Le Paganism Fou - Vaega III

 

Nei pe a fai o le fiafia i le matagofie
[afi, poʻo le matagi, poʻo le televave o le 'ea, poʻo le liʻo o fetu,
poʻo le vai tele, poʻo le la ma le masina] latou te manatu o ni atua,

faʻailoa atu ia te i latou le silisili ese ona silisili o le Alii nai lo i latou nei;
mo le mafuaʻaga autu o le matagofie teuteuina latou…
Mo latou saili pisi i totonu o ana galuega,
ae ua faʻalavelaveina i mea ua latou vaʻaia,

aua o mea vaʻaia e talafeagai.

Ae toe fai, e oʻo lava i nei mea e faʻamagaloina.
Aua afai latou mamao na manuia i le poto
latou te taumateina le lalolagi,
faʻafefea na latou le vave mauaina ai lona Aliʻi?
(Poto 13: 1-9)

 

AT o le amataga o le Amazon Synod talu ai nei i Roma, o se sauniga na faia i le Vatican Gardens lea na maofa ai le toatele i le lalolagi Katoliko. Talu ai ua uma ona ou talanoaina lenei autu i nisi auiliiliga iinei, O le a ou tuʻuina atu se aotelega puʻupuʻu aofia ai ni nai sili atu taua mea moni.

O se palanikeke masani na tuu i luga o le eleele ma eseese Amazonian artifact, faatagata o fafine maʻitaga lavalava, meaai ma isi mea na faaeeina i luga. Ina ua taunuʻu mai Pope Francis ma nofo i lona nofoa, o se vaega fefiloi e aofia ai le tagatanuu, o le falelotu, ma isi faʻalapotopotoga sa faʻatautaia i totonu o le togalaau. Lipoti a le Lalolagi Katoliko faamatalaina le mea na mulimuli mai:

O tagata na auai na pepese ma uu lima a o siva faataamilo i ata, i se siva e pei o le "pago a la tierra," o se taulaga masani i Tina Lalolagi masani i tagata o le atunuu i nisi itu o Amerika i Saute. -Le Lipoti a le Lalolagi Katoliko, Oketopa 4th, 2019

Ma, o le kulupu tootutuli i lalo ma ifo i lalo i le eleele agai i le ogatotonu o le liʻo. Mulimuli ane, na sasaʻaina ipu mafolafola (masalo mai le Amazon) i luga o le mutia. O lenei foʻi, sa sisii i luga le lima o se tamaʻitaʻi tagatanuʻu ma ifo toʻele i le eleele, i le taimi nei i le faaputuga lalolagi.

(Oe mafai ona matamata i le vitio o le mea na tupu iinei.)

O se feeseeseaiga na aliaʻe, aemaise lava luga o le faʻailogaina o faʻatagata fafine i le liʻo na aliali mai o le totonugalemu o le vaʻai. E ui na lagona mulimuli ane le tasi fafine i le vitio Fai mai o le faatagata o le "Our Lady of the Amazon," e toatolu failauga Vatican na vave faateʻaina lena talitonuga.

[Na] faʻatusalia le ola, fanafanau, tina lalolagi. —Dr. Paolo Ruffini, Prefect o le Dicastery mo Fesoʻotaʻiga, vaticannews.va

O Pope Francis lava ia na mulimuli ane faasino i faatagata o "Pachamama."

O le Pope, ofisa o le Vatican, ma le REPAM na faʻatulagaina uma faʻatagata o ata o le "Tina Lalolagi" poʻo le "Pachamama", i lo matou manatu, o se malosiaga faʻatulafonoina mafuaaga mo lenei faʻailoaina. —Dom Cornelius, Abbey de Sainte-Cyran, “Le Pachamama Primer“, Oketopa 27th, 2019

 

O AI LE PACHAMAMA?

Pachamama o le isi upu mo "Tina Lalolagi" pe sili atu le saʻo "Tina Cosmic" (pacha uiga lalolagi, lalolagi, taimi ma le vanimonimo, ma mamma uiga tina). Pei ona tusia i le vaega II, Tina Lalolagi ua toe foi mai, e aofia ai i totonu o tamaʻitaʻi liʻo na avea ai o ia "o se isi auala i le Atua le Tama, o lona foliga ua vaʻaia e fesoʻotaʻi ma le faʻatamaina faʻavae tama tane pule fafine.[1]Iesu Keriso, O Le e Ona Le Vai o le Ola, l. 2.3.4.2 O le atunuʻu o Bolivia, o loʻo faʻaalia ai le pesini a Amasone, ua matua loloto lona loloto i totonu o sauniga faʻapaupau e oʻo atu i Pachamama (tagai iinei ma iinei). 

Pachamama o le Maualuga Atua Atua faʻamamaluina e le tagatanuʻu o le Andes aofia ai Peru, Atenitina ma Bolivia ... O ia moni o le Atua o mea uma o loʻo i ai mo taimi uma, faavavau. —Lila, orderwhitemoon.org

O le "pago a la tierra," lea na aliali mai na faia i le Vatican Garden, o le tu masani a le Pachamama o lona uiga "Totogiina i le Lalolagi." E fautuaina e fai i se togalaau pe i fafo i le natura; a “palanikeke sauniga”E faʻaaogaina; ma tagata auai fausiaina mea i "anamua ma aso nei Natura poto poto masani" ua taʻua o le "liʻo paia," "togafiti faʻataulaitu" poʻo le "vailaʻau uili" e faia ai a latou ofo atu. [2]circleanctuary.org O le aitia, lipoti National faʻapitoa, o le:

Pachamama, poʻo Tina Lalolagi… e faʻamalieina e ala i totogi masani… O nei ituaiga o taulaga — mo le soifua maloloina lelei ma le saogalemu - ua faʻavasegaina o togafiti faʻapaʻepaʻe. -National faʻapitoa, Fepuari 26th, 2018

Ae o le mea na faia e nei Katoliko i le sauniga o le totoina o laau i le Vatican Garden? A faʻamatalaga mai le taitai o le sauniga fai mai:

O le totoina o le i ai lea o le faʻamoemoe. O le talitonu i se ola olaola ma fua e faʻamalieina ai le fia 'aʻai o Tina Lalolagi foafoaga. Lenei aumaia ai i tatou i lo tatou amataga e toe fesoʻotaʻi le malosi faʻalelagi ma aʻoaʻoina tatou i le ala e toe foʻi ai i le Tama Foafoa. O le Sinoti e toto lenei laau, vai ma galue, ina ia mafai ona lagona ma faʻaaloalogia tagata Amasoni ia latou tu ma aga ma aga masani o loʻo aʻafia ai le mea lilo a le paia o loʻo i ai i le laueleele Amazonian. —Faʻamatalaga saunia e Ednamar de Oliveira Viana, Oketopa 4, 2019

Le mamao mai le faʻamamaina o atugaluga o le tele o mea o le mea na tupu luga o le Vatican fanua i luma o le vaʻavaʻai faʻavaomalo (taʻitaʻia tagata faateʻaina faimai e unaʻi se aso o le toefuatai), o ana tala na atili faʻalauteleina ai nisi o Amerika i Saute fai mai epikopo sa manino faʻaupuga: le tuʻufaʻatasia o talitonuga eseʻese faalelotu poʻo faʻailoga e aunoa ma le talafeagai inculturation - in lenei tulaga, o se faʻafefiloi o faʻataupuga, faʻaKerisiano, ma le New Age manatu.

… O le mafuaʻaga o le faitio ona o le natura faʻamataʻu ma le faʻapaupau foliga o le sauniga ma le leai o faʻalauiloa Katoliko faʻailoga, gaioiga ma tatalo i le taimi o gaioiga eseese, siva ma faʻanoʻunoʻu o lena sauniga ofoofogia. —Cardinal Jorge Urosa Savino, archbishop emeritus o Caracas, Venesuela; Oketopa 21, 2019; Katoliko News Agency

Na taua e Pope Francis e faapea, e leai se "ifo i tupua" e uiga i le i ai o le "ata”O loʻo faʻaalia i le Ekalesia a Santa Maria del Traspontina.[3]ff. National Reporter o le Katoliko Ae ua tuu pea Katoliko i taumatemate e uiga i gaioiga o le faʻapaupau i le Vatican Gardens agaʻi i le a Lipoti a Roma taʻua o "kopi o le Lalolagi Tina o le Amasone." O le mea moni, a o ou tusiina lenei parakalafa, na savali mai loʻu atalii e sefululima ona tausaga i totonu o loʻu ofisa, ma tilotilo i ata ma na ona fesili, "Tama, o ia e tapuaia na faaputuga palapala?

Masalo ua uma ona maua e le BBC le tali i le sefululua tausaga talu ai:

O talitonuga a le Atunuu ma le faʻakerisiano ua fusia faʻatasi iinei. E tapuaʻi le Atua ae, e pei foi ona taua, o Pachamama poʻo Tina Lalolagi. —Pepa i luga o le Amazon, Oketopa 28, 2007; tala foubbc.co.uk

 

E LE O SE TUPE?

Seʻi vagana ua tupu lenei mea i le Vatican Gardens, o le tele o Katoliko i Sisifo latou te leʻi lagonaina lava le upu Pachamama. O lena lava le mataupu i Malo Aufaatasi.

I luga o lona tesiO le tusitala o le Vatican o Edward Pentin na ia tusia se tusi a tamaiti na lomia e le United Nations Siosiomaga Polokalame mai le 2002 ua faʻaulutalaina Pachamama. O loʻo faʻailoa mai o le mafuaʻaga o le faʻasoa "pe aisea ua faʻaleagaina ai le siosiomaga o le lalolagi ma faʻafefea mai lo tatou Tina lalolagi i aso nei."[4]ff. Un.org E foliga mai e lelei tele lena mea - seʻia oʻo i le vaega e uiga i le "tuputupu aʻe o le faitau aofai o tagata," aʻoaʻoina tamaiti o le faitau aofai e "tupu lemu" pe a fai o seti o matua "e naʻo le tasi le la tama." Ioe, tau lava o le fesili ia Saina. Faʻaauau pea le Penina:

… O le fesoʻotaʻiga ma le "Pachamama" ma le UNEP o loʻo faʻaalia ai o lona faʻaaliga i le sinoti e leʻi tupu fua, ma, i lana ia lava ala, o se isi faʻailoga o le faʻateleina pea le "faʻatupuina" o le UN ma le lalolagi atoa siʻosiʻomaga gaioiga i totonu lava o le gao o le Vatican. -edwardpentin.co.uk, Novema 8, 2019

Sili atu i lena taimi.

E pei ona talanoaina i vaega II, le tuʻufaʻatasiga o le siʻosiʻomaga, Tina Lalolagi, New Age faiga ma a faʻalelalolagi gaioiga faaupufai e le o se soʻotaga felagolagomai.

Faʻasoa New Age ma le numera o vaega faavaomalo malosi, le manulauti o le suia poʻo le sopoia o ni tapuaiga faapitoa ina ia mafai ai ona fausia avanoa mo a lotu lautele lea e mafai ona tuʻufaʻatasia tagata. Fesoʻotaʻi vavalalata ma lenei o se sili tuʻufaʻatasia taumafaiga i le vaega o le tele o faʻalapotopotoga e fausia a Lalolagi Autu Amio. -Iesu Keriso, O Le e Ona Le Vai o le Ola, l. 2.5, Fono Faʻatonu mo Aganuu ma Talanoaga Faʻalelotu, 2003

I le iuga, o Malo Aufaatasi ma ona tuafafine faʻalapotopotoga o loʻo taulamua i le polokalame o loʻo faʻaaogaina ai le Earth Earth ma le siʻosiʻomaga o se mea taua tele i pulega o le lalolagi, o loʻo galulue faʻatasi ma tagata iloga o le lalolagi ma faʻavaomalo faletupe.

 

O LE FAʻAPELEGA FOU: SIʻOSIʻOLAGA

La latou "Global Ethic" ua avea ma Lalolagi Siata, vaetamaina e le Malo Aufaatasi Aʻoaʻoga, Saienitisi ma Aganuu Faʻalapotopotoga (UNESCO). Na muamua faatuina i le UN i le 1991 e le au tetee Katoliko o Hans Küng ma mulimuli ane fausia e le Peresetene muamua o Rusia o Mikhail Gorbachev ma le faiaoga o le siosiomaga a le UN na fanau mai Kanata, Maurice Strong. E ui o le Taiala o loʻo faitauina o se ituaiga "pili o aia tatau" poʻo se talitonuga mo le siʻosiʻomaga, o ona faʻavae na manino lava tofiaina a lotu itu i ai. O Malolosi ma Gorbachev sa i luga o faʻamaumauga faʻapea mai latou te faʻamoemoe o le a avea ma se ituaiga o "Sefulu Tulafono" ia taitai amio a le tagata. O le mea e malie ai, o le Earth Charter ua malaga i le lalolagi atoa i se “Vaa o le Faamoemoe"- e tai tutusa ma le Atolaau o le Feagaiga lea na leoleoina papa maa na tusia e Mose i le amataga o Tulafono e Sefulu. O atisi laupapa i itu o le Atolaʻau o le Faamoemoe e fai ma sui o le Lalolagi, Afi, Suavai, Air ma le Agaga (ah, vaʻai le Mau i le pito i luga o lenei tusitusiga!)

Malosi, lauiloa o le "St. Paul "o le siʻosiʻomaga gaioiga, umiaina se lafumanu i Kanata taʻua o le New Age Manitou Center ma le" taulaʻi atu i le tagata agaga, malamalama ma le gafataulimaina. " Jacqueline Kasun faʻasino i totonu Le Taua Faʻasaga i Tagata O le lisi o mataupu a le Faʻamalosi "sa aofia ai le faʻapapau o pepe, matala i faʻataulaitu, ma tapuaʻiga faʻalelotu faapaupau."[5]lifesitenews.com

Ae o Gorbachev, na ia faʻavaeina Green Cross Faʻavaomalo ia faʻalauiloa taumafaiga a le UN ma tumau ai o se tagata e le talitonu i le Atua — e pei foi o Kerisiano. I luga o le PBS Charlie Rose Show, na taʻua ai e Gorbachev:

O matou o se vaega o le Vateatea… O le lalolagi o loʻu Atua. Natura o loʻu Atua… ou te talitonu o le 21 seneturi o le a avea ma seneturi o le siosiomaga, le seneturi o le a tatau ai ia i tatou uma ona maua se tali i le faʻafefea ona fealofani fesoʻotaʻiga i le va o le tagata ma le vaega o totoe o le Natura… O tatou o vaega o le Natura…  — Oketopa 23, 1996, Kanata Nusipepa Taʻitasi

O le "tali" o le Malo Aufaatasi "Agenda 2030."

 

O UPU E TASI LAVA…

lisi o mataupu talanoaina 2030 e 17 "atinae gafataulimaina" sini na fuafuaina e Malo Aufaatasi ma ua lagolagoina e sui auai malo. A o luga o le mea sini faitau e pei o sini toaitiiti o le a teteʻe i ai, o lo latou faʻavae autu ua faʻaleaogaina. E aliali mai lenei mea pe a tosoina le ie puipui ma le lisi o mataupu a le aufaʻatonu o le lalolagi, faletupe faavaomalo, ma tagata agaalofa o loʻo tusitala, faʻatupeina ma faʻalauiloa o loʻo maitauina ia sini. E faitau afe tala na tusia e lapatai ai tagata e uiga i le uiga o le upu “atinae tumau” tusa i le au maualuluga oe na togiina lenei fuaitau faataamilo. Ma mo a matou mafuaʻaga, o le a ou aotelegaina mea e mafai ona faigofie faʻamaonia e ala i le tele o faʻamaoniga moni.

O sini a Malo Aufaatasi mo le "atinae gafataulimaina" aofia ai le taofiofia o le faitau aofai o tagata tuputupu ae ma faaititia tagata i se "gafataulimaina" faitau aofaʻi. Latou te aofia ai le faʻalauiloaina o "tulaga tutusa o aliʻi ma tamaʻitaʻi" ma le "aofia ai" (ie. Tamaʻitaʻi ma tamaʻitaʻi talitonuga), "lautele avanoa i feusuaiga ma le toe fanauina o le soifua maloloina ma fanau aia tatau" (o UN-tautala mo le aia tatau i faʻapapāina ma le faʻafasā), ma le "aʻoga" i le vaega o le "feusuaiga ma le toe fanau maloloina" (the UN's World Health Organization ua lolomiina "Tulaga mo Aʻoaʻoga Faʻafeusuaiga i Europa" o loʻo maua ai se faʻataʻitaʻiga masani o a latou sini, pei o le aʻoaʻoina o tamaiti aʻo laiti le fa i luga le "fiafiaga ma le fiafia pe a paʻi i se tasi tino, mimita vave tamaiti, ma le aia tatau e suʻe ai itupa faʻailoga.")[6]cf. WHO Regional Regional Office mo Europa ma BZgA, Tulaga faataʻitaʻi mo Aʻoaʻoga Faʻafeusuaiga i Europa: O se faʻavae mo faiga-faia, faiaʻoga ma le soifua maloloina pulega ma tagata faʻapitoa, [Cologne, 2010].

I tua i le faamatalaga a Pentin e faapea o le UN ma le lalolagi atoa gaioiga o le siosiomaga ua ati atu "i totonu o le uti o le Vatican." Atonu e foliga mai pei o hyperbole. Peitaʻi, aʻo faia le Amazon Synod, o le Vatican's Pontifical Academy of Science na lagolagoina le sauniga mo le autalavou a le Malo Aufaatasi. Sustainable Development Solutions Network. O loʻo faʻatautaia e le Globalist ma pro-abortionist Jeffrey Sachs ma faʻatupeina e le "pro-abortion, pro-gender teori Bill ma Melinda Gates Foundation. Tasi o le sili tele a Sachs lagolago i le aluga o tausaga o loʻo avea pea ma tauagavale George Soros. "[7]ff. lifesitenews.com 

le fono, lea na tupu i le Vatican mo le lona fa sosoo tausaga, na fuafuaina e talanoaina le faʻalauiloaina o le United Nations Sustainable Development Goals (SDGs), numera 3.7 ma 5.6 lea e aofia ai "feusuaʻiga ma le toe fanauina o soifua maloloina auaunaga," o se euphemism faʻaaogaina i totonu o Malo Aufaatasi e faʻasino i le faʻapapāina ma le faʻatama fanau. -lifesitenews.com, Novema 8, 2019

 

ECOLOGY MA SE TAGATA LALOLAGI Poloaiga

Ae le faʻaiʻuina iina sini a le UN. Agenda 2030 mitiia sini faʻatulagaina e lona muamua lisi o mataupu talanoaina 21 (faatatau i le 21st seneturi), lea na unaʻia malosi e Maurice Strong i le UN's Earth Summit i Rio de Janeiro, Pasila i le 1992 (Strong na avea ma fesoasoani i le UN Failautusi Aoao mulimuli ane).[8]ff. wikipedia.com Faʻapea foi, nisi na taumafai e faʻateʻa ia atugaluga i le Agenda 21 as taupulepulega taufaasese. O le faʻafitauli i lena mau, o le faʻamatalaga faʻamaʻa o globalists oe lagolagoina tua "atinae gafataulimaina" sini o soo se mea ae talitonuga Faʻatasi ai ma talitonuga maumaututu o loʻo atagia mai i faʻamatalaga lelei o le Agenda 21, unaʻia e Malosi ma sainia e malo o le 178, o le faʻaleaogaina o le "pule silisili a le atunuʻu" ma le faʻaleaogaina o aia tatau a meatotino.

Mataupu 21: “Eleele… e le mafai ona togafitia o se aseta masani, pulea e tagata taʻitoʻatasi ma i lalo o le unaʻi ma le le faʻamalosia o le maketi. O le umiaina o fanua tumaoti o se mea faigaluega autu foi lea o le faʻaputuputuina ma faʻamaopoopoina o le tamaoaiga ma o lea e saofaga ai i le le amiotonu o agafesootai; a leai se siaki, e ono avea ma faʻalavelave tele i le fuafuaina ma le faʻatinoina o polokalame tau atinaʻe. ” - "Alabama Bans UN Agenda 21 Pule Silisili E Toto", Iuni 7, 2012; tagata faʻafaigaluega tupe.com

Sa finau malosi foi e faapea, "olaga o loʻo i ai nei ma le faʻaaogaina o mamanu o le tamaoaiga i le ogatotonu o le vasega… e aofia ai le maualuga o aano o manu, faʻaaogaina o le tele o meaʻai faʻaʻaisa ma le" faʻafaigofieina ", pule o taʻavale afi, tele masini eletise, fale ma fale faigaluega malulu ea… fale taugata i tuaoi… e leai gafataulimaina. "[9]green-agenda.com/agenda21 ; ff. newamerican.com O a meatotino e mafai e se tasi ona atiaʻe, faʻafefea pe afai e faʻatoʻaga, o le a le malosi e mafai ona aveʻesea, poʻo a fale e mafai ona tatou fausiaina, o loʻo i totonu o faʻafitauli o pulega faʻalelalolagi i lalo o le manatu o "faʻifaʻatoʻaga faʻatoʻaga" ma "taulaga gafataulimaina."[10]sini 2 ma le 11 o le lisi o mea e faʻatautaia i le 2030 E pei ona saunia e le UN Environmental Program (UNEP) o le Global Biodiversity Iloiloga:

… O mafuaaga autu o le leiloa o meaola eseese o loʻo teuina i le auala e faʻaaogaina ai e sosaiete punaoa. Lenei lalolagi vaʻaiga o uiga o lautele lapoʻa sosaiete, tele faʻalagolago i punaoa aumaia mai tele mamao. O se vaaiga i le lalolagi e faʻailoaina e le faʻafitia o amio paia paia i le natura, o se uiga na faʻamautuina mautu tusa o le 2000 tausaga talu ai ma le Judeo-Christian-Islamic faʻalelotu tu ma aga. —P. 863, green-agenda.com/agenda21

O le a la le tali?

O le faʻaKerisiano e tatau ona aveʻesea ma tuʻuina atu i se lalolagi aoao lotu ma se lalolagi fou faʻavasega.  -Iesu Keriso, O Le e Ona Le Vai o le Ola, l. 4, Aufono Faʻalelotu mo Aganuu ma Talanoaga Faʻalelotu

 

O LE FUA

Aua neʻi e sese aʻu. Ole tele o sini ole UN e tamalii ma, i luga o le laufanua, sili ona malie. O le a ou talanoa e uiga i lena i se lumanaʻi vaega ma aisea ua talanoa ai le Ekalesia ma le UN. Ae o le mafuaʻaga iinei o le faʻailoa atu i le tagata faitau pe faʻafefea ona i ai se le amioatua fuafuaga na i ai i le galuega mo le tele o seneturi e faʻatoʻilaloina le taimi nei faʻasologa o mea-e fausia ai se Lalolagi Fou. Ae faʻafefea ona tupu se feteʻenaʻiga i se tulaga tele faapena? Pei o feteʻenaʻiga e masani lava ona faia: e ala i le fatuina o se mea moni poʻo le faigata vaʻaia-i lenei taimi paneta-ona faʻalauiloaina lea o le autalavou.

Ua tatou latalata i le suiga o le lalolagi. Pau a le mea tatou te manaʻomia o le saʻo tele faʻalavelave faʻafuaseʻi ma o le a taliaina e malo le Poloaiga a le Lalolagi Fou. —David Rockefeller, o se sui iloga o sosaiete faalilolilo e aofia ai le Illuminati, le Ulupoo ma Ivi, ma le The Bilderberg Group; i le UN, Setema 14, 1994

O le "faʻalavelave" o loʻo faʻaaoga e alualu ai i luma Agenda 2030 ma le faʻaleaogaina o le faʻatonuga nei o le "suiga o le tau" poʻo le "vevela o le lalolagi." Peitai, o le tau na suia talu mai le amataga o le foafoaga ma, o le mea moni, na sili atu le mafanafana o le lalolagi i le taimi ua tuanaʻi nai lo le taimi nei.[11]"Afai tatou te o ifo i lalo i le mulimuli 4000 i le 3500 tausaga i le vaitaimi o le 'apamemea vaitaimi, sa tolu tikeri mafanafana nai lo aso nei i le itu i matu o le lalolagi pe a fai… sa tatou maua se tumutumuga fou i le maualuga vevela i le 2002 ina ua maeʻa le tele gaioiga o le la, nei o le vevela ua toe alu i lalo. Ma o lea ua tatou agaʻi atu i se vaitaimi malulu. " —Dr. Fred Goldberg, Aperila 22nd, 2010; en. tagata.cn Ou te talanoa atu i aʻa o le talafaasolopito o le "vevela o le lalolagi" iinei ma le finauga faasaienisi iinei ma iinei.

I le faʻaiuga o le aso, o le taufaamataʻu moni lava, e le faʻatusalia faʻaalia, o tagata o ia lava (ma o le mea lea, o le "faanatinati faigata" e faʻaititia le faitau aofaʻi o le lalolagi). Faʻapea foi, o le tala faʻatulagaina lenei e i latou na tusia le "gafataulimaina atinae" faasologa o mataupu, aofia ai Malosi, o ai o se sui foʻi o le Kalapu a Roma, o se tagata mafaufau i le lalolagi atoa:

I le sailia ai o se fili fou e tuʻufaʻatasia i matou, na matou o mai ma le manatu o le faʻaleagaina, le taufaʻamataʻu o le vevela o le lalolagi, le lava o le suavai, oge ma isi mea e ono ofi ai le pili. O nei lamatiaga uma e mafua mai i le laveaʻiina o le tagata, ma e naʻo le suia o uiga ma amioga e mafai ai ona latou manumalo. O le fili moni la, o lotolelei lava ia. —Alexander King & Bertrand Schneider. Le Muamua Lalolagi Fouvalega, i. 75, 1993

Malosi atonu o se ituaiga o perofeta aua o saienitisi o loʻo tausisi pea i le faitau aofaʻi o le lalolagi tatau ona faʻaititia ona o le "vevela o le lalolagi" - e ui lava o le tele o atunuʻu, e aofia ai ma le Iunaite Setete, o loʻo i ai i le fua o le fanauga i lalo ifo o le tulaga suia. Lenei, ae lapataʻi mai isi saienitisi e faapeaai aano o manu”O le a faʻataunuʻuina le paneta. Na faafuasei lava ona avea ma se “faalavelave faafuasei.” I le 1996, na taʻua ai e Mikhail Gorbachev:

O le taufaʻamataʻu o le siosiomaga faʻalavelave o le a avea ma faavaomalo mala ki e tatalaina ai le New World Order. -Forbes, Fepuari 5th, 2013

 

O lea, E LE MAFAI ONA FUA I LE FUAFUAINA

O se mea e maofa ai, o ofisa maualuluga o loʻo faʻataʻitaʻia polokalame o le tau a Malo Aufaatasi, ua latou taʻutino mai, o le "vevela o le lalolagi" e leai matuā e uiga i le siosiomaga ae o se mea faigaluega e toe faʻaleleia atoa le tamaoaiga o le lalolagi. Muamua Failautusi faapitoa o le UN Framework Convention on Climate Change, Christine Figueres, faʻailoa:

O le taimi muamua lenei i le talafaʻasolopito o tagata o loʻo tatou faʻatutuina tatou lava i le galuega ma le loto i ai, i totonu o se vaitaimi faʻamalamalamaina, e suia le faʻataʻitaʻiga o le atinaʻeina o le tamaoaiga ua leva ona nofotupu mo le tusa ma le 150 tausaga talu mai le suiga o falefaigaluega. — Novema 30, 2015; unric.org

Ottmar Edenhofer, o se sui o le UN's Intergovernmental Panel i le suiga o le tau na taua e faapea:

… E tatau i le tagata ona faʻasaʻolotoina o ia lava mai le manatu sese e faʻapea o faiga faʻavae faavaomalo o le tau o le siosiomaga faiga faʻavae. Nai lo lea, o le suiga o le tau e faʻatatau i le auala tatou te toe tufatufaina atu ai faapouliuli tamaoaiga o le lalolagi… - fafafafa.com, Novema 19, 2011

I se isi faʻaupuga, o le faʻataʻitaʻiga o le tamaoaiga o loʻo latou fai mai o le aʻa o le le tonu ma le faʻaogaina o le paneta. Masalo na sili na aoteleina e le sa avea muamua ma Minisita o le Siosiomaga a Kanata, Christine Stewart:

E leai se mea o iai pe a fai o le saienisi o le mafanafana o le lalolagi o se mea taua tele… suiga o le tau [maua ai] le avanoa sili e aumai ai le faʻamasinoga ma le tutusa i le lalolagi. —Faʻamatala e Terence Corcoran, "Faʻamafanafanaina i le Lalolagi Atoa: O Le Mea Taua a le Ekalesia," Faletupe Faʻamatalaga, Tesema 26th, 1998; mai le Calgary Herald, Tesema, 14, 1998

Faʻapea foi, o le mataupu iinei e le o pe leai pe leai ni mea piʻopiʻo i le taimi nei tamaoaiga faʻataʻitaʻiga (ma o loʻo iai), ae le mea o loʻo faʻamoemoe le lalolagi e sui ia i lalo ole alofa o le "Tina Lalolagi." O lea ua tatou oʻo atu i le nub o le uiga o le "Green polokiki": o le toe fetuunaiga o le tamaoaiga, pe sili atu saʻo, le faʻaumatia o le Western-based economic system ina ia suia e le socialist-capitalist-Marxist system. Faʻatele?

O Alexandria Ocasio-Cortez o loo tamoʻe mo le US Democratic ticket o se sui tauva "sosaiete" lautele, e pei foi o lana fili, Bernie Sanders. E pei foi o Malo Aufaatasi, na ia ufiufiina lana lisi o mataupu i lalo o le siʻosiʻomaga e pei o le "Green." Na taua e le pule sili o le aufaigaluega, Saikat Chakrabarti, i le amataga o le tausaga nei, i le feiloaiga ma Sam Ricketts, o le faatonu o le tau mo le malo o Washington, Jay Inslee:

O le mea manaia e uiga i le Green New Deal, o lena e leʻo se mea tau ile tau. Tou te mafaufau ea o se mea o le tau? Aua matou te mafaufau moni lava o se faʻafefea-oe-suia-o-le-atoa-tamaoaiga mea. 

Na tali ane Rickett:

Ou te manatu e… lua. O loʻo siʻi aʻe i le luʻi o loʻo iai i le tau ma o loʻo fau le tamaoaiga e tele lona tamaoaiga. Sili atu faʻalauteleina i lena manuia - ma sili lautele fetufaaʻi manuia, agavaʻa ma faamasinoga tonu i le taimi atoa. —Iulai 10th, 2019, washingtonpost.com (laʻu faamamafa)

Ole gagana tutusa na faʻaaogaina e Malo Aufaatasi faʻapea foi ma le Peresetene muamua o le USSR, Mikhail Gorbachev. I lana tusi Perestroika: Mafaufauga Fou mo lo Tatou Atunuu ma le Lalolagi, na ia taʻua:

Faʻaagafesoʻotai… O loʻo iai uma tuʻutuʻuga mo le foʻia o faʻafitauli tau tagatanuʻu ile faavae o le tutusa ma le felagolagomaʻi ... O laʻu talitonuga o le tagata soifua ua ulufale i se tulaga tatou te faʻalagolago uma ai le tasi i le tasi. Leai se isi atunuʻu poʻo se atunuʻu e tatau ona manatu i le tuʻu eseʻese atoatoa mai le isi, ae tuʻu le finau faʻasaga i le isi. Ole mea lena na taʻua e le tatou komunisi vocabulary o le internationalism ma lona uiga faʻalauiloa tulaga lautele tagata soifua taua. -Perestroika: Mafaufauga Fou mo lo Tatou Atunuu ma le Lalolagi, 1988, i. 119, 187-188 (faamamafa laʻu)

Tolu tausaga mulimuli ane Tesema 31st, 1991, ina ua maeʻa se faʻasologa o vevesi na tutupu e aofia ai le paʻu o le Berlin Wall, na soloia ai le Soviet Union. Faʻafiafiaga e mafai faʻalogo i le lalolagi atoa i Sisifo o folafolaina lena mea Ua oti Komunisi. Ae na sese i latou. O se fuafuaina demolition.

Alii, uo, aua le popole i mea uma ua outou faʻalogo e uiga ia Glasnost ma Perestroika ma le temokalasi i tausaga a sau. E faʻapitoa lava mo le faʻaaogaina i fafo. E leai ni suiga taua i totonu o le Soviet Union, e ese mai i mea teuteu. O la matou mafuaʻaga o le faʻateʻaina o tagata Amerika ma tuʻu latou momoe. —Mikhail Gorbachev, lauga i le Soviet Politburo, 1987; mai Agenda: o le olo lalo o Amerika, pepa na pueina e Idaho Legislator Curtis Bowers; www.vimeo.com

Ioe, Gorbachev, ma ana uo i le salafa o le kelope na liliu i se fou taʻavale mo latou vaʻaiga a lalolagi Communism, Malo Aufaatasi ma kapeteni.

 

Na toe faamamafa foi e Pope Pius XI le itu tetee autu
i le va o Komunisi ma Kerisiano,
ma faʻamanino manino e leai se Katoliko mafai ona lesitala e oʻo lava i le feololo o agafesoʻotaʻi.
O le mafuaʻaga o le Socialism e faʻavae luga o se aʻoaʻoga a tagata soifua
lea e faʻatapulaʻaina e le taimi ma e leai se teuga tupe
o soʻo se faʻamoemoe e ese mai le manuia o meafaitino. 

— POPE IOANE XXIII, (1958-1963), Encyclical Mater ma Magistra, Me 15, 1961, n. 34

 

IA TOE FAAUAU…

 

FAITAU FUAFUAGA:

Vaega I

vaega II

 

O le Now Word o se faifeʻau tumau lena
faʻaauau i lau lagolago.
Faʻamanuia ia oe, ma faʻafetai. 

E malaga ma Mareko i le Lenei le Upu,
kiliki i luga le fuʻa i lalo e lesitala.
O lau imeli o le a le faʻasoaina i se tasi.

Print Friendly, PDF & Email

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga
1 Iesu Keriso, O Le e Ona Le Vai o le Ola, l. 2.3.4.2
2 circleanctuary.org
3 ff. National Reporter o le Katoliko
4 ff. Un.org
5 lifesitenews.com
6 cf. WHO Regional Regional Office mo Europa ma BZgA, Tulaga faataʻitaʻi mo Aʻoaʻoga Faʻafeusuaiga i Europa: O se faʻavae mo faiga-faia, faiaʻoga ma le soifua maloloina pulega ma tagata faʻapitoa, [Cologne, 2010].
7 ff. lifesitenews.com
8 ff. wikipedia.com
9 green-agenda.com/agenda21 ; ff. newamerican.com
10 sini 2 ma le 11 o le lisi o mea e faʻatautaia i le 2030
11 "Afai tatou te o ifo i lalo i le mulimuli 4000 i le 3500 tausaga i le vaitaimi o le 'apamemea vaitaimi, sa tolu tikeri mafanafana nai lo aso nei i le itu i matu o le lalolagi pe a fai… sa tatou maua se tumutumuga fou i le maualuga vevela i le 2002 ina ua maeʻa le tele gaioiga o le la, nei o le vevela ua toe alu i lalo. Ma o lea ua tatou agaʻi atu i se vaitaimi malulu. " —Dr. Fred Goldberg, Aperila 22nd, 2010; en. tagata.cn
lafoina i AIGA, O LE PANANISME FOU.