Le Fatu o le Fouvalega Fou

 

 

IT na pei o se filosofia lelei—deism O le lalolagi na faia e le Atua… ae na tuua e le tagata e faʻavasega e ia lava ma filifili lona lava iʻuga. O se pepelo pepelo, na fanau mai i le senituri lona 16, o se mafuaaga na mafua ai le vaega mo le "Malamalama" vaitaimi, na fanaua mai ai le le talitonu i mea faitino, lea na faʻatinoina e Komunisi, lea na saunia le eleele mo le mea o tatou i ai nei: luga o le amataga o le a Lalolagi Fou.

O le Global Revolution o loʻo faia i aso nei e le pei o se mea na vaʻaia muamua. E mautinoa lava e i ai ona tulaga faaupufai-tamaoaiga e pei o teteʻe ua mavae. O le mea moni, o tuutuuga lava ia na mafua ai le French Revolution (ma lona saua sauaina o le Ekalesia) o loʻo i ai ma tatou i aso nei i le tele o itu o le lalolagi: maualuga le leai o ni galuega, le lava o meaʻai, ma le feitai faatupu vevesi faasaga i le pule a le Ekalesia ma le Setete. O le mea moni, o tulaga i aso nei o matua mo le vevesi (faitau O le Fitu Faʻailoga o le Fouvalega).

O le mea moni, tele o malo, e aofia ai Iapani, le Iunaite Setete, ma le tele o atunuʻu Europa sa lolomiina o tupe ia lafoaia le tamaoaiga paʻu Ma le isi, tagata le toe iloa pe faʻafefea ona tausia mo latou lava ma tausi totonu mo latou alalafaga. O a matou meaʻai e omai i ni nai faʻalapotopotoga tetele a le atunuʻu. O laina sapalai na fetinaʻiina e le utiuti o le suauʻu, faʻamaʻi, se gaioiga faatupu faalavelave, poʻo seisi mea taua, o faleoloa o faleoloa o le a faʻaleaogaina i totonu o le 4-5 aso. Tele tagata e faʻamoemoe ile "grid" mo latou vai, vevela, ma le paoa. Ma le isi, o le kilivaina o nei punaʻoa e matua maaleale lava aua latou te faʻalagolago foi i le avanoa o le tasi ma le isi. Pau lava lea o le tala e fai mai afai e oʻo mai na vevesi, e i ai le aʻafiaga o le faʻaleagaina o itulagi atoa, aveʻesea o malo, ma toe faʻatulagaina atoa sosaiete. I se upu, o le a fausia a taʻamilosaga (faitau O le Faʻasesē Sili - Vaega II). Ae o lena, o le mafuaʻaga lea ina ia mafai ai ona faia se New World Order mai le vevesi. [1]ff.  Mealilo Papelonia, Lalolagi Fouvalega!, ma Saili mo le Saolotoga

Peitai, o le mea e sili ona faʻalavelaveina, o lea ua manino, o tagata o malo temokalasi o loʻo mananaʻo e faʻamatuʻu a latou aia tatau mo le puipuiga faʻapitoa a le Setete, pe o le faʻatagaina e le sosaiete o agafesoʻotaʻi i le tele o atunuʻu, poʻo le faʻaosoina o le malo. i saolotoga o le tagata lava ia i le igoa o le "saogalemu i totonu o le atunuʻu." Afai o le lalolagi o le a lafoina i le vevesi o le lalolagi, o lona uiga o le lalolagi tilotilo mo se taʻitaʻi na te laveaʻiina mai lona leaga. [2]ff. O le Faʻasesē Sili - Vaega II

Ua ou toe manatua ai nei, ae i se isi tulaga, o upu masani a le Blessing Cardinal Newman:

Pe a tatou tuu atu i tatou lava i luga o le lalolagi ma faalagolago mo le puipuiga i luga o lea, ma tuuina atu lo tatou tutoatasi ma lo tatou malosi, ona ia [Anetikeriso] o le a osofaia i tatou i le ita tele e tusa ma le Atua faatagaina o ia. Ona faafuaseʻi ai lea ona malepe le Emepaea o Roma, ma ua aliali mai ai o le Anetikeriso o se tagata faasaua, ma na malepe foi malo feʻai. —Venera John Henry Newman, Lauga IV: O Le Sauaina o Anetikeriso

Peitai, e i ai le mea ese i le fatu o lenei Fou Fou: e faapena foi anthropological i le natura. O se suiga o tagata tatou te vaʻaia i tatou lava o aliʻi ma fafine ma o lo tatou va faʻatasi. O vaega o le "tamaloa" ma le "fafine" o loʻo mou atu ma le mafaitaulia taunuuga ...

 

O LE FAʻAALIGA ANTHROPOLOGICAL

O le fa selau tausaga ua tuanaʻi na faʻasolosolo lemu ai lava ona tafiesea lo tatou talitonuga i le Atua, ma o lea, lo tatou malamalamaaga o tatou faia i Lona faatusa. O le mea lea, o faʻavae o tagata soifua na faʻavaeina e le Atua, e aofia ai faʻaipoipoga ma le aiga, ua faaleagaina e mafai ai ona faapea saʻo o le "lumanai o le lalolagi o se siteki." [3]ff. I le Eva I le talanoa ai e uiga i le aiga, na taʻua ai e Pope Benedict:

E leʻo se faigofie lenei tuʻufaʻatasiga, ae o le faʻavae taua o soʻo se sosaiete. O le mea lea, o faiga faʻavae e faʻatamaʻia ai le aiga e faʻamataʻuina ai le tagata ma le lumanaʻi o tagata soifua. —POPE BENEDICT XVI, Lauga i le Diplomat Corps, Ianuari 19, 2012; Reuters

Na ia faʻaopopo mai ile Kerisimasi ua teʻa (2013)…

I le finauga mo le aiga, o le uiga tonu o le avea - o le uiga moni o le tagata - ua fesiligia ... O le fesili a le aiga… o le fesili i le uiga o le avea ma tamaloa, ma o le a le mea e tatau ai fai e avea ma tamaloloa moni… O le loloto pepelo o lenei talitonuga [o feusuaiga e le o toe avea o se elemeni o le natura ae o se agafesootai tagata filifilia mo i latou lava] ma o le anthropological fouvale o loʻo i totonu o ia ua manino lava ... —POPE BENEDICT XVI, Tesema 21st, 2012

O le leiloa o lo tatou faʻasinomaga o le "tamaloa" ma le "fafine" e vave alu ese mai le faʻatonutonu. I totonu o Peretania, o upu "tane" ma le "ava" poʻo le "Faʻaipoipo" ma le "Faʻaipoipo" o loʻo aveʻesea mai pepa faaipoipo. [4]ff. http://www.huffingtonpost.co.uk/ I Ausetalia, ua agaʻi atu le Komisi o Aia Tatau a tagata e puipui nisi luasefulu tolu Uiga o le "kenera" - ma le faitauina.

I le amataga sa i ai le tane ma le fafine. E leʻi umi ae tauatane. Mulimuli ane sa i ai ni fafine, ma mulimuli ane gays, bisexuals, transgenders ma queers… E oʻo mai i le taimi (i le taimi na e faitau ai i lenei, le… aiga o feusuaiga ono faʻateleina ma faʻateleina) o mea ia: transgender, trans, transsexual, intersex, androgynous, agender, cross dresser, drag king, drag queen, genderfluid, genderqueer, intergender, neutrois, pansexual, pan-gendered, lona tolu itupa, lona tolu itupa, sistergirl ma usoboy… - mai "Pope Benedict XVI Faʻaalia le loloto o le sese o le filosofia o le Itupa Gender Identity," Tesema 29th, 2012, http://www.catholiconline.com/

O le mea lea, o le puipuiga o le aiga ma le moni faʻaipoipoga e sili atu nai lo le faʻasaoina o le fausiaina poloka o aganuʻu. E…

… E faatatau i le tagata lava ia. Ma ua manino mai a faʻafiti le Atua, o le a faʻaleaogaina foʻi le mamalu tagata. —POPE BENEDICT XVI, Tesema 21st, 2012

 

O LE MAFUTAGA FAʻALEAGA I LE OLAGA

A mou atu le mamalu o tagata, ua amata ona mou atu le tagata. Afai tatou te taliaina lautele e le o toe iai ni aʻoaʻoga atoatoa - o ai tatou o se ituaiga, taʻitasi, o tagata - e faʻauiga faʻatatauina, ona tatou mautinoa lea o le a leai se Atua Malo o le a faʻamalamalamaina faʻapitoa ia mo tatou. Lenei le lesona o le talafaʻasolopito, o le auala faifai pea taia i lalo e le uʻamea vae o tagata saua, faʻatonu, ma valea. O le mea moni faʻaseseina o tatou taimi, o lo tatou talitonu lea ua tatou atamamai tele e toe faʻatagaina.

Ae o loʻo tupu i matou uma. O tatou nei uma fuafua fua i le taimi e avea ai se tasi ma tagata.

• O le faapau pepe e finau tonu lava i lenei mataupu. I Kanata talu ai nei, na filifili faʻafuaseʻi e le fomaʻi o le tagata e le amataina seʻi vagana ua maua le tino o se pepe e leʻi fanau mai atoatoa aliaʻe mai le auala fanau [5]ff. Tagata palaai E manino le aʻafiaga o lenei mea: e mafai ona fasiotia se pepe peʻa iai pea se vae i le manava. Tusa lava pe o manino mataupu o le fasioti tagata na tupu, o le aia i le "faapau pepe" o loo taʻua pea. [6]ff. www.cbcnews.ca

I totonu o le Iunaite Setete, o loʻo faʻaigoaina o "oti panels" o loʻo faia e faʻamautinoa ai poʻo ai e mafai ma e le mafai ona mauaina se soifua maloloina: o ai e lava lona aoga e tausi ai le soifua maloloina, ae o ai e leai.

• O le suʻesuʻeina o fualaʻau i luga o fetusiga a tagata e masani ona faʻaleagaina ai le ola mo le lelei sili atu o le sailia o faʻamalologa o faʻamaʻi - poʻo ni mea lelei e faʻaaoga mo mea teuteuina ma sili atu ona lelei meaʻai. [7]ff. www.LifeSiteNews.com

• O le faʻasauā e faʻamaonia e malo "malamalama" o se "meatau" faasaga i faiga faʻaterorisi. [8]"Tigā e faʻaaoga ai sauaga i le tino poʻo amioga tatau e aveʻese ai taʻutaʻuga, faʻasala i le ua nofosala, faʻafefe tagata tetee, poʻo le faʻamalieina o le ita, e feteʻenaʻi ma le faʻaaloalo i le tagata ma mo le mamalu faaletagata. " -Catechism o le Katoliko Ekalesia, l. 2297

• I le tele o atunuʻu i Sisifo, o le aia e fasioti ai le tagata ia te ia lava o loʻo sailia ma le malosi ao o le aia tatau euthanize o loʻo faʻamalosia le malosi.

Saienisi ma tekonolosi i aso nei o loo minoi i se saoasaoa saoasaoa e toe faafouina moni le tagata soifua e ala i le suia o tatou genes pe fesoʻotaʻi o tatou tino i komipiuta chips.

Afai e le faʻatusatusaina le alualu i luma o le poto i le alualu i luma alualu i luma o le amio lelei a le tagata, i le tupu aʻe o le tagata (faʻapea. Efe 3:16; 2 Kori 4:16), e le o se agaʻi i luma, ae o se taufaʻamataʻu mo le tagata ma le lalolagi... Saienisi mafai fesoasoani tele i le faia o le lalolagi ma tagata sili atu tagata. Ae e mafai foi ona faʻaumatia tagata ma le lalolagi seʻi vagana ua faʻataʻitaʻia e malosiʻaga o loʻo taatitia i fafo atu.—POPE BENEDICT XVI, Tusi faʻa-Encyclical, Fetalai Salvi, Le. 22, 25

• I se tulaga maoaʻe, ua amata ona faaitiitia le faitau aofai o tagata. Tele malo mai fafo e le mafai ona mauaina fesoasoani mai fafo seʻi vagana ua latou malilie e faʻatino polokalame o le "reproductive health", i se isi faaupuga, sauni avanoa i le fananau mai o pepe, faapau pepe, ma faamalosia faamalosi. Tamaoaiga i Sisifo o loʻo fai ifo mo mafuaʻaga faigofie ua latou faʻatamaʻia ma toʻesea augatupulaga o tagata faʻatau ma tagata totogi lafoga.

• Tupe maua, ae le o tagata, ua avea nei ma totonugalemu sini o faʻapotopotoga, maketi, ma tamaoaiga. O faʻamoemoe faʻaletupe nei o loʻo faʻalauteleina le va i le va o le mauoa ma le mativa ma le faʻatamaia malo.

… O le pule saʻo a le mamone […] e faʻaleaga ai tagata. E leai se fiafiaga e lava, ma o le sili atu o le faʻaseseina o le onā e avea ma sauaga e malepelepe vaega atoa - ma o nei mea uma i le igoa o le ogaoga malamalamaaga o le saʻolotoga lea e faʻaleagaina ai le saolotoga o le tagata ma iu ai lava ona faʻaleagaina ai. —POPE BENEDICT XVI, Lauga i le Roman Curia, Tesema 20, 2010

Ua masani ona osofaʻia e malo isi atunuu i osofaʻiga “muamua”, faataga osofaʻiga soli tulafono, ma tutuliese taʻitaʻi i le tau o le selau ma afe o soifua le sala ua na o se "faʻamaoniga faaleagaina." [9]Ua fuafuaina o le taua i Iraq e faʻateʻa Saddam Hussein ma ana "meatau o le faʻatamaʻiga tele", lea e leʻi mauaina lava, na fasiotia latalata i le miliona Iraqis. cf. www.globalresearch.ca

E mafai ona ou alu pea ma le onā faʻamalosi o loʻo tupu i le sapalai o meaʻai a tagata, faʻatoʻaga, ma le tatou atemosifia. O le mea taua o lenei: pe a tatou le toe vaʻai i le taua o le tagata soifua, o le mamalu o se agaga, ona tagata lava latou avea ma auala i se iʻuga; latou avea ma oloa i luga o le maketi, o se laa i luga, o se evolusion oloa i lalo o le mataupu e ola ai le sili ona lelei (ie. o le sili ona mauoa). I se upu, latou avea fa'asalaina. [10]ff. O le Sili Culling

O le fesili a le Alii: “O le a lau mea ua fai?”, E le mafai e Kaino ona sola ese, o loo tuuina atu foi i tagata i aso nei, ina ia latou iloa ai le tele ma le mamafa o osofaʻiga faasaga i le ola lea e faaauau pea ona faailogaina le tala faasolopito o tagata… Po o ai lava e osofaia le ola o le tagata , i nisi auala osofaia le Atua lava ia. —POPE IOANE PAULO II, Evangelium Vitae; n 10

Poʻo ai lava e manaʻo e faʻateʻa le alofa o loʻo sauniuni e faʻateʻa le tamaloa pei o ia. —POPE BENEDICT XVI, Tusi faʻa-Encyclical, Deus Caritas Est (O le Atua o le Alofa), n. 28b

Ua tatou taliaina se "aganuʻu o le oti" ma ua tatou oʻo atu ai i le faitotoʻa o le "feiloaʻiga mulimuli" i le va o le "fafine faʻaʻofuina i le la" ma auvae o le "tarako." [11]cf. Faʻaaliga 12-13; faʻapea foi O le Sili Culling ma Malamalama i le finauga mulimuli Ma o lenei ua naʻo le amataga o le seleselega.

Lenei [aganuʻu o le oti] o loʻo faʻamalosia faʻamalosia e malosiaga aganuu, tamaoaiga ma faaupufai taimi e faʻamalosia ai se manatu o le sosaiete soona popole ma le mataalia. A vaʻai i le tulaga mai lenei manatu, e mafai ona tautala i se uiga faʻapitoa o se taua a le malosi e teteʻe atu i le vaivai: o se olaga lea e manaʻomia ai le taliaina sili atu, alofa ma le tausiga e manatu le aoga, pe faia e avea o se mamafa le mafai gafatia, ma o lea e teʻena ai i se tasi auala po o se isi. O se tagata e, ona o maʻi, le atoatoa le malosi o le tino poʻo le, sili atu ona faigofie, naʻo le i ai lava, fetuunai le soifua lelei poʻo le olaga o latou e sili atu ona alofagia, mafuli e vaʻaia o se fili e teʻena pe faʻateʻaina. I lenei auala o le a tatalaina se ituaiga o "taupulepulega leaga faasaga i le ola". O lenei taupulepulega leaga e aofia ai e le gata i tagata taʻitoʻatasi, aiga poʻo le vavalalata vavalalata, ae sili mamao atu i tua atu, i le tulaga o le faʻaleagaina ma le faʻaletonu, i le tulaga faʻavaomalo, sootaga.
i le va o tagata ma Setete
. —POPE IOANE PAULO II, Evangelium Vitae, “O Le Tala Lelei o le Ola”, N. 12

 

O LE MEA FOU O PAPELE

O le mea tonu lava lea o le "faʻaletonu" o John Paul II na tautala e uiga i lena mea o le fausiaina o tuutuuga mo le Global Revolution, o se tasi e mulimuli ane saili e toe faia le tagata i lona lava foliga. Ma o lea, ua tatou o mai i totonu tatou taimi i se suiga iloga mataʻutia: o le talitonuga o le tatou feusuaʻiga faʻamalosi, gaosia teuteuina o le tino, ma amioga mama e mafai ona toe okaina atoa, toe inisinia, ma toe tuu. Ua tuʻuina lo tatou faʻamoemoe i le saienisi ma tekonolosi e tuʻuina atu ai i tatou i se vaitaimi fou o le malamalama ma le saʻolotoga o tagata. O le Olo Fou o Papelu o loʻo matou fausiaina ia avea le Papelonia 'olo o le Feagaiga Tuai e pei o se faleoo.

Ae o le a le Papelu? O le faʻamatalaga o se malo na faʻamasani ai tagata i le tele o le paoa latou te manatu latou te le toe manaʻomia i se Atua e mamao ese. Latou te talitonu latou te matua mamana e mafai ona latou fausia a latou lava ala i le lagi ina ia mafai ai ona matala faitotoʻa ma tuʻu i latou lava i le tulaga o le Atua. Ae o le taimi tonu lenei o se mea ese ma le masani ai tupu. A o latou galulue e fausia le 'olo, na faʻafuaseʻi ona latou iloa o loʻo latou feʻaveaʻi. Aʻo taumafai e pei o le Atua, latou te ono afaina le o le avea ma tagata - aua ua leiloa le latou elemene taua o le tagata: o le mafai ona malilie, malamalama le tasi i le isi ma galulue faʻatasi ... Alualu i luma ma le faʻasaienisi ua aumaia ia i tatou le malosiaga e faʻatonutonu ai malosiʻaga o le natura, e faʻataʻitaʻi ai elemeni, ia toe gaosia meaola, toeititi lava oʻo i le tulaga o le gaosiaina o tagata lava latou. I lenei tulaga, tatalo i le Atua foliga mai outmode, leai se aoga, aua e mafai ona tatou fausia ma fausia soo se mea tatou te manaʻo ai. Matou te le iloa o loʻo matou toe mauaina le poto masani pei o Papelu.  —POPE BENEDICT XVI, Penetekoso Aiga, Me 27th, 2102

O le Faʻasesē Sili e le gata o tatou taimi, ae atonu o le sili ona tele talu mai le Faatoʻaga o Etena. [12]ff. O le Faasesē Sili - Vaega III ma Toe foi i Etena? Faʻatoa mafai i se tulaga o le lalolagi pe a fai e tutupu ni faʻalavelave i le lalolagi e faʻasesē tagata e talitonu o le ae tali i a tatou faʻafitauli o le mea moni ia mulimuli ane avea ma atua na tofotofoina e Atamu ma Eva, ae ua le mafai -le mafai avea

I lenei vaʻaiga, e tatau ona aveʻesea le faʻaKerisiano ma tuʻuina atu i se lalolagi aoao lotu ma se lalolagi fou.  - ‚Iesu Keriso, O Le e Ona Le Vai o le Ola, l. 4, Aufono Faʻalelotu mo Aganuu ma Talanoaga Faʻalelotu

E toetoe lava a le talitonuina e mafai e tagata ona faʻalataina, seʻi vagana ai Tusitusiga lava ia, e ala mai i perofeta fou ma tuai o le Feagaiga Tuai, na valoʻia maia lenei lava mea. E foliga mai o faʻalavelave O le Fitu Faʻailoga o le Fouvalega vaaia i se faaaliga vaaia e Sagato Ioane — faalavelave na taualuga i se faaola e leai se atua na folafola o le a ia aumaia se New Utopia…

Ina ua mavae lenei, sa ou vaai i faaaliga i le po, ma, faauta, o le manu lona fa, mataʻutia ma matautia, ma malosi tele lava; sa i ai nifo uʻamea tetele… Sa ou mafaufau i nifo, faʻauta foi, ua alu ae i totonu ia te i latou le tasi tamaʻi nifo, i ona luma e tolu o muamua o nifo na liaiina i aʻa: faʻauta foi, i lenei nifo, o mata e pei o mata o le tagata, ma le gutu tautala i mea sili. (Tanielu 7: 7-8)

Ma le fiafia tele, na mulimuli atu ai le lalolagi uma i le manufeʻai. (Faaa 13: 3) 

Ae le i afio mai faalua Keriso, e tatau ona pasia e le Ekalesia se tofotofoga mulimuli e luluina ai le faatuatua o le toatele o tagata talitonu. O sauaga e o faatasi ma lana faigamalaga i le lalolagi o le a faaalia ai le "mea lilo o le amioletonu" i le tulaga o se taufaasese faalelotu e ofoina atu ai i tamaloloa se vaifofo io latou faafitauli i le tau o le liliuese mai le upu moni. O le pepelo silisili faalelotu o lena o le Anetikeriso, o se pepelo sese-faʻalelotu e ala ai ua faamamaluina e le tagata o ia lava i le tulaga o le Atua ma o lona Mesia afio mai i le tino.O le taufaasese a le Anetikeriso ua leva ona amata ona foliga mai i le lalolagi i soo se taimi lava e faia ai le tagi ina ia iloa i totonu o le talafaʻasolopito o le faʻamoemoe faʻalemesia lea e naʻo le tala atu o le talafaʻasolopito e ala i le eschatological faamasinoga. -Catechism o le Katoliko Ekalesia, l. 675-676

 

FAITAU FUAFUAGA:

 

 

 

Kiliki iinei e Faʻamolemole or lesitala i lenei Tusi Faʻamaonia.

 
Faʻafetai mo lau lagolago tautupe
ma tele tatalo!

www.markmallett.com

-------

Kiliki i lalo e faʻaliliu lenei itulau i seisi gagana:

Print Friendly, PDF & Email

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga
1 ff.  Mealilo Papelonia, Lalolagi Fouvalega!, ma Saili mo le Saolotoga
2 ff. O le Faʻasesē Sili - Vaega II
3 ff. I le Eva
4 ff. http://www.huffingtonpost.co.uk/
5 ff. Tagata palaai
6 ff. www.cbcnews.ca
7 ff. www.LifeSiteNews.com
8 "Tigā e faʻaaoga ai sauaga i le tino poʻo amioga tatau e aveʻese ai taʻutaʻuga, faʻasala i le ua nofosala, faʻafefe tagata tetee, poʻo le faʻamalieina o le ita, e feteʻenaʻi ma le faʻaaloalo i le tagata ma mo le mamalu faaletagata. " -Catechism o le Katoliko Ekalesia, l. 2297
9 Ua fuafuaina o le taua i Iraq e faʻateʻa Saddam Hussein ma ana "meatau o le faʻatamaʻiga tele", lea e leʻi mauaina lava, na fasiotia latalata i le miliona Iraqis. cf. www.globalresearch.ca
10 ff. O le Sili Culling
11 cf. Faʻaaliga 12-13; faʻapea foi O le Sili Culling ma Malamalama i le finauga mulimuli
12 ff. O le Faasesē Sili - Vaega III ma Toe foi i Etena?
lafoina i AIGA, Faailoga ma pōpō , , , , , , , , , , , , , , .

ua tapunia faamatalaga.