Le Paganism Fou - Vaega V

 

LE fuaitau "sosaiete faalilolilo" i lenei faasologa e leai se mea e fai i galuega faalilolilo ma sili atu e fai i se autu tutotonu e salalau solo ona sui auai: Gnosticism. O le talitonuga o latou o ni tausi faapitoa o anamua "malamalama lilo" - malamalama e mafai ona faia ai latou aliʻi i luga o le lalolagi. O lenei aʻoaʻoga sese e toe foi i tua i le amataga ma faailoa mai ia i matou se taufaʻamataʻu taufaamatau i tua atu o le fou faapaupau o loo aliaʻe mai i le faaiuga o lenei vaitaimi ...

 

O LE pepelo muamua

E leʻi faʻaosoosoina Eva e le leona tagi poʻo le alu aeto, a gata, o se meaola o ona gaioiga ma lona leo e filemu, lemu, ma isumu.

O le gata na sili atu lona atamai nai lo manu o le lalolagi na faia e le Alii le Atua… (Kenese 3: 1)

Ma o upu nei na ia faʻaosooso ia te ia a o tu i luma o le Laʻau o iloa o le lelei ma le leaga.

E silafia lelei e le Atua a e ai i lea mea o le a pupula ou mata ma o le a avea oe pei o atua, o ai iloa lelei ma le leaga. (Kenese 3: 5)

Gnōstikos: "Malamalama". Faatasi ai ma lena, Eva, ona sosoo ai lea ma Atamu, sa faaosoosoina e talitonu o loo i ai se "malamalama lilo" e mafai ona avea ai i latou e pei o le Atua.

Ina ua maeʻa le tautoulu, na ulufale le oti i le lalolagi - e ui lava i isi pepelo a le gata e faapea "oe e le oti. ” Pei o pepelo uma a Satani, ose afa-mea moni; O agaga o Atamu ma Eva sa matua ola pea… ae o lea ua pagatia o la tino i iʻuga o le uluaʻi agasala, faʻapea foʻi ma o la fanau mai le taimi nei.

Lenei, e leʻo taʻuina mai lava e le Tusi Paia ia i tatou le tele o mea e uiga i le paʻu mulimuli ane o tagata i le leaga. E naʻo le tasi lava le manatu o le feteʻenaʻi i le va o le iloaina o le agaga ola pea faʻaletino ma le le maalofia o le oti, o le mea mulimuli ane taʻitaʻia ai i amioga uma o le leaga i fafo atu o parataiso: talitonuga faʻanuʻu, faʻataulaitu, faʻataulaitu, valovaloga, faʻamaneta, ma mulimuli ane tapuaʻi i le natura lava ia (Pantheism ), uma i se taumafaiga le aoga ia maua lena malamalama lilo e toe faʻafoʻi ai le pule a le tagata ia te ia lava (ma isi). E pei lava na musumusu atu Satani i le isi taliga a le tagata pa'ū. “Oi, e te vaʻai la, e leʻi mafaufau le Atua i mea e sili ona e fiafia i ai! Tuu me faʻaali atu ia te oe le ala e mafai ai ona avea oe ma atua. ”

O se tala puʻupuʻu, na tuʻu ese e le Atua mo ia lava le 'Au Filifilia, ma laveaʻiina i latou mai Aikupito, o le taimi lea, sa matua loloto lona loloto i le faʻataulaitu (o lona uiga "ufiufi pe nana"). O tagata Iutaia la, o tagata ia e oʻo mai ai le olataga mo le lalolagi atoa. E pei o lea, na amata ona foaʻi atu e le Atua ia i latou, e le o le lilo, ae paia poto - poto mai luga e le tatau ona natia ae avea o se faʻailo i malo faapaupau. O le feagaiga a le Atua o le a le faʻamalosi (mo na o ni nai) ae o le amataga o le ola-Faʻaaliga faaaliga-o le upu moni o le a mulimuli ane faʻasaʻolotoina foafoaga uma.

O lenei Faʻaaliga na amata i Tulafono e Sefulu. Ae ina ua alu ifo Mose i le Mauga o Sinai ma papa tusi sa tusia ai, ma le ofoofogia, na paʻu'ū le au filifilia i le ifo i tupua: na latou faia mo latou lava se tamaʻi povi auro, na latou ifo i ai ...

 

O LE LALOLAGI FUA SAUOLOA

Ua tusia e Stephen Mahowald se tusi sili ona lelei ma puʻupuʻu e iloa ai le mea na tupu mulimuli ane ina ua oʻo Isaraelu i le ifo i tupua.

O Lusifelo, le tama o pepelo, o lana galuega mo le faʻatamaʻiaina o agaga na amata i le Faatoʻaga o Etena, o lea ua faʻatino ai lana fuafuaga lilo ma silisili ona maoaʻe - o se fuafuaga e taʻitaʻia ai le tele o agaga i le malaia. O le maatulimanu o lenei fuafuaga na faataatiaina i le fanau mai o le Kabbala. —Stephen Mahowald, Na te tuʻimomomoina lou ulu. i .23

Na faamatala e Mahowald, e tusa ai ma le Talmudic Iutaia, na foai atu e le Atua i Ona tagata, e le tasi, ae faaaliga musuia e lua.

Sa i ai le Tulafono tusitusia a Mose na mauaina i luga o Sinai, ae sa i ai foi le tuugutu tuugutu na mauaina e fitusefulu toeaiina oe na o mai i le pito i lalo o le mauga ae sa faasa ona toe agai i se isi mea mamao. Fai mai le au Faresaio, o nei fitusefulu toeaina, poʻo le Saniterin, na latou mauaina se faʻaaliga e sili atu lona lautele nai lo o Mose, o se faʻaaliga e leʻi tusia lava, ae na muamua atu i le tulafono tusia. —Ibid. i. 23; sii mai Le Isi Isaraelu, Ted Pike

O le Kabbala, e faasino i le faletusi o le poto poʻo se faʻapotopotoga o aʻoaʻoga na fausiaina se "anamua ma lilo tu masani tuugutu i totonu o se vaega toalaiti ma lauiloa o Isaraelu. ”[1]Ibid. i. 23 Ile selau tausaga mulimuli ane i le taimi o le Tafeaga i Papelonia, na toe ofi ai foi tagata Isaraelu i totonu o tagata faapaupau, fai togafiti faʻataulaitu, faataulaitu ma faataulaitu.

O nei saienisi faʻataulaitu na tuʻufaʻatasia ma le talitonuga lilo a le au Kabbalists.. Tusitala ma le Faresaio na fananau mai. —Ibid. i. 30

O le Kabbala (uputu masani) na mulimuli ane tusia i lalo i le mea na taʻua o le Talmud. O loʻo iai uma le poto esoteric na tuʻuina atu i lena Saniterin muamua i lalo o le Mauga o Sinai, ma le "lotu faʻalelotu na amataina ina ua faʻaaogaina lenei talitonuga faʻalelalolagi a Kabbalistic i faiga faʻataulaitu a Kaletaia ma le ifo i tupua."[2]Ibid. i. 30 Ua pepelo nei Satani faʻamau.

E ui e le o Faresaio uma i taimi o Iesu o Kabbalists (mafaufau ia Iosefa o le Arimataia ma Nikotemo), o le toatele na, ma avea ma pule taʻutaʻua Ina ia malamalama pe o le a le mamao ese o nei Kabbalistic faresaio na liliuese mai le moni Faʻaaliga, e le tatau ona sili atu se mea nai lo le aʻoaʻiga a Keriso:

O oe o lou tama le tiapolo ma e te lotomalie e faʻatinoina manaʻoga o lou tama. O ia o le fasioti tagata talu le amataga ma e le tumau i le moni, aua e leai se upu moni ia te ia. A tautala pepelo, e tautala i le amio, aua o ia o le pepelo ma le tama o pepelo. (Ioane 8:44)

[O i latou] o e o loʻo i le sunako o Satani, o loʻo faʻapea mai o tagata Iutaia e ui e leʻo iai, ae e pepelo ... (Faʻaaliga 3: 9)

Lenei anamua Kabbalism ua manatu o le vai o anamua Gnosticism lea i le tele o seneturi aʻafia uma autu lilo sosaiete aofia ai ma le Manichaeists, le Knights Templar, le Rosicrucians, Illuminati, ma Freemason. American Albert Pike (o se Freemason o ia lea ua manatu o le tusiata o le "fou lalolagi oka") faʻatauaina amioga ma talitonuga o le Masonic faʻaulu saʻo i Kabbala o le Talmudic faresaio.[3]Ibid. i. 107 O nei potu mautotogi na faʻatulagaina saʻo ina ia faʻatinoina lenei malamalama lilo na folafola mai o le a latou pulea le lalolagi… o le a avea i latou ma "atua."  

Na manaʻomia le faʻatulagaina o Sosaiete a Lilo e faʻafesuiaʻi manatu o le au faifilosofia i se faiga mautu ma faigata mo le faʻatafunaga o le malo. -Ibid. i. 4

Monsignor George Dillon, o le 19th seneturi o le faifeʻau Aialani o ana galuega Pope Leo XIII na viia, na lapatai mai:

O loʻo iai se tusi faʻasino sili e pulea uma ai sosaiete lilo i le lalolagi. O lenei taupulepulega leaga, le talitonu i le Atua o le amataga lea o le tauvaga e tatau ona faia i le va o Keriso ma le Anetikeriso. E leai se mea e sili atu ona manaʻomia nai lo le mea e ono lapataʻia ai le au filifilia a le Atua. —Ibid. i. 138 (laʻu faamamafa)

 

TAITAI O IDOLATRI

I le vaʻaiga o lenei faʻasologa o taimi, ua lava lea e malamalama ai o nei sosaiete faʻalilolilo e masani ona taʻitaʻia agaga i le ifo i tupua, pe o le tapuaʻi ia te oe lava, o le Setete, o le Setete taʻitaʻi, poʻo Satani lava ia. Na tusia e Mahowald, “I le ogatotonu o nei lotu, e masani lava ona maua ai se vaega toʻaitiiti o tagata Lusifelo.”[4]Ibid. i. 40

Fai mai le Mau, o lenei tapuaiga ia Satani, le tarako, o le a iʻu lava ina avea faʻalelalolagi. Ua faatonuina e ala i le malosi faatalitonuina o le "manu feʻai."

Na latou ifo i le tarako ona o lona pule i le manu feʻai; na latou ifo foi i le manu feʻai ma faapea ane, "O ai na te mafaia ona faatusatusa i le manu feʻai, po o ai e mafai ona tau ma ia?" ola, e ana le Tamai Mamoe na fasia. (Faʻaaliga 13: 4, 8)

E iai seisi mea, o seisi faʻamatalaga autu:

Na 'ou vaʻai atu i le fafine o loʻo tiʻetiʻe luga o le manu mūmū na ufiufi i igoa leaga, e fitu ona ulu ma sefulu ona nifo. O le fafine sa ofu i le pāuli ma le mūmū ma teuteuina i auro, maʻa taua, ma penina. I luga o lona muaulu sa tusia ai se igoa, o le a mea e lē ma faʻamatalaina, “Papelonia tele, o le tina o fafine talitane ma mea inosia a le lalolagi.” (Faʻaaliga 17: 4-5)

O le upu "mea lilo" iinei e sau mai le Eleni tatau, o lona uiga:

… Se mea lilo poʻo se "mea lilo" (e ala i le manatu o le filemu faʻatupuina e ala i le amataina i sauniga lotu.) —Greek dictionary o le Feagaiga Fou, Le Tusi Paia Eperu-Eleni Matua Suʻesuʻega Tusi, Spiros Zodhiates ma le AMG Publishers

Vine's faʻaopopo luga upu faʻale-Tusi faʻaopoopo:

Faatasi ai ma tagata Eleni anamua, 'o mea lilo' o sauniga lotu ma sauniga na faia e sosaiete faalilolilos lea e mafai ona talia ai se tasi na manaʻo tele. O i latou na amataina i totonu o nei mea lilo na avea ma tagata e mauaina le poto, e le i tuʻuina atu ie le malamalama, ma na faʻaigoaina o le 'ua faʻaatoatoaina.' -Vines Atoa Expository Dictionary o le Old ma le New Testament Words, WE Vine, Merrill F. Unger, William White, Jr., i. 424

I laʻu tusitusiga Mealilo Papelonia, Ou te faʻamatalaina mataʻutia aʻa Masoni o Amerika e faʻatatau i lenei fuaitau i le Mau. Ua lava e fai atu mo a matou mafuaʻaga iinei, o le temokalasi Sisifo o le faaupufai mea faigaluega e faasalalau ai le malo filosofia o le sosaiete faalilolilo ma Amerika o lana militeli ma tamaoaiga tamaoaiga. Lenei, ma Amerika o le fale foi o le Malo Aufaatasi ma le tasi World Trade Center.

Amerika o le a faʻaaogaina e taʻitaʻia le lalolagi i le faʻafilosofia malo. E te malamalama o Amerika na faʻavaeina e le au kerisiano o se atunuʻu faʻa-kerisiano. Peitai, sa i ai lava na tagata i le isi itu na mananaʻo e faʻaaoga Amerika, faʻasaua i le tatou militeri malosiaga ma le tatou malosiaga tautupe, e faʻatupuina ai malamalamaaga temokalasi i le lalolagi atoa ... — Dr. Stanley Monteith, Le Fou Atlantis: Mealilo lilo a Amata a Amerika (vitio); faʻatalanoaga Dr. Stanley Monteith

Ina ua folafola mai e le tatou faavaeina le “fou fou o tausaga”… sa latou galulue i luga o le faʻamoemoe anamua o lona uiga ia faʻataunuuina. —Peresetene George Bush Jr., lauga ile Aso Faʻauʻuga, Ianuari 20, 2005

O le hegemony i Sisifo o loʻo malamalama foʻi i ai nisi tagata popoto i le Tusi Paʻia e fausia ai toega o le Emepaea o Roma.

"Le Manu Feai," o lona uiga, o le malo o Roma. —Katinale John Henry Newman, Advent Sermons on Antichrist, Lauga III, Le Lotu a le Anetikeriso

O e vaʻaia pe faʻafefea ona o mai faʻatasi? Ma e tatau foi ona e malamalama pe aisea o le a faʻamasino ai e le Atua le itu i Sisifo (faʻama. Le Paʻu o le Mealilo a Papelonia):

le Tusi o Faaaliga aofia ai ma le tele o agasala a Papelonia - le faʻailoga o le tele lotu le faʻalelotu o le lalolagi - o le mea moni e fefaʻatauaʻi ma tino ma agaga ma tausia i latou o oloa. (Faaa. rev 18: 13). I lenei tulaga, o le faʻafitauli o fualaʻau faʻasaina foi lona ulu, ma le faʻateleina o le malosi e faʻalauteleina ai ona feʻe i le lalolagi atoa - o se faʻaaliga manino o le pule saʻo o le mamone e faʻasesēina tagata. E leai se fiafiaga e lava, ma o le tele o le faʻaseseina o le onā e avea ma sauaga e malepelepe vaega atoa - ma o nei mea uma i le igoa o le ogaoga malamalamaaga o le saʻolotoga lea e faʻaleagaina ai le saolotoga o le tagata ma iu ai lava ona faʻaleagaina ai.. —POPE BENEDICT XVI, I le sauniga o le Kerisimasi Faʻafeiloaʻiga, Tesema 20, 2010; www.vatican.va/

O lea, fai mai Benedict…

… O le taufaamataʻu o le faamasinoga e aafia ai foi matou, le Ekalesia i Europa, Europa ma Sisifo i se tulaga lautele. Faatasi ai ma lenei Evagelia, o loʻo alaga foi e le Alii i o tatou taliga upu ia i le Tusi o Faʻaaliga na ia saunoa ai i le Ekalesia i Efeso: "Afai e te le salamo o le a ou alu atu ia te oe ma aveʻese lau tuugalamepa mai lona tulaga." E mafai foi ona aveʻese le malamalama mai ia i tatou ma e lelei ona tatou faʻatagaina le lapataʻiga ma le ogaoga o tatou loto, a o tatou tagi atu i le Alii: “Fesoasoani mai ia matou e salamo!…” —POPE FAAMATALAGA XVI, Tatala Aiga, Sinoti a Epikopo, Oketopa 2, 2005, Roma.

O le mafuaʻaga mo lenei faʻamasinoga e mafua tonu lava aua o Sisifo, ma ona aʻa faʻakerisiano, tamaoaiga ma alagaʻoa, semanu e mafai ona fesoasoani e taʻitaʻia le vaega o totoe o le lalolagi mai le pogisa o ifo i tupua i le malamalama o le Tala Lelei.

Tele mea o le a manaʻomia mai le tagata faʻatuatuaina tele, ma e tele lava mea o le a manaʻomia mai le tagata faʻatuatuaina sili atu. (Luka 12:48)

Ae ui i lea, o loʻo tatou agaʻi atu i le lalolagi i totonu - o meafaigaluega a le malo ma luko ma agasala e leʻi salamoina i totonu o le Ekalesia. Ma o lea, ua tatou o mai i le iʻuga o Sisifo malo e pei ona tatou iloa ai…

 

IA FAAUMUIA… le faaiuga, o le isi.

 

O le Now Word o se faifeʻau tumau lena
faʻaauau i lau lagolago.
Faʻamanuia ia oe, ma faʻafetai. 

E malaga ma Mareko i le Lenei le Upu,
kiliki i luga le fuʻa i lalo e lesitala.
O lau imeli o le a le faʻasoaina i se tasi.

Print Friendly, PDF & Email

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga
1 Ibid. i. 23
2 Ibid. i. 30
3 Ibid. i. 107
4 Ibid. i. 40
lafoina i AIGA, O LE PANANISME FOU.