Le Leona o Iuta

O LE UPU NEI I FAITAUGA TELE
mo Tesema 17th, 2013

Tusitusiga faʻa Liturgical iinei

 

 

O I LENEI o se taimi mamana o se tala i se tasi o faʻaaliga a Sagato Ioane i le Tusi o Faʻaaliga. Ina ua uma ona faʻalogo i le Aliʻi aʻoaʻi ekalesia e fitu, lapataʻi, apoapoai atu, ma sauniuni i latou mo Lona afio mai, [1]cf. Faʻaaliga 1:7 O loʻo faʻaalia ia Sagato Ioane le tusi taai o loʻo tusia ai itu e lua o loʻo faʻamaufaʻailogaina i faʻamaufaʻailoga e fitu. Ina ua ia iloaina "e leai se tasi i le lagi po o le lalolagi po oi lalo o le lalolagi" na te mafaia ona matala ma suʻesuʻeina, ona amata lea ona tagi lotulotu. Ae aisea ua tagi ai Sagato Ioane ile mea na te leʻi faitauina?

O ananafi, na tatalo ai Pope Francis ina ia auina mai e le Alii perofeta i le Ekalesia. Aua a aunoa ma se valoaga, na ia saunoa ai, o le Ekalesia ua mau i le taimi nei, ua leai se manatua o folafolaga o ananafi, ma ua leai se faamoemoe mo le lumanai.

Ae a leai se agaga o valoaga i totonu o tagata o le Atua, tatou te pa'u atu i le mailei a le aufailotu. —POPE FRANCIS, Lauga, Tesema 16, 2013; Leitio a le Vatikana; radiovatican.va

Clericalism—o le vili o le na o le faagaoioia o le Ekalesia i lea aso ma lea aso e faaola pea moli, nai lo le avea ma Malamalama lava ia. Ma o lenei agaga o le aufailotu o se vaega lea o loo taʻua e tusi i ekalesia e fitu i le vaega muamua o le Apokalipise a Ioane. Ua lapataia i latou e Iesu:

Ae o lea ou te taofi ia te oe: ua e leiloa le alofa sa ia te oe muamua. Ia e iloa le mamao na e paʻu ai. Salamo, ma fai galuega na e faia i le taimi muamua. A leai, o le a ou alu atu ia te oe ma aveese lau tuugalamepa mai lona tulaga, seʻi vagana ua e salamo. (Faʻa.4: 2-5)

O le lapataiga foi lea a Benedict XVI ina ua faatoa uma lana filifiliga faapope i le 2005:

O le faamasinoga na fofogaina e le Alii o Iesu [i le Evagelia a Mataio mataupu e 21] e sili ona faasino i le faatafunaga o Ierusalema i le tausaga e 70. Ae o le taufaamatau o le faamasinoga e aafia ai foi i tatou, o le Ekalesia i Europa, Europa ma Sisifo i le lautele. Faatasi ai ma lenei Talalelei, o loo valaau mai ai foi le Alii i o tatou taliga i upu o loo ia fetalai atu ai i le Tusi o Faaaliga i le Ekalesia i Efeso: “Afai e te le salamo, ou te alu atu ia te oe ma aveese lou tuugalamepa i lona tulaga.” E mafai foi ona aveesea le malamalama mai ia i tatou ma e lelei ona tatou tuu atu lenei lapataʻiga ia tatagi ma lona matuā ogaoga i o tatou loto, a o tagi atu i le Alii: “Fesoasoani mai ina ia matou salamo! Tuuina mai ia i matou uma le alofa tunoa o le faafouga moni! Aua le faatagaina lou malamalama i totonu ia i matou e feula! Ia faʻamalosia lo matou faʻatuatua, lo matou faʻamoemoe ma lo matou alofa, ina ia mafai ona matou fua mai i fua lelei!" -Pope Penitito XVI, Tatala Aiga, Sinoti a Epikopo, Oketopa 2, 2005, Roma.

O lea la ua tatou malamalama i le pogai ua tagi ai Sagato Ioane—o loo naunau o ia i se upu faavaloaga o le faamoemoe e faamautinoa mai ai e le o toilalo le fuafuaga a le Atua mo le faaolataga.

… pe a pule aoao faifeau… e matua misia lava afioga a le Atua, ma ua fetagisi le au faatuatua moni ona ua latou le maua le Alii.. —POPE FRANCIS, Lauga, Tesema 16, 2013; Leitio a le Vatikana; radiovatican.va

O le faamoemoe lena o loo taoto e pei o se leona faapupuu i mutia uumi i le faitauga o le Misasa o lenei aso. O le faitauga muamua o loo taʻua ai le leona na sau mai Iuta, “le tupu o manu feʻai” lea o loo faaalia i le Evagelia a Mataio ua faataunuuina i le Tusi Paia. Iesu e ala i lona gafa. Fai mai le tusitala o le Kenese:

E lē te‘a ‘ese le to‘oto‘o ‘iā Iuta, po o le fata i le vā o ona vae.

O lenei Leona o le a nofotupu pea i le faamasinoga tonu, ae e sili ona taua, o loo faapea mai i le Salamo, "i ona aso":

Le Atua e, ia e foaʻi mai le tupu i lau faamasinoga, ma lou faamasinotonu, le atalii o le tupu; E pule foʻi o ia i lou nuu i le faamasinotonu, ma le faamasinoga o ou tagata puapuagatia… E fuga mai le faamasinoga tonu i ona aso, ma le filemu tele, seʻia lē toe iai le masina. Tau ina ia pule mai i lea sami i lea sami…

E ui lava ua maua e Iesu le nofoalii o Tavita ma faatuina Lona malo e faavavau e ala i Lona maliu ma Lona toetu, ae o loo tumau pea mo Lona malo ina ia atoatoa ona faavaeina mai “le sami e oo i le sami.” [2]cf. Mata 24:14 Na iloa e St. āmiolētonu o le a lafoina i le lepa afi e taulia ai le “afe tausaga” o le nofoaiga a Keriso ma Lana au paia. [3]cf. Faʻaaliga 20: 1-7 Sa taʻua e St. Irenaeus ma isi Faatamā o le Ekalesia lenei pulega o le filemu o “taimi o le malo” ma le “aso lona fitu,” a o leʻi oo i le aso lona valu ma le faavavau o le faavavau.

Ae pe a faaumatia e le Anetikeriso mea uma i lenei lalolagi, ona pule ai lea o ia i tausaga e tolu ma masina e ono, ma nofo i le malumalu i Ierusalema; ona afio mai ai lea o le Alii mai le lagi i ao… ma auina atu lenei tagata ma i latou o e mulimuli ia te ia i le lepa afi; a o le aumaia o taimi o le malo mo e amiotonu, o le malologa lea, o le aso fitu lea e paia… E faia ia mea i le taimi o le malo, o lona uiga, i le aso fitu… o le sapati moni o e amiotonu. —St. Irenaeus o Lyons, Tama o le Ekalesia (140–202 TA); Adversus Haereses, Irenaeus o Lyons, V.33.3.4, O Tama o le Ekalesia, CIMA Publishing Co.

Ae o afea ma o le a faapefea ona faataunuuina nei valoaga? Mulimuli ane, ina ua uma ona maligi loimata e tele, na faalogoina e Sagato Ioane le leo malu o le faamoemoe:

“Aua le fetagisi. Ua manumalo le leona o le ituaiga o Iuta, o le aa o Tavita, ua mafai ai ona ia tatalaina le tusi tāʻai ma ona faamaufaailoga e fitu.” (Faaaliga 5:3)

E iai se sootaga loloto i le va o le gafa o Iesu, “le aa o Tavita,” ma le “Taimi o le Filemu” o loo sau. ina ua mavae ua tatalaina faamaufaailoga e fitu o le faamasinoga. Mai ia Aperaamo e oo ia Iesu, e 42 tupulaga. Ua faailoa mai e le tagata suʻesuʻe o Dr. Scott Hahn e faapea,

I se tala faafaatusa, o le aofaʻiga atoa o tupulaga e 42 a Iesu o loo faailoa mai ai le toagalauapi e 42 o tagata Isaraelu i le va o le Esoto ma lo latou ulu atu i le Nuu o le Folafolaga.. — Dr. Scott Hahn, Ignatius Study Bible, O le Evagelia a Mataio, i. 18

O lenei, i le Feagaiga Fou, o le faataunuuina lea o le Feagaiga Tuai, o Iesu, le Leona o Iuta, o loo taʻitaʻia Ona tagata i se malaga ese mai le “pule sauā fou” [4]POPE FRANCIS, Evangelii Gaudium, l. 56 o o tatou taimi i se “vaitaimi o le filemu” folafolaina. I lenei fuga o le faamasinoga tonu ma le filemu o le a oo mai, ua faapea mai le fai Salamo o le a Ia “pule mai lea sami e oo i lea sami, ma … e folafola atu e nuu uma lona fiafia.” O le fe’au lena o le fa’amoemoe sa tagi ma fa’atalitali ai Sagato Ioane e fa’alogo i ai.

“E tatau ona e talia le tusi tāʻai ma tatala ona faamaufaailoga, auā na fasia oe, ma na e faatauina mai i lou toto mo le Atua i latou mai i ituaiga uma, ma gagana eseese, ma nuu ma atunuu. Na e faia i latou ma malo ma ositaulaga mo lo tatou Atua, ma latou te nofotupu i le lalolagi.” ( Faaa. 5:9-10 )

Ia tumau pea lenei faamoemoe faamafanafana us mai le fetagisi a o tatou vaavaai ma tatalo ma faalogo i le tagi o le Leona o Iuta o le a sau e pei o se “gaoi i le po,” ma faamutaina le pulega a le manu feʻai.

“Ma o le a latou lagonaina loʻu leo, ma o le a tasi le lafu ma tasi le leoleo mamoe.” Tau ina ia… faʻataunuʻuina Lana valoʻaga mo le suia o lenei vaʻaiga faʻamafanafanaina o le lumanaʻi i se mea moni i le taimi nei… O le galuega a le Atua le aumaia o lenei itula fiafia ma faʻailoa atu i tagata uma… A oʻo mai, ona taunuʻu atu lea avea ma se itula paia, tasi tele ma faʻaiuga e le gata mo le toefuataiga o le Malo o Keriso, ae mo le faʻamafanafanaina o… le lalolagi. Tatou te tatalo faatauanau, ma fai atu foi i isi e tatalo foi mo lenei filemu o loo manaʻomia tele e tagata. —POPE PIUS XI, Ubi Arcani dei Consilioi "I le Filemu o Keriso i lona Malo", Tesema 23, 1922

Ua tatou mamao ese mai le mea ua taʻua o le "iʻuga o le talafaasolopito", talu ai o tulaga mo se atinaʻe gafataulimaina ma le filemu e leʻi lava ona faʻamatalaina ma iloa. —POPE Farani, Evangelii Gaudium, Le. 59

 

FAITAU FUAFUAGA:

 

 

 

Ina ia maua le Lenei le Upu,
kiliki i luga le fuʻa i lalo e lesitala.
O lau imeli o le a le faʻasoaina i se tasi.

Fuʻa

 

Meaʻai Faʻaleagaga mo Mafaufauga o se faʻamalositino tumau.
Faafetai mo lau lagolago!

Auai ma Mareko i le Facebook ma le Twitter!
FacebooklogoTwitterlogo

Print Friendly, PDF & Email

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga
1 cf. Faʻaaliga 1:7
2 cf. Mata 24:14
3 cf. Faʻaaliga 20: 1-7
4 POPE FRANCIS, Evangelii Gaudium, l. 56
lafoina i AIGA, MASAN FAITAUGA ma pōpō , , , , , , , , , , , , , , , , , , , .