O Faamasinoga mulimuli

 


 

Ou te talitonu o le toʻatele o le Tusi o Faʻaaliga e le faʻasino i le iʻuga o le lalolagi, ae oʻo atu i le iʻuga o lenei vaitaimi. Naʻo nai toe mataupu lava e suʻesuʻe moni ile iʻuga ole le lalolagi aʻo isi mea uma muamua faʻamatalaina tele se "finauga mulimuli" i le va o le "fafine" ma le "tarako", ma uma leaga aafiaga i le natura ma le sosaiete o se lautele fouvalega o loʻo aumaia ai. O le mea e vaeluaina lena finauga mulimuli mai le iʻuga o le lalolagi o le faamasinoga a malo - o le mea o loʻo tatou faʻalogo ai i faitauga o le vaiaso o lenei vaiaso aʻo latalata atu i le vaiaso muamua o le Toe Afio Mai, le sauniuniga mo le afio mai o Keriso.

I le lua vaiaso ua tuanaʻi, sa ou faʻalogo pea i upu i loʻu fatu, "Pei o se gaoi i le po." O le lagona o mea o le a tutupu mai i luga o le lalolagi o le a aveina le tele o tatou teʻi, pe a le toʻatele o tatou i le fale. E tatau ona tatou i ai i se "tulaga o le alofa tunoa," ae le o se tulaga o le fefe, aua soo se tasi o tatou e mafai ona valaauina i le fale i soo se taimi. Faatasi ai ma lena, ou te lagona le faamalosia e toe lolomiina lenei taimi talafeagai tusitusiga mai Tesema 7, 2010…

 


WE 
tatalo i le Faatuatua ia Iesu…

… O le a toe afio mai e faʻamasino i e ola ma e ua oti. —Apostle's Creed

Afai tatou te manatu o le Aso o le Alii o e le o se vaitaimi 24 itula, ae o se vaitaimi faaumiumi, o se “aso e malolo ai” mo le Ekalesia, e tusa ai ma le faaaliga a uluai Tama o le Ekalesia (“o le afe tausaga e pei o le aso ma le aso e pei o le afe o tausaga”), ona mafai lea ona tatou malamalama. o le a oo mai le Faamasinoga Sili o le lalolagi e aofia ai vaega e lua: o le faamasinoga o le ola ma le faamasinoga a le oti. E tasi le faamasinoga e salalau atu i le Aso o Ieova.

Faʻauta i le aso o le Aliʻi, e afe tausaga. - Tusi o Panapa, O Tama o le Ekalesia, Na faamatalaina e Ch. 15:

Ma le isi,

… O lo tatou aso lenei, ua noatia e le oso aʻe ma le goto o le la, o se faʻailoga o lena aso tele lea e faʻapipiʻi ai le matagaluega o le afe tausaga. - Lactantius, Tama o le Ekalesia: Le Divine Institutes, Tusi VII, Mataupu 14, Catholic Encyclopedia; www.newadvent.org

O le mea ua tatou latalata atu nei i lo tatou lalolagi o le faamasinoga a le ola...

 

LE VIGIL

Ua tatou i ai i se vaitaimi o matamata ma tatalo a'o fa'aauau pea ona mou atu le pogisa o lenei vaitau.

O le Atua ua mouʻese mai le lagi tafailagi, ma, ma le susulu o le malamalama e sau mai le Atua, tagata soifua ua leiloa ona bearings, ma faʻateleina mautinoa faʻaleagaina aʻafiaga. -Tusi o Lana Paia Pope Benedict XVI ia Epikopo uma o le Lalolagi, Mati 10, 2009; Katoliko i luga ole laiga

Ona sau ai lea vaeluaga o le po, pe a oo i lenei “taimi o le alofa mutimutivale” o loo tatou ola ai i le taimi nei o le a suia ai le mea na faailoa atu e Iesu ia St. Faustina o le “aso o le faamasinoga.”

Tusi lenei: ae ou te leʻi sau o se faamasino amiotonu, o le a ou muamua muamua o le Tupu o le Alofa Mutimutivale. A o leʻi oʻo mai le aso o le faʻamasinoga, o le a tuʻuina atu i tagata se faʻailoga i le lagi faʻapea: O moli uma i le lagi o le a tineia, ma o le ai ai le pouliuli tele i luga o le lalolagi uma. Ona vaʻaia ai lea o le faʻailoga o le satauro i le lagi, ma mai avanoa na tutuʻi ai lima ma vae o le Faʻaola o le a o mai ai ni malamalama tetele o le a malamalama ai le lalolagi mo se vaitaimi. O lenei o le a faia i se taimi puʻupuʻu ae leʻi oʻo i le aso mulimuli. -Alofa Tunoa i Loʻu Agaga, Iesu i St. Faustina, n. 83

E toe faapea atu, o le “aso e gata ai,” e lē o se aso e tasi, ae o se vaitaimi e amata i le pogisa ma faaiuina i le faamasinoga o le ola. O le mea moni, tatou te maua i le faaaliga apokalipika a St. John, e pei o se mea e foliga mai lua faamasinoga, e ui lava e moni tasi ua salalau atu i “taimi e gata ai.”

 

TAIMI NEI

E pei ona ou tuuina atu i aʻu tusitusiga iinei ma i laʻu tusi, na aʻoaʻo mai e Tamā Faa-Aposetolo e faapea, o le a oo mai le taimi i le iʻuga o le “ono afe tausaga” (faatusa o aso e ono o le foafoaga a o leʻi mālōlō le Atua i le aso lona fitu) o le a faamasinoina ai e le Alii atunuu ma faamamāina le lalolagi mai le amioleaga, ma aumaia ai i “taimi o le malo.” O lenei fa'amamāina o se vaega o le Fa'amasinoga Lautele i le fa'ai'uga o taimi. 

O le taʻutaʻua o valoʻaga o loʻo feagai ma le “taimi e gata ai” e foliga mai e tasi lo latou taunuuga masani, e faʻailoa atu ni mala tele o loʻo loma i luga o tagata, le manumalo o le Ekalesia, ma le toe faʻafouina o le lalolagi. -Katoliko EncyclopediaValoaga, www.newadvent.org

Ua tatou maua i le Tusi Paia o “taimi iʻuga” e aumaia ai se faamasinoga o ē “ola” ma lea o le “oti.” I le tusi o Faaaliga, o loo faamatalaina ai e St. Ioane a faamasinoga i luga o atunuu ua pauu atu i le liliuese ma le fouvale.

Ia e mataʻu i le Atua ma avatu ia te ia le viiga, aua ua oo mai lona taimi e nofo ai i le faamasinoga… o Papelonia le sili [ma]… soo se tasi e tapuaʻi i le manu feʻai po o lona tupua, pe talia lona faʻailoga i le muaulu poʻo le lima ... Ona ou vaai lea i le lagi na matala, ma sa i ai le solofanua paʻepaʻe; o le na tiʻetiʻe ai sa taʻua o le "Faamaoni ma le Moni." Na ia faamasino ma tau le taua i le amiotonu… Na maua le manu feʻai ma le perofeta pepelo… O isi na fasiotia i le pelu na alu atu nai le gutu o le na tiʻetiʻe i le solofanua… (Faaa 14: 7-10, 19:11 , 20-21)

O le faamasinoga lea a le ola: o le “manu feai” (le Anetikeriso) ma ona soo (i latou uma na ave lana faailoga), ma o loo i le lalolagi atoa. Ua faaauau ona faamatala e Sagato Ioane i le Mataupu e 19 ma le 20 mea o loo mulimuli mai: a “toetu muamua” ma se nofoaiga “afe tausaga”—o se “aso lona fitu” o le malologa mo le Ekalesia mai ana galuega. O le vaveao lea o le La o le Faʻamasinoga i le lalolagi, pe a saisaitia Satani i filifili i le to e lē gata. O le taunuuga o le manumalo o le Ekalesia ma le toefaafouga o le lalolagi ua fausia ai le “aao” o le Aso o le Alii.

 

O EVE MULIMULI

Mulimuli ane, ona tatalaina lea o le Tiapolo mai le to e lē gata ma amata ai se osofaʻiga mulimuli i Tagata o le Atua. Ona pa'u ai lea o le afi, ma faaumatia ai malo (Koku ma Makoku) na auai i le taumafaiga mulimuli e faaumatia le Ekalesia. O lea la, tusi St. Ioane, o le oti ua faamasinoina i le iuga o taimi:

Ona ou toe vaaia ai lea o se nofoalii paʻepaʻe lapoʻa ma le o loo nofo ai. Na sosola le lalolagi ma le lagi mai i ona luma ma e leai se nofoaga mo i latou. Na 'ou vaʻai atu i ē' ua oti, o tagata taʻutaʻua ma tagata maualalalo, o loʻo tutū i luma o le nofoāliʻi, ma na fofola tusi. Ona matala ai lea o le tasi tusi, o le tusi o le ola. O e na oti na faʻamasinoina e tusa ma a latou amio, i mea na tusia i tusi taʻai. Na avae e le sami ona tagata oti; 'ona tuʻuina atu lea e le oti ma seoli o la tino oti. O tagata oti uma na faʻamasinoina e tusa ma a latou amioga. (Faaa 20: 11-13)

O le Faamasinoga Mulimuli lea e aofia ai i latou uma o loo totoe i le lalolagi, ma i latou uma na soifua mai [1]cf. Mataio 25: 31-46 pe a uma ona aumaia se Lagi Fou ma le Lalolagi Fou, ma afio ifo mai le Lagi le Faaipoipoga a Keriso e nofotupu faatasi ma Ia e faavavau i le aai e faavavau o le Ierusalema Fou lea o le a le toe i ai ni loimata, leai se tiga, ma le faanoanoa.

 

FAAMASINOGA O LE OLA

Ua tautala foi Isaia e uiga i le faamasinoga a le Alii ola o le a totoe ai na o se vaega totoe o ē faasaoina i le lalolagi o le a ulu atu i se “vaitaimi o le filemu.” O lenei faamasinoga e foliga mai e faafuasei ona oo mai, e pei ona faailoa mai e lo tatou Alii, e faatusatusa i le faamasinoga lea na faamamāina ai le lalolagi i taimi o Noa ina ua foliga mai o loo faaauau pea le olaga e pei ona masani ai, a itiiti mai mo nisi:

… ua latou aai ma inu, ua faaipoipo ma faaipoipo seia oo i le aso na ulu atu ai Noa i le vaa, ona oo mai ai lea o le lolo ma faaumatia ai i latou uma. E faapena foʻi, e pei ona faia i aso o Lota: sa latou aai, ma feinu, ma faatau mai, ma faatau atu, ma totō, ma fau fale… (Luka 17:27-28)

O loo faamatalaina e Iesu iinei le amata o le Aso o le Alii, o le Faamasinoga Sili lea e amata i se faamasinoga o le ola.

Auā ‘ua ‘outou iloa lelei o le aso o le Ali‘i e o‘o mai e pei o se gaoi i le po. Pe a fai mai tagata, “Ua filemu ma saogalemu,” ona oo faafuaseʻi mai ai lea o le malaia iā i latou, e pei o le tigā o le fafine tō, e lē sao ai foʻi i latou. ( 1 Tesa 5:2-3 ).

Fa‘auta, e fa‘atafunaina e le ALI‘I le lau‘ele‘ele ma fa‘atafunaina; na te faauigaina i lalo, ma faataapeapeina ona tagata: o le tagata lautele ma le ositaulaga, o le auauna ma le matai, o le auauna fafine o lona matai tamaitai, o le faatau o le tagata faatau, o lē na nonō mai e pei o lē na nonō mai, o lē na nonō mai ai o lē ua nofo aitalafu.
O lea aso e faasalaina ai e Ieova ʻau o le lagi i le lagi, ma tupu o le lalolagi i le lalolagi. E fa‘apotopotoina i latou e pei o ni pagota i le lua; e punitia i latou i se lua, ma ina ua mavae aso e tele o le a faasalaina i latou… . O le mea lea ua sesega ai i latou o e nonofo i le lalolagi, e toaitiiti foi tagata e totoe. ( Isaia 24:1-2, 21-22, 6 ).

Ua tautala Isaia e uiga i se vaitaimi i le va o lenei faamamāina o le lalolagi pe a saisaitia “pagota” i filifili i le falepuipui, ona faasalaina lea “ina ua mavae aso e tele.” Ua faamatalaina e Isaia lenei vaitaimi i se isi nofoaga o se taimi o le filemu ma le faamasinotonu i le lalolagi…

E taia e ia le tagata sauā i le sasa o lona gutu, ma le mānava o ona laugutu na te fasiotia ai le amioleaga. E fai le amiotonu ma fusi i lona sulugātiti, ma le fa‘amaoni o se fusi i lona sulugātiti. Ona avea ai lea o le luko ma malo o le tamai mamoe, e taoto foi le nameri faatasi ma le tama’i oti… e tumu le lalolagi i le malamalama ia Ieova, e pei ona ufitia o le ilititai i le vai. O lea aso, e toe ave ai e le Alii i lona lima e toe aumai ai le toe vaega o lona nuu ua totoe… Pe a oo mai lau faamasinoga i luga o le lalolagi, ona aʻoaʻoina lea o le faamasinoga tonu o ē nonofo i le lalolagi. ( Isaia 11:4-11; 26:9 ).

O lona uiga e le gata o le a faasalaina tagata amioleaga, ae o le au amiotonu e tauia e pei o le "tagata agamalu e fai mo latou tofi le lalolagi." Ua avea foi lea ma vaega o le Faamasinoga Sili e maua ai lona taui mautinoa i le faavavau. Ua fa’aleaga ai fo’i se vaega o le molimau atu i malo o le upumoni ma le mana o le Talalelei, lea na fetalai Iesu e tatau ona alu atu i nuu uma, “ona oo mai ai lea o le gataaga.” [2]cf. Mataio 24:14 O lona uiga o le “afioga a le Atua” o le a faamaonia moni lava [3]ff. O Le Faʻamaonia o le Poto e pei ona tusia e Pope Pius X:

"Na te tuʻimomomoina ulu o ona fili," ina ia iloa uma e tagata "o le Atua o le tupu o le lalolagi uma," "ina ia iloa ai e Nuuese o latou lava tagata." O nei mea uma, Uso mamalu, Matou te talitonu ma faʻamoemoe ma le le maluelueina o le faʻatuatua. —POPE PIUS X, E Sili, Faʻamatalaga Encyclical "I Le Toefuataiga o Mea Uma", n. 6-7

‘Ua fa‘ailoa mai e le ALI‘I lana fa‘aolataga; Ua ia manatua lona agalelei ma lona faamaoni i le aiga o Isaraelu. ( Salamo 98:2 )

Ua tautala foʻi le perofeta o Sakaria e uiga i lenei vaega totoe o loo sao mai:

I le nu‘u uma lava, ‘ua fetalai mai ai le ALI‘I, e fa‘aumatia ma fano le lua vaetolu o i latou, e totoe fo‘i le tasi vaetolu o i latou. Ou te aumaia le tasi vaetolu i le afi, ma ou te faamamāina i latou e pei ona faamamāina o le ario, ma ou te tofotofoina i latou e pei ona tofotofoina o auro. Latou te valaau mai i lo'u igoa, ma ou te faalogo atu ia te i latou. ‘Ou te fai atu fo‘i, “O lo‘u nu‘u i latou,” latou te fai mai fo‘i, “O le ALI‘I o lo‘u Atua ia.” (Sak 13:8-9; tagai foi Ioelu 3:2-5; Is 37:31; ma le 1 Samu 11:11-15).

Na saunoa foi Sagato Paulo e uiga i lenei faamasinoga o le ola e fetaui lelei ma le faaumatiaga o le “manu feai” po o Anetikeriso.

Ona faaalia mai ai lea o lē ua solitulafono, o lē e fasiotia e le Alii (Iesu) i le mānava o lona fofoga, ma faaumatia i le faaaliga o lona afio mai… (2 Thess 2:8)

Citing Tradition, 19th century tusitala, Fr. Charles Arminjon, ua matauina o lenei “faaaliga” o le afio mai o Keriso o le lana toe foʻi mulimuli ile mamalu a o le gataaga o se vaitaimi ma le amataga o le mea fou;

Sa faamatala e St. Thomas ma St. John Chrysostom ia upu quem Dominus Iesu destruet faʻamatalaga vaʻai Adventus sui ("O ia o le a faaumatiaina e le Alii o Iesu ma le pupula o Lona afio mai") ​​i le uiga o le a taia ai e Keriso le Anetikeriso e ala i le tosoina o ia i se pupula o le a pei o se mimiti ma faʻailoga o Lona Afio Mai Faʻalua ... O le manatu aupito sili ona puleaina, ma o le tasi e foliga mai e sili ona talafeagai ma le Tusi Paia, o le, a mavae le pa'ū o le Anetikeriso, le Ekalesia Katoliko o le a toe ulufale atu i luga o se vaitaimi o le tamaoaiga ma le manumalo. -Le iʻuga o le lalolagi nei ma mea lilo o le lumanaʻi, Sa saunoa Fr. Charles Arminjon (1824-1885), itu. 56-57; Sophia Initaneti Press

 

O LE MAGISTERIUM MA UPU

O le malamalama i nei mau o le Tusi Paia e le o sau mai se faauigaga patino ae mai le leo o Tu ma Aganuu, aemaise lava o Tama o le Ekalesia e lei faatuai ona faamatala mea o loo tutupu i aso e gata ai e tusa ai ma Tu ma Aganuu tuugutu ma tusitusiga na tuufaasolo atu ia i latou. O lea foi, ua tatou vaai manino i se faamasinoga aoao o le ola tupu aʻo leʻi o se “vaitaimi o le filemu”:

I le faaiuga o le lona ono afe o tausaga o le a aveesea amioleaga uma mai le lalolagi, ma nofotupu le amiotonu mo le afe o tausaga; ma e tatau ona i ai le toafilemu ma le malologa mai galuega ua leva ona onosaia e le lalolagi. — Caecilius Firmianus Lactantius (250-317 T.A.; tusitala faa-Ekalesia), The Divine Institutes, Vol 7, Ch. 14

Fai mai le Tusi Paia: 'Ona malolo ai lea o le Atua i le aso fitu i Ana galuega uma'... Ma o aso e ono na faataunuuina ai mea na faia; o lea ua manino mai ai, o le a faaiʻuina i latou i le ono afe o tausaga… Ae a faʻaleagaina e le Anetikeriso mea uma i lenei lalolagi, o le a nofotupu o ia mo le tolu tausaga ma le ono masina, ma nofo i le malumalu i Ierusalema; ona afio mai ai lea o le Aliʻi mai le Lagi i ao… ua auina mai lenei tagata ma i latou e mulimuli atu ia te ia i le lepa afi; ae aumai mo e amiotonu taimi o le malo, o lona uiga, mea totoe, le aso fitu paia… O mea ia e faia i taimi o le malo, o lona uiga, i le aso fitu ... le sapati moni a e amiotonu. —St. Irenaeus o Lyons, Tama o le Ekalesia (140–202 TA); Adversus Haereses, Irenaeus o Lyons, V.33.3.4, O Tama o le Ekalesia, CIMA Publishing Co.

'Ona malolo ai lea o Ia i le aso fitu.' O lona uiga: a afio mai Lona Alo ma faʻaumatia le taimi o le amio leaga ma faʻamasino i tagata le amioatua, ma suia le la ma le masina ma fetu-ona malolo ai lea o Ia i le Aso Fitu… -Tusi a Panapa, tusia e le seneturi lona lua seneturi

A o Ia, pe a ia faaumatia le amioletonu, ma faia Lana faamasinoga tele, ma toe faamanatu mai i le ola o e amiotonu, o e na ola talu mai le amataga, o le a faatasi ma ia. tagata a afe tausaga, ma o le a pulea i latou i le poloaiga e sili ona tonu. — Caecilius Firmianus Lactantius (250-317 T.A.; tusitala faa-Ekalesia), The Divine Institutes, Vol 7, Ch. 24

O lenei faaaliga o le toefuataiga o mea uma ia Keriso sa i ai foi na toe ta'ua e pope, aemaise lava o le seneturi talu ai. [4]ff. O Popes ma le Dawning Era E sii mai se tasi:

E iʻu lava ina mafai ona faʻamaloloina o tatou manuʻa e tele ma toe totogo aʻe le faʻamasinoga uma ma le faʻamoemoe o le toe faʻafoʻiina o le pule; ina ia toe faʻafouina le matagofie o le filemu, ma pelu ma lima e toʻulu mai le lima ma pe a oʻo uma tagata i le malo o Keriso ma usiusitaʻi ma le loto i ai i Lana upu, ma taʻutaʻu e laulaufaiva uma o le Aliʻi Iesu o loʻo i le Mamalu o le Tama. —POPE LEO XIII, Faʻapaʻiaina i le Loto Paia, Me 1899

Na faamatala e St. Irenaeus o le faamoemoega autu o lenei “sapati” meleniuma ma le vaitaimi o le filemu o le saunia lea o le Ekalesia e avea ma se fa'aipoipo lē ponā e talia lona Tupu pe a toe afio mai o Ia i le mamalu:

O le a aoaiina muamua o ia mo le le pala, ma o le a agai i luma ma tupu olaola i taimi o le malo, ina ia mafai ona ia maua le mamalu o le Tama.. —St. Irenaeus o Lyons, Tama o le Ekalesia (140–202 TA); Adversus Haereses, Irenaeus o Lyons, Bk. 5, Ch. 35, O Tama o le Ekalesia, CIMA Lomitusi Co.

 

IA MAUA LE ERA

Ina ua oo atu le Ekalesia i lona “matua atoatoa,” ua folafola atu le Talalelei i itu mamao o le lalolagi, ma ua i ai le Faʻamaoniga o le Poto ma le faataunuuina o valoaga, ona faaiʻuina lea o aso e gata ai o le lalolagi e ala i le mea na taʻua e le Tamā o le Ekalesia o Lactantius “o le Lona Lua ma le Silisili” po o le “faamasinoga mulimuli”:

… pe a uma ona tuuina atu le malologa i mea uma, ou te faia le amataga o le aso valu, o lona uiga, o le amataga o se isi lalolagi. —O le tusi a Panapa (70-79 TA), na tusia e le Tama Faʻavae o le seneturi lona lua

O se tasi sa faatasi ma matou e igoa ia Ioane, o se tasi o Aposetolo a Keriso, na ia mauaina ma muai taʻu mai o soo o Keriso o le a nonofo i Ierusalema mo le afe tausaga, ma mulimuli ane ai o le lalolagi atoa ma, i se faapuupuuga, o le toetu faavavau ma le faamasinoga o le a faia. —St. Justin Maliu, Talanoa ma Trypho, Ch. 81, O Tama o le Ekalesia, Measina a Kerisiano

Ina ua uma ona afe tausaga, i totonu o le vaitaimi lea ua maeʻa ai le toetutu o le au paia.... o le a o'o mai ai le fa'aumatiaga o le lalolagi ma le mu o mea uma lava i le fa'amasinoga: ona liua ai lea o i tatou i se taimi e pei o le tino o agelu, e o'o lava i le tu'uina atu o se natura e le pala, ma o le a fa'ateteleina i le malo i le lagi.. —Tetuliano (155–240 TA), Tama o le Ekalesia i Nicene; Adversus Marcion, Ante-Nicene Fathers, Henrickson Publishers, 1995, Tusi. 3, itu. 342-343)

 

O E MATA'AI?

Pe a fua i faailoga o loo iai nei o le vevesi i le lalolagi—o le mea sili ia i latou o le faatuputupulaia o le solitulafono ma le liliuese—le vevesi i le natura, o foliga vaaia o lo tatou Fafine, aemaise lava i Fatima, ma savali ia St. Faustina e faailoa mai ai o loo tatou ola i se taimi faatapulaa. o le alofa mutimutivale… e tatau ona tatou ola e sili atu nai lo se isi lava taimi i se nofoaga o le faamoemoe, faamoemoe, ma le saunia.  

Mafaufau i le mea na fai mai ai Fr. Na tusi Charles i le silia ma le selau tausaga talu ai—ma le mea e tatau ona tatou i ai i le taimi nei i o tatou aso:

… Afai tatou te suʻesuʻe ae o sina taimi o faʻailoga o le taimi nei, o faʻamataʻuga o lo tatou tulaga faʻapolokiki ma fouvalega, faʻapea foi ma le alualu i luma o faʻaoga ma le faʻatupulaia o le leaga, e faʻatusa i le alualu i luma o faʻa-aganuʻu ma mea e maua i mea. faʻatonuga, tatou te le mafai ona sese i le muaʻi vaʻai le lalata mai o le afio mai o le tagata o le agasala, ma le aso tuʻufua na valoʻia mai e Keriso.  -Le iʻuga o le lalolagi nei ma mea lilo o le lumanaʻi, Fr. Charles Arminjon (1824-1885), i. 58; Sophia Institute Press

O le mea lea, e tatau ona tatou manatu mamafa i upu a St. Paul nai lo se isi lava taimi...

… outou, le au uso e, tou te le o i le pouliuli, e maua mai ai outou e lena aso e pei o se gaoi. Aua o outou uma o fanau o le malamalama ma fanau o le aso. E le o i tatou o ni o le po po o le pogisa. O lea, aua neʻi o tatou momoe e pei o isi, a ia tatou mataala ma faautauta. ( 1 Tesa 5:4-6 ).

Ua tonu le aso o le faamasinoga tonu, le aso o le toasa tauatua. Ua gatete agelu i ona luma. Talanoa i agaga e uiga i lenei alofa mutimutivale tele a o oo i le taimi mo le [tuuina atu] o le alofa mutimutivale. Afai e te filemu i le taimi nei, o le a e tali atu mo se numera tele o agaga i lena aso matautia. Aua le fefe. Ia faamaoni e oo i le iuga. -Alofa Tunoa i Loʻu Agaga, Fa'amanuia le Tina ia St. Faustina, n. 635

Aua Le Fefe i se Mea. Ia faamaoni e oo i le iuga. I lena tulaga, ua ofoina mai ai e Pope Faranisisi upu nei o le faamafanafanaga e faamanatu mai ai ia i tatou o loo galue le Atua i le faataunuuina, ae le o le faaumatiaina:

"O le mea o loʻo i luma, o le faʻataunuʻuina o se suiga ua uma ona i ai mai le maliu ma le toetu o Keriso, o le mea lea o se foafoaga fou. E le o se faaumatiaga o le atulaulau ma mea uma o loo siomia ai i tatou” ae o se aumaia o mea uma i lona atoatoaga o le i ai, upumoni, ma le matagofie. —POPE FRANCIS, Novema 26th, Faafofoga Aoao; Zenit

O le mea lea, o le mea lea ua ou tusia ai lenei manatunatuga i le Faamasinoga Mulimuli, aua ua latalata mai le Aso nai lo le taimi na tatou amata ai ...

Tautala i le lalolagi e uiga i Loʻu alofa mutimutivale; ia iloa e tagata uma loʻu alofa mutimutivale le mafuatiaina. O le faʻailoga mo taimi o le iʻuga; pe a oʻo mai le aso o le faʻamasinoga. A o i ai pea taimi, tuu atu ia i latou e sulufaʻi atu i le punavai o Loʻu alofa mutimutivale; ia latou aoga i le Toto ma le Vai na puna atu mo i latou. -Alofa Tunoa i Loʻu Agaga, Iesu i St. Faustina, n. 848

 

FAITAU FUAFUAGA:

Taimi o pu - Vaega IV

Se Foafoaga Fou 

Le Tama Pele Pele ... Ua Ia Afio Mai!

Aisea ua le alalaga ai pope?

O Popes, ma le Era Dawning

Le Auala na Leiloa ai le Era

 

 E masani lava o se taimi faigata lenei o le tausaga mo la tatou faiva, i mea tau tupe. 
Faamolemole ia mafaufau ma le agaga tatalo i le sefuluai i la tatou faiva.
Manuia oe.

 

 

Print Friendly, PDF & Email

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga
1 cf. Mataio 25: 31-46
2 cf. Mataio 24:14
3 ff. O Le Faʻamaonia o le Poto
4 ff. O Popes ma le Dawning Era
lafoina i AIGA, FAATUATUA MA AGAGA LELEI ma pōpō , , , , , , , , , , , , , , , , .