Le Pepelo Sili

 

LENEI i le taeao ina ua uma le tatalo, sa ou lagona le faagaeetia e toe faitau se manatunatuga taua na ou tusia i le fitu tausaga talu ai e taʻua Seoli tatalaSa faaosoosoina au e toe auina atu lena tusiga ia te oe i le aso, ona o loo i ai le tele o mea o loo i ai sa faavaloaga ma taua mo le mea ua tupu nei i le tausaga ma le afa ua mavae. Maʻeu le moni o na upu! 

Ae ui i lea, o le a na ona ou aoteleina nisi o manatu autu ona agai atu lea i se "upu nei" fou na oʻo mai ia te aʻu i le taimi o le tatalo i le aso ...

 

O Le Afa o le Fefe

E pei ona ou faamatalaina i ni nai tausaga ua mavae i O le Fitu Faʻailoga o le Fouvalega ma Seoli tatala, o le mea e tatau ona tatou saunia o se Afa Tele, a faaleagaga afa. Ma a o tatou latalata atu i le “mata o le Afā,” o le a vave ona tutupu mea, sili atu ona mataʻutia, o le tasi i luga o le isi - e pei o matagi o se afa a o latalata le tasi i le ogatotonu. O le natura o nei matagi o le "tiga tiga" lea na faamatalaina e Iesu i le Mataio 24 ma i Talalelei aso nei, Luka 21, ma na muaʻi vaʻaia e St. fouvalega.

A latou luluina le matagi, latou te seleseleina le asiosio. (Os 8: 7)

I se upu, tamaloa lava ia tatala le Seoli i le lalolagi. Ia, e taua le malamalama pe aisea na taua tele ai lena lapataʻiga (e ese mai le mea moni e foliga mai o loʻo tatou feagai ma se siama faʻaogaina). Na ou sii maia, aemaise lava, se ositaulaga ou te iloa i Misuri e le gata ina i ai le meaalofa e faitau ai agaga ae na vaai i agelu, temoni, ma agaga mai pulekatolio talu mai lona laitiiti. Na ia taʻutino atu ua amata ona ia vaai i temoni faapena na te leʻi vaʻai muamua lava. Na ia faamatalaina i latou o ni “mai anamuā” ma e matuā malolosi. Ona i ai lea o le afafine o se tagata faitau umi ua leva ona ia faasoa mai le mea ua mautinoa nei o se valoaga ua faataunuuina:

Ua vaaia e lo'u afafine matua le tele o tagata lelei ma leaga [agelu] i le taua. Na ia talanoa i le tele o taimi e uiga i lona taua atoa ma na o le faʻateleina ma le tele o ituaiga o meaola. Na faaali atu lo tatou Tamaitai ia te ia i se miti i le tausaga talu ai (2013) o lo tatou Tamaitai o Guadalupe. Sa ia taʻu atu ia te ia o le sau o le temoni e sili atu ma sili atu le malosi nai lo isi uma. E le tatau ona ia faia lenei temoni pe faalogo i ai. O le a taumafai e pulea le lalolagi. O se temoni lea a fefe. O se fefe na fai mai loʻu afafine o le a ufitia tagata uma ma mea uma. Tumau latalata i le Sakalameta ma Iesu ma Maria o le sili taua.

Sa ou alu e faamatala atu i totonu Seoli tatala o lena lava faitio, ona tatou tapunia lea o “ta’eta’e faaleagaga” i o tatou olaga. Afai tatou te le faia, o le a faʻaaogaina e pule[1]cf. Efe 6:12 o e ua tuuina atu i ai le mana e lulu ai agaga.[2]cf. Luka 22:31

Ma o lenei ua tatou vaai i le auala na sosolo ai le temoni o le fefe i le lalolagi e pei o se Galulolo Faaleagaga, ia ave i ai le mafaufau lelei ma le atamai! Ua tatou vaai i le auala na tali atu ai malo i ni auala e le fuatia; le auala na tali atu ai taitai o le Ekalesia i le fefe ae le o le faatuatua; pe toafia ni tuaoi ma tagata o le aiga ua paʻuʻu ona o le pepelo ma le mataʻutia pepelo o loʻo faʻatauina e le faʻatau-ma-totogi-mo ala o faasalalauga o "saienisi." 

E le'i i ai lava se malosi e sili atu nai lo le malosi o le Tusitala. E lei i ai lava se talitonuga faanuupo e pei o le talitonuga lautele i totonu o le Au Faasalalau. Atonu o le a ta'ua e senituri i le lumana'i nei Vaitau Pogisa, ma va'aia ai se fa'a'ole'ole fa'aleaogaina tele o lo'o fa'asalalauina apa'au o pe'a uliuli i o tatou 'a'ai uma. —GK Chesterton, Faautautaga tatau, Ignatius Press, i. 71; mai Tala Fou i Aso Ta'itasi, Ia 28th, 1904

In Seoli tatalaNa ou ta'ua le lapata'iga a Sagato Paulo e faapea o le afio mai o le Anetikeriso o le a o faatasi ma a “faasesega malosi” i luga o e le talitonu ‘ina ‘ia fa‘atuatua i latou i le mea sesē, ‘ina ‘ia fa‘asalaina i latou uma o ē na lē talitonu i le ‘upu moni, a ‘ua fiafia i le amioletonu.” ( 2 Tesa 2:9-12 ). Ia Novema 2020, sa faamalosia aʻu e lapatai pe faapefea ona oo vave mai “matagi o suiga” ma faateleina ai le “fenumiai” ma le “vaeluaga.”[3]ff. Le Faʻamalosi malosi; o upu ia mai ia Iesu na tuuina atu i le tagatavaai Amerika, o Jennifer Ma i le tausaga talu ai nei, na amata ai e saienitisi ona faʻaogaina nei lava faaupuga e taʻua ai le faʻasesega o le lalolagi o se "mass psychosis",[4]Dr. Vladimir Zelenko, MD, Aokuso 14th, 2021;35:53, Stew Peters Faʻaali “A fa'alavelave… o se vaega neurosis [ua] oo mai i le lalolagi atoa",[5]Dr. Peter McCullough, MD, MPH, Aokuso 14th, 2021; 40:44, Vaaiga i luga o le faʻamaʻi, mea na tupu 19 o se "fa'ata'ita'i tele",[6]Dr. John Lee, foma'i ma'i; Vitio le tatalaina; 41: 00 o se "mo'omo'oga psychosis",[7]Dr. Robert Malone, MD, Novema 23rd, 2021; 3:42, Kristi Leigh TV lea ua aumaia ai i tatou i “faitotoa o Seoli.”[8]Dr. Mike Yeadon, sa avea muamua ma Sui Peresetene ma Saienitisi Sili o Respiratory and Allergies i Pfizer; 1:01:54, Mulimuli i le Saienisi?. O upusii uma o loʻo taʻua i luga o loʻo aoteleina i Le Faʻamalosi malosi. E le o lau gagana masani mai le sosaiete faasaienisi i soo se itu. Ae o a latou lapataʻiga o se siʻuleo o mea o loʻo tatou faʻalogo i ai i upu faavaloaga mai tagata vaʻai Katoliko talitonuina i le salafa o le lalolagi, e aofia ai Gisella Cardia, o lana feʻau mai le Our Lady talu ai nei na tuua ai sina masalosalo i taimi tatou te ulufale atu ai (pe afai o lenei mea moni e aofia ai se mea moni. faaaliga patino):

E pei lava ona tatau ona muai vaaia le fausiaina o se fale i luga o pepa ma faamemelo i ai le matagofie o le fale mulimuli ane, e faapena foi ona faataunuuina le fuafuaga a le Atua pe a tutupu mea eseese. O le taimi lenei o le Anetikeriso, e le o toe umi ona afio mai lea. —Novema 22, 2021; countdowntothekingdom.com

Ma o lea, sa ou faaiuina lena tusiga i le fitu tausaga talu ai ma toe fai le lapataiga i lou loto:

Ua tatalaina seoli i luga o le fogaeleele. O i latou e le iloa le taua e ono lofituina i ai. O i latou e mananao e fetuutuunai ma taaalo i le agasala i aso nei ua latou tuuina i latou lava i totonu matautia tele. E le mafai ona ou toe faia lenei mea. Ia manatu mamafa i lou olaga faaleagaga—e le o le ita ma le le mautonu—ae o le avea ma se tagata tama faaleagaga o lē e talitonu i afioga uma a le Tamā, e anaana i afioga uma a le Tamā, ma faia mea uma ona o le Tamā. -Seoli tatalaSetema 26th, 2014

 

Le Pepelo Sili

I lena tulaga, ou te manao e mafaufau i le “upu nei” na oo mai ia te au i le tatalo i le aso: Le Pepelo Sili. 

E moni, i le lalolagi aoao, o loo tatou ola ai i faiga taufaasesē silisili ua faia i le fanau a tagata e lo tatou fili leaga, o Satani. Na fetalai Iesu e uiga ia te ia:

O ia o le fasioti tagata talu le amataga ma e le tu i le upu moni, aua e leai se upu moni ia te ia. A pepelo o ia, e tautala o ia i le amio, auā o ia o le pepelo ma le tamā o le pepelo. ( Ioane 8:44 )

I se faaupuga faigofie, o loo pepelo Satani ina ia faaumatia, e fasioti moni lava, pe afai e mafai—o lona inoino ma le matauʻa i le fanau a tagata o ē na faia “i le faatusa o le Atua.”[9]Kenese 1: 27 O le mea na amata i le Faatoaga o Etena ua na ona taʻalo i luga o fua tetele ma lapopoʻa faasolosolo malie atu i lenei seneturi talu ai i le Communism. O le pepelo o loo tatou vaaia ua aliali mai i le taimi nei o le maualuga o le taaloga umi a Satani: ia aumaia le lalolagi i lalo o se faiga e pei o transhumanist-Marxist-communist-fascist lea ua toe faaosoosoina ai le tagata i lena pepelo faifaipea: “E pupula o oulua mata, ona avea ai lea o oulua e pei o atua…” ( Kene 3:5 ). E manaia i le faitauga muamua i aso nei, o le faaaliga a Tanielu o se malo mulimuli o le lalolagi ua vaaia e pei o se faatagata e iai “uamea ua fefiloi ma le omea, o tamatamaʻivae o se isi vaega uʻamea, o se isi vaega o maʻa; I aso nei, o le tu'ufa'atasiga o tekinolosi ma le tino o le tagata i lalo o le mea ua ta'ua o le "The Fourth Industrial Revolution" - o le faʻaogaina o se faiga faʻapitoa e mataʻituina ai le lalolagi atoa ma le vaivai o le natura o le tagata - atonu o le faʻataunuʻuga sili lea o lena faʻaaliga.[10]Ua tuuina atu e tagata popoto i le faaaliga a Tanielu se faauigaga o talafaasolopito, lea o le mea moni, e le tetee i tusitusiga. Peitaʻi, e manino mai o faaaliga a Tanielu na aumaia mo se “taimi o puapuaga, e leai sona tusa talu ona iai se nuu ua oo mai i ia ona po”; cf. Tani 12:1 Ua faamatalaina e Tanielu o se "malo vaeluaina" ... ae o loo taumafai Satani e tuufaatasia ia mea e lua i se taufaasese mulimuli lea o loo i totonu o le Anetikeriso ...

… o lē tetee ma faaeaina o ia i luga o mea uma ua taʻua o atua ma mea e tapuaʻi i ai, ina ia nofo o ia i le malumalu o le Atua, ma fai mai o ia o se atua (2 Tesalonia 2:4). 


“O lenei suiga o le a oo mai e pei o se saosaoa e ave ai fusi; o le mea moni, o le a oo mai e pei o se galulolo.”

"O le tuʻufaʻatasia o nei tekinolosi ma a latou fegalegaleaiga i luga o le
fa'aletino, numera fa'atekinolosi ma fa'aolaola o lo'o fa'aulufaleina ai pisinisi lona fa
e matuā ese lava le fouvalega mai i fouvalega muamua.”
—Prof. Klaus Schwab, na faavaeina le World Economic Forum
“O Le Fouvalega Faapisinisi Lona Fa”, i. 12

Ae ui i lea, e le o se pepelo sili lea. ae, le pepelo sili o le fetuutuuna'iga tonu lava lena e faia e i tatou taitoatasi i la tatou patino olaga e tuua ai i tatou e tumau i o tatou loto faaletagata. O agasala na po o mea faʻapipiʻi tatou te faʻaogaina i taimi uma ma isi, laiti, pepelo: "E le leaga tele", "Ou te le leaga tele", "O laʻu tamaʻi leaga", "E le pei o loʻo ou faʻaleagaina se tasi" , “Ua ou tuua toatasi”, “Ua ou lelava”, “Ua tatau ia te au lenei mea”… ma isi.

O le agasala itiiti e faavaivaia ai le alofa; e fa'aalia ai se lagona le mautonu mo mea na faia; e taofia ai le alualu i luma o le agaga i le faatinoina o uiga lelei ma le faatinoga o le amio lelei; e tatau ona faasalaina faaletino. O le agasala itiiti ma le loto i ai ma le le salamoina e aveesea ai i tatou i sina mea itiiti e fai le agasala faaletino. -Catechism o le Katoliko Ekalesia, l. 1863

Ae o loʻo faʻamatalaina e lo tatou Fafine i le Auauna a le Atua Luisa Piccarreta le naʻo le tumau i le tagata nai lo le Finagalo Paia e tuua ai i tatou e pei o le tautevateva i le pogisa:

Soo se taimi lava e te faia ai lau oe lava loto e te fatuina se po mo oe lava. Ana e iloa le tele o le leaga o lenei po ia te oe, semanu e te fetagisi faatasi ma aʻu. Aua o lenei po e te leiloa ai le malamalama o le aso o le Finagalo Paia o le Atua, e liliu ai lou olaga i lalo, e faʻavaivaia ai lou gafatia e fai soʻo se mea lelei ma faʻaumatia ai i totonu ia te oe le alofa moni, e te tumau ai e pei o se tamaititi mativa ma vaivai e leai se mea. auala e faamaloloina ai. Le tama pele e, fa'alogo lelei i mea o lo'o mana'o lou tina agamalu e ta'u atu ia te oe. Aua lava nei faia lou finagalo. Tuu mai lau upu o le a e [le faia lava lou finagalo ma] faafiafia ai lou tina laitiiti. -O le Taupou Maria i le Malo o le Finagalo Paia, aso 10

I le savali ia Gisella talu ai nei, o loʻo talanoa ai le tatou Fafine “O le matagofie o le fale na faamemelo mulimuli ane” — ina ua mavae le nofoaiga puupuu a Anetikeriso. O lenei “fale” o le Malo o le Finagalo Paia lea o le a nofotupu i loto o le “aumaiti laiti” (po o Little Rabble) ua saunia o latou loto mo lea mea.[11]Fai mai Iesu o Luisa o le tagata muamua lea, ina ua mavae Maria, na mauaina le meaalofa o le ola i le Finagalo Paia. “E tupu mai foʻi iā te oe le vaega toʻaitiiti o isi meaola. O le a le mavae atu augatupulaga pe a ou le mauaina lenei faamoemoe.” —Novema 29, 1926; Tusi 13 Ae o lenei po o le loto o le tagata e tatau ona iʻu, o le mea lea Pa'ō o Malo e uiga moni lava. 

O lē o le “faailoga sili” (Faaaliga 12:1) ma le faailoga o lenei manumalo o le a oo mai i luga o le “malo o le tetee i le loto” o le Virgin Mary Amuia, lea na faamatalaina e Luisa “o le tafa o ata ma le tauaveina o le Divine Fiat. i le lalolagi [e] faataapeapeina le po pogisa o le loto o le tagata… mai le fogāeleele.”[12]Luisa i lo tatou Fafine, O le Taupou Maria i le Malo o le Finagalo Paia, Aso 10; cf. http://preghiereagesuemaria.it/ Afai e manatu se tasi e le oo mai lenei manumalo mamalu, mafaufau i le aoaoga faavaloaga a Pope Pius XII:

Ae e oo lava i lenei po i le lalolagi faʻaalia manino faʻailoga o se vaveao o le a oʻo mai, o le aso fou mauaina le sogi o se la fou ma sili ona pupula… O le toetu fou o Iesu e manaʻomia: o le toetu moni, e lē toe taliaina se pule oti… I tagata taʻitoʻatasi, e tatau ona faʻaumatia e Keriso le po o le agasala a tagata i le amataga o le alofa tunoa. I totonu o aiga, o le po o le le faʻaaloalo ma le malulu e tatau ona faʻatulagaina le la o le alofa. I fale gaosi, i taulaga, i atunuʻu, i fanua o le le malamalama ma le ita i le po e tatau ona tupu susulu e pei o le ao, nox sicut mate illuminabitur, ma o le a taofia misa ma o le a i ai le filemu. —POPE PIUX XII, Urbi ma Orbi lauga, Mati 2, 1957; faʻatau ie

Se’i vagana ua i ai falegaosimea i le Lagi, e manino lava, o se vaaiga mamao lea mo o tatou taimi o loo faatalitali i lona faataunuuina. I le faaaliga a Tanielu, na faaumatia ai le faatagata e se “maa” lea “ua avea ma mauga tele, ua tumu ai le lalolagi uma.”[13]"I luga o lenei tulaga lautele, afai e sau le manumalo o le a aumaia e Mary. O le a manumalo Keriso e ala ia te ia ona e finagalo o Ia ina ia fesootai atu ia te ia manumalo o le Ekalesia i le taimi nei ma le lumanai…”—POPE JOHN PAUL II, Sopoʻia le Nofoaga Faʻamoemoe o le Faʻamoemoe, i. 221 

…o nisi Tama e faauigaina le mauga e sau ai le maa o le Taupou Amuia… -Le Navarre Tusi Paia, vaefaamatalaga i le Tanielu 3:36-45

E moni, o lo tatou Fafine na afio mai ai Iesu le Faaola i le lalolagi; ma o loo ia galue pea e fanauina le Tino atoa o Keriso, le Ekalesia - lea na ia faaata.[14]cf. Faaaliga 12:2; “Paia Maria… ua avea oe ma faatusa o le Ekalesia a sau….” —POPE PENETIKA XVI, Fetalai Salvie, o le.50 ina ia mafai ona “tumu ai le lalolagi uma.”

Na fanaua e ia o le tama tane, o le tama tane, o le a tofia e pule i nuu uma i le tootoo uʻamea… O lē manumalo, o lē tausisi i oʻu ala e oo i le gataaga, ou te tuuina atu le pule i nuu ese. O le a ia pulea i latou i le tootoo uʻamea. ( Fakaasiga 12:5; 2:26-27 .)

O le Ekalesia Katoliko, o le malo o Keriso i le lalolagi, [ua] fuafuaina ina ia salalau atu i tagata uma ma malo uma… —POPE PIUS XI, Faataga Primas, Encyclical, n. 12, Tesema 11th, 1925; cf. Mataio 24:14

Ma e pei lava ona afio mai Iesu i le lalolagi “e lē faia loʻu lava loto a o le finagalo o lē na auina mai aʻu” (Ioane 6:38), e faapena foi…

E mafai e Keriso ona tatou ola ia te ia i mea uma na soifua ai o ia, ma e ola foi o ia i totonu ia i tatou. -Catechism o le Katoliko Ekalesia, l. 521

O lea lava Le Meaalofa e finagalo Iesu e tuuina atu i Lana Faaipoipoga. Ma o lea, o lenei toe afio mai - atonu e leai se isi - o le taimi lea mo i tatou e lafoai ai le pepelo sili i o tatou olaga taitasi. Ia su'esu'e moni o tatou lotofuatiaifo ma salamo i le ola ai i lo tatou loto ae le o le Atua. Ioe, e mafai ona avea lenei mea o se tauiviga, o se taua tele faasaga i le tino. Ae pei ona fetalai Iesu, “Ua mafatia le malo o le lagi i le sauā, ma ua ave faamalosi e tagata sauā.” [15]Mati 11: 12 E tatau ona i ai se “sauaga” e faasaga i o tatou loto faaletagata: o se “leai” mautinoa i le tino ma se “ioe” mausali i le Agaga. O le ulufale atu lea i se suiga moni o o tatou olaga ina ia, e ala i le mana o le Agaga Paia ma le tulaga faatina o lo tatou Tamaitai,[16]“O le auala lena e masani ai Iesu. O le ala lena e fanauina ai o Ia i agaga. O Ia lava o le fua o le lagi ma le lalolagi. E lua tufuga e tatau ona ioe i le galuega o le galuega sili lea a le Atua ma le oloa silisili a le tagata: o le Agaga Paia ma le Taupou sili ona Paia o Maria… aua ua na o i laua e mafai ona toe fanauina Keriso.” — Auauna a le Atua Arch. Luis M. Martinez, Le Faapaia, i. 6 a moni suiga e mafai ona tupu. Ou te lagona ua tuuina mai ia i tatou nei aso e gata ai e aofia ai le Lapataiga o le a oo mai, o le “mata o le Afā”,[17]ff. Le Aso Tele o le Malamalama ia lafoai i tatou lava, ia tapunia nei ta'ei faaleagaga i se taimi e tasi sauni mo timuga — o lona uiga, o le nofotupu o Iesu i totonu o Lana Ekalesia e oo i tuluiga o le lalolagi… ina ua mavae le pa'u ma le faatafunaga o Papelonia.[18]ff. Mealilo Papelonia ma Le Sau o Amerika o le a Sau

Ua tuuina mai ia i tatou le mafuaaga e talitonu ai, i le agai atu i le iuga o taimi ma atonu e vave atu nai lo le mea tatou te faamoemoeina, o le a faatuina e le Atua ni tagata maoae e faatumulia i le Agaga Paia ma faatumulia i le agaga o Maria. E ala ia i latou, o le a faia ai e Maria, le Masiofo sili ona malosi, vavega tetele i le lalolagi, e faaumatia ai le agasala ma faatuina le malo o Iesu lona Alo i luga o faatafunaga o le malo leaga o le lalolagi. —St. Louis de Montfort, Mea lilo a Marial. 59

 

Faʻatau Fesootai

Usitai Faigofie

Le Afio Mai Le

Fr. Dolindo's Incredible Prophecy

Le Tama Pele Pele ... Ua Ia Afio Mai! 

O Le Toetu o le Ekalesia

 

Faʻalogo ile mea lea:


 

 

Mulimuli ia Mareko ma "faʻailoga o taimi" i aso uma i luga o le MeWe:


Mulimuli i tusitusiga a Mareko iinei:


E malaga ma Mareko i le Lenei le Upu,
kiliki i luga le fuʻa i lalo e lesitala.
O lau imeli o le a le faʻasoaina i se tasi.

 
Print Friendly, PDF & Email

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga
1 cf. Efe 6:12
2 cf. Luka 22:31
3 ff. Le Faʻamalosi malosi; o upu ia mai ia Iesu na tuuina atu i le tagatavaai Amerika, o Jennifer
4 Dr. Vladimir Zelenko, MD, Aokuso 14th, 2021;35:53, Stew Peters Faʻaali
5 Dr. Peter McCullough, MD, MPH, Aokuso 14th, 2021; 40:44, Vaaiga i luga o le faʻamaʻi, mea na tupu 19
6 Dr. John Lee, foma'i ma'i; Vitio le tatalaina; 41: 00
7 Dr. Robert Malone, MD, Novema 23rd, 2021; 3:42, Kristi Leigh TV
8 Dr. Mike Yeadon, sa avea muamua ma Sui Peresetene ma Saienitisi Sili o Respiratory and Allergies i Pfizer; 1:01:54, Mulimuli i le Saienisi?. O upusii uma o loʻo taʻua i luga o loʻo aoteleina i Le Faʻamalosi malosi.
9 Kenese 1: 27
10 Ua tuuina atu e tagata popoto i le faaaliga a Tanielu se faauigaga o talafaasolopito, lea o le mea moni, e le tetee i tusitusiga. Peitaʻi, e manino mai o faaaliga a Tanielu na aumaia mo se “taimi o puapuaga, e leai sona tusa talu ona iai se nuu ua oo mai i ia ona po”; cf. Tani 12:1
11 Fai mai Iesu o Luisa o le tagata muamua lea, ina ua mavae Maria, na mauaina le meaalofa o le ola i le Finagalo Paia. “E tupu mai foʻi iā te oe le vaega toʻaitiiti o isi meaola. O le a le mavae atu augatupulaga pe a ou le mauaina lenei faamoemoe.” —Novema 29, 1926; Tusi 13
12 Luisa i lo tatou Fafine, O le Taupou Maria i le Malo o le Finagalo Paia, Aso 10; cf. http://preghiereagesuemaria.it/
13 "I luga o lenei tulaga lautele, afai e sau le manumalo o le a aumaia e Mary. O le a manumalo Keriso e ala ia te ia ona e finagalo o Ia ina ia fesootai atu ia te ia manumalo o le Ekalesia i le taimi nei ma le lumanai…”—POPE JOHN PAUL II, Sopoʻia le Nofoaga Faʻamoemoe o le Faʻamoemoe, i. 221
14 cf. Faaaliga 12:2; “Paia Maria… ua avea oe ma faatusa o le Ekalesia a sau….” —POPE PENETIKA XVI, Fetalai Salvie, o le.50
15 Mati 11: 12
16 “O le auala lena e masani ai Iesu. O le ala lena e fanauina ai o Ia i agaga. O Ia lava o le fua o le lagi ma le lalolagi. E lua tufuga e tatau ona ioe i le galuega o le galuega sili lea a le Atua ma le oloa silisili a le tagata: o le Agaga Paia ma le Taupou sili ona Paia o Maria… aua ua na o i laua e mafai ona toe fanauina Keriso.” — Auauna a le Atua Arch. Luis M. Martinez, Le Faapaia, i. 6
17 ff. Le Aso Tele o le Malamalama
18 ff. Mealilo Papelonia ma Le Sau o Amerika o le a Sau
lafoina i AIGA, Faailoga, O TAFAI SILI ma pōpō , , , , , , , , , , , , , , , , , , , .