O le mosaic o le taualuga i le Baptistry of Neon i Ravenna, Italia
po o luga o YouTube
TE lē o se malo faatemokalasi le Ekalesia; o se pule tupu.
O Keriso, le faitaulaga sili ma le puluvaga tulaga ese, ua ia faia le Ekalesia “ma malo, o faitaulaga mo lona Atua ma lona Tamā…” -Catechism o le Ekalesia Katoliko, Le. 1546
O le tulaga lea e malamalama lelei ai i le matafaioi a Peteru o le “Pope”: i totonu o se Malo.
Le Matāgaluega o Tavita
E amata le Evagelia a Mataio i le faapea atu:
O le tusi o le gafa o Iesu Keriso, le atalii o Tavita.... (Mataio 1: 1)
O Iesu o le faataunuuga o le folafolaga a le Atua i le Tupu o Tavita:
Ua ou osia le feagaiga ma lē ua ou filifilia; ua ou tautō iā Tavita laʻu auauna: Ou te faatumauina lou aiga e faavavau. ma faatumauina lou nofoāliʻi i tupulaga uma lava. ( Salamo 89:4-5 ).
O lea la, na folafola atu ai e le Agelu o Kaperielu ia Maria:
Faauta, o le a to oe i lou manava, ma e fanaua se tama tane, e te faaigoa ia te ia o Iesu. E sili o ia, e ta’ua foi o ia o le Alo o le Silisili Ese; e foaʻiina atu e le Aliʻi le Atua iā te ia le nofoāliʻi o Tavita lona tamā, e pule o ia i le aiga o Iakopo e faavavau, e leai foʻi se gataaga o lona malo. (Luka 1: 31-33)
O Iesu lava ia o le a fetalai mai, “Ou te le’i sau e faaleaogaina, ae ia faataunuuina [le tulafono ma le au perofeta].” O lea la,
Na fa'atuina e le Ali'i o Iesu lana Ekalesia i le tala'iina atu o le Tala Lelei, o lona uiga, o le o'o mai o le Malo o le Atua, lea na folafolaina mai i le tele o tausaga i tusitusiga paia. Ina ia fa'ataunu'uina le finagalo o le Tama, na fa'aulufale mai ai e Keriso le Malo o le lagi i le lalolagi. O le Ekalesia "o le Malo o Keriso ua uma ona i ai i le mealilo." -Catechism o le Ekalesia Katoliko, l. 763
Faataunuu, Aua le Fa'aleaogaina
Na muai faailoa mai e le Feagaiga Tuai ia Keriso ma Lona Malo, o lea e le o se mea e ofo ai le taliaina ma le faaatoatoaina e Iesu o vaega o le Malo o Tavita.
O le mea e sili ona mataʻina, na tofia e Tavita se tausimea “luga o le aiga, "[1]Eperu: Al Habayit, o lona uiga o le “pule i le maota” i le gagana Eperu ma e faasino i se ofisa maualuga po o se tausimea i le malo i le sosaiete Isaraelu anamua, e masani ona auauna sa’o i lalo o le tupu. luga o lona malo — o se faiga na faatinoina e i latou na sosoo ma ia.[2]tagai Isaia 22:15; 22:20 aʻo
I le nofoaiga a Esekia, sa faaigoaina ai Eliakimo o le tausimea, o lē sa galue o se ituaiga o “palemisia.” I luga o lona tauʻau, sa tuuina ai e le tupu…
…o le ki o le aiga o Tavita; e tatalaina e ia, ae leai se tasi e tapunia; e tapunia foi e ia, ae leai se tasi e tatalaina. Ou te faamauina o ia e pei o se fao i se mea mautu, e fai foi o ia ma nofoalii mamalu… (Isaia 22: 22-23)
E te masani i le leo? Faatusatusa lena mea i le mea na faia ma fetalai ai Iesu:
O oe o Peteru ma o luga o lenei papa ou te atiina ae ai la’u Ekalesia, e le manumalo i ai le pule a seoli. Ou te avatu ia te oe ki o le malo o le lagi. O le mea e te fusifusia i le lalolagi, e fusifusia foi i le lagi; o le mea foi e te tatalaina i le lalolagi, e tatalaina foi i le lagi. (Mataio 16: 18-20)
O le tofi o Peteru o le “papa” — e pei o se “mautu i se nofoaga mautu.” Ma e pei o Eliakimo, o lona tofi e sau faatasi ma le pule a le Tupu e tatala ma tapuni, e fusifusia ma tatala — o lona uiga, ia pulea e tusa ai ma ona lava manaʻo, ae e tusa ai ma mea na tuuina atu e Iesu ia te ia.
O le pope e le o se pule aʻiaʻi, o ona mafaufauga ma manaʻoga o tulafono. I le tuufaafeagai, o le galuega a le pope o le faamaoniga o le usitai ia Keriso ma Lana upu. —POPE PENETIKA XVI, Lauga a Me 8, 2005; San Diego Union-Tribune
E le gata i lea, sa vaaia le tausimea o se ituaiga o tamā luga o le malo:
‘Ou te fa‘a‘ofuina o ia i lou ‘ofu tele, ‘ou te fusi fo‘i ‘iā te ia i lou fusipa‘u, ma tu‘uina atu ‘iā te ia lou pule; e fai o ia ma tamā i ē nonofo i Ierusalema, ‘atoa ma le ‘āiga o Iuta. (Isaia 22: 21)
O le upu "pope" e sau mai le upu Latina "pope"Papa,” lea e mafua mai i le upu Eleni “πάππας” (páppas), o lona uiga “tamā.” Ma o lea ua vaaia ai le Pope o se ituaiga tamā vaaia e tausia le lafu mamoe a Keriso. O le isi o suafa o le Pope o Sui o KerisoO le upu “vicar” e mafua mai i le Latina “vicarius,” o lona uiga “sui” po o le “faigaluega i le tulaga o.” Ona o le mea na fesili tuusaʻo atu ai Iesu ia Peteru…
“Simona e, le atali‘i o Ioane, pe e te alofa mai ‘iā te a‘u e sili atu i lo ‘outou alofa nei?” ‘Ua fai atu Peteru ‘iā te ia, “Ioe, le Ali‘i e; ‘ua e silafia ‘ou te alofa ‘iā te oe.” ‘Ua fetalai atu o ia ‘iā te ia, “Ia e fafaga i a‘u tama‘i mamoe… ‘ia e tausi a‘u mamoe… ‘ia e fafaga a‘u mamoe.” (Ioane 21: 15-17)
O le mea lea, e masani ona vaaia ai pope (ma epikopo) ma se tootoo a le leoleo mamoe, o lo latou valaauga tulaga ese e tausi ma fafaga le lafu mamoe a Keriso i le Afioga a le Atua.
Talu mai le amataga, sa malamalama le Ekalesia o Peteru sa i ai se tulaga faapitoa i totonu o le Malo o Keriso o se “tamā” i le lafu mamoe ma o se leoleo o Ki o le Malo. O le mea lea, tatou te faalogo ai i tagata lauiloa o le Ekalesia i le amataga e pei o le faaliliu sili o le Tusi Paia, o Sagato Ierome, o fai mai:
Ou te le mulimuli i se tasi e fai ma taʻitaʻi vagana ai Keriso na o ia, ma o le mea lea ou te manaʻo e tumau i le lotogatasi i le Ekalesia ma oe, o le nofoa lea o Peteru. Ou te iloa o luga o lenei papa o loo faavae ai le Ekalesia. —St. Ierome i se tusi ia Pope Tamasus, Tusi, 15:2; (tagai. Le Nofoa o le Papa)
Ma sa lauiloa le saunoaga a Sagato Ambrose:
O le mea e i ai Peteru, o i ai foi le Ekalesia! —Sagato Ambrose, Epikopo o Milan (pe tusa o le 340–397)
Le Kapeneta a le Tupu
E ui ina sa tuuina atu e Tavita le pule faapitoa i le Tausimea e fai ma leoleo o le ki, ae sa i ai foi i le tupu se maota tupu, pe mafai foi ona e fai atu, o minisita o le kapeneta. O Ioapo o le taʻitaʻi o le autau a Tavita; o Iosefatu o le tusitala sili o faamaumauga aloaia; o Satoka o se faitaulaga sili na vaaia sauniga faaletupu; o Aviata o se faitaulaga sili ma o se faufautua; o Seraia o se tusiupu i le maota tupu; o Penaia sa avea ma leoleo patino, ma isi mea faapena.

I le Malo o Keriso i le lalolagi, o isi Aposetolo e toasefulutasi o loo i ai foi le pule faalepulega o le malo faaletino o Keriso. Na Ia fetalai atu foi ia i latou ma e na suitulaga ia i latou:
…o se mea tou te fusifusia i le lalolagi, e fusifusia foi lea i le lagi; o se mea foi tou te tatalaina i le lalolagi, e tatalaina foi lea i le lagi. (Mataio 18: 18)
E sili atu ona faatatau lenei mea i le le pule e faamagalo ai agasala:
Ia outou talia le Agaga Paia. Afai tou te faʻamagaloina agasala a se tasi, e faʻamagaloina ia i latou; afai tou te tuʻu pea agasala a se tasi, e tuʻu pea ia i latou. (Ioane 20: 22-23)
O le mea moni, e matuā vavalalata lava le mafutaga a Iesu ma Ana auauna filifilia tautupu, ma fetalai mai ai o Ia:
O lē fa‘alogo ‘iā te ‘outou e fa‘alogo mai fo‘i o ia ‘iā te a‘u. O lē e teena ‘outou, ‘ua tete‘e mai o ia ‘iā te a‘u. A o lē e teena aʻu, ua teena e ia lē na auina mai aʻu. (Luka 10: 16)
Ina ia moni lena mea, sa tatau ia Iesu ona tuuina atu i le Au Aposetolo e Toasefululua se vaega o Lona lava lē mafai ona sese…
O le a e iloa le upu moni
le Catechism o le Ekalesia Katoliko faamatala mai:
Ina ia faasaoina le Ekalesia i le mama o le faatuatua na tuufaasolo mai e le au aposetolo, na finagalo ai Keriso o le Upumoni e foaiina atu ia te ia se vaega o lona lava lē mafai ona sese. E ala i se “lagona faalenatura o le faatuatua” o le Nuu o le Atua, i lalo o le taitaiga a le Magisterium ola o le Ekalesia, “e pipiimau pea i lenei faatuatua.” …O le galuega a lenei Magisterium o le faasaoina lea o le nuu o le Atua mai le sese ma le faatuatuaga ma ia faamautinoa atu ia i latou le avanoa moni e tautino atu ai le faatuatua moni e aunoa ma se mea sese. -Catechism o le Ekalesia Katoliko (CCC), 889-890
E matuā tāua tele lava le iloa e Kerisiano o le “faatuatua moni” i le tele o tausaga, ma o le māfuaaga lenei. Na fetalai Iesu, “…e iloa fo‘i e ‘outou le mea moni, e fa‘alilolilo fo‘i le ‘upu moni
fa'asa'olotoina oe.” [3]John 8: 32 I se faatusatusaga, na Ia faaopoopo mai, “Ai se tasi e agasala, o le pologa a le agasala.” [4]John 8: 34 O lea la ua e vaʻai i le mea o loʻo lamatia: afai tatou te le iloa Mautinoa O le ā le upu moni, e faʻapefea ona tatou mautinoa po o le ā e faʻasaʻolotoina ai i tatou? Afai e mafai ona suia le upu moni e se pope, po o se fono a le ʻaulotu, po o se tagata poto faʻapitoa i mataupu faalelotu… e faʻapefea la ona tatou mautinoa o le a tatou maua le saʻolotoga pe afai o le a taʻitaʻia i tatou e ia tagata i le sesē?
O se faʻataʻitaʻiga: e faʻatagaina e le Ekalesia Anglikani le teteʻa ma le toe faaipoipo; ae e le faʻatagaina e le Ekalesia Katoliko. E tele vaega faʻa-Evagelia e faʻatagaina ai le taofia o le maitaga; ae e leʻi faia lava e le Agaifanua Katoliko. E faʻatagaina e le Ekalesia Tuʻufaʻatasi le euthanasia; e puipuia e le Katoliko le paia o le ola mai le manava e oʻo i le tuugamau. O lea la, e te vaʻai, o le iloa o le mea moni o se mea moni lava. mataupu o le ola ma le oti.
O lea la, na folafola atu ai e Iesu i Lona Maota Tupu o le a latou iloa ma taʻitaʻiina i latou i le upumoni uma:
O le Agaga Paia lea e auina mai e le Tamā i lo’u igoa — o Ia lava e a’oa’o atu ia te outou i mea uma lava, ma faamanatu atu ia te outou mea uma na [ou] fai atu ai ia te outou… A afio mai o Ia, o le Agaga o le upu moni, e ta’ita’i e Ia outou i upu moni uma. ( Ioane 14:26, 16:13 ).
O le mea lea, o le tiute faafaifeau a le Magisterium e faʻatatau i le vaʻaia o loʻo tumau le Nuʻu o le Atua i le upu moni e faʻasaʻolotoina ai. Ina ia faʻataunuʻuina lenei auaunaga, na foaʻiina atu e Keriso i leoleo mamoe a le Ekalesia le mana o le lē mafai ona sese i mataupu o le faʻatuatua ma amioga mama… —CCC, 891
Peita'i, o lenei folafolaga o le lē mafai ona sese, e lē o se folafolaga o lē ponā: o Aposetolo, ma ē na suitulaga ia i latou, o ni tagata e mafai ona sese — o tagata agasala e pei o isi tagata uma. O le mea lea, e oo lava ia Peteru “le papa” e mafai i nisi taimi, ona o lana molimau ma lona vaivai, ona avea ma “maa e tausuai ai.”
O le mea moni o Pita lea ua taʻua o le "papa" e le mafua mai i soʻo se mea na ia ausiaina poʻo se mea tulaga ese i lana amio; ua na o le nomen officii, o se suafa e fa'ailoa mai ai, e le o se auaunaga na faia, ae o se auaunaga ua tu'uina atu, o se filifiliga ma se tofiga paia e le mafai e se tasi ona aiaia i ai ona o lona lava uiga - ae maise lava ia Simona, o lē, afai tatou te fa'amasinoina i lona uiga masani, e leai se mea e pei o se papa… Ma pe ua le faapea ea i le talafaasolopito atoa o le Ekalesia na i ai i le taimi e tasi le Pope, le suitulaga o Peteru Petra ma Skandalon — o le papa o le Atua ma le mea e tautevateva ai? —POPE BENEDICT XIV, mai le Das neue Volk Gottes, i. 80ff
Ae ui i lea, na tusia e Sagato Katerina o Siena:
O ai na Ia tuu i ai ki o lenei Toto? I le aposetolo mamalu o Peteru, ma i latou uma o le a suitulaga ia te ia pe o le ai ai seia oo i le Aso o le Faamasinoga, oi latou uma ua i ai le pule lava lea e tasi ia Peteru, lea e le o faʻaititia e soʻo se latou lava. —mai le Tusi o Talanoaga
E lē gata o Iesu o se Tupu poto, ae o se tufuga potoE ui lava i tagata agasala na suitulaga i le au Aposetolo, ae e tumau le Malo o Keriso… e faapea foi “le papa” ma le Maota Tupu.
…ia faapei o le tagata poto, ua na fausia lona fale i luga o le papa… ona to mai lea o uaga, ua oo mai foi lologa, ua agi mai foi matagi, ua pesi mai i lea fale, a e lei pa'ū lava ia; aua ua faavaeina i luga o le papa. (Mataio 7: 24-25)
…e lē o la’u vaa le Ekalesia ae o [Keriso]. E lē tu’uina fo’i e le Ali’i e goto; o Ia lava lea e ta’ita’ia, e mautinoa lava e ala atu ia i latou ua Ia filifilia, auā sa finagalo i ai o Ia. O se mea mautinoa lea, ma o loo i ai pea, e lē mafai e se mea ona luluina. —PENEDICT XVI, Fa'aaliga Lautele mulimuli, Fepuari 27, 2013; Vatican.va
Faʻatau Fesootai
Na maua se fa'ailoga e 2600 tausaga le matua o lo'o i ai le igoa o se tausimea: taga'i iinei
Fa'afetai iā i latou ua
sa fesoasoani i lenei auaunaga
ina ia mafai e Le Afioga Nei
ia faaauau pea ona folafola atu le Afioga.
E malaga ma Mareko i le Lenei le Upu,
kiliki i luga le fuʻa i lalo e lesitala.
O lau imeli o le a le faʻasoaina i se tasi.
Lenei i luga ole Telegram. Kiliki:
Mulimuli ia Mareko ma "faʻailoga o taimi" i aso uma i luga o le MeWe:

Mulimuli i tusitusiga a Mareko iinei:
Faʻalogo ile mea lea:



