O le Usiusitai o le Faatuatua

 

O lenei, ia te Ia o lē na te mafaia ona faamalosia outou,
e tusa ma la’u tala lelei ma le folafolaga a Iesu Keriso…
i nuu uma ina ia aumaia le usiusitai i le faatuatua… 
( Roma 16:25-26 .)

…na faamaulalo o ia e ia lava ma usiusitai seia oo i le oti,
e oo lava i le oti i luga o le satauro. (Fili 2: 8)

 

ATUA e tatau ona lulu Lona ulu, pe a le talie i Lana Ekalesia. Aua o le fuafuaga o loo tatalaina talu mai le tafa o ata o le Togiola, o le saunia lea e Iesu mo Ia lava o se Faaipoipoga. “Aunoa ma se ila poʻo se maanuminumi poʻo se mea faapena, ina ia paʻia o ia ma aunoa ma se ila” ( Efe. 5:27 ). Ae ui i lea, o nisi i totonu o le faʻatonuga lava ia[1]ff. Le Tofotofoga Mulimuli ua oo i le tulaga o le sailia o ni auala mo tagata e tumau ai i le agasala faaletino, ae ua lagona le “taliaina” i le Ekalesia.[2]E moni, e talia e le Atua tagata uma ina ia faaolaina. O le tulaga mo lenei faaolataga o loo i upu a lo tatou Alii lava ia: “Ia salamo ma talitonu i le talalelei” (Mareko 1:15). Maʻeu se vaaiga e matuā ese lava nai lo le vaaiga a le Atua! Oka se va o le moni o mea o loo faaalia mai faavaloaga i lenei itula—le faamamaina o le Ekalesia—ma mea o loo fuafuaina e nisi o epikopo i le lalolagi!

O le mea moni, e sili atu Iesu i Lona (faamaonia) faaaliga i le Auauna a le Atua Luisa Piccarreta. E fai mai a ia me e mafai o fua mai ne te loto o te tagata a “mea ‵lei,” kae ona ko te loto o se tino o faatinoga e faia i le loto o le tagata, latou te le maua le fua o loo Ia finagalo tatou te fuaina mai.

...i do Lo'u Finagalo [e ese mai le “ola i loʻu loto”] o le ola faatasi ma ni finagalo se lua i se auala, pe a Ou tuuina atu faatonuga e mulimuli i Lo'u Finagalo, e lagona e le agaga le mamafa o lona lava loto lea e mafua ai eseesega. Ma e ui lava ina faia ma le faamaoni e le agaga le poloaiga a Lo'u Finagalo, e lagona lava le mamafa o lona natura tagata fouvale, o ona tuinanau ma lagona. E toafia le au paia, e ui ina atonu ua latou ausia le maualuga o le atoatoa, na lagonaina lo latou lava loto e tau ai le taua ia i latou, ma taofia ai i latou i le sauaina? O lea na faamalosia ai le toatele e alalaga:"O ai na te faʻasaʻoloto aʻu mai lenei tino o le oti?", o lena lava, “Mai loʻu loto lea, e te manaʻo e tuu le oti i le mea lelei ou te manao e fai?” (Roma Rom 7:24) —Iesu ia Luisa, Le Meaalofa o le Ola i le Finagalo Mamalu i Tusitusiga a Luisa Piccarreta, 4.1.2.1.4

E finagalo Iesu tatou te faia nofotupu as atalii ma afafine moni, ma o lona uiga o le “ola i le Finagalo Paia.”

Loʻu afafine, nofo i Loʻu Loto o le olaga e sili ona latalata i le [olaga o le] faʻamanuiaina i le lagi. E matua mamao lava ma se tasi e na te usitaʻia Loʻu Loto ma faia, faʻataunuʻuina ma le faʻamaoni ana poloaʻiga. O le mamao i le va o le lua o le mamao e pei o le lagi mai le lalolagi, e pei o le mamao o le atalii mai se auauna, ma se tupu mai lana mataupu. —Ibid. (Kindle Locations 1739-1743), Lomiga Kindle

E ese la, e oo lava i le tuuina atu o le manatu e mafai ona tatou tumau i le agasala…

 

Faasolosolo malie ole Tulafono: Alofa Mutimutivale

E leai se masalosalo, e alofa Iesu e oo lava i le tagata agasala e sili ona maaa. Na afio mai o ia mo ē “mamai” e pei ona folafola mai i le Evagelia[3]cf. Mareko 2:17 ma le isi, e ala atu ia St. Faustina:

Aua ne'i fefe se agaga e faalatalata mai ia te A'u, e ui lava ina pei o le mūmū ana agasala... E le mafai ona ou faasalaina e oo lava i le tagata agasala sili pe afai na te aioi mai i lo'u alofa, ae i se isi itu, Ou te ta'uamiotonuina o ia i Lo'u alofa mutimutivale e le mafaamatalaina ma le le mafaamatalaina. —Iesu i St. Faustina, Alofa Tunoa i Loʻu Agaga, Tusi, n. 1486, 699, 1146

Peitaʻi e leai se vaega o le Tusi Paia o taʻu mai ai e Iesu e mafai ona faaauau pea a tatou agasala ona o lo tatou vaivai. O le Tala Lelei e le o se mea e alofagia ai oe ae o le, ona o le Alofa, e mafai ai ona toe faʻafoisia oe! Ma o lenei fefaʻatauaiga faalelagi e amata i le papatisoga, poʻo le Kerisiano pe a maeʻa le papatisoga, e ala i le Taʻutaʻu atu:

Pe ana fai o le agaga e pei o se tino pala ua pala, mai le vaaiga a le tagata, e leai se [faʻamoemoe e] toe faʻafouina ma ua leiloa mea uma, e le faʻapea i le Atua. O le vavega o le Divine Mercy toefuatai mai lena agaga i le atoaga. Oi, talofa e i latou e le o faʻaogaina le vavega o le alofa tunoa o le Atua! -Alofa Mutimutivale i Loʻu Agaga, Tusi, n. 1448

O le mafuaʻaga lea o le poto faʻapitoa i le taimi nei - e mafai e se tasi faasolosolo malie salamo i le agasala - o se pepelo malosi. E manaomia ai le alofa mutimutivale o Keriso, ua liligiina mai mo i tatou ina ia toe faatuina ai le tagata agasala i totonu alofa tunoa, ma mimilo ai, ae, e toe faatuina le tagata agasala i lona mafaufau Na fa'aalia e St. John Paul II lenei a'oa'oga a'oa'oga o lo'o ta'ua o le "faasolosolo malie o le tulafono", ma fai mai e tasi...

… e ui i lea, e le mafai ona vaai i le tulafono ua na o se mea e tatau ona ausia i le lumanai: e tatau ona latou manatu o se poloaiga a Keriso le Alii e faatoilaloina faigata ma le tumau. Ma o le mea lea ua ta'ua o le 'le tulafono o le faasolosolo malie' po'o le la'asaga i lea laasaga e le mafai ona faailoaina i le 'faasolosolo malie o le tulafono,' e pei e eseese tikeri po o ituaiga o mataupu i le tulafono a le Atua mo tagata ma tulaga eseese. -Familiaris Consortiuml. 34

I se isi faaupuga, e ui lava o le tuputupu ae i le paia o se faagasologa, o le faaiuga e momotu ma le agasala i le asō o taimi uma lava o se mea taua.

E, pe ana outou faalogo i lona siufofoga i le aso nei: 'Aua le faamaaaina o outou loto e pei o le fouvale.' ( Epe 3:15 )

Ia avea lau 'Ioe' o lona uiga 'Ioe,' ma lau 'Leai' o lona uiga 'Leai.' O isi mea e mai le leaga. ( Mata 5:37 .)

I le tusitaulima mo taʻutaʻu, o loʻo taʻua ai:

O le "tulafono o le faasolosolo malie" faafaifeau, e le tatau ona fenumiai ma le "faasolosolo malie o le tulafono", lea e foliga mai e faaitiitia ai manaoga o loo tuuina mai ia i tatou, e aofia ai le manaomia o se malolo tonu ma le agasala faatasi ma a ala alualu i luma agai atu i le lotogatasi atoatoa ma le finagalo o le Atua ma ana manaoga alofa.  -Vademecum mo ta'uta'u, 3:9 , Fono a Pontifical mo le Aiga, 1997

E oo lava i le ua iloa e matua vaivai lava o ia ma e mafai foi ona toe pa'u, ua valaauina o ia e faalatalata atu i le "puna o le alofa mutimutivale" i lea taimi ma lea taimi, ma aumaia le alofa tunoa, ina ia faatoilaloina le agasala ma tupu i le paia. E faafia? E pei ona ta'ua ma le matagofie e Pope Falanisisi i le amataga o lana pope:

E lē fa‘anoanoa e le ALI‘I i latou o ē fa‘alavelave; so'o se taimi lava tatou te la'a atu ai ia Iesu, tatou te iloa ai ua i ai o ia iina, o lo'o fa'atali mai ma aao mafola. O le taimi lenei e fai atu ai iā Iesu: “Le Alii e, ua ou tuu atu aʻu ia faasesēina; i ala e afe ua ou teena ai lou alofa, a ua ou toe i ai, e faafou la'u feagaiga ma oe. Ou te manao ia oe. Toe faaola mai aʻu, le Alii e, toe ave aʻu i lou fusi faʻaolaina." E maeu le fiafia o le toe foi atu ia te Ia i soo se taimi lava tatou te se ai! Sei ou toe fai atu lenei mea: E le fiu lava le Atua e faamagalo i tatou; o i tatou ia ua fiu e saili lona alofa. Keriso, o le na fetalai mai ia i tatou ia faamagalo le tasi i le isi “faafitugafulu ni fitu” (Mt 18:22) ua aumaia ai iā i tatou lana faaaʻoaʻoga: Ua ia faamagaloina i tatou e faafitugafulu ni fitu. -Evangelii Gaudium, Le. 3

 

Le Fenumia'i i le taimi nei

Ae ui i lea, o le talitonuga sese o loʻo i luga o loʻo faʻaauau pea ona tupu i nisi vaega.

E toalima katinale na fesiligia Pope Francis talu ai nei e faamanino pe “le o le masani lautele o le faamanuiaina o faatasiga o itupa tutusa e tusa ai ma le Faaaliga ma le Pule Sili (CCC 2357).”[4]ff. Lapataiga Oketopa O le tali, e ui i lea, ua na o le faatupuina atili o le fevaevaeaʻiga i le Tino o Keriso e pei o ulutala i le lalolagi atoa: "O faʻamanuiaga mo faʻatasiga tutusa e mafai i le Katoliko".

I le tali atu i katinale dubia, na tusia e Francis:

…o le mea moni tatou te ta'ua o le faaipoipoga e i ai se faavae taua tulaga ese e manaomia ai se igoa faapitoa, e le faatatau i isi mea moni. Mo lenei mafuaaga, e aloese ai le Ekalesia i soo se ituaiga o sauniga po o le faamanatuga e ono feteenai ma lenei talitonuga ma fautua mai o se mea e le o se faaipoipoga ua aloaia o le faaipoipoga. — Oketopa 2, 2023; vaticannews.va

Ae oo mai le "peitai":

Ae ui i lea, i a tatou fegalegaleaiga ma tagata, e le tatau ona tatou aveesea le alofa faaleoleo, lea e tatau ona faatumulia ai a tatou faaiuga ma uiga uma… O le mea lea, o le faautautaga faafaifeau e tatau ona iloa lelei pe o i ai ni ituaiga o faamanuiaga, e talosagaina e se tasi pe sili atu tagata, e le faailoaina atu. o se manatu sese o le faaipoipoga. Aua pe a talosagaina se faamanuiaga, o le faailoa atu lea o se aioiga i le Atua mo se fesoasoani, o se talosaga ina ia ola lelei, o se faalagolago i se Tama e mafai ona fesoasoani ia i tatou ia ola lelei.

I le tulaga o le fesili - pe faʻatagaina le "faʻamanuiaina tuʻufaʻatasiga tutusa" - e manino lava e leʻi fesiligia e katinale pe mafai e tagata taʻitoʻatasi ona talosaga mo se faʻamanuiaga. Ioe latou te mafaia; ma ua faamanuiaina e le Ekalesia tagata agasala e pei o oe ma au talu mai le amataga. Ae o lana tali e foliga mai e foliga mai e mafai ona i ai se auala e tuuina atu ai se faamanuiaga ia i latou nei iuni, e aunoa ma le ta'ua o le faaipoipoga—ma ua fautua mai foi e tatau ona faia lenei faaiuga, e le o konafesi a epikopo, ae o ositaulaga lava latou.[5]Va'ai (2g), vaticannews.va. O le mea lea, na talosagaina ai e katinale mo se faamaninoga a ruther toe talu ai nei, ae leai se tali na maua mai  A leai, aisea e le na o le toe taʻua o le mea ua uma ona taʻua manino e le Congregation for the Doctrine of the Faith?

…e le faatagaina le tuuina atu o se faamanuiaga i mafutaga, po o faiga faapaaga, e oo lava i le mautu, e aofia ai le faia o feusuaiga i fafo atu o le faaipoipoga (faapea, i fafo atu o le mafutaga le mafai ona motusia o se alii ma se tamaitai e tatala ia te ia lava i le tuuina atu o le ola), e pei ona i ai. le mataupu o fa'apotopotoga i le va o tagata o le itupa tutusa. O le i ai i ia sootaga o elemene lelei, ia e tatau ona faatauaina ma talisapaia, e le mafai ona faamaonia ai nei sootaga ma avea ai ma mea tatau o se faamanuiaga faale-ekalesia, talu ai o loo i ai elemene lelei i totonu o le tulaga o se faatasiga e le o faatulagaina i le fuafuaga a le Foafoa. . - "Tali o le Faapotopotoga mo le Mataupu Faavae o le Faatuatua ia a dubium e faatatau i le faamanuiaina o mafutaga a tagata o le itupa tutusa”, Mati 15, 2021; press.vatican.va

I se faaupuga faigofie, e le mafai e le Ekalesia ona faamanuiaina le agasala. O le mea lea, e tusa lava pe o ni ulugalii faaipoipo po o ni “faafeusuaiga” o loo faia “gaoioiga tau feusuaiga i fafo atu o le faaipoipoga,” ua valaauina i latou e faia se malologa mautinoa ma le agasala ina ia mafai ai ona ulu atu pe toe ulu atu i le lotogatasi ma Keriso ma Lana Ekalesia.

Fa‘apei o le fānau fa‘alogo, ‘aua ne‘i fa‘atusaina ‘outou i tu‘inanau o lo ‘outou vālea muamua, a e pei ‘ona pa‘ia o lē na vala‘auina ‘outou, ‘ia pa‘ia fo‘i ‘outou i a ‘outou amio uma; auā ‘ua tusia, “Ia pa‘ia ‘outou, auā e pa‘ia lava a‘u.” ( 1 Peteru 1:13-16 ).

E lē taumatea, e faalagolago i le lavelave o la latou faiā ma le auai, atonu e manaʻomia ai se filifiliga faigatā. Ma o iinei e taua ai le faamanatuga, tatalo, ma le alofa faafeagaiga ma le nofouta.  

O le auala le lelei e vaai ai i nei mea uma ua na o se poloaiga e tausisia tulafono. Ae o Iesu, na i lo lena, ua faalautele atu o se valaaulia e avea ma Lana Faaipoipoga ma ulu atu i Lona soifua paia.

Afai tou te alolofa mai ia te au, ia outou tausi mai i a’u poloaiga… ua ou fai atu ai ia te outou, ina ia ia te outou lo’u olioli ma ia atoatoa ai lo outou olioli. ( Ioane 14:15, 15:11 ).

Ua taʻua e Sagato Paulo lenei mea e tusa ai ma le Afioga a le Atua o le “usiusitaʻi o le faatuatua,” o le laasaga muamua lea i le tuputupu aʻe i le paia lea o le a faauigaina moni ai le Ekalesia i le isi vaitau… 

E ala ia te ia ua tatou maua ai le alofa tunoa o le avea ma aposetolo, ina ia maua ai le usiusitai i le faatuatua… (Roma 1:5)

… ua saunia e lana avā o ia lava. Sa faatagaina o ia e ofuina se ofu lino pupula ma mama. (Faaaliga 19:7-8)

 

 

Faʻatau Fesootai

Usitai Faigofie

Le Ekalesia i luga o se Matā – Vaega II

 

Lagolago i le faiva faataimi atoa a Mareko:

 

i Nihil Obstat

 

E malaga ma Mareko i le Lenei le Upu,
kiliki i luga le fuʻa i lalo e lesitala.
O lau imeli o le a le faʻasoaina i se tasi.

Lenei i luga ole Telegram. Kiliki:

Mulimuli ia Mareko ma "faʻailoga o taimi" i aso uma i luga o le MeWe:


Mulimuli i tusitusiga a Mareko iinei:

Faʻalogo ile mea lea:


 

 
Print Friendly, PDF & Email

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga
1 ff. Le Tofotofoga Mulimuli
2 E moni, e talia e le Atua tagata uma ina ia faaolaina. O le tulaga mo lenei faaolataga o loo i upu a lo tatou Alii lava ia: “Ia salamo ma talitonu i le talalelei” (Mareko 1:15).
3 cf. Mareko 2:17
4 ff. Lapataiga Oketopa
5 Va'ai (2g), vaticannews.va. O le mea lea, na talosagaina ai e katinale mo se faamaninoga a ruther toe talu ai nei, ae leai se tali na maua mai
lafoina i AIGA, FAATUATUA MA AGAGA LELEI.