Le Paganism Fou - Vaega VI

 

TASI le mafai ona tautala e uiga i mea uma ua tatou maua e aunoa ma le toe foʻi mai mo sina taimi Fatima o loʻo taoto ai le ki i le malamalama i le taimi o le tu aʻe o le manu feʻai a Faʻaaliga.

 

O LE FAI

O le 1917 na lapataʻia ai e lo Tatou Tinā faapea o mea sesē a nei “faalapotopotoga faalilolilo” ua toeitiiti ona salalau atu lea i le lalolagi atoa ma iʻuga mataʻutia.

Afai e usitaia aʻu talosaga, o le a liua Lusia, ma o le ai ai le filemu. A leai, o le a salalau e [Lusia] ana mea sese i le lalolagi atoa, ma mafua ai taua ma sauaga a le Ekalesia. O le lelei o le a faamaturoina; e tele mea e puapuagatia ai le Tama Paʻia; atunuu eseese o le a faaumatia. —Maua a Fatima, www.vatican.va

O le mafuaʻaga na ou fai atu ai o loʻo faʻasino e lo tatou Fafine i "sosaiete faalilolilo" i lenei fuaitau ona latou o le tasi na gaosia, lolomiina, pe fa'alauiloa mea sese na tu'uina atu ia Rusia. E toaitiiti latou te iloa o Lenin, Joseph Stalin, ma Karl Marx, o le na tusia le Faʻaaliga Komunisi, sa i luga o le totogi o le Illuminati, o se sosaiete faalilolilo na tuufaatasia ma Freemasonry.[1]Na te tuʻimomomoina lou ulu saunia e Stephen Mahowald, i. 100; 123 O latou matai o…

… Tusitala ma le au faʻamautu na manatu ia Lusia o le sili saunia sauniuniga mo le faʻataʻitaʻia ma se fuafuaga faʻalauteleina sefulu tausaga talu ai, ma ai mai iina o loʻo faʻaauau pea ona faʻasalalau atu mai le tasi itu o le lalolagi i le isi ... O a matou upu o loʻo mauaina nei faʻamaoniga faʻamaonia mai le maataga o fua oona o manatu le faʻasolosolo, lea na matou vaʻaia ma valoʻia, ma o le mea moni o loʻo faʻateleina ma le fefefe i atunuʻu ua uma ona afaina, pe faʻamataʻuina isi atunuʻu uma o le lalolagi. —POPE PIUS XI, Divini Togiolaina, Le. 24, 6

I se tasi o faʻaaliga i Fatima, na vaʻaia ai e le fanau le pope 'i luga o ona tulivae i lalo o le Koluse tele, na fasiotia ai o ia e se vaega o fitafita na latou fana ia te ia o pulufana ma aū, ma faapea foi ona feoti le tasi ma le isi Epikopo, Ositaulaga, alii ma tamaitai Lotu; ma tagata ta'ita'i eseese e eseese tulaga ma tulaga.' Na faamatala e Pope Benedict (i se mea o le a malamalama ai i se aso o se valoaga lava ia) e faapea...

… ua faaalia [i le faaaliga] o loo i ai le manaomia le Passion o le Ekalesia, lea e masani ona atagia mai ai ia lava le tagata o le Pope, ae o le Pope i totonu o le Ekalesia ma o le mea lea ua faalauiloa mai o le puapuagatia mo le Ekalesia… —POPE BENEDICT XVI, faʻatalanoaga ma tusitala i lana malaga i Potukale; faʻaliliu mai le Italia: “Le parole del papa:« Nonostante la famosa nuvola siamo qui… »” Corriere della Sera, Me 11, 2010

A manaomia mo le Ekalesia Passion. I se isi faaupuga, e tatau ona faamamaina le Ekalesia, i se vaega, ona o nei mea ‘ua o‘o fo‘i i totonu o le malumalu le tele o mea sesē e ala i modernism, relativism, rationalism, Liberation Theology, ma isi.

E faʻatoa ulufale le Ekalesia i le mamalu o le malo e ala i lenei Paseka mulimuli, pe a ia mulimuli i lona Aliʻi i lona maliu ma lona Toetu. -Catechism o le Ekalesia Katolikoe, o le.677

E tusa ai ma Tu ma Aganuu ma le tele o valoaga, o lenei tofotofoga o le a avea foi ma Keriso pepelo ma se ekalesia pepelo...

… i foliga o se taufaasese faalelotu e ofoina atu i tagata se vaifofo manino i o latou faafitauli i le tau o le liliuese mai le upumoni… Catechism a le Ekalesia Katoliko, Le. 675

 

O LE MANU E PEI O LE MAMOE

Ua iloa atu e Sagato Ioane se manu fe'ai lona lua ua tula'i mai le lalolagi o ai la “na ia faia le lalolagi ma ē o nonofo ai, ia ifo i le uluaʻi manu feʻai, o lē ua mālōlō lona manuʻa oti.” [2]Faʻaaliga 13: 12 O le mea moni o le manu feai lona lua e tupu mai i le lalolagi atonu o se faailoga o le mata'utia a'a o lenei manu. E mataʻina foʻi le faia lea e lenei manu feʻai e lē gata i tagata o le lalolagi ae o le “lalolagi” lava ia i lalo ifo o le Anetikeriso ma lona malo faasatani (le manu feʻai muamua).

I se isi faaupuga, i lenei taufaasese, ua tete'a ai le foafoaga mai le fuafuaga a le Atua: ia avea ma ata o Ona uiga paia, aemaise lava. o le tausiga faalelagi mo i tatou, o Lana fanau. O le siʻosiʻomaga sese i o tatou aso ua taʻua ai le tele o tagata o le lalolagi ma e le mafai ona faatumauina le tele o le tuputupu aʻe. O lea tagi faapouliuli liliu le Atua i se pepelo na poloaiina tagata e “Ia fanafanau ma uluola ma faatumuina le lalolagi ma faatoʻilalo i ai, ma pule i iʻa o le sami, ma manu felelei, ma mea ola uma e fetolofi i le lalolagi.” [3]Gen 1: 28

O le mea lea ua faʻatagaina ai e le Atua tagata ona atamamai ma saoloto mafuaʻaga ina ia faʻamaeʻaina ai le galuega o le foafoaga, ia faʻatumuina lona fealofani mo lo latou lava lelei ma a latou tuaoi. -Catechism a le Ekalesia, l. 307

Ae ui i lea, o le "Green" agenda e matua suia ai le fuafuaga a le Atua ina ia mafai ai e tagata lagolago i le lalolagi. Ua lē toe avea le tagata ma tausimea i le lalolagi, ae ua avea nei “o ia” ma ona matai; ua le toe avea le tagata ma tupu i luga o le foafoaga ae o le mea sili o lana pologa pe a le o se malo le taliaina. O le autu masani lea i tatalo faapaupau i le Mother Earth, e pei o le na lomia i le tamaʻitusi o le Sinoti a le Epikopo a Italia i le Amazon Sinoti i Pachamama (“Cosmic Mother”):

Pachamama o nei nofoaga, inu ma 'ai lenei taulaga i le loto, ina ia mafai ona fua mai lenei lalolagi. Pachamama, Tina lelei, ia agalelei! Ia agalelei! -Tala Fou a le Lalolagi Katoliko.

 

O LE MANU MUAMUA

O lenei suiga o matafaioi, ua molimauina atili e ala i le New Age ma faiga faapaupau, o le amataga lea o le toe foi atu i se tapuaiga tuusaʻo pe le manino i le Tina o le Lalolagi. O se ifo i tupua anamua lea o le a faaiuina i le nofoaiga a Anetikeriso—o ia lea, ia lava, ua avea ma mea e tapuaʻi i ai o le atua autū o le vateatea.

. . . o le ua faasalaina i le malaia, o le tetee ma faaeaina o ia lava i luga o mea uma ua taʻua o atua ma mea e tapuai i ai, ina ia nofo o ia i le malumalu o le Atua, ma fai mai o ia o se atua (2 Thess 2: 4-5).

Na tuuina atu i le manu fe'ai [muamua] le gutu [Anetikeriso] e tautala mai ai i le mitamitavale ma upuleaga, ma ua tuuina atu i ai le pule e galue ai mo le fasefulu-lua masina. ( Faaaliga 13:5 )

A mafaufauina nei mea uma o loʻo i ai le mafuaʻaga tatau e mataʻu ai neʻi avea lenei faʻapiʻopiʻo tele e pei ona sa muaʻi muaʻi, ma atonu o le amataga o na mea leaga o loʻo taofia mo aso mulimuli; ma ia mafai ona i ai i le lalolagi le "Atalii o le Malaia" o lo o tautala i ai le Aposetolo (2 Tesa 2: 3). E faapena, i le mea moni, o le lototoa ma le ita ua faaaogaina i soo se mea i le sauaina o tapuaiga, in tetee atu i aoaoga faavae o le faatuatuaga, i taumafaiga mata'utia e lia'i ese ma faaumatia sootaga uma i le va o le tagata ma le Atua! A o, i le isi itu, ma e tusa ai ma le aposetolo lava lea e tasi o le faailoga iloga lea o Anetikeriso, ua tuu e le tagata o ia lava i le tulaga o le Atua, ma le le iu o le fefe, ma siitia o ia lava i luga o mea uma ua taua o le Atua; e ui ina lē mafai ona ia tineia atoatoa iā te ia lava le poto uma e uiga i le Atua, ae ua ia ʻinoʻino i le silisiliese o le Atua ma, e peiseaʻī, ua ia faia le atulaulau o se malumalu e tatau ona tapuaʻia ai o ia. —POPE ST. PIUS X, E Sili, Encyclical i le Toefuataiga o Mea Uma ia Keriso, n. 3, 5; Oketopa 4, 1903

O “Keriso” la, o le a faaitiitia i le na o le “malosi o Keriso.” I faaupuga o le New Age, “O [Keriso] o loo faatusa i le tulaga maualuga o le atoatoa o le oe lava” O lea la, e lē o le Finagalo Paia ae loto o le tagata e tatau ona nofotupu.[4]Iesu Keriso, O Le e Ona Le Vai o le Ola, l. 7.2 i le tumutumu o lenei nofoaiga, o le a faaalia le Anetikeriso o le faatinoga o le cosmic energy with lana o le a pule silisili ese. Ma Iesu? O le a manatu o ia ua na o se tasi o ona muamua.

Afai e faigata ia te oe ona talitonu o le a ifo atu lo tatou lalolagi atamai i lenei Alo o le Malaia, ia tuu atu le fiafia i le lalolagi atoa i faiga faataulaitu, Wicca, satanism, etc. (cf. vaega II) ia avea ma “faailoga o taimi” o loo toe saʻilia e tagata le mea silisili—ae le o le Katoliko. O le mamalu o faiga faataulaitu, vampires, ma le paranormal ua saunia lenei augatupulaga mo "faailoga ma mea ofoofogia." Auā pe a faia e le manu feʻai lona lua, lea na taʻua e Tamā o le Ekalesia o le “perofeta pepelo.” “faailoga tetele, ua alu ifo ai le afi mai le lagi i le lalolagi i luma o tagata uma,” o le a ia maua “ua faasesēina e o nonofo i le lalolagi” i le tapuai i le Manufeai. [5]Faʻaaliga 13: 13-14

Ma e pei lava ona i ai ia Keriso lona Tino lilo, o le Ekalesia, e faapena foi le Manufeai...

 

FESOASOANI E SE EKALESIA PESE

I lana tusi Athanasius ma le Ekalesia o lo tatou Taimi, Na taʻua e Epikopo Rudolph Graber se faamatalaga a se Freemason o lē na ia tautino mai, “o le sini [o le Freemasonry] e lē o toe avea ma faaumatiaga o le Ekalesia, ae ia faaaogā e ala i le faaulufaleina.”[6]virgosacrata.com

Ua faamatalaina e Sagato Ioane lenei manu fe'ai lona lua e iai “E lua seu e pei o se tamai mamoe ae tautala e pei o se tarako.” [7]Faʻaaliga 13: 11 I le faaaliga ia Fr. Stefano Gobbi, Fai mai lo tatou Fafine o nifo e lua o se faatusa o le pulou o le epikopo. O le mea moni e tautala le manu feʻai e pei o se tarako—o lona uiga, o lo'o fa'alogoina mea sese na fa'asalalauina e le au gnostics—faailoa mai le manu feai “Masonry ekalesia.” 

I le 1954, na molimau ai Dr. Bella Dodd, o se taʻitaʻi o le Communist Party i Amerika, i luma o le sub-komiti a le Maota e faapea, na ia tuuina atu e ia lava le silia ma le 1000 o talavou Komunisi mataʻutia e avea ma patele Katoliko e ala i seminare a Amerika—ma o le toʻatele o i latou na mauaina. tulai mai i tofiga maualuluga i le Ekalesia. O lana molimau na faʻamaonia e se isi sui o lana pati i le tausaga na muamua atu, o John Manning.[8]Ibid. 136

O lenei faiga faavae o le ulufale atu i seminare sa faamanuiaina i tua atu o lo tatou faamoemoega faa-Komunisi. -O le ulufale atu a le au Komunisi a Faifeau Katoliko Roma, Gregorian Press, Monastery Sili a le Aiga (tamaitusi)

E moni lava, fai mai lo tatou Tamaitai, “Ecclesiastical Masonry… ua sosolo aemaise lava i tagata o le pulega.” [9]O lo tatou Tamaitai na tuuaia ia Fr. Stefano, I le au Ositaulaga, Atalii pele ole Tamaʻitaʻi, n. 406, g E faapefea i lenei taimi ona le toe manatua e se tasi le auega a Pope St. Paul VI?

… O le asu a Satani o loʻo sosolo atu i totonu o le Ekalesia a le Atua i totonu o taʻetaʻei puipui. -tulaga tasi Aiga i le taimi o le Misasa mo St. Peter & Paul, Iuni 29, 1972

I lenei auala, o nisi o tagata o le Ekalesia e le o tele naua le aveesea e pei o le amana'iaina o le Ekalesia spiritus mundi

Afai o le galuega a Masonry o le taitai atu lea o agaga i le malaia, aumai i latou i le tapuai i atua pepelo, o le galuega a le Masonry ekalesia i le isi itu o le faaumatia lea o Keriso ma lana Ekalesia, fausia se tupua fou, o se Keriso pepelo ma se lotu sese. —O le tatou Tamaitai na tuuaia ia Fr. Stefano, I le au Ositaulaga, Atalii pele ole Tamaʻitaʻi, n. 406, g

E tusa ai ma le tala a le tele o sagato ma tagata lotu, o lenei lotu sese o le a avea ma se tuufaatasiga o le tele o lotu, talitonu i mea uma ae talitonu i se mea.

… Latou te aʻoaʻoina ai le mea sese sese o lenei vaitau — o le amanaʻiaina o lotu e tatau ona avea o se mataupu e le ano i ai, ma e tutusa uma tapuaiga. O lenei ituaiga mafaufauga e fuafua e aumaia ai le faʻaleagaina o ituaiga uma o lotu… — POPE LEO XIII, Humanum Genus,. n 16

O le Ekalesia e faʻatatau i le Masani… fausia le fuafuaga o le faʻavaeina o se Ekalesia lautele a ekalesia lautele, na fausia e le tuʻufaʻatasia o faʻamatalaga uma a le au kerisiano, ma o le Ekalesia Katoliko. —O le tatou Tamaitai na tuuaia ia Fr. Stefano, I le au Ositaulaga, Atalii pele ole Tamaʻitaʻi, n. 406, itu

I se isi faaupuga, o le a avea o se ekalesia pepelo e tetee tuusao ia Keriso ma Lona Sui i le lalolagi.

 

O LE FESOOTA'IGA FA'AI'U O LENEI TAIMI

O faiga faapaupau fou o o tatou taimi la—na faaosofia ma saunia mo le tele o seneturi e ala i mea sese a sosaiete faalilolilo, aemaise lava e ala i le le talitonu i le Atua, Socialism, Communism ma le taimi nei o le “Green politics”—o se isi laasaga taua lea e agai atu i “le finauga mulimuli” o o tatou taimi. e tatau lava ona tatou filifili po o ai le atua tatou te auauna i ai. E le taua tele lou iloa po o ai le au taaalo i tua atu o lenei fefinauaiga, ae, ia e malamalama i le taufaasese ma le tofotofoga sili tatou te feagai ma ua uma ona amata:

O loʻo tatou feagai nei ma le finauga mulimuli i le va o le Ekalesia ma le lotu faʻalelotu, i le va o le Tala Lelei ma le talaʻiga e tetee ai le tala lelei, i le va o Keriso ma le anetikeriso. O lenei finauga o loʻo taʻoto i totonu o fuafuaga a le Atua Providence; o se faamasinoga e tatau ona faia e le Ekalesia atoa, ma le Ekalesia Polani. O se tofotofoga e le gata i lo tatou malo ma le Ekalesia, ae i se isi itu o le tofotofoga o le 2,000 tausaga o le aganuu ma le aganuu faa-kerisiano, faatasi ai ma ona taunuuga uma mo le mamalu faaletagata, aia tatau a tagata, aia tatau a tagata ma aia a malo. —Katinale Karol Wojtyla (JOHN PAUL II), i le Eucharistic Congress, Philadelphia, PA mo le faamanatuina o le luasefulu tausaga o le sainia o le Tautinoga o le Tutoatasi; cf. Katoliko Online; Aokuso 13, 1976 (upu na faamaonia e le Tiakono o Keith Fournier sa auai)

I se isi faaupuga, o le lua i le va malo e lua: le Malo o le Anti-Will versus le Malo o le Finagalo Paia. I le iʻuga, o le a pule le Malo o Keriso i le lalolagi e pei ona i ai i le Lagi—ma o le mea lena ou te fia taulai i ai i le taimi nei i aso ma vaiaso o i luma (pe a uma ni nai mafaufauga mulimuli). Aua o le mea o le a oʻo mai e matua matagofie, taua tele, ou te mautinoa lava faamoemoe o le a amata ona suia olaga o la'u faitau.

‘Ua maua le manu fe‘ai ‘atoa ma le perofeta pepelo o lē na faia fa‘ailoga i ona luma na ia fa‘asesēina ai ē na talia le fa‘ailoga a le manu fe‘ai ma ē na ifo i lona fa‘atagata. Na lafoina ola i laʻua i le vaieli mumū i le teiō… [o i latou] e leʻi tapuaʻi i le manu feʻai po o lona faatagata, e leʻi talia foʻi le faailoga i o latou muaulu po o lima… ua toe ola ma pule faatasi ma Keriso mo le afe tausaga. ( Faaaliga 19:20 )

I le olaga o na tupu (o palealii e sefulu o le manu feai; cf. Rev 13:1) o le a faatuina e le Atua o le lagi se malo e le faaumatiaina pe tuuina atu i se isi nuu… (Nov. 26th. Faitauga Muamua, Tani 2:44 )

le Mass faitauga i le lua vaiaso talu ai o se faʻamaoniga ofoofogia o mea uma na tusia iinei. O lea la, ou te faaiuina lenei faasologa i se fuaitau matagofie mai le Tusi a Makapaio o se agaga na musu e ifo i le manu feʻai o ona aso. Sa faamataʻuina lenei toeaina i le sauāina ona o lona lē ʻaina o aano o manu na fasia i tupua. Na ave o ia e ana uo ma fautuaina o ia e aumai ni aano o lana lava tausiga ma na faʻatagā o le ‘ai lea o le puaa e fai taulaga e le tusa ai ma le tulafono. O lea na ia tali mai ai…

I lo tatou matutua o le a le talafeagai le faia o se faafoliga faapena; e toatele tagata talavou e manatu o Eleasaro e ivasefulu tausaga le matua na alu atu i se lotu ese. Afai e faapea ona ou faafoliga mo sina taimi puupuu o le olaga, o le a taitaiseseina i latou e aʻu, ae o le a ou aumaia le maasiasi ma le faalumaina i loʻu toeaina. E tusa lava pe, mo le taimi nei, ou te aloese mai le faasalaga a tagata, ou te le mafai lava, pe ola pe oti, ou te sola ese mai aao o le Silisiliese.

Ina ua toetoe lava a oti o ia i le ta, na ōi o ia ma faapea atu: “Ua silafia lelei e Ieova lona silafia paia, e ui lava ina ou sao mai le oti, ae ou te lē gata ina onosaia le tigā mataʻutia o loʻu tino ona o lenei sasa, ae faapea foʻi. mafatia ai ma le olioli i lo’u agaga ona o lo’u tuuto atu ia te ia.” O le ala lea na maliu ai o ia, ma tuua ai i lona maliu se faataitaiga o le lototele ma se faataitaiga e le mafaagaloina o le mama e le gata mo talavou ae mo le atunuu atoa. ( 2 Mc 6:18-31 .)

 

… tatalo … ina ia laveaʻiina i matou mai tagata faapiʻopiʻo ma amioleaga,
aua e le faatuatua uma.
(Faitau le Misasa Aso Sa, Novema 10, 2019; 2 Tesa 3:1-2)

 

O le Now Word o se faifeʻau tumau lena
faʻaauau i lau lagolago.
Faʻamanuia ia oe, ma faʻafetai. 

 

E malaga ma Mareko i le Lenei le Upu,
kiliki i luga le fuʻa i lalo e lesitala.
O lau imeli o le a le faʻasoaina i se tasi.

Print Friendly, PDF & Email

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga
1 Na te tuʻimomomoina lou ulu saunia e Stephen Mahowald, i. 100; 123
2 Faʻaaliga 13: 12
3 Gen 1: 28
4 Iesu Keriso, O Le e Ona Le Vai o le Ola, l. 7.2
5 Faʻaaliga 13: 13-14
6 virgosacrata.com
7 Faʻaaliga 13: 11
8 Ibid. 136
9 O lo tatou Tamaitai na tuuaia ia Fr. Stefano, I le au Ositaulaga, Atalii pele ole Tamaʻitaʻi, n. 406, g
lafoina i AIGA, O LE PANANISME FOU.