Le Fale e Tumau

O LE UPU NEI I FAITAUGA TELE
mo le Aso Tofi, Iuni 23rd, 2016
Tusitusiga faʻa Liturgical iinei


Sagato Therese de Liseux, saunia e Michael D. O'Brien

 

Na ou tusia lenei mafaufauga loloto ina ua uma ona ou asia le fale o St. Thérèse i Farani i le fitu tausaga talu ai. O se faʻamanatuga ma se lapataʻiga i le "tusiata fou" o tatou taimi o le fale fausia e aunoa ma le Atua o se fale faʻatafunaina e malepe, pei ona tatou faʻalogo i ai nei Talalelei….

 

AS na sopoia e le matou taavale le nuu i tua o Farani i lenei vaiaso, o upu a Ioane Paulo II na taavale mai i lo’u mafaufau e pei o mauga o loo siomia ai Liseux, le “fale” o St. Therese lea sa matou agai i ai:

Holy tagata lava ia e mafai ona toe faʻafouina tagata. —POPE JOHN PAUL II, Feʻau a le Autalavou mo le 2005, Vatican City, Aukuso 27th, 2004, Zenit.org

Na oo mai nei upu ona o le asiasi atu i nisi o falesa sili ona matagofie i Kerisinetoma uma, e pei o le falesa i Chartres, i Falani. I lena lotu Gothic tele, sa lofituina au i le faatuatua maoae ma le maelega lea na mafai ona fatuina ai se molimau faapena i le mamalu o le Atua—o se faailoaga i fafo o le olaga i totonu o Farani… Au Paia. Ae, i le taimi lava e tasi, sa taia aʻu i se faanoanoa mataʻutia ma le ofo: E faapefea, sa ou fesili pea lava pea, e mafai we i atunuu i Sisifo alu ese mai le fausiaina o ia fausaga mamalu, faamalama tioata lanu, ma faatufugaga paia… i le lafoaia ma le tapunia o a tatou ekalesia, faaleagaina o tatou faatagata ma faasatauro, ma tineia le tele o mealilo a le Atua i a tatou tatalo ma sauniga lotu? O le tali na oo mai ma le le leoa, a o mafai ona ou vaai atu i mata o loʻu agaga i le auala na faaleagaina ai e lenei lalelei, ae o le au paia musuia i le taimi lava lena, o tagata na faʻauʻuina le maofa ma le malosi o lo tatou tofi Katoliko mo lo latou lava manuia. Sa ou malamalama i le taimi lava lena o le Ekalesia Katoliko, e ui lava i lona paia ma lana matafaioi i le ata o le faaolataga, ua oo i lona talafaasolopito umi le tulai mai ma le pau o le toatele. Iuta. Ua latou talia lana Joan of Arcs, ma susunuina foi i latou i le laau.

 

I le taimi nei, ua toe punou foi Tina Ekalesia i le Faatoaga o lona lava Ketesemane. Ua tutu le sulu, a’o sogi atu i le matagi le sogi a Iuta aga’i i le ala fe’avea’i o le Pasi o le Ekalesia lava ia. O le taimi lenei, e le na o le tasi pe lua itulagi poʻo malo, ae o le taimi nei aafia ai le lalolagi. O le mea lea, i soo se mea tatou te liliu i ai i lenei nuu o Europa, tatou te iloa ai tulagavae o se Tina, a Fafine ofuina i le la o lē na fa'aali mai e saunia lana fanau mo lenei taimi...

 

E TATUSA, O ANAFI, O LE ASO, MA LE FAAVAU

Ae toe foi i le manatu autu i luga paia. E lei suia lava le Talalelei a Keriso. O le mea lena, o loo Ia fesili mai ai ia i tatou i le taimi nei, na Ia fesili ai i seneturi uma, pe o ni amataga mataga ia o Kerisinetoma, o vaitausaga ogatotonu, po o o tatou aso nei: o Ona tagata—pope, katinale, epikopo, ositaulaga, lotu, tagata lautele. —ia pei o tamaiti. Pe a amata ona leiloa e agaga lenei faaaliga, o le lafu o loo latou taitaia—pe o a latou lava fanau, po o fanau faaleagaga o se ekalesia atoa—e amata ona taapeape i le le mautonu ma le pogisa. 

Ma na latou faʻataʻapeʻapeina ona o le leai o se leoleo, ma avea ma meaai mo manu feʻai uma. (Esekielu 34: 5)

Ma o lea ou te tautala atu ai mo sina taimi i o tatou taimi, aemaise lava i o tatou failotu, ona o le toatele ua leiloa le uiga ma le faamoemoega o lo latou faasaienisi. Ua fa'aaogaina le a'oa'oga e fai ma laisene e fa'atupu ai ma toe faia le Atua i le fa'atusa o le tagata i ona po nei. Nai lo le faamamafaina o le Talalelei i o tatou taimi, e toatele le au failotu ua taumafai e tuu o tatou taimi i luga o le Talalelei. O fua o lenei vevesi faaleagaga o loo i ai i soo se mea, e aofia ai iinei i Farani: o le au talavou ua toetoe a mou ese atu mai nofoa, ma ua faateleina le le talitonu. upu moni ua faauigaina… ma o nisi taimi o mafaufauga mama o le au failotu.

 

FALE O LE MALAMA

A o ou ui atu i le fale na ola aʻe ai St. Therese—o le potuʻai lea na ia ʻai ai, o sitepu na ia iloa ai lona “matua matua”, ma e oo lava i lona potumoe lea na faamaloloina ai o ia faaletino e ala i le ataata a le Tina Amuia, o se ata o a fale o le paia sa fausia i lo’u mafaufau. Le fale lea, Na ou lagonaina lo tatou Alii o fetalai mai, o le fale lea ou te manao e fausia i luga o le Papa. O le fale lea ou te moomoo ia i ai la’u Ekalesia. O le faavae o le fetalaiga lea a Iesu lava Ia:

O lē na te lē talia le malo o le Atua e pei o se tamaitiiti e lē sao lava i ai. ( Luka 18:17 )

O lenei faavae e le o se ituaiga o aoga faataitai. E le o se tulaga faaleagaga amata tatou te faauu mai ai i aoga e sili atu le atamai, filosofia, ma faafaifeau. Leai, a agaga o le tuulafoaiina o le nofoaga tonu lea o le olaga atoa o le agaga. O le nofoaga lea e feiloai ai le finagalo ma le alofa tunoa Paia, lea e fetaui ai le suauu ma le afi, lea e tupu ai le suiga ma le tuputupu ae. O le mea moni lava i lenei lava tulaga faatauvaa e amata ai ona “vaai” moni le agaga; lea e faaalia mai ai le poto faalelagi, ma tuuina mai ai malamalama faalelagi e mafai ona taialaina ai atunuu ma tagata uma.

Ina ua uma ona tatalo i le tuugamau o le Fugalaau Laiti, o se fomai o le Ekalesia, sa faaauau pea mafaufauga.

I luga o lenei faavae o le lotomaualalo ma le faatuatuaina e pei o se tamaitiiti, ua fausia ai puipui. O a nei puipui? O le paia o le olaga. I le taimi nei, e toaitiiti tagata e tietie atu i se fale fou ma faʻafiafiaina i se faʻavaa laupapa. Seiloga ua valiina puipui i totonu ma fafo ma faauma ona tosina atu lea o mata i lona matagofie (po o le leai o se mea). O le fale e finagalo le Atua e fausia, e iai foʻi auivi malolosi, o lona uiga, o le Agaifanua Paia ma aoaoga o lo tatou faatuatuaga. E aofia ai faalavalava o canons ma faavaa lagolago o encyclicals, tusi faaaposetolo, ma dogmas, o mea uma faalelagi e fusia faatasi ma fao malo o le Faamanatuga. Ae i aso nei, e toatele ua liliuina puipui i totonu! E pei lava o le tele o vaega o le Ekalesia o loʻo i ai le agaga o le mafaufau ma le mafaufau faʻapisinisi, e pei o le perisitua o se galuega 9-5, ma o lo tatou Faʻatuatua ua na o se faʻapotopotoga o talitonuga faʻalelotu (e mafai ona faʻaogaina). E masani ona vaaia le Ekalesia o se faalapotopotoga e misia lona matagofie ona o le lanu ma foliga o paia e natia pe leai foi i le tele o olaga o le Katoliko. E lē gata i lea, o le toʻatele o faifeʻau ma leoleo mamoe ua latou aumaia mea faufale uiga ese ma mai fafo ma taumafai e ufiufi le auivi o loo iai i foliga uigaese, fausaga faufau, ma luma sese. O le Ekalesia i le tele o nofoaga i aso nei e foliga mai ua tau le iloaina ona o “le upumoni ua faasaolotoina ai i tatou” ua faaleagaina.

O le mea e finagalo moni ai le Alii ia fesoasoani atu ana au failotu i Ona tagata ia malamalama atili i le upumoni ma le matagofie o loo fusia e le gata i Lana “faatuatuaina” e le mafai ona faaumatiaina ina ia mafai e agaga ona maua le mana o le Talalelei e ala i fa'aaliga fou e tumau ona maua'a i le fa'atuatua moni.


Usiusitai

A o goto le la, ma mou atu moli o le basilica na fausia i le mamalu o Thérèse i tua o olo tetele ma ata anamua, na ou vaaia ai le taualuga o lenei fale paia usiusitai: usiusitai i le Talalelei a Keriso, usiusitai i Ana Aposetolo paia ma o latou sui, usiusitai i tiute ma matafaioi o lo tatou tulaga i le olaga, ma le usiusitai i musumusuga faalelagi e musumusu mai e le Agaga Paia i le agaga faalogo. A aunoa ma lenei taualuga, o uiga lelei e faʻaalia i elemene o mea faalelalolagi ma vave ona mou atu ma malepelepe, faʻalavelave ma faʻaleagaina le faʻavae o le. mea moni (lea, a aunoa ma le usita'i e avea ma mea taua). O le usiusitai o le taualuga lea e puipuia ai le agaga i tofotofoga ma faaosoosoga ia e taia soo ai le loto i afa o le olaga. O le usiusitai o le malosi lea o loo i luga o faavae, e fusia faatasi ai le ola faaleagaga, ma faasino atu le tumutumu o le loto i le Lagi. O le usita'i i le Magisterium o se fa'atonuga lea e foliga mai ua sola ese ai le to'atele i aso nei, ma o le i'uga, ua pa'u i totonu le fale.

 

 

O LE ITULA O LE FAATUATUA

Faatasi ai ma le Fono Lona Lua a le Vatikana, na taʻua ai e Ioane Paulo II e faapea, “ua oo moni lava le itula o le ʻaulotu. " Ua sili atu le manino o lenei mea nai lo se isi lava taimi ona o le toatele o o tatou leoleo mamoe ma faiaoga, o tatou failotu ma faifeau, ua sese le auivi mo puipui, ma i nisi tulaga, ua tuua atoa le taualuga. O lea, ua avea St. Therese mo o tatou taimi a faasinomaga fa'ailoga mo le i'uga o lo tatou vaitaimi. I totonu o lona potumoe, sa i ai se faatagata o St. Joan of Arc. O ia o se teineitiiti 17 tausaga le matua na taitaia le au Farani e tetee atu i le sauaina o le Igilisi. Ae sa leai sona tomai po o ni fuafuaga faamiliteli. O lona usiusitai faigofie, faatuatua faatamaitiiti, ma le amioatua na galue ai le Atua e faataunuu Lana fuafuaga, ma faasaolotoina se nuu i le pogisa. Na avea foi St. Therese ma se taulealea a le Atua, e le mo so o se mataupu faafaifeau po o se aotelega o filosofia na ia tusia, ae mo se loto lea, e le pei o le Tina Amuia, na tuuina atu le tumau. fiat i lona Alii. Ua avea ma sulu ia te ia lava, e susulu atu ai se ala ia Keriso e oo lava i lenei itula pogisa.

E pei ona leoleoina e le leoleo mamoe lana lafu pe a maua o ia i totonu o ana mamoe ua faataapeapeina, e faapea lava ona ou tausia aʻu mamoe. ‘Ou te lavea‘iina fo‘i i latou mai i mea uma na fa‘ata‘ape‘apeina ai i latou i le puaoa ma le pouliuli. ( Esekielu 34:12 ).

Le tuulafoaiina pei o se tamaitiiti. Paia o le ola. Usita'i. E na o le pau lea o le Maota ua tu i le tele o seneturi. O isi mea uma o le a malepelepe, tusa lava po o le a le mamalu ma le matagofie, popoto po o le atamai e foliga mai ai. O le fale lea ua fausia e le Alii nei i agaga o i latou o e, e pei o St. Therese, o loo faataatiaina se faavae o le faatuatuaga faatamaitiiti. Aua ua lata ona avea lenei “Ala Laiti”. Le Ala o le Ekalesia a o ulufale atu o ia i lona lava Passion, ae toe faatuina mai—e le o se malo malosi tele o le lalolagi po o se pule faapolokiki—ae o se Falesa o le paia moni, faamalologa, ma le faamoemoe.

‘Āfai fo‘i e lē faia e le ALI‘I le fale, e galulue fua i latou o ē atia‘e. ( Salamo 127:1 )

-------------

I faitauga o aso nei, ua matua manino mai: o le fale po o le malo ua fausia i luga le usiusitai i tulafono a le Atua e mafai ona paʻu—pe sau mai le osofaʻiga a atunuu ese, po o ona lava tane ma fafine piʻopiʻo o ē, e pei o anai, latou te faaumatia le faavae o le amiotonu mai totonu. E mafai ona paʻuʻu malo ma malo—ae o lē na te fausia lo latou fale i luga o le papa e tumau pea, e tusa lava pe na o se toe vaega i le faatafunaga. 

O i latou uma fo‘i e fa‘alogo i a‘u ‘upu nei, ‘ae lē faia, e pei o le vale na fa‘atūina lona fale i luga o le oneone. Ua to mai timuga, ua oo mai lologa, ma ua agi mai le matagi ma taia ai le fale. Ma na paʻuʻu ma faʻaumatia atoa. (Talalelei o le Aso)

Ma o lea e foliga mautinoa ia te aʻu o le Ekalesia o feagai ma taimi sili ona faigata. O le mea moni faigata ua toeititi amata. E tatau ona tatou faalagolago i lugā mataʻutia. Ae ou te mautinoa foi e uiga i le mea o le a totoe i le iuga: le o le Lotu o le lotu faʻalelotu, lea ua maliu ua ma Gobel, ae o le Ekalesia o le faʻatuatua. Atonu o le a le toe avea o ia ma pule silisili faʻaagafesoʻotaʻi i le tulaga na ia i ai talu ai nei; ae o le a ia fiafia i se fugalaʻau fou ma o le a vaʻaia o se tamaloa fale, lea o le a ia maua ai le ola ma le faʻamoemoe i tua atu o le oti. —Cardinal Joseph Ratzinger (POPE FAAMATALAGA XVI), Faatuatua ma Lumanaʻi, Ignatius Press, 2009

 

Faʻasalalau muamua Oketopa 29, 2009. 

  

E manaʻomia lau lagolago mo lenei auaunaga faataimi atoa.
Faʻamanuia ia oe, ma faʻafetai.

 

E malaga ma Mareko i le le Lenei le Upu,
kiliki i luga le fuʻa i lalo e lesitala.
O lau imeli o le a le faʻasoaina i se tasi.

Fuʻa

 

Print Friendly, PDF & Email
lafoina i AIGA, TAGATA FAALEAGAGA.