‘Ua fetalai atu Iesu i ona so‘o,
“O mea e mafua ai le agasala e mautinoa lava e tutupu,
a oi talofa i lē na te tupu mai ai.
E lelei pe a tuu se maaolo i lona ua
ona lafo ai lea o ia i le sami
nai lo o ia na te faia le agasala i se tasi o i latou nei e faatauvaa.”
(Talalelei Aso Gafua, Luka 17:1-6 )
‘Amu‘ia ē fia ‘a‘ai ma fia inu i le amiotonu;
auā e maoona i latou.
(Mata 5:6)
ASO NEI, i le igoa o le "faapalepale" ma le "inclusivity", o solitulafono sili ona mataʻutia - faaletino, amio ma le faaleagaga - faasaga i "tamaʻi", o loʻo faʻamaonia ma e oʻo lava ina faʻamanatuina. E le mafai ona ou nofo filemu. Ou te le popole po'o le a le "leaga" ma le "fa'apogisa" po'o so'o se isi igoa e fia vala'au mai ai tagata ia te a'u. Afai e i ai se taimi mo tagata o lenei tupulaga, e amata mai i o tatou faifeʻau, e puipuia le "tagata faatauvaa o le au uso", o le taimi nei. Ae o le filemu e matua lofituina, matua loloto ma salalau, e oo atu i totonugalemu o le vanimonimo lea ua mafai ai e se tasi ona faalogoina se isi maa olo o tafe atu i le eleele.
Na sii aʻe e se agelu malosi se maa e pei o se maaolo tele, ma lafo i le sami, ma faapea atu: “O le malosi faapena e lafotuina ai Papelonia le aai tele; ma e le toe maua lava.” (Faaaliga 18:21)
O Papelonia, o le tala lea a Pope Penitito, o se “faailoga o aai tetele o le lalolagi e lē o ni tapuaʻiga.”[1]POPE BENEDICT XVI, I le sauniga o le Kerisimasi Faʻatalofa, Tesema 20, 2010; http://www.vatican.va/ Ua faamatala manino mai e St. John le mafuaaga:
Ua pa'ū, ua pa'ū Papelonia le aai tele. Ua avea o ia ma nofoaga o temoni. O ia o le fale mo agaga leaga uma, o le fale mo manu felelei uma e leaga, o le fale mo manu leaga uma ma le inosia ... O ese ia mai ia te ia, loʻu nuu e, ina ia le auai i ana agasala ma maua se vaega i ona mala. ( Fakaasiga 18:2, 4 .)
I le 2006, na ou tusia ai Le Auala e Iloa ai ua Latalata mai se Aoaiga o loo taʻua le Tusi Paia o loo i luga. O le mea moni, o tagata ta'umama o le tagata na afaina i totonu uma augatupulaga o le "fa‘api‘opi‘o ma amio leaga” talu mai le aso na fasiotia ai e Kaino Apelu. Ae o le mea e ese ai la tatou tupulaga mai se isi, o le pi’opi’o a le tupulaga e lua faʻalelalolagi ma i soʻo se mea e ala i le tulaga o le Initaneti.
O se fa'alavelave tele le fa'amatala au'ili'iliga o mea o lo'o tutupu i aso nei. Ae ui i lea, o le "upu nei" ua faamalosia aʻu e tusi e maua lona siʻuleo i feʻau talu ai nei na tuuaia mai le Our Lady i tagatavaai i le lalolagi atoa.
Ou te le toe fia tagi; e pei ona outou silafia, ua lata mai lava taimi i le saoasaoa tele… Ua oo mai le i’uga o taimi… [2]ie. o le iʻuga o lenei vaitaimi, ae lē o le lalolagi, e pei ona taʻua ma le maumauaʻi e pope mo le silia i le senituri. Vaai O Popes ma le Dawning Era. Ae ui i lea, talu ai ua tatou ulufale atu i se vaitaimi o le aoaiga i le lalolagi atoa, o le a mautinoa lava o le iuga lea o nei taimi mo le tele o tagata. Vaai O Faamasinoga mulimuli —Lo matou Fafine ia Valeria Copponi, Novema 9th, 2022
I le faʻataʻitaʻiina o lena lava mataupu i le Faaaliga lea na sasaina ai e le agelu le maaolo, na ofoina atu ai e lo tatou Fafine le faʻamoemoe e aunoa ma se mea moni e faʻafefeteina:
Le fanau pele e, o le a tele mala e pei o agasala a le lalolagi… Le fanau pele e, ia mautinoa aua e le o mamao tele le taimi fou - o le a avea ma taimi o le alofa, o le filemu, e leai se tiga ae na o olioli, ma o le a iu lava ina e galue mo le lelei. —Ia Gisella Cardia, Novema 5th, 2022
O loo ola lenei tupulaga i le agasala e sili atu nai lo o Sotoma ma Komoro (Kene. 19: 1-30) I le taimi nei, ua toeitiiti lava gaogao le ipu. —O le tatou Faletua ia Luz de Maria, Novema 6th, 2022
Ma le mea mulimuli,
Ua faatagaina aʻu e le Silisili Ese e faatasi ma outou ma ia olioli mo outou ma le ala i le faamoemoe, auā ua filifili tagata i le oti. —Lo matou Fafine o Medjugorje ia Marija, Oketopa 25th, 2022
E lē taumatea o ni ultimatums, i se vaega, ona o le taimi lava e te osofaʻia ai le autalavou i se tulaga o le lalolagi, e te osofaia le lumanaʻi. I aso nei, o le faaoolima i tagata mama ma latou mamā e ala i le “Herota” fou o o tatou taimi ua faia i le tele o ituaiga:
O Herota Fou
• E ala i ponokalafi. Toeitiiti lava o alii ma tamaitai talavou uma i aso nei ua ootia i lenei mala o le lalolagi lea e pisia ai le agaga ma aveesea ai le mama ma le le sala. O le faatafunaga o alii talavou, aemaise lava, e mafai ona aafia ai aiga mo augatupulaga a sau.
• E ala i le talitonuga o alii ma tamaitai. O le folasaga i totonu o aʻoga o le transgenderism - e mafai e se tasi ona filifili ma filifili a latou itupa, e peiseai e ese mai a latou itupa ola - o se fa'ata'ita'iga fa'aagafesoota'i mataga lea na faia ai se suiga fa'aleaga. Ia, faiaoga ma faipule[3]ff. lifesitenews.com o lo'o una'ia tamaiti ina ia aveese o latou fatafata ma suia tumau o latou itutino - e aunoa ma se fa'atagaga a matua - e fesoasoani ia i latou i lo latou "fatuina o itupa."[4]thepostmillennial.com O se solitulafono lea. I upu fa'ate'ia a le ali'i fa'atauva'a ma e masani ona fa'a'ole'ole Bill Maher:
O i latou o tamaiti, o vaega uma lava. Le vaega o le dinosau, le vaega Hello Kitty… genderfluid? E masani tamaiti i mea uma. Ana iloa e tamaiti le mea latou te mananao e oo i ai i le valu tausaga, o le a faatumulia le lalolagi i kaupoe ma purinisese. Sa ou manao e avea ma se tagata faomea. Faafetai i le Atua e leai se tasi na manatu mamafa ia te aʻu ma faatulaga aʻu mo le aveeseina o mata ma taotoga vae. -Iloiloga a le Atunuu, Ia 23, 2022
Ae o taunuuga e le o se mea e ata. Joey Maiza na fanau mai o se tamaitai ma i le 27 o ona tausaga, na suia faafomai i le "tane". Sa i ai o ia i le togafitiga o le hormone replacement therapy (testosterone) mo le 8 tausaga, sa faaluaina le mastectomy i le 2014, ma le vaega o le hysterectomy i le 2016. O loʻo i ai nei o ia i le faagasologa o togafitiga faafomaʻi e toe foʻi i fafine. O lana savali faamomoiloto lea i le lalolagi:
O le felagolagomaʻi o le tamaloa ma le fafine, tumutumu o le foafoaga paia, o loʻo fesiligia e le talitonuga a le itupa, i le igoa o se sosaiete saoloto ma sili ona amiotonu. O le eseesega i le va o le tane ma le fafine e le mo teteʻe poʻo le puleʻaga, ae mo Faʻamanatuga Paʻia ma tupulaga, i taimi uma i le "foliga ma foliga" o le Atua. A aunoa ma le fefaʻasoaaʻi o oe lava, leai se tasi e mafai ona malamalama i le isi i le loloto. O le Faʻamanatuga o le faʻaipoipoga o se faʻailoga o le alofa o le Atua mo tagata soifua ma le foaʻiina atu a Keriso o ia lava mo lana Faʻaipoipo, le Ekalesia. —POPE FRANCIS, lauga i Puerto Rican Epikopo, Vatican City, Iuni 08, 2015
• E ala i fa'ama'i fa'afeusuaiga. Faatasi ai ma lenei faʻalavelave atoa o feusuaiga a tagata ma faʻataʻitaʻiga, e le o se mea e ofo ai o faʻamaʻi pipisi i feusuaiga i le Iunaite Setete ua 'le pulea' ma i faʻamaʻi faʻamaʻi,[5]nypost.com faapea foi i Kanata[6]leglobeandmail.com ma le tele o Sisifo.[7]healio.com Manatua i le 1958 tala o Le Communist le lavalava lea sa avea muamua ma sui o le FBI, Cleon Skousen, na faaalia i auiliiliga faateia le fasefululima sini a le Communist, o le tolu o ia mea:
# 25 Tuʻua i lalo tu ma aganuu tulaga o le ola mama e ala i le faʻalauiloaina o ponokalafi ma le le taupulea i tusi, mekasini, ata tifaga, leitio, ma TV.
# 26 Faʻailoa atu le tauatane, faʻaleogolua ma feusuaʻi o se "masani, masani, maloloina."
# 40 Faʻaleagaina le aiga o se faʻalapotopotoga. Faʻamalosiʻau i le ola fealofani, faʻasolosolo gofie ma teteʻa faigofie.
• E ala i fa'asalaga. E ala i le faʻasalaina o le Atua, tatalo, ma le talanoaina o le faʻaKerisiano i aʻoga, o loʻo faʻavaeina ai le autalavou i le le talitonu i le Atua ma le tele o talitonuga Marxist.
# 17 Faʻatonutonu aʻoga. Faʻaaoga ia mea e fai ma fusipaʻu mo agafesoʻotaʻi ma faʻasalalauga pepelo a le au Komunisi. Faamalulu le mataupu aoaoina. Maua le faʻatonutonu o asosi a faiaoga. Tuʻu le laina pati i tusi aʻoga.
# 28 Aveʻese le tatalo poʻo se vaega o faʻaupuga faʻalelotu i totonu o aʻoga i luga o le eleele ua solia ai le mataupu faavae o le "vavaeʻeseina o lotu ma setete." -Le Communist le lavalava
• E ala i fualaau faasaina ma le faateleina o lo latou faatagaina faaletulafono. I Amerika, o se faʻalavelave fentanyl ua 'paʻu' ona ua faʻateleina le faʻaaogaina o fualaau faasaina[8]addictions.com fa'atasi ai ma se si'i tele i le meth ma le cocaine na maliliu ai.[9]pewtruss.org O lenei, a o Europa ua suia Amerika e avea ma maketi autu o cocaine.[10]impakter.com
• E ala i faiga faʻamaʻi - le masani fou. O le tele o le "faʻanoanoa o amioga" i taimi talu ai nei e mafua mai i le tolu tausaga talu ai ma se faʻataʻitaʻiga sauā i luga o talavou, oe. e le gata na faoa mea manatua a o laiti e ala i loka, ae i le tele o nofoaga, faʻaleagaina faʻalagona ma faaletino e faʻatonuga e pei o le ufiufi.
O tamaiti na fananau i le taimi o le faʻamaʻi o le coronavirus e faʻaalia ai le faʻaitiitia o le mafaufau, afi, ma le tautala faʻatusatusa i tamaiti na fananau aʻo leʻi oʻo i le faʻamaʻi, e tusa ai ma se suʻesuʻega fou. —Aukuso 15th, 2021; israelnationalnews.com; vaʻai: “Aafiaga ole Fa'ama'i ole COVID-19 ile Atina'eina ole Mafaufau o Tamaiti Amata: Ulua'i Su'esu'ega ile Su'esu'ega Fa'aumi ole Soifua Maloloina ole Tamaititi"
O tulafono a le COVID ua tuuaia mo le 23% maulu i le atinaʻeina o tamaiti laiti: O suʻesuʻega faʻalavelave o loʻo faʻaalia ai togi i suʻega taua e tolu na paʻu i le va o le 2018 ma le 2021, faʻatasi ai ma tulafono o ufimata i le va o tagata solitulafono. — Novema 26, 2021, asomail.co.uk
Aʻo amata ona taʻalo nisi o itulagi i le faʻamalosia o faʻatonuga matapulepule i tagata lautele,[11]cbc.ca; CTV.ca le faasaienisi[12]"E sili atu ma le 150 Suʻesuʻega Faʻatusatusa ma Mataupu i luga ole Mask Le aoga ma Faʻaleagaina", brownstone.org; ff. “Faailoaina o Mea Moni” o lo'o fa'aauau pea ona le amanaiaina le lāpoʻa afaina ai lenei mafuaʻaga, aemaise lava, i "tamaiti":
…o le ufiufiina o tamaiti e fa'avalevalea, e le talafeagai, fa'avalevalea, ma e ono mata'utia e pei o le taumafai e taofi 'mataupu uma o Covid' po'o le 'taofi Covid i soo se tau.' E le manaʻomia ni matapulepule mo tamaiti e faʻatatau i le latalata i le zero lamatiaga i tamaiti. —Paul E Alexander MSc, PhD, Mati 10, 2021; aier.org
Siamani neurologist Dr. Margarite Griesz-Brisson MD, PhD na lapatai mai o le le lava o le okesene faifaipea e ala i le ofuina o matapulepule, aemaise lava mo talavou, e faʻateleina ai "faiga faʻaleagaina i lou faiʻai." O lea, na ia fai mai ai, "Mo tamaiti ma talavou, masks o se matua leai-leai. "[13]Setema 26th, 2020; youtube.com; ff. sott.net O le mea moni, o se suʻesuʻega na lomia ia Me o le 2022 na maua ai o le ofuina o se matapulepule e mafua ai le aʻafia i faʻalavelave mataʻutia o le carbon dioxide i totonu o le ea, e tusa lava pe na o le lima minute e ofuina le matapulepule pe a nofo filemu.[14]Me 16th, 2022, lifesitenews.com; su'esu'e: medrxiv.org Ae ui i lea, o le faʻamalosi tamaiti faaauau.[15]postmilenial.ca
• E ala i le pule i le ola. O le faanoanoa, e aunoa ma se faamoemoe, e i ai ni taunuuga matautia. O le pule i le ola i le Iunaite Setete na siitia i le 29% i tupulaga talavou e 15 i le 19 tausaga i le sefulu tausaga talu ai.[16]medpagetoday.com I totonu o Europa, o asiasiga i potu faʻafuaseʻi mo gaioiga pule, mafaufauga pule ma faʻafitauli o lagona ua faʻateleina i vaitausaga uma i tupulaga talavou i le 2022.[17]lemonde.fr O le pule i le ola o le mafua'aga lona lua o le oti i tagata i le va o le 15-29 tausaga, o se fa'asologa na tupu mai i le 13 tausaga talu ai. O le lala Sipaniolo o Save the Children na lapatai mai o faafitauli o le soifua maloloina o le mafaufau i tamaiti ua faatoluina i le taimi o le faamaʻi, ma le 3% o loʻo lipotia ai mafaufauga pule. I Croatia, e 57.1% le si'itia o le pule i le ola i le 15-25 tausaga. I Bulgaria ma Polani, o le pule i le ola o loʻo faʻaitiitia foʻi ae o mataupu i tamaiti ma tupulaga o loʻo faʻatupulaia.[18]Ian 18, 2022; euroactiv.com
Ae o nei mea uma e faigata tele pe a tatou vaʻavaʻai i malo - e le o le laa atu e fesoasoani i tupulaga talavou e iai tomai e feagai ai - ae o le pasia o tulafono e faafaigofie ai le mauaina o fesoasoani "fomai" e na o le fasioti ia i latou lava pe a oʻo i lalo o le malosi o le mafaufau.
O tulafono euthanasia sili ona saoloto a Kanata, lea, i le tausaga a sau, ua sauni e faʻalautele e aofia ai tagata o loʻo mafatia i tulaga faʻalesoifua maloloina o le mafaufau ma e ono mafai ona laiti, ua faitioina ona o le faʻamanatuina o le auala Na feagai le Nazis ma tagata e le atoatoa le malosi e se ta'ita'i a'oa'oga i lea matata. —Gus Alexiou, Forbes, Aokuso 15th, 2022
Na faaaoga e [Nasi] fomai e fasioti tagata sili ona vaivai i [latou] sosaiete. Na ou manatu na ioe fomaʻi ina ua uma le Taua Lona Lua a le Lalolagi e aua neʻi faia ni mea faapenei. O le galuega a le fomaʻi o le fesoasoani lea i tagata, faʻaleleia i latou, ae le o le fasiotia ma fiu i latou a o laiti! —Tucker Carlson, FoxNews faamatalaga, Oketopa 26th, 2022; lifesitenews.com
• E ala i le faʻaumatia ma le loto i ai e tagata malolosi o le lalolagi o se lumanaʻi o le saʻolotoga, manaʻoga ma pisinisi. E ese mai i faiga faʻamaʻi na tuʻufaʻatasia ma faʻatupeina e le au pilionaiona i le lalolagi atoa, o taumafaiga le malamalama e faʻaumatia le malosi o le suauʻu, faʻatapulaʻaina faʻamaʻi mo fualaʻau, ma faʻasalaga faʻaleagaina e le tagata lava ia e faasaga ia Rusia ua iʻu ai i le toeitiiti atoa le paʻu o le tamaoaiga o le lalolagi. O nei mea uma o se faʻaumatia ma le loto i ai o le faʻatonuga o loʻo i ai nei ina ia mafai ai fa'aletagata i totonu o ID numera ma tupe numera ina ia mafai ona mata'ituina ma pulea uma gaioiga ma fefa'atauaiga.
O nei mea uma ua taʻitaʻia atu ai i tatou i se oge na faia e tagata, lea ua oo atu ai le fiaselau miliona o isi i le tulaga o le fia aai, aemaise lava tamaiti.
…se afa atoatoa i luga o se afa atoatoa… 345 miliona… I totonu o lena e 50 miliona tagata i atunuu e 45 o loo tu'itu'i atu i le faitotoa o le oge. Afai tatou te le oʻo atu i nei tagata, o le a oʻo ia te oe le oge, fiaaai, faʻalavelave o malo e le pei o soʻo se mea na tatou vaʻaia i le 2007-2008 ma le 2011, ma o le ae maua le tele o femalagaiga. —Faatonu Sili o le Polokalama Taumafa a le Lalolagi David Beasley, Setema 23, 2022, apnews.com
Le Maaolo Tele?
O le mea lea o le a ou tusia e matua le sa'o i faiga faaupufai ma ou te le toe faalavelave foi i le faatoese atu i le loto maaleale.
Ia Aperila 2020, na ou maua ai se miti mataʻina e pei o se faʻaaliga - ma na o ni nai mea na ou maua i loʻu olaga. Na ou vaaia mai le eleele se mea e pei o se "mea" lapoa, uliuli ma lapotopoto o agai mai i le vanimonimo na amata ona malepe ma timu aisa. Ona ave lea o aʻu i fafo o le matou taamilosaga lea na ou vaaia ai paneta uma o loo taamilo ma matamata a o latalata mai lenei mea selesitila tele, ua malepe ni pusi ma meteors ua pauu i le lalolagi a o ui ane. Ou te lei vaai lava i se mea e matua ofoofogia, e matua ofoofogia, ma o loo tumau pea i le vaai a lo'u mafaufau. O le mea moni, sa lapataia au e le Alii e uiga i se mea faapena mo le tele o tausaga i le taimi nei ae e lei matua manino lava. Ioe, ua tatou iloa lelei le lapataʻiga a lo tatou Fafine o Akita:
E pei ona ou fai atu ia te oe, afai e le salamo tagata ma sili atu i latou lava, o le a faia e le Tama se faasalaga mataʻutia i tagata uma. O le a avea ma faʻasalaga sili atu nai lo le lolo, pei o se tasi e leʻi vaʻaia muamua. O le afi o le a pa'ū mai le lagi ma o le a soloiesea se vaega tele o tagata soifua, o le lelei faapea foi ma le leaga, le faasaoina o ositaulaga po o le faamaoni. —Message tuuina atu e ala i se faʻaaliga i le Matua Agnes Sasagawa o Akita, Iapani, Oketopa 13th, 1973
Ona fai mai lea o lenei mea mai ia Iesu ia Gisella Cardia i le masina lava lea na ou faia ai lena miti.
…e le o toe umi ae oo mai le Lapataiga ia te oe, e tuuina atu ai ia te oe le filifiliga e te alofa ia te Au po o Satani. A maeʻa lena, o le a alu ifo polo afi i luga o le fogaeleele ma o le a sili ona leaga mo oe, aua o le a oʻo mai mala uma. O le a puipuia oe e loʻu Tina, tuʻuina oe i lalo o lona ofu faʻamanuiaina: aua e te fefe. Ou te faamanuia atu ia te outou uma i le suafa o le Tama, i Lo’u Suafa ma le Agaga Paia, Amene. —Aperila 8, 2020
Ae e oo lava i le faamasinoga tonu a le Atua Alofa mutimutivale i Chaos, ma mo nisi, o le faamoemoe mulimuli o le faaolataga. E pei ona fai mai talu ai nei lo tatou Tamaitai, “Aua tou te fefe mo a taeao pe afai o outou ia Keriso.”[19]ia Gisella Cardia, Novema 8th, 2022 E le faapea o le a le valaauina i latou o loo ia Keriso i le aiga taeao. Nai lo o lea, o le a tuuina mai e le Atua ia i tatou uma o e faamaoni ia te Ia le alofa tunoa e onosaia ai soo se mafatiaga ma tofotofoga o le a tatou fetaiai, e aofia ai ma lo tatou oti. E le o le taimi muamua, e le o tuai, ae o le alofa tunoa pe a tatou manaomia.
Ma le mea mulimuli, ia manatua uso e ma tuafafine, o le faamasinoga tonu a le Atua o le a iu lava ina faatuina Lana amiotonu Malo o le Finagalo Mamalu, o le faataunuuina o le 'Lo matou Tama'. Afai o le maaolo o le faasalaga mo e amioleaga, e avea ma meafaigaluega o le taui mo e amiotonu e ala i faamamaina. I se miti, na vaaia ai e le Tupu o Nepukanesa “le maa na tofi mai i le mauga ae leʻi oo i ai se lima, ma taia ai” se manufeʻai “mataʻutia ma le mataʻutia” ma le “matuā tele” lea na faia aʻe i le tele o “tupu” o ē e foliga mai pule i mea uma.[20]cf. Tani 2:1-45 , Faaaliga 13:4 Ae o lenei “maa” o le a faaumatia ai le malo o le manu feʻai:
I le olaga o na tupu o le a faatuina ai e le Atua o le lagi se malo e le faaumatiaina pe tuuina atu i se isi nuu; ae, o le a ia nutililiia nei malo uma ma faaumatia i latou, ma e tumau e faavavau. O le uiga lena o le maa na e vaai i ai ua tofi mai le mauga ae lei tuu i ai se lima… (Tani 2:44-45)
O le a le Umi?
O loo i ai se alaga vaaia i le Tino o Keriso: Le Alii e, o le ā le umi? I le Evagelia o lenei aso, ua tatou faalogo ai i folafolaga a Iesu:
Pe le fa'amauina ea e le Atua le aiā a ona tagata filifilia o ē vala'au atu 'iā te Ia i le ao ma le po? Pe e tuai ea o Ia e tali atu ia i latou? ‘Ou te fai atu fo‘i ‘iā te ‘outou, o le a Ia fa‘amautinoa ‘ina ‘ia vave faia le fa‘amasinoga mo i latou. Ae pe a sau le Atalii o le Tagata, pe na te maua ea le faatuatua i le lalolagi? ( Luka 18:1-8 )
Peitaʻi, e matuā ese lava le “saosaoa” ma ala o le Atua nai lo o i tatou. I le 2006, na tu ai Benedict XVI i luga o le eleele pisipisia o Auschwitz ma tautino mai:
I se nofoaga faapenei, e le manuia upu; i le iuga, e mafai ona i ai na o se filemu mata'utia - o se leoa lea lava ia o se alaga mai le loto i le Atua: Le Alii e, aisea ua e filemu ai? —Lauga a le Tama Paia, Me 28, 2006; faʻatau ie
Ma o iinei, ou te talitonu, o se tali:
O le aia atoatoa e tuuina atu ai le faamasinoga tonu i galuega ma loto o tagata e ia te ia o le Togiola o le lalolagi. Na ia “maua” lenei aiā e ala i Lana Koluse. Ua tuuina mai e le Tamā “le faamasinoga uma lava i le Alo”. Peitaʻi e leʻi sau le Atalii e faamasino, a e faaola ma foaʻi mai le ola ua iā te ia. -Catechism o le Katoliko Ekalesia, l. 679
Afai e faatuai e le Atua le faamasinotonu, e lē faapea ona e lē manatu mamafa o Ia i mafatiaga o tagata.
E le faʻatuai e le Aliʻi lana folafolaga, e pei ona manatu nisi o le "tuai," ae onosaʻi ia ia te oe, e le manaʻo e fano se tasi ae ia oʻo uma i le salamo. (2 Peteru 3: 9)
I le faavavau, e leai se tasi o le a fesiligia le poto o le Atua; O ana fuafuaga ma ala lilo o le a faamaninoina. Peitaʻi, e iai taimi e foliga mai e lē mafai ona malamalama i ai le “faatuai” o le Atua. Ae peitai, pe a tatou mafaufau i le vave ma fa'atonu le saoasaoa o le Sili Reset o le fatuina lea fevesia'i fouvale i totonu o malo, e foliga mai o loo agaʻi atu le lalolagi i se faalavelave mataʻutia i se taimi puupuu ma, e mautinoa lava, o se aoaiga faalelagi i le lumanaʻi e lē o toe mamao.
Na fetalai le Alii ia Kaino: “O le a lenei mea ua e faia? O loʻo tagi mai ia te aʻu le leo o le toto o lou uso mai le eleele ” (Ken 4:10).O le leo o le toto masaa e tagata faʻaauau pea ona alaga, mai lea augatupulaga i lea augatupulaga, i ni fou ma eseʻese auala. O le fesili a le Alii: "O le a lau mea na fai?", E le mafai ona sosola ese Kaino, na faʻatu foi i tagata o nei aso, ina ia latou iloa ai le loloto ma le ogaoga o osofaʻiga i le olaga o loʻo faʻaauau pea le faʻailogaina o talafaʻasolopito o tagata; ia latou iloa ai le mafuaʻaga o nei osofaʻiga ma fafaga latou; ma ia latou mafaufau loloto loloto i le mafuaʻaga e mafua mai i nei osofaʻiga mo le i ai o tagata taʻitoʻatasi ma tagata. — POPE ST JOHN PAUL II, Evangelium Vitae, l. 10
Ua matou faia le maaolo; ua matou tautau i o matou ua; ma o pepe uma ua faaumatia e ala i le faapau pepe, tatou te faaopoopo atu i ai le mamafa.
O le agasala sili o le faapau pepe ma o le a ou le faatagaina lenei leaga e faaauau. O vaega ia o loʻo i ai le tamaoaiga ma le malosi o le lalolagi o le a paʻu i lalo. —Iesu ia Jennifer, Ianuari 23rd, 2005
O le a le umi ae le'i uma lenei vaitaimi pogisa? Matou te le iloa. Ae a ausia e le Millstone lona faamoemoega, tuʻimomomoina tagata amioleaga, o le a fanau mai se vaitau fou. O lenei mea, e mafai ona tatou mautinoa.[21]ff. O Popes ma le Dawning Era; Le Tama Paia… o le a afio mai o Ia!
Fa‘auta fo‘i, e o‘o mai le aso, e mumū e pei o se umu;
pe a avea ma tagutugutu o saito o e faamaualuluga uma ma e fai amio leaga uma;
ma o le aso o le a oo mai e susunuina ai i latou;
e lē tu‘ua ai a‘a po o lālā,
‘ua fetalai mai ai le ALI‘I o ‘au.
Ae mo outou o e matatau i lo'u igoa, e tulai mai
le la o le faamasinoga tonu ma ona ave faamalolo. (Faitauga muamua o le Aso Sa lenei mai ia Malaki)
Ma ua tatou faʻalogo i nei aso le oi e pei ona leʻi i ai se tasi na faʻalogo muamua ... Pope [John Paul II] e moni faʻapelepeleina se naunautaiga sili atu o le meleniuma o fevaevaeaʻiga o le a mulimuli mai i le meleniuma o tuʻufaʻatasia. —Katinale Iosefa Ratzinger (PENEDICT XVI), Masima o le Lalolagi (San Francisco: Ignatius Press, 1997), faaliliuina e Adrian Walker
Ae o le loto o le tagata e maaa ma e le matua vaivai lava. E lei oo lava le tagata i le tumutumu o mea leaga uma, ma o le mea lea e lei faamalieina ai o ia; o lea, na te le gauai atu, ma vaavaai ma le le popole e oo lava i le faamai. Ae o mea muamua ia. E oo mai le taimi! - o le a oʻo mai - pe a ou faʻaumatia lenei tupulaga leaga ma le piʻopiʻo ia toetoe lava a mou ese mai le lalolagi....
… O le a ou faia ni mea e leʻi mafaufauina ma e leʻi mafaufauina ina ia mafai ai ona fenumiai ia mea, ma faia ia latou malamalama ai i le le mautonu o mea a tagata ma i latou lava - ia latou malamalama ai o le Atua lava ia o le mautu Tagata mai Ia latou mafai ona faʻamoemoeina lelei uma, ma afai latou te mananao i le Faʻamasinoga ma le Filemu, latou tatau ona oʻo mai i le Punavai o le Faʻamasinoga tonu ma le Filemu moni. A leai, e le mafai ona latou faia se mea; o le a latou tauivi pea; ma afai e foliga mai o le a latou faʻatulagaina le filemu, o le a le tumau, ma o le a toe amataina, sili atu ona malosi. Loʻu afafine e, o le tulaga o loʻo iai nei mea, e naʻo loʻu tamailima mamana e mafai ona faʻaleleia. I le taimi saʻo o le a ou tuu ai, ae o tofotofoga sili ona manaomia ma o le a tutupu i le lalolagi….
O le ai ai se vevesi lautele - fenumiai i soo se mea. 'Ou te faʻafouina le lalolagi i le pelu, i le afi ma le vai, ma le oti faʻafuaseʻi, ma faʻamaʻi pipisi. O le a ou faia ni mea fou. O le a faia e malo se ituaiga 'olo o Papelu; o le a latou oʻo i le tulaga o le le mafai ona malamalama le tasi i le isi; e fouvale tagata ia latou lava; latou te lē toe mananaʻo i ni tupu. O le a faalumaina uma, ma o le filemu e sau na o aʻu. Ma afai e te faʻalogo ia latou fai mai 'filemu', lena o le a le moni, ae manino. A maeʻa loa ona ou faʻamamaina mea uma, o le a tuʻu loʻu tamailima i se auala e maofa ai, ma o le a ou avatua le Filemu moni… —Jesus i le Auauna a le Atua Luisa Piccarreta, Volume 12
Faʻatau Fesootai
E le o laʻu Kanata, Mr. Trudeau
Faafetai mo lau tatalo ma lau lagolago.
E malaga ma Mareko i le Lenei le Upu,
kiliki i luga le fuʻa i lalo e lesitala.
O lau imeli o le a le faʻasoaina i se tasi.
Lenei i luga ole Telegram. Kiliki:
Mulimuli ia Mareko ma "faʻailoga o taimi" i aso uma i luga o le MeWe:
Mulimuli i tusitusiga a Mareko iinei:
Faʻalogo ile mea lea:
Faamatalaga Faʻamatalaga
↑1 | POPE BENEDICT XVI, I le sauniga o le Kerisimasi Faʻatalofa, Tesema 20, 2010; http://www.vatican.va/ |
---|---|
↑2 | ie. o le iʻuga o lenei vaitaimi, ae lē o le lalolagi, e pei ona taʻua ma le maumauaʻi e pope mo le silia i le senituri. Vaai O Popes ma le Dawning Era. Ae ui i lea, talu ai ua tatou ulufale atu i se vaitaimi o le aoaiga i le lalolagi atoa, o le a mautinoa lava o le iuga lea o nei taimi mo le tele o tagata. Vaai O Faamasinoga mulimuli |
↑3 | ff. lifesitenews.com |
↑4 | thepostmillennial.com |
↑5 | nypost.com |
↑6 | leglobeandmail.com |
↑7 | healio.com |
↑8 | addictions.com |
↑9 | pewtruss.org |
↑10 | impakter.com |
↑11 | cbc.ca; CTV.ca |
↑12 | "E sili atu ma le 150 Suʻesuʻega Faʻatusatusa ma Mataupu i luga ole Mask Le aoga ma Faʻaleagaina", brownstone.org; ff. “Faailoaina o Mea Moni” |
↑13 | Setema 26th, 2020; youtube.com; ff. sott.net |
↑14 | Me 16th, 2022, lifesitenews.com; su'esu'e: medrxiv.org |
↑15 | postmilenial.ca |
↑16 | medpagetoday.com |
↑17 | lemonde.fr |
↑18 | Ian 18, 2022; euroactiv.com |
↑19 | ia Gisella Cardia, Novema 8th, 2022 |
↑20 | cf. Tani 2:1-45 , Faaaliga 13:4 |
↑21 | ff. O Popes ma le Dawning Era; Le Tama Paia… o le a afio mai o Ia! |