Le Afio Mai Le

Penetekoso (Penetekoso), saunia e Jean II Restout (1732)

 

TASI o le lilo sili o le "taimi o iʻuga" faaalia i lenei itula o le moni o Iesu Keriso afio mai, e le i le tino, ae i le Agaga e faatuina Lona Malo ma nofotupu i totonu o atunuu uma. Ioe, Iesu o le a afio mai i Lona tino faʻamamaluina mulimuli ane, ae o Lona toe afio mai mulimuli ua faʻapolopoloina mo lena moni "aso mulimuli" i le lalolagi o le a muta ai le taimi. Ma, pe a fai o ni tagata vaʻai i le lalolagi atoa fai mai, "E toeititi afio mai Iesu" e faatu Lona Malo i le "Era o le Filemu," o le a le uiga o lenei? E faʻale-Tusi Paia ma e i le Tu ma Aganuʻu Katoliko? 

 

TOLU FAIGA

Ia, e i ai le mea na taʻua e le Early Church Fathers ma le tele o fomaʻi o le Ekalesia, o le "afio mai ogatotonu" o Keriso e aumaia ai Lona faʻamaoniina tupu faaleagaga i le Ekalesia, mo tolu mafuaʻaga. Muamua o le sauniuni mo Ia lava se Faʻatoafaiava Le ponā mo le Faʻaipoipoga Faʻamanatu o le Tamai Mamoe.

… Na ia filifilia i tatou ia te ia, a o le i faavaeina le lalolagi, ia paia ma aunoa ma se ila i ona luma… ina ia mafai ona ia tuuina atu ia te ia lava le ekalesia i le matagofie, e aunoa ma se ila poʻo se maanuminumi poʻo se mea faapena, ina ia paia ma aunoa ila. (Efe 1: 4, 5:27)

O lenei Leaiva Le Faʻaipoipo e tatau ona avea ma lotogatasi teine ​​faʻaipoipo Ma o lenei "ogatotonu sau" o le a aumaia ai foi le lotogatasi o le Tino o Keriso, [1]ff. Le Galu Afio mai o le Lotogatasi Iutaia ma Nuu Ese, pei ona valoʻia mai e le Tusi:

O loʻo ia te aʻu isi mamoe e le oi lenei lotoa. O i latou foi ia e tatau ona ou taʻitaʻia, ma o le a latou faʻalogo i loʻu leo, ma e tasi le lafu, tasi le leoleo mamoe…. Ua oʻo mai le faʻamaʻaʻaina i luga o Isaraelu, seʻia oʻo mai le numera atoa o Nuʻuʻese, ona faʻaolaina lea o Isaraelu uma… (Roma 11: 25-26)

Ma o le lona tolu mafuaʻaga o se molimau i atunuʻu uma, a Faʻamaoniga o le Poto:

'O lenei Tala Lelei o le malo' ua fetalai mai ai le Alii, 'o le a talaiina i le lalolagi atoa, e fai ma molimau i atunuu uma, ona oo mai ai lea o le atoaga.' —Commilitor o Trent, mai Catechism o le Fono a Trent; taʻua i totonu Le Matagofie o Foafoaga, Rev. Joseph Iannuzzi, i. 53

 

I TUSITUSIGA PAIA

O le mea lea e taʻua o le "afio mai ogatotonu" o le mea moni lava i Tusitusiga Paia, ma le mea moni, na silafia e Tama o le Ekalesia mai le amataga. O loʻo taʻua e le Faʻaaliga a Sagato Ioane le afio mai o Iesu o le "tiʻetiʻe i le solofanua paʻepaʻe" o le "Faʻamaoni ma le Moni" o le na "taia malo" i le pelu a Lona fofoga, ma fasiotia le "manu feʻai" ma le "perofeta pepelo" o le taitaiseseina malo ma le tele i le liliuese (Faʻaaliga 19: 11-21). Ona nofotupu ai lea o Keriso i Lana Ekalesia i le lalolagi atoa mo se vaitaimi faʻatusa o le "afe tausaga", o se "vaitau o le filemu" (Faʻa 20: 1-6). E manino lava e le o le iʻuga o le lalolagi. I lenei vaitaimi, ua saisai ai Satani i le to. Peitai, ina ua mavae lenei vaitaimi o le filemu, sa tatalaina Satani mo sina taimi puupuu; Na te taʻitaʻia malo mo le osofaʻiga mulimuli e tasi faasaga i le “togalauapi a le au paia”… ae na matuaʻi toilalo lava. Afi pa'ū mai le lagi - ma o lenei matuā ki - e lafo foʻi le tiapolo i Seoli e faʻavavau…

… O le manu feʻai ma le perofeta pepelo sa. (Faʻaaliga 20:10)

O le mafuaaga lena ua sese ai i latou na fai mai o le Anetikeriso na o le iʻuga lava o le lalolagi. E feteʻenaʻi ma Tusitusiga Paia faʻapea foi ma Uluaʻi Tama Tama na aʻoaʻoina o le "atalii o le malaia" e muamua mai i lenei vaitaimi o le filemu, lea na latou taʻua foi o le "malologa sapati" mo le Ekalesia. 

E taua le maitauina o le perofeta o Isaia na aumaia lenei valoʻaga tonu o ia lava o Keriso e afio mai i le faʻamasinoga a le ola sosoʻo ai ma le Era o le Filemu:

O le a ia taia le saua i le tootoo o lona gutu, ma o le mānava o ona laugutu o le a ia fasioti ai le amioleaga… Ona avea ai lea o le luko ma mea e nofo ai le tamai mamoe, ma o le a taoto le nameri ma le tamai 'oti… o le a 'ia faʻatumuina i le poto o le ALIʻI, pei o le vai' ua ufitia le sami. (Isaia 11: 4-9)

E taua tele le maitauina o loʻo ia i matou le molimau a Church Fathers Papias ma Polycarp o nei mea na aʻoaʻo tuusaʻo mai e Sagato Ioane i tu ma aga masani i tuugutu ma tusitusiga.

Ma o nei mea ua molimauina i tusitusiga e Papias, le faʻalogo a John, ma le soa a Polycarp, i lana tusi lona fa; aua e lima tusi na ia tusia. —St. Irenaeus, Faasaga i Heresies, Tusi V, Mataupu 33, n. 4

E mafai ona ou faʻamatalaina le mea tonu na nofo ai le Polycarp faʻamanuiaina aʻo ia lauga, ma lona alu atu i fafo ma lona oʻo mai, ma le faiga o lona olaga, ma ona foliga faʻaletino, ma ana aʻoaʻoga i tagata, ma tala ia Na ia faia le la feusuaʻiga ma John ma isi na vaai i le Alii… Na faamatala e Polycarp mea uma i le Tusi Paia. —St. Irenaeus, mai Eusebius, Talafaasolopito o le Ekalesia, Ch. 20, n.6

O le mea lea, St. Irenaeus aoteleina mea na latou aʻoaʻoina o ni tamaiti aʻoga o St. John lava ia:

Ae a faʻaleagaina e le Anetikeriso mea uma i lenei lalolagi, o le a nofotupu o ia mo le tolu tausaga ma le ono masina, ma nofo i le malumalu i Ierusalema; ona afio mai ai lea o le Aliʻi mai le Lagi i ao… ua auina mai lenei tagata ma i latou e mulimuli atu ia te ia i le lepa afi; ae aumai mo e amiotonu taimi o le malo, o lona uiga, mea totoe, le aso fitu paia… O mea ia e faia i taimi o le malo, o lona uiga, i le aso fitu ... le Sapati moni a e amiotonu… O e na vaai ia Ioane, o le soo o le Alii, [taʻu mai ia i matou] na latou faalogo ia te ia pe na faapefea ona aoao ma fetalai mai le Alii i nei taimi… —St. Irenaeus o Lyons, Tama a le Ekalesia (140–202 TA); Adversus Haereses, Irenaeus o Lyons, V.33.3.4,O Tama o le Ekalesia, CIMA Lomitusi Co.

Ma, tatou faʻaauau pea ona aano le "aʻoaʻoga" o lenei "ogatotonu sau"…

 

O LOO SAUNI SAUNIGA

O nisi tagata faitau atonu e ese le faʻalogo i le upu "ogatotonu sau" talu ai, i le gagana masani, tatou te taʻua le fanau mai o Keriso o le "muamua" afio mai ma Lona toe foi i le iʻuga o taimi o le "lona lua" afio mai. [2]ff. Le Afio Mai Faalua

lalolagi-tafa_FotorPeitai, e pei ona ou tusia i laʻu tusi i le Pope, Le Tama Pele e,… O loʻo afio mai, le "ogatotonu sau" mafai foi ona manatu o o le tafa o ata e susulu, o lena malamalama e sau ae leʻi oso le la. O ni vaega o le mea e tasi e tupu—oso aʻe o le lā—Ma e fesoʻotaʻi faʻatatau, ae e iloga ni mea tutupu. O le mea lea na aʻoaʻo ai Tama a le Ekalesia o le "aso o le Aliʻi" e le o se 24 itula vaitaimi, ae:

… O lo tatou aso lenei, ua noatia e le oso aʻe ma le goto o le la, o se faʻailoga o lena aso tele lea e faʻapipiʻi ai le matagaluega o le afe tausaga. - Lactantius, Tama o le Ekalesia: O Fale Paʻia, Tusi VII, Mataupu 14, Catholic Encyclopedia; www.newadvent.org

Ma le isi,

Faʻauta i le aso o le Aliʻi, e afe tausaga. —Leta a Panapa, O Tama o le Ekalesia, Ch. 15

O loʻo latou talanoa e uiga i lena vaitaimi, ina ua mavae le maliu o le "manu feʻai ma le perofeta pepelo", [3]cf. Faʻaaliga 19:20 ae le i oʻo i le fouvalega mulimuli faasaga i le Ekalesia e ala ia "Koku ma Makoku" (na malo na matua teʻena le Tala Lelei). [4]cf. Faʻaaliga 20: 7-10 O le vaitaimi lena na faʻatusalia faʻatusa e Sagato Ioane o le "afe tausaga" lea o le a lokaina ai Satani i le to e le gata.

O lona uiga o se vaitaimi, o lona umi e le iloa e aliʻi. —Cardinal Jean Daniélou, O Se Talafaʻasolopito o Uluaʻi Mataupu Faavae Kerisiano, itu. 377-378 (pei ona taʻua i totonu Le Matagofie o Foafoaga, itu. 198-199, Rev Iosefa Iannuzzi

O le Ekalesia i lena taimi, faʻamamaina i se vaega e ala i le sauaina o le "tulafono", o le a maua le a Paia ma paia fou e ala i le liligiina mai o le Agaga Paia. O le a aumaia le Ekalesia i le maualuga o lona tofi tupu tupu, o le tumutumuga o le Aso o le Alii.

… O le a avea i latou ma faitaulaga a le Atua ma Keriso, ma o le a latou nofotupu faatasi ma ia mo [le] afe tausaga. (Faaa 20: 6)

O le Ekalesia, e aofia ai le au filifilia, e fetaui lelei le teuteu o le taeao po o le taeao ... O le a atoa aso mo ia pe a susulu i le pupula atoatoa o totonu. —St. Gregory le Sili, Pope; Liturgi o Itula, Tusi III, itu. 308

St. Cyril delineates lenei "ogatotonu afio mai" o Keriso pe a Ia o le a nofotupu in Lana au paia. Na ia faʻasino i ai i le laina faʻatonutonu o se "lona lua" afio mai.

Tatou te le talaʻi naʻo le tasi le afio mai o Keriso, ae o le lona lua foi, sili atu ona mamalu nai lo le muamua. O le afio muamua mai na faailogaina i le onosai; o le lona lua o le a aumaia le pale o se malo faalelagi. -O le Catechetical Instruction na tusia e St. Cyril o Ierusalema, Lauga 15; cf. Le Matagofie o Foafoaga, Rev. Iosefa Iannuzzi, i. 59

O lo tatou Alii lava ia, ina ua uma ona saunoa e uiga i faailoga o taimi, na saunoa foi e uiga i le oo mai o le "Malo":

… A e vaʻai i nei mea o tutupu, ia e iloa ua latalata mai le malo o le Atua. (Luk 21:31)

Lenei "pale o se malo paia" o le maeʻa o le galuega o redemptii le Tino o Keriso - lona "tulaga mulimuli" o le faʻapaʻiaina - pe a fai o le a Finagalo Mamalu i le Ekalesia "i le lalolagi e pei ona faia i le Lagi ”- le Malo o le Finagalo Mamalu:

Ua e vaʻai i le mea e ola ai i Loʻu Loto? le sili ona matagofie ma sili ona pupula i totonu o isi paʻia uma, ma o le a avea ma pale ma faʻamaeʻaina o isi uma tapu. - Auauna a le Atua Luisa Picarretta, O Le Meaalofa o le Ola i le Finagalo Paia, Rev. Joseph Iannuzzi; n 4.1.2.1.1 A

O le a avea ma ituaiga tuʻufaʻatasiga na fiafia iai Atamu ma le Atua a o leʻi paʻu le paʻu, ma na iloa e le tatou Tamaʻitaʻi, lea na taʻua e Pope Benedict XIV, "o le ata o le Ekalesia o le a oʻo mai." [5]Fetalai Salvie, o le.50 O le mea lea, o le Paia o paia e faʻataunuuina e ala i le faʻatosina a lenei “Fafine ua ofu i le la” ma le liligiina mai o le Agaga Paia ia, i lona uiga, "fanau" Iesu atoa i totonu o le Ekalesia. Ole mafuaʻaga foi lea e taʻutaʻu ai le tatou Tamaʻitaʻi o le "tafa o ata", o ia lea ua "ofu i le la", ma faapea ona faalauiloa "le Sun's" sau. St. Cyril faaauau…

E i ai le fanau mai mai le Atua i luma o tausaga, ma le fanau mai i se taupou i le atoaga o taimi. E i ai se afio mai natia, pei o le timu i luga o fulufulu mamoe, ma le a sau i luma o mata uma, i le lumanaʻi [pe a] toe afio mai o ia i le mamalu e faʻamasino ē ola ma e ua oti. -O le Catechetical Instruction na tusia e St. Cyril o Ierusalema, Tautalaga 15; faʻaliliuga mai Le Matagofie o Foafoaga, Rev. Iosefa Iannuzzi, i. 59

Lenei "afio mai faalilolilo" o le mea na malamalama ai Tama Amata o le Lotu o le faaulufaleina o le pulega a Keriso i se faiga fou. E pei foi o le Penetekoso faʻavaeina le amataga Ekalesia i se fou vaalele o faʻagaioiga faalelagi, e faʻapena foi, lenei "Penetekoso fou" o le a faʻaliliuina foi le Ekalesia.

Matou te taʻutaʻu atu o se malo ua folafola mai ia i tatou i luga o le fogaeleele, e ui lava i luma o le lagi, ua na o se isi tulaga o le olaga… —Tertullian (155–240 AD), Tama o le Ekalesia a Nicene; Adversus Marcion, Ante-Nicene Fathers, Henrickson Publishers, 1995, Tusi I. 3, itu. 342-343)

Ua faʻamaonia lea i faʻamaumauga mamalu e pei o se komisi faʻalelotu o le 1952 na gaosia O le Aʻoaʻoina o le Ekalesia Katoliko. [6]I le tulaga o iai le galuega taua, o loʻo iai le faʻamaufaʻailoga a le Ekalesia, o lona uiga, o le imprimatur ma le leai se puipuiga, o se faʻamalositino o le Magisterium. A faʻatagaina e le epikopo taʻitasi le tulaga aloaia a le Ekalesia, ma e le teteʻe le Pope poʻo le vaega o epikopo i le faʻaeeina atu o lenei faʻamaufaʻailoga, o se faʻatinoga a le Magisterium masani.

Afai ae le i oʻo i le iʻuga mulimuli e tatau ona i ai se vaitaimi, sili atu pe laʻititi foʻi le umi, o paia manumalo, o sea iʻuga o le a aumaia e le o le faʻaaligaina o le peresona o Keriso i le Mamalu ae i le faʻagaioiga o na mana o le faʻapaʻiaina o loʻo galulue nei, le Agaga Paʻia ma Sakalameta a le Ekalesia. -O le aʻoaʻoga a le Ekalesia Katoliko: O se Aotelega o Mataupu Faʻavae o Katoliko [Lonetona: Burns Oates & Washbourne, 1952] i. 1140

 

O LE malologa SABBATH

E masani ona aʻoaʻo atu e Iesu lena mea “Ua latalata mai le malo o le lagi.” [7]cf. Mata 3:2 E le gata i lea, na Ia aʻoaʻo foʻi ia tatou tatalo. “Ia oo mai lou malo, Ia faia Lou finagalo i le lalolagi e pei ona faia i le Lagi.” O le mea lea, o St. Bernard faʻapupula atili malamalama i lenei afio mai natia.

A faapea e tatau ona manatu se tasi o mea tatou te fai atu e uiga i lenei ogatotonu afio mai o lona uiga fou, faalogo i le mea ua fetalai mai ai lo tatou Alii: Afai e alofa se tasi ia te aʻu, na te tausia laʻu upu, e alofa loʻu Tama ia te ia, ma matou o atu ia te ia. —St. Bernard, Liturgi o Itula, Vol I, itu. 169

O le "malo o le Atua" o lona uiga, e matua noatia lava i le "finagalo o le Atua." E pei ona saunoa Pope Penitito,

… Ua tatou iloa o le "lagi" o iina e faia ai le finagalo o le Atua, ma o le "lalolagi" e avea ma "lagi" - o le nofoaga, o le i ai o le alofa, o le agalelei, o le upu moni ma le matagofie faalelagi - pe a na o luga o le lalolagi ua faia le finagalo o le Atua. —POPE BENEDICT XVI, Lautele aofia, Fepuari 1st, 2012, Vatican City

I le tasi itu, e mafai ona tatou vaʻaia le afio mai o Keriso i le atoa tausaga o le Ekalesia i le 2000 tausaga, aemaise lava i Lana au paʻia ma i faʻafouga e masani ona latou mea leaga aumai. Peitai, o le ogatotonu sau o loo tatou faatatauina iinei o se amataga i le "vaitaimi o le Agaga", o se vaitaimi lea, faatasi ai o se Tino, o le Ekalesia o le a ola ai Le Finagalo Mamalu “I le lalolagi e pei ona faia i le lagi” [8]ff. Le Afio Mai Fou ma le Paʻia Paia. O le a latalata i le Lagi e pei ona oʻo i ai le Ekalesia, aunoa ma le beatific faʻaaliga.

O se tuʻufaʻatasia o le natura lava e tasi ma le tuʻufaʻatasia o le lagi, seʻi vagana ai le parataiso o le ie pupuni e nana ai le Atua Faʻamutaina —Jesus to Venerable Conchita, Ronda Chervin, Savali Faatasi ma Aʻu Iesu; taʻua i le The Crown and Complete of All Sanctities, Daniel O'Connor, i. 12

Ma o lea, i sea faʻatasiga, na vaʻaia e Tama o le Ekalesia e faapea o lenei vaitau o le a avea foi ma "malologa" pe a fai o le Tagata o le Atua, i le galulue ai mo le ono aso (ie. "Ono afe tausaga") o le a malolo i le aso fitu, o se ituaiga o "Sapati" mo le Ekalesia.

Talu ai o lenei [ogatotonu] sau e va i le isi lua, e pei lava o se auala tatou te feoai ai mai le muamua sau e oʻo i le mulimuli. I le amataga, o Keriso o lo tatou togiolaina; i le mulimuli, o le a ia faʻailoa mai o lo tatou ola; i lenei ogatotonu afio mai, o ia o tatou malologa ma faamafanafanaga.…. O le uluaʻi afio mai o lo tatou Aliʻi na afio mai ai i o tatou tino ma o tatou vaivaiga; i lenei ogatotonu e sau e sau i le agaga ma le mana; i le toe afio mai o le a vaaia ai o ia i le mamalu ma le malualii. —St. Bernard, Liturgi o Itula, Vol I, itu. 169

O le talitonuga a Bernard o loʻo vaogatasi ma Early Fathers o le Ekalesia na muaʻi folafolaina mai o lenei malologa o le a oʻo mai ina ua mavae o le maliu o le "soli tulafono" amataina i totonu…

… O taimi o le malo, o lona uiga, o isi, o mea ua paia i le aso fitu ... O mea nei e tatau ona tutupu i taimi o le malo, o lona uiga, i le aso fitu ... le Sapati moni oe amiotonu. —St. Irenaeus o Lyons, Tama a le Ekalesia (140–202 TA); Adversus Haereses, Irenaeus o Lyons, V.33.3.4, O Tama o le Ekalesia, CIMA Publishing Co.

… Pe a afio mai Lona Alo ma faaleaga le taimi o le le faʻatulagaina ma faamasino le amioatua, ma suia le la ma le masina ma fetu - ona Ia malolo ai lea i le aso fitu ... pe a uma ona ou malolo i mea uma, o le a ou faia o le amataga o le lona valu o aso, o lona uiga o le amataga o le isi lalolagi. —O le tusi a Panapa (70-79 TA), na tusia e le Tama Faʻavae o le seneturi lona lua

 

E OU MAI LE MALO I LE Pogisa

Le au talavou talavou, e tatau lava ia te oe ona avea ma tagata leoleo o le taeao ua latou faʻailoa mai le afio mai o le la o ai le Keriso Toe tu mai! —POPE IOANE PAULO II, Savali a le Tama Paʻia i le Autalavou a le Lalolagi, XVII Lalolagi Autalavou, n. 3; (Mata. 21: 11-12)

Ae o lenei sau, pei ua fai mai le tele o pope, e le o le iʻuga o le lalolagi, ae o le faʻataunuuina o fuafuaga o le togiola. [9]ff. O Popes, ma le Era Dawning Ma, e tatau ona tatou…

… Leoleo na folafola atu i le lalolagi se taeao fou o le faamoemoe, uso ma le filemu.—POPE JOHN PAUL II, Lauga i le Guanelli Youth Movement, Aperila 20th, 2002, www.vatican.va

Afai o le tatou Tamaʻitaʻi o le "tafa o ata" lea e faʻailoa mai le sau "la o le faʻamasinoga", o afea la le taimi tonu e faia ai lenei "Penetekoso fou"? E toetoe lava a faigata le tali e pei o le tusitusi o le amataga o le tafa o ata. I mea uma, na fetalai Iesu:

O le oʻo mai o le Malo o le Atua e le mafai ona matauina, ma e leai se tasi e faʻalauiloaina, 'Vaʻai, o lea ua,' poʻo, 'O lea la.' Aua faauta, ua i totonu ia te oe le Malo o le Atua. (Luka 17: 20-21)

Fai mai, o faʻamaoniga faʻaperofetiga faʻaaliga faʻaaliga ma Tusitusiga Paia latou te tuʻufaʻatasia e tuʻuina atu ai se malamalamaʻaga tusa o le taimi e amata ai le "faʻaletino" Malo ina ia faʻafeiloaʻi i totonu-ma e faʻasino i lenei meleniuma lona tolu. 

Le Ekalesia o le Meleniuma tatau ona i ai le faʻateleina malamalama o le avea ma Malo o le Atua i lona amataga tulaga. —POPE IOANE PAULO II, L'Osservatore Romano, Faʻaperetania Igilisi, Aperila 25th, 1988

I le Faaaliga 12, ua tatou faitau ai i le fetauiga i le va o le Fafine ma le tarako. O loʻo galue o ia e fanau se "tama" - o lona uiga, galue mo le afio mai ogatotonu o Keriso.

O lenei Fafine e fai ma sui o Maria, le Tina o le Togiola, ae o ia o le sui i le taimi e tasi le Ekalesia atoa, le Tagata o le Atua o taimi uma, le Ekalesia i taimi uma, ma tiga tele, toe fanaua Keriso. —Castel Gondolfo, Italia, Aukuso 23, 2006; Zenit

Faʻapea foi, na ou tusia auiliiliina e uiga i lenei taua i le va o le Fafine ma le tarako i le tuanaʻi fa seneturi i laʻu tusi Le Fetauiga Mulimuli ma isi nofoaga iinei. Peitaʻi, o le tarako, o le na te taumafai e 'aina le tama, na le manuia.

Na ia fanaua se tama tama, o se tama tama, na fuafuaina e pule i malo uma i le ai uʻamea. O lana tama na aveina aʻe i le Atua ma lona nofoalii. (Faʻaaliga 12: 5)

E ui o lenei o se faʻasino i le Afio Ae o Keriso, e faʻasino foi i le alu aʻe faale-agaga o le Ekalesia. E pei ona aʻoaʻo mai Sagato Paulo, e faʻapea foi i le Tama "Na tatou faʻatulaʻia mai tatou faʻatasi ma ia, ma tatou nonofo faʻatasi ma ia i le lagi ia Keriso Iesu." [10]Ef 2: 6

Mo mea lilo a Iesu e le i atoatoa ona atoatoa ma faataunuuina. E maeʻa ia mea, e moni lava, i le tagata o Iesu, ae leʻo i tatou, o ana ona tagata, pe i totonu o le Ekalesia, o lona tino lilo. —St. John Eudes, tusitusiga tusi “I le Malo o Iesu”, Liturgi o Itula, Tusi IV, i 559

E pei lava ona faʻamamaina e Iesu ia lava ina ia mafai ona ola i le finagalo o le Tama, faʻapena foi, le Ekalesia tatau ona faʻataʻamiloina ia lava e pei o lona Matai, e nofo foi na o le Divine Will:

Na ou sau mai le lagi e fai loʻu lava loto a o le finagalo o le na auina mai aʻu. (Ioane 6:38)

E mafai e Keriso ona tatou ola ia te ia i mea uma na soifua ai o ia, ma e ola foi o ia i totonu ia i tatou. -Catechism o le Katoliko Ekalesia, l. 521

Ina ua maeʻa aotelega le feteʻenaʻiga i le va o le Fafine ma le tarako, St. John faʻamatalaina auiliili. Na ia molimauina St. Mikaele ma agelu aumaia a filifili taua ma Satani, lafoina o ia mai le "lagi" i le "lalolagi." Lenei foi, i le anotusi, St. John e le o talanoa e uiga i le taua muamua ina ua tuliesea Lusifelo mai le Lagi i le amataga o taimi. Ae, St. Paul aoao atu e faapea "o la tatou tauiviga e le o tino ma le toto a o mea sili, ma malo silisili, ma taʻitaʻi o le lalolagi i lenei pouliuli, atoa ma agaga leaga. i le lagi. " [11]Ef 6: 12 O lona uiga, ua leiloa e Satani se vaega o le paoa "i le lagi" poʻo le "ea". E le o le mea ea lenei na fai mai ia Pope Leo XIII tatou tatalo ai nei mo le sili atu i le seneturi i le tatalo ia St. Michael the Archangel?

… Oe, Le Aloalii o 'au a le lagi, e ala i le mana o le Atua, tulia i seoli Satani, ma agaga leaga uma o loʻo feoaʻi i le lalolagi atoa e saili le faʻafanoga o agaga. —Fausia e POPE LEO XIII ina ua maeʻa ona faʻalogo i le taimi o le Misasa se talanoaga, lea na fesili ai Satani i le Atua mo se faʻatagaga e faʻataʻitaʻi ai le lalolagi mo le selau seneturi.

Ae o le mea lea ou te manaʻo e faʻailoa atu i le tulaga o lenei tusitusiga. A o lenei Faʻateʻaina o le Tarako tupu, faʻafuaseʻi ona lagona e Sagato Ioane le leo tele i le lagi fai mai:

Ia maua le olataga ma le mana, ma le malo o lo tatou Atua ma le pule a lana Faʻauʻu. Aua o le tagata na molia o tatou uso, 'ua lafoa i fafo, na ia molia i latou i luma o lo tatou Atua i le ao ma le po. Na latou manumalo ia te ia i le toto o le Tamai Mamoe ma le upu a la latou mau; o le alofa i le ola e leʻi taofia ai i latou mai le oti. O le mea lea, fiafia, le lagi e, ma oe o loʻo nonofo ai. Oi talofa ia te oe le lalolagi ma le sami, aua ua alu ifo le tiapolo ia te oe i le ita tele, aua na ia iloa ua na o sina taimi puupuu. (Faʻaaliga 12: 10-12)

Ua folafola mai foi e le Lagi lava ia, o lenei tutuli esea e amataina se vaitau fou: “O lenei ia o mai le olataga ma le mana ma le malo o lo tatou Atua…” Ae ui o lea, ua tatou faitau e uiga i le tiapolo e "puʻupuʻu le taimi." O le mea moni, e ave e Satani soʻo se malosiʻaga na ia tuua ma faʻasolo ia avea ma se "manu feʻai" i le "finauga mulimuli" faasaga i le Ekalesia (tagai Rev 13). Ae e le afaina lena: Ua laveaʻi e le Atua le toe vaega o tagata ua oʻo iai le Malo. Ou te talitonu o le mea lea na saunoa i ai le tatou Tamaʻitaʻi pe a ia faʻasino i se "faʻamanuiaga" o sau, le "Afi o le Alofa", "Malamalama", ma isi. [12]ff. O Le Faʻatasiga ma le Faʻamanuiaga O le amataina o se alofa tunoa o le a aumaia ai le Ekalesia i se finauga mulimuli ma Satani. Ma e tusa pe ola le au paʻia pe latou te feoti i le taimi o le sauaga o le manufeʻai, o le a latou nofo tupu faʻatasi ma Keriso.

Na 'ou vaʻai foʻi i agaga o tagata na vavaeʻeseina le ulu ona o la latou molimau ia Iesu ma le afioga a le Atua, ma e leʻi tapuaʻi i le manu feʻai, poʻo lona faʻatagata, latou te leʻi taliaina foʻi le faʻailoga i o latou muaulu poʻo lima. Na latou toe ola mai ma na latou pule faʻatasi ma Keriso mo le afe tausaga. (Faaa 20: 4)

Ona sau lea o le Malo, i le taimi o le pogisa o le taufaasese a le tarako. O le mafuaaga lena ou te talitonu ai i lenei Faʻateʻaina o le Tarako atonu foi o le tutusa mea na tupu ma le talepeina o le “Faamaufaailoga lona ono” [13]ff. O le Fitu Faʻailoga o le Fouvalega poʻo le mea e taʻu o le "lapataʻiga" poʻo le "faʻamalamalamaina o le mafaufau", e pei ona faʻaigoaina ia Blessing Anna Maria Taigi (1769-1837) (vaʻai Le Lomiga Tele).

Na ia taʻua o lenei susulu o le mafaufau e mafua ai le faaolaina o le tele o agaga aua e toatele e salamo ona o lenei "lapataiga"… lenei vavega o le "malamalama ia te ia lava." —Faa. Joseph Iannuzzi i totonu Anetikeriso ma le Iuga TaimiP. 36

Afai o Iesu o le "malamalama o le lalolagi", ona malamalama o malamalamaaga foliga mai o le alofa tunoa pe a o lea “E oo mai le olataga ma le mana, ma le malo o lo tatou Atua…” Faʻapea foi, i le faʻamaonia savali ia Elizabeth Kindelmann, Our Lady fai mai:

O le a avea ma Vavega Sili o le malamalama tauaso ia Satani… O lologa tetele o faamanuiaga o le a luluina le lalolagi e tatau ona amata i le toʻaitiiti o tagata sili ona lotomaualalo. —O la matou Fafine ia Elizabeth, www.theflameoflove.org

Ma i se faatalanoaga sili ona manaia i luga o foliga lauiloa i Medjugorje, [14]ff. I Medjugorje lea na mauaina ni ituaiga faʻamaoniga e le Ruini KomisiNa fesili le loia a Amerika, Jan Connell, i le tagata vaai o Mirjana e uiga i le "seneturi o tofotofoga" na musuia Pope Leo XIII e tusia le tatalo ia St. Michael the Archangel.

J: E tusa ai ma lenei seneturi, e moni na faʻatatau e le Tina Faʻamanuia se talanoaga ia te oe ile Atua ma le tiapolo? I totonu… Na faʻatagaina e le Atua le tiapolo i le tasi seneturi na te faʻaaogaina ai le paoa lautele, ma o le tiapolo na ia filifilia nei lava taimi.

O le tagata vaʻai vaʻai na taliina "Ioe", ma taʻua o se faamaoniga o le tele o fevaevaeaʻiga tatou vaʻaia faʻapitoa i totonu o aiga i aso nei. Na fesili Connell:

J: O le faʻataunuʻuina o mea lilo a Medjugorje e gagau ai le malosi o Satani?

M: Ioe.

J: E faapefea?

M: O le vaega lena o mea lilo.

J: E mafai ona e taʻu mai ia matou [e uiga i mea lilo]?

M: O le ai ai mea tutupu i le lalolagi o ni lapataiga i le lalolagi ao le i vaaia le faailoga vaaia ua avatua i tagata. —P. 23, 21; Masiofo o le Kosmos (Paraclete Press, 2005, Tusi Faʻafouina)

  

SAUNIUNI MO PENTECOST

Uso e ma tuafafine, o le a nei mea uma o se leo manino valaʻau i le Tino o Keriso e sauniuni, e le tele mo Anetikeriso, ae mo le afio mai o Keriso - le afio mai o Lona Malo. O se valaau e sauniuni mo lenei "pneumatic" poʻo le "faʻaleagaga" afio mai ogatotonu o lo Tatou Aliʻi e ala i le Agaga Paʻia ma le Faʻatonu a le Taupou Maria. O le mea lea, o le tatalo o le Lotu liturgy avea ma faafouina taua:

Matou te aioi atu ma le loto maulalo i le Agaga Paia, le Faʻaola, ina ia mafai ona Ia “tuuina mai ma le alofa i le Ekalesia ia meaalofa o le lotogatasi ma le filemu,” ma ia faʻafouina le lalolagi i le liligi mai fou o Lona alofa mama mo le faʻaolataga o tagata uma. —POPE FAAMATALAGA XV, Pacem Dei Munus PulcherrimumMe 23rd, 1920

Ua oʻo mai le taimi e faʻaeaina ai le Agaga Paʻia i le lalolagi. Ou te manaʻo ia faapaiaina lenei vaitaimi mulimuli i se auala faʻapitoa i lenei Agaga Paia. O lona taimi lenei, o lona taimi, o le manumalo o le alofa i laʻu Ekalesia. , i le atulaulau uma. —Le Iesu i Le Faʻaaloalo ia María Concepción Cabrera de Armida; Fr. Marie-Michel Filipo, Conchita: O Se Tina Faʻaagaga Faʻaagaga, itu. 195-196

Ua faʻamaonia mai e Pope Benedict lenei toefaʻaleleia ma le alofa tunoa i le tulaga o le "afio mai faʻafeagai" o Iesu:

E ui na muaʻi talanoa tagata i le afio faalua mai o Keriso — faʻatasi i Peteleema ma toe i le faaiuga o taimi - na taʻua ai e Saint Bernard o Clairvaux se Adventus medius, o se tagata ulufale mai, faʻafetai lea e masani ona ia faʻafou ai Lona faʻalavelave i le tala faʻasolopito. Ou te talitonu o le Bernard's tulaga ese taia le sao saʻo ... —POPE BENEDICT XVI, Malamalama o le Lalolagi, i.182-183, O Se Talanoaga ma Peter Seewald

O le faʻamatalaga saʻo, o lenei "feololo mai," o le tala lea a Bernard, "o se mea natia; e naʻo le 'au filifilia lava e vaʻai i le Aliʻi i totonu o latou tagata, ma ua faʻaolaina i latou. ” [15]cf. Liturgy of the Hours, Vol I, i. 169

Aisea e le fai mai ai ia te ia e lafoa mai ia i matou molimau fou o lona auai i aso nei o ia foʻi na te maliu mai ai? Ma o lenei tatalo, e ui e le saʻo ona taulai atu i le iʻuga o le lalolagi, a e ui i lea a tatalo moni mo lona afio mai; o loʻo iai le lautele o le tatalo lea na ia aʻoaʻo mai ia i tatou: "O lou malo ua o mai!" Afio mai, le Alii Iesu! —POPE FAAMATALAGA XVI, Iesu o Nasareta, Vaiaso Paʻia: Mai le Ulufale i Ierusalema seʻia oʻo i le Toetu, itu. 292, Ignatius Press

Ae le tatau foi ona tatou vaʻaia lenei mea na o se mea e tupu i le lumanaʻi. E oʻo mai lava i le taimi nei, o nei alofa tunoa o loʻo aveina i le Ekalesia; e oʻo mai lava i le taimi nei, o le Afi o le Alofa ua faʻateleina i totonu o le Ekalesia. Ma o lea, o le "manumalo o le Immaculate Heart" folafolaina i Fatima o se faifai pea gaioiga.

O loo iai pea Fatima i lona Aso Lona Tolu. Ua tatou iai nei i le vaitaimi o le Faʻapaʻiaina. Le Aso Muamua o le vaitau vaʻaia. Lona lua o le pou faʻaaliga, muaʻi faʻapaʻiaina vaitaimi. O le Vaiaso Fatima e leʻi maeʻa… E manatu tagata o mea e tutupu vave mai totonu o latou taimi faʻatulagaina. Ae o Fatima o loʻo i ai pea i lona Aso Lona Tolu. O le Manumalo o se gaioiga faifai pea. —Sr. Lucia i se talanoaga ma Cardinal Vidal, Oketopa 11th, 1993; Taumafaiga Mulimuli a le Atua, John Haffert, 101 Foundation, 1999, i. 2; sii mai i le Faʻaaliga Tumaoti: Talanoaga Faʻatasi ma le Ekalesia, Dr. Mark Miravalle, i. 65

O le mea lea, fai mai Pope Benedict, tatalo mo le Manumalo o le Immaculate Heart…

… E tutusa i le uiga ma le tatou tatalo mo le afio mai o le Malo o le Atua… Ia e mafai la ona e faapea mai o le manumalo o le Atua, le manumalo o Maria, e filemu, e moni lava ... -Malamalama o le Lalolagi, itu. 166, O Se Talanoaga Ma Pita Seewald

E tele lava mea o lumanaʻi i tausaga o lumanaʻi. Ae o le vaai faʻatauvaʻa i "faʻailoga o taimi" ua taʻu mai ai ia i tatou o le feteʻenaʻiga i le va o le Fafine ma le tarako ua latalata i le ulu. "O loo matou feagai ma le finauga mulimuli", fai mai St. John Paul II. Ma i totonu, tatou te faʻatali ai le New Dawn, le afio mai o lo tatou Aliʻi.

E tusa ai ma le fetalaiga a le Alii, o le taimi nei o le taimi o le Agaga ma le molimau, ae o se taimi foi e iloga lava i le "atuatuvale" ma le tofotofoina o le leaga e le faasaoina ai le Ekalesia ma aumaia ai tauiviga o aso gataaga. O le taimi o le faʻatali ma matamata. -Catechism o le Ekalesia Katoliko, 672

Ina ua maeʻa le faʻamamaina e ala i tofotofoga ma mafatiaga, o le amataga o se vaitau fou o le a le motusia.-O LE POPE ST. JOHN PAUL II, Aʻai a tagata lautele, Setema 10, 2003

I tagata taʻitoʻatasi, e tatau ona faʻatamaia e Keriso le po o agasala i le tino ma le toe maua mai o le alofa tunoa. I totonu o aiga, o le po o le le kea ma le malulu e tatau ona faʻatagaina le la o le alofa. I fale gaosi oloa, i taulaga, atunuʻu, i atunuʻu o le le malamalama ma le inoino o le po e tatau ona tupu susulu pei o le ao, nox sicut maliu illuminabitur, ma o le a iai le misa ma o le ai ai le filemu. —POPE PIUX XII, Urbi ma Orbi lauga, Mati 2, 1957; faʻatau ie

 

 

Muamua lomia Oketopa 23rd, 2015.

 

FAITAU FUAFUAGA

Toe Mafaufau i le Iʻuga taimi

Pe e afio mai Iesu?

Ua afio mai Iesu!

Millenarianism… O le a le mea ae le o le

O se toe tepa i luga pe a fai e leai se "vaitau o le filemu": faitau Ae faʻapefea pe afai ...

O Popes ma le Dawning Era

Le Auala na Leiloa ai le Era

Le Afio mai o le Malo o le Atua

Le Lomiga Tele

Anetikeriso io Tatou Taimi

O Faamasinoga mulimuli

I Medjugorje

Medjugorje… Le Mea E Te Le Iloa

Medjugorje ma fana ulaula

  

Faʻafetai mo lou alofa, tatalo, ma le lagolago!

E malaga ma Mareko i le Lenei le Upu,
kiliki i luga le fuʻa i lalo e lesitala.
O lau imeli o le a le faʻasoaina i se tasi.

 
O aʻu tusitusiga o loʻo faʻaliliuina i totonu Farani! (Merci Philippe B.!)
Liligi lire mes écrits en français, cliquez sur le drapeau:

 
 
Print Friendly, PDF & Email

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga
1 ff. Le Galu Afio mai o le Lotogatasi
2 ff. Le Afio Mai Faalua
3 cf. Faʻaaliga 19:20
4 cf. Faʻaaliga 20: 7-10
5 Fetalai Salvie, o le.50
6 I le tulaga o iai le galuega taua, o loʻo iai le faʻamaufaʻailoga a le Ekalesia, o lona uiga, o le imprimatur ma le leai se puipuiga, o se faʻamalositino o le Magisterium. A faʻatagaina e le epikopo taʻitasi le tulaga aloaia a le Ekalesia, ma e le teteʻe le Pope poʻo le vaega o epikopo i le faʻaeeina atu o lenei faʻamaufaʻailoga, o se faʻatinoga a le Magisterium masani.
7 cf. Mata 3:2
8 ff. Le Afio Mai Fou ma le Paʻia Paia
9 ff. O Popes, ma le Era Dawning
10 Ef 2: 6
11 Ef 6: 12
12 ff. O Le Faʻatasiga ma le Faʻamanuiaga
13 ff. O le Fitu Faʻailoga o le Fouvalega
14 ff. I Medjugorje
15 cf. Liturgy of the Hours, Vol I, i. 169
lafoina i AIGA, O LE TAIMI O LE FILEMU ma pōpō , , , , , , .