O le Lagolagoina Mulimuli

O le Mallett Clan o loʻo tietie mo le saolotoga…

 

E le mafai ona tatou faatagaina le saolotoga e oti faatasi ma lenei tupulaga.
- Army Major Stephen Chledowski, fitafita Kanata; Fepuari 11, 2022

Ua tatou latalata atu i itula mulimuli…
O lo tatou lumanaʻi o le mea moni lava, saolotoga poʻo le pule ...
—Robert G., o se Kanata popole (mai Telegram)

Maimau e pe ana faamasinoina e tagata uma le laau i ona fua,
ma o le a faailoa atu le fatu ma le amataga o le leaga o loo fetaomi mai i luga o i tatou,
ma le matautia o le a oo mai!
E tatau ona tatou feagai ma se fili taufaaʻoleʻole ma taufaaʻoleʻole, o lē,
e fa‘amalieina taliga o tagata ma ali‘i;
‘ua maileia fo‘i i latou i ‘upu malie ma le vi‘iga. 
— POPE LEO XIII, Humanus Genusl. 28

 

IT ua avea o se fa'aa'oa'oga fa'aola i lenei vaiaso mo sitiseni i le salafa o le lalolagi oe, ina ua mavae le lua tausaga o pepelo faifaipea, fa'asaienisi fa'aalia sese,[1]vaʻai Mulimuli i le Saienisi?, Talafaʻasolopito e 10 o le faʻamaʻi lautele, Tatala Tatala i Epikopo Katoliko ma Faʻamatalaina o Mea Moni ma le tofotofo i o latou tino, ua tulai mai e faasaga ia latou malo. O le mea e ofo ai, Kanata - o le tasi atunuʻu e sili ona lauiloa ona o lona le mautonu ma le naunau mo le saʻo faʻapolokiki - o loʻo taʻitaʻia le moliaga faasaga i le pule faʻafomaʻi ua tuʻuina atu i luga o latou tagatanuu. Ma ua faia e malo mea uma i lo latou malosi e taʻuleagaina ai nei tagata o le "inoino", "saua", "faailoga lanu", ma isi.[2]ff. Trudeau e Sese, Malie Sese Ae o le afe ma afe o ata vitio ma molimau mai tagata na vaʻaia ua faʻamaonia tuuaiga a le CBC ma le isi vaega o le aufaasālalau na taumafai e faʻaleagaina le gaioiga atoa e ala i amioga a ni nai tagata.[3]Ua teena e le sooupu a le au a Kanata taumafaiga a le malo e faaosofia sauaga: vaai rumble.com I Farani, o le auala lava lea e tasi o loʻo faʻaalia e lona malo:

E le o le Freedom Convoy. O le fe'au o le maasiasi ma le manatu faapito. E le o ni tagata lotonuu ae o ni tagata e le faatuatuaina. E fa'alavelave le fa'apea e lagolagoina le sa'olotoga ae o le manatu e poloka ai olaga o tagata. —Clément Beaune, failautusi a le setete o Farani mo Mataupu tau Europa; twitter.com

Oka se faaletonu o malo lava ia na latou faia ni loka e le masani ai ma le mama,[4]ff. Ina ua ou fia 'ai faʻasa tamaiti mai le taʻalo faʻatasi ma tulituliloaina o latou miti, faʻaumatia le anoanoai o pisinisi ma olaga ma fevaevaeaʻi nuʻu - mo se siama e ola ai i le taimi nei ma le fulū ...[5]O le bio-statistician ma le epidemiologist lauiloa i le lalolagi, Prof. John Iannodis o le Iunivesite o Standford, lomia se pepa i luga o le faʻamaʻi pipisi o le COVID-19. O fa'amaumauga nei o tausaga fa'avasegaina:

0-19: .0027% (po'o se fua faatatau o le 99.9973%)
20-29 .014% (po'o se fua faatatau ola o 99.986%)
30-39 .031% (po'o se fua faatatau ola o 99.969%)
40-49 .082% (po'o se fua faatatau ola o 99.918%)
50-59 .27% (po'o se fua faatatau ola o 99.73%)
60-69 .59% (po'o se fua faatatau ola o 99.31%) ( Punavai: medrxiv.org)

… e matua maualalo lava nai lo le mea na mua'i fefe ai ma e leai se eseesega ma le fulū ogaoga. —Dr. Eshani M King, Novema 13th, 2020; bmj.com
o loo tala'i le sa'olotoga. O le pepelo ma le le mafaufau e ofoofogia. Ma o "le faasaienisi" e tu tonu i le itu o le au tetee.

…o loka e itiiti pe leai ni a'afiaga o le soifua maloloina lautele, ua latou fa'atupuina le tele o tau o le tamaoaiga ma agafesootai i le mea na fa'aaogaina ai. O le taunuuga, o faiga faʻavae loka e le faʻavaeina ma e tatau ona teena e avea o se faiga faʻavae faʻamaʻi. —John Hopkins Institute for Applied Economics, “A Literature Review and Meta-Anlaysis of the Effects of Lockdowns on COVID-19 Mortality”, Herby, Jonung ma Hanke; Ianuari 2022, sites.krieger.jhu.edu

O le tali atu a le "loka" a Kanata o le a fasiotia ai le tusa ma le 10 taimi e sili atu nai lo le ono mafai ona sefe mai le siama moni, COVID-19. O le le mafaufauina le faʻaaogaina o le fefe i taimi o se faʻalavelave faʻafuaseʻi, ina ia mautinoa le tausisia, ua mafua ai le solia o le talitonuina i le malo o le a tumau i le sefulu tausaga pe sili atu. O le faʻaleagaina o lo tatou temokalasi o le a tumau a itiiti mai o le augatupulaga. —David Redman, M.Eng., Iulai 2021, itulau 5, "O Le Tali Oti a Kanata i le COVID-19"

Aua e te sese: afai o loʻo taʻu atu e lau malo ia te oe, ina ia mafai ona e auai i sosaiete, e tatau ona e faʻaaogaina soʻo se vailaʻau cocktail na latou faʻatau mai faʻalapotopotoga faʻatau oloa - o loʻo e nofo i le pule sauā.

E leai se pope, leai se epikopo, leai se faipule, leai se ofisa faafomai, leai se pule, ma e mautinoa lava e leai se tagata o le aiga, e i ai le aia tatau e faamalosia ai, tausalaina, pe faamaasiasia se tui i lou tino. E le aunoa.

…o le maliega ofo fua a le tagata e matua taua lava. — Nuremberg Code; Shuster E. Lima sefulu tausaga mulimuli ane: O le taua o le Nuremberg codeTusi a le New England Journal of Medicinu 1997; 337: 1436-1440

…o le tui, e le o se tulafono, o se matafaioi tau amio ma o lea la, e tatau ona ofo fua. - "Faʻaliga i le amio lelei o le faʻaaogaina o vailaʻau teteʻe i le Covid-19", n. 6; faʻatau ie

O su'esu'ega po'o le fa'ata'ita'iga i le tagata soifua e le mafai ona fa'atulafonoina ni gaioiga e fa'afeagai ma le mamalu o tagata ma le tulafono tau amio. O le fa'ata'ita'iga i tagata soifua e le fa'atulafonoina pe a fa'aalia ai le ola o le mataupu po'o le fa'amaoni faaletino ma le mafaufau i ni fa'alavelave fa'aletonu pe alofia. -Catechism o le Katoliko Ekalesia, 2295

E tusa lava pe o loʻo faʻapipiʻiina i upu o se "faiga o le alofa", e le mafai ona faamalosia. E i ai sa matou upu mo se faatinoga o le alofa ua faamalosia: toso teine. E te faafitia pe afai e te talitonu i lena mea, mo lou olaga atoa, fa'aola ma tui e le gata e "mo le manuia lautele." O se pepelo lea, ma afai e te talitonu i ai, e tatau ona e tatalo ma anapogi ina ia faʻasalaina oe mai lenei "faʻalavelave faʻalavelave faʻafuaseʻi"[6]ff. Le Faʻamalosi malosi ma Mass Psychosis ma Totalitarianism - aemaise lava pe a faʻaalia e faʻamatalaga puʻupuʻu o ia tui e mautinoa lava le faʻaleagaina mo le toʻaitiiti[7]ff. O Toloa ma aafiaga umi mo uma e le o iloa pea (e ui o le ua maliu Nobel laureate, Dr. Luc Montagnier, e iai sana tala e uiga i lena mea. iinei). I se isi faaupuga, afai e leʻi afaina oe e oʻo mai i le taimi nei, o le le amanaʻiaina ma le loto i ai o le faʻaleagaina ua faia i le faitau miliona o tagata. e le o se faatinoga o le alofa ae moni lava “manatu faapito”.[8]ff. O Toloa; faitau a latou tala iinei ma iinei.

 

O le Lototele Fou

E tatau ona tatou aveesea mai o tatou mafaufau o seevae toso ma tane e taamilo i luga ma lalo o tatou auala ae “moni” pulepuletasi.

O se faiga faa-Komunisi faa-Komunisi faa-Saina o aitalafu o loo “faia i o tatou faitotoa i le taimi nei i le Iunaite Setete ma Europa.” —Chen Guangcheng, loia o aia tatau a tagata ma le au Saina e tetee; Fepuari 11, 2022, lifesitenews.com

Leai, i aso nei ua faia i se tulaga sili atu ona mamana ma taufaasese e ala i tekinolosi by Le Fasiotiga Tele o tagata soifua i totonu o se atinaʻe e mafai ai ona tuufaatasia uma a tatou gaioiga, faletupe, faʻatau, ma le soifua maloloina. Ua na o sina la'asaga pu'upu'u le mamao mai le fa'aogaina o tupe - lea ua uma ona amata i Saina ma e le o toe mamao, Initia.[9]bbc.com; cnbc.com

E masani lava afai o le a alu se tagata faʻamalosi e auai i se mea ma e manaʻo le Saina Communist Party e taofia i latou mai le o ese pe taofia i latou mai le 'ai i se mea, latou te auina atu se vaega o le au faomea e o e taofia i latou mai le o. Ae o le taimi nei, o le mea e mafai ona latou faia i luga o le komepiuta, e mafai ona latou suia le tulaga - tulaga o tui poʻo isi faʻamatalaga faʻalesoifua maloloina - ina ia faia ina ia le mafai ai ona latou faʻatau se pepa vaalele poʻo se pasese nofoaafi e alu i se mea. —Chen Guangcheng, Ibid.

O le taimi lava e saisai ai lenei mea i lau tusifolau tui, lou gafatia e faʻatau ma faʻatau atu, ie. avanoa i lau teugatupe i le faletupe, ulufale i pisinisi ma isi mea o le a faʻalagolago pe ua e "vaxxed" atoatoa pe leai. Ua uma ona tupu! E le mafai ona ou nofo i lalo mo se ipu kofe i loʻu taulaga i le lotoifale, e ui lava na ou maua i le COVID, o loʻo ou ola maloloina, ma puipuia atoatoa. O le tuueseeseina lea! O le faailoga tagata lea! E le mama lenei mea!

E le mafai ona ou fai atu ma le malosi, o le mea moni o le iuga lea o le saolotoga o tagata i Sisifo pe a fai o lenei fuafuaga [mo tusifolau tui] e faʻaalia e pei ona fuafuaina. — Dr. Naomi Wolfe, Mulimuli i le Saienisi?, 59:04

Ma e faamagalo e le Atua o tatou epikopo mo lo latou le mafai ona malamalama i ai, pe a le o le taupulepule, a o nei faiga le tonu ua tutupu i lalo ifo o latou mata.[10]Le Au Leoleo Mamoe Pele… O Fea O I Ai Oe; Tatala Tatala i Epikopo Katoliko Mulimuli ane, o se tusitala o le Vatikana ua malepe le tulaga ma le leoa o le tele o le aufaasālalau Katoliko ma tautala i le mea moni: 

O taʻitaʻi o le Ekalesia, e amata mai ia Pope Francis ma le Vatican, ua le leoa ma taupulepule i le feagai ai ma ni mea sese matuia na faia i le lua tausaga talu ai… I le tulaga o le Vatican, ua ia faia nei faiga le tonu i lona lava teritori, faamalosia nisi o tulafono. O le tui sili ona mamafa i le lalolagi e faʻatonuina tusa lava pe faʻateleina faʻamaoniga e faʻapea o nei tui e matua lamatia ai le soifua maloloina, aemaise lava mo tupulaga talavou, ma le faʻamataʻu o le siama, pe a ogaoga e tusa ai ma faʻataʻitaʻiga faasaienisi, ua mou atu.

I le umi ona fufuluina o ona lima i so o se atugaluga ona o tui ua pisia i le faapau pepe, o le Vatikana ma le le fesiligia na o faatasi ma malosiaga-lea-e mulimulitaia e le tele o epikopo o le lalolagi. Atonu na malamalama i le taimi muamua ae e leʻi suia lea tulaga.

Aua le popole i faiga le tonu, faigata le talafeagai, ma mafatiaga na mafua ai le faitau miliona o tagata ona o le valea o loka ma tulafono o tui.

Sa nofonofo pea ta’ita’i o le Ekalesia i faiga faavae, ae e le’i faia muamua le taupulepulega: faia o faiga le tonu e faasaga i agaga o a latou lafu e ala i le tapunia o falesa mo se taimi umi, faamalosia o tapulaʻa i tapuaiga, faasaina o tagata e leʻi faia tui mai le faamanatuga i nisi tulaga, ma talu ai nei o le lagolagoina malosi. le tonu, fa'atulafonoina o tui puipui.

Na lagona e mamoe le tuulafoaiina e a latou leoleo mamoe a o taulaʻi atu a latou epikopo i le soifua maloloina faaletino ma le tele o mafaufauga nai lo le manuia e faavavau o agaga ma le mafaufau lelei - o se faiga faalelalolagi ua leva ona faia mo le tele o tausaga ae ua matua. i le taimi ole COVID.

O le a le vaai alofa le talafaasolopito i taitai o le Ekalesia i lenei vaitau, e oo lava i le itiiti ifo pe afai latou te le leoa ma taupulepule a o faaauau pea ona alia’e mai nisi faamatalaga o faiga faavae le tonu ma le le faamaoni o le soifua maloloina lautele i le lua tausaga ua mavae. —Eteuati Pentin, “O le leoa ma le logonoa ma le taupulepulega leaga o taitai o le Ekalesia i le taimi o Covid”, Fepuari 5th, 2022

Ioe, e pei ona taʻua e Fr. Alfred Delp, SJ na tusia aʻo leʻi fasiotia o ia e le Nazi:

I se taimi o lumanaʻi aso o le faamaoni faʻamaumau tala o le ai ai ni mea oona e fai atu e uiga i le saofaga a Ekalesia i le fausiaina o le tele mafaufau, o le faʻaputuina, faʻatonu malo ma isi —Faa. Alfred Delp, SJ, Tusitusiga Falepuipui (Orbis Books), itulau xxxi-xxxii 

O lea lava le tulaga mulimuli mo le saolotoga i Sisifo. Afai e manumalo taʻitaʻi papalagi ma tuʻimomomoina le saʻolotoga ma faʻamanuiaina a latou tulafono ma tusifolau, o le a leai se saʻolotoga - mo le "vaxxed" ma le "unvaxxed" tutusa. Ma, o le a tatou ola moni lava i upu a St. John:

… ua faasesēina nuu uma e oe togafiti faataulaitu. ( Faaaliga 18:23 ; o le upu Eleni mo faiga faataulāitu o le φαρμακείᾳ (pharmakeia) — “le faaaogāina o vai, fualaau faasaina po o togafiti.”)

O taumafaiga a le au faipule e faalumaina uiga o le fiaselau miliona o Kanata, Farani, Ausetalia, Rusia, ma isi ua tetee atu i lenei pulega o le lalolagi e inosia ma taʻusalaina - ma o le a faamaonia e le taimi o i latou na tetee ia i latou sa sese. itu uma o tala faasolopito ma saienisi.[11]Trudeau e Sese, Malie Sese I aso nei, e toʻatolu fomaʻi ma saienitisi Kanata na faʻatulagaina se fonotaga ma ofisa o le soifua maloloina a Kanata e talanoaina faʻamaumauga o le tui tele o loʻo iai nei.[12]Matau: rumble.com Ae e lei oo atu le au ofisa o le soifua maloloina. Aisea? E manino lava le tali. O faʻamaumauga e faʻamutaina atoatoa a latou tala faʻaeteete, malamalama, ae le manuia.[13]Trudeau e Sese, Malie Sese; Talafaʻasolopito e sefulu

 

Fouvalega i totonu o le Ekalesia

I le taimi nei, o loʻo faia se isi taua i totonu o le Ekalesia lava ia - o se faʻalavelave faʻafefete tutusa. E pei lava ona suia atoa e le faʻamaʻi le faʻataʻitaʻiga faʻasaienisi-fomai ...

O le faʻasologa i tua o le Covid pseudo-fomaʻi faʻatonuga e le gata na faʻaumatia le faʻataʻitaʻiga faʻafomaʻi na ou faʻatinoina ma le faʻamaoni o se fomaʻi i le tausaga ua teʻa… liliu ese ai. leai Ou te le iloa le malo faʻaaliga i loʻu moni faʻafomaʻi. O le manava-manava saosaoa ma le le faʻamalieina lelei faatasi ai ma le aufaasālalau-alamanuia laʻasaga ua galulue faʻatasi i ai tatou poto faafomai, temokalasi ma le malo e amata ai lenei faʻatonuga fou faʻafomaʻi o se fouvalega gaioiga. —O se fomaʻi Egelani le faʻailoaina ua taʻua "O le Fomaʻi o Covid"

… e faapena foi, o faifeau liliuese, e manino lava e feteenai ma aoaoga Katoliko, o loo taumafai e faaleaga faavae o amioga mama o le Ekalesia. Katinale Jean-Claude Hollerich o Luxembourg, le Relator general of the unfolding Synod on Synodality, ua faailoa manino mai e faapea o le aoaoga a le Ekalesia e uiga i le faatauatane "e sese" ma o ana aoaoga i feusuaiga faaletagata lea ua faatonuina agai i le alofa faaleulugalii i le va o le tane ma le ava, o se ata o le olaga Tolutasi - e matua sese lava.[14]ncregister.com O iinei, o loo tatou vaaia ai le lapataiga faavaloaga a Pope Leo XIII ua iu lava ina taunuu i lona faataunuuina i o tatou taimi: o le taumafaiga e faatoilaloina uma le faatulagaga lautele ma Kerisiano:

I le taimi nei, ua gaosia e le lotu masonic fualaʻau e leaga ma e sili ona oona le manogi. Aua, mai le mea ua matou sili ona manino faʻaalia mai, o le latou autu mafuaʻaga malosi lava ia vaʻaia - e pei o le, soloia atoa o lena atoa tapuaiga ma faʻaupufai faʻatulagaga o le lalolagi na faia e le aʻoaʻoga Kerisiano, ma le suia o se fou tulaga o mea e tusa ma o latou aitia, o le faavae ma tulafono o le a aumaia mai na o le natura. -Aumua GenusAperila 20, 1884; n. 10

O lo'o e soifua mai, na soifua mai mo nei taimi, e molimauina le mea na ta'ua e St. Ma e pei ona masani ai, ua faatuina e le Atua le fanau, o tamaiti laiti, o le le iloa o le alaga o le taua. Tagata ta'avale. Faifaatoaga. Tagata lautele. Oe ma a'u - Laʻitiiti Laʻitiiti

O le tulaga mulimuli lea. O le itula lea tatou te saunia ai e tuuina atu o tatou ola mo le Talalelei, mo le upumoni. O se mamalu ma se avanoa e tuuina atu ai mea uma ia Iesu, o le na tuuina mai mea uma mo i tatou. 

E i ai tulaga taua e le tatau ona lafoaia mo se aoga sili atu ma e sili atu nai lo le faasaoina o le ola faaletino. E i ai le faamaturoina. O le Atua e sili atu nai lo na o le ola faaletino. O se olaga o le a faatauina e le faafitia o le Atua, o se olaga e faavae i luga o se pepelo mulimuli, o se olaga e le ola. O le faamaturo o se vaega faavae o le olaga faa-Kerisiano. O le mea moni o le maliu fasia e le o toe manaʻomia i le aʻoaʻoga na lagolagoina e Böckle ma le tele o isi o loʻo faʻaalia ai o le aano moni lava o le faʻa-Kerisiano o loʻo lamatia iinei ... O le Ekalesia i aso nei ua sili atu nai lo se isi lava taimi o se "Ekalesia o Martyrs" ma o lea o se molimau i tagata ola. Atua. —EMERITUS POPE BENEDICT XVI, Essay: 'O le Ekalesia ma le faʻailoga o le faʻasaua i feusuaiga'; Katoliko News AgencyAperila 10th, 2019

E le o se taimi lenei e ma ai i le Tala Lelei. O le taimi e folafola ai mai le taualuga. —POPE SAINT JOHN PAUL II, Homily, Cherry Creek State Park Homily, Denver, Colorado, Aukuso 15th, 1993; faʻatau ie

 

Major Stephen Chledowski malepe tulaga ma se faamatalaga mamana:


Fepuari 11th, 2022

 

Lagolago i le faiva faataimi atoa a Mareko:

 

E malaga ma Mareko i le Lenei le Upu,
kiliki i luga le fuʻa i lalo e lesitala.
O lau imeli o le a le faʻasoaina i se tasi.

Lenei i luga ole Telegram. Kiliki:

Mulimuli ia Mareko ma "faʻailoga o taimi" i aso uma i luga o le MeWe:


Mulimuli i tusitusiga a Mareko iinei:

Faʻalogo ile mea lea:


 

 
Print Friendly, PDF & Email

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga
1 vaʻai Mulimuli i le Saienisi?, Talafaʻasolopito e 10 o le faʻamaʻi lautele, Tatala Tatala i Epikopo Katoliko ma Faʻamatalaina o Mea Moni
2 ff. Trudeau e Sese, Malie Sese
3 Ua teena e le sooupu a le au a Kanata taumafaiga a le malo e faaosofia sauaga: vaai rumble.com
4 ff. Ina ua ou fia 'ai
5 O le bio-statistician ma le epidemiologist lauiloa i le lalolagi, Prof. John Iannodis o le Iunivesite o Standford, lomia se pepa i luga o le faʻamaʻi pipisi o le COVID-19. O fa'amaumauga nei o tausaga fa'avasegaina:

0-19: .0027% (po'o se fua faatatau o le 99.9973%)
20-29 .014% (po'o se fua faatatau ola o 99.986%)
30-39 .031% (po'o se fua faatatau ola o 99.969%)
40-49 .082% (po'o se fua faatatau ola o 99.918%)
50-59 .27% (po'o se fua faatatau ola o 99.73%)
60-69 .59% (po'o se fua faatatau ola o 99.31%) ( Punavai: medrxiv.org)

… e matua maualalo lava nai lo le mea na mua'i fefe ai ma e leai se eseesega ma le fulū ogaoga. —Dr. Eshani M King, Novema 13th, 2020; bmj.com

6 ff. Le Faʻamalosi malosi ma Mass Psychosis ma Totalitarianism
7 ff. O Toloa
8 ff. O Toloa; faitau a latou tala iinei ma iinei.
9 bbc.com; cnbc.com
10 Le Au Leoleo Mamoe Pele… O Fea O I Ai Oe; Tatala Tatala i Epikopo Katoliko
11 Trudeau e Sese, Malie Sese
12 Matau: rumble.com
13 Trudeau e Sese, Malie Sese; Talafaʻasolopito e sefulu
14 ncregister.com
lafoina i AIGA, O TAFAI SILI ma pōpō , , , , , , , .