga o le a oo mai i luga o le Ekalesia e pei o se gaoi i le po…. le "pouliuli" o le Tino o Keriso.

E te savali i le faʻatuatua ae le o le vaʻai?

Ioe, le Alii e, ioe.

E te talitonu o le a ou le tuʻua oe?

Ioe, le Alii e, ioe.

E te talitonu o le a ou auina mai loʻu Agaga e faamalumalu ma faʻamalosia oe?

Ioe, le Alii e, ioe.

E te faʻatuatuaina aʻu, pe a sauāina oe ona o aʻu, o le a faʻamanuiaina oe e aʻu?

Ioe, le Alii e, ioe.

E te faʻatuatuaina aʻu pe a tuia lou fatu i le pelu?

Ioe, le Alii e, ioe.

E te faʻatuatuaina aʻu i le paolo o le Koluse?

Ioe, le Alii e, ioe!

E te faʻatuatuaina aʻu i le filemu ma le pogisa o le tuugamau?

Ioe, le Alii e, ioe!

Loʻu ataliʻi e, faʻalogo faʻalelei mai i aʻu upu…. AUA E TE Fefe!

'Ia e faʻatuatua i le ALIʻI ma lou loto' atoa; 'aua neʻi faʻamoemoe i lou lava atamai; i ou ala uma ia manatua o ia, ma o le a ia faasaʻoina ou ala. (Faʻata 3: 5-6)

O le "ioe" na tautalagia i le aso o le Faasilasilaga oo atu i le matua atoatoa i le aso o le Koluse, pe a oʻo mai le taimi mo Maria e maua ai ma fanauina o lana fanau uma i latou na avea ma soo, sasaʻaina atu io latou luga le alofa faʻaola o lona Alo … Matou te vaai atu ia te ia o le e mo tatou "o se faʻailoga o le mautinoa faʻamoemoe ma le mafanafana." -POPE IOANE PAULO II, Evangelium Vitae, n.103, 105

 

FUA TUSI FAITAU:

 

Print Friendly, PDF & Email
lafoina i AIGA, MARIA.