O le Misa o le Pulea

 

O Mark Mallett sa avea ma tusitala o le televise ma CTV Edmonton ma o ia foi na manumalo i le tusitala ma le tusitala o le Le Fetauiga Mulimuli ma Le Upu Nei.

 

PE AFEA Sa avea aʻu ma tagata fai lipoti i le televise i le faaiuga o le 1990, na ou solia se tasi o tala sili ona tele i lena tausaga - pe o le mea sili, na ou manatu o le a. Dr. Stephen Genuis na faaalia ai na faia e le condom taofi le pepesi o le Human Papillomavirus (HPV), lea e mafai ona iʻu ai i le kanesa. I lena taimi, HIV ma AIDs sa tele i ulutala e pei foi o le tuʻufaʻatasia taumafaiga e unaʻi condoms i luga o talavou. E ese mai i le tulaga lamatia amioga (o le mea moni, tagata uma le amanaʻiaina), leai se tasi na iloaina lenei fou taufaamataʻu. Nai lo lea, o le salalau o faʻasalalauga faʻalauiloa na folafolaina ai e le condom le folafolaina o le "feusuaiga saogalemu."

Sa ou faia se faasologa o vaega e lua i lenei faaaliga, ma le fiafia e lipoti atu se mea o le a faia moni lava se eseesega. O le po o le faʻasalalauga, na ou matamata ai i tala fou ua alu atu ... ona sosoo ai lea ma le tau ... ma taʻaloga ... mulimuli ane, ina ua le toe matamata le tele o matou tagata matamata i fuainumera, o le tala o le HPV. O la'u lesona muamua lea e uiga i le papa'u ma le pulea o “le tala” i ala o faasalalauga masani—o se pulega e maumau ai ola. I le taimi nei, pe a ma le luasefulu tausaga mulimuli ane, 79 miliona tagata Amerika, o le toʻatele i latou i le tuai o le 20 tausaga, ua aʻafia i le HPV.[1]cdc.gov ; E tusa ai ma le Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina a le Lalolagi (WHO), e tasi i le 25 tagata i le lalolagi ua maua i le STD i le 2016. —medpagetoday.com

 

O SE FA'AMA'I O LE PULE

A mata'utia o le pulea ua a'afia toetoe lava o mea uma a le aufaasālalau i aso nei. Leitioa pe a o le 90% o lea e umia e na o le lima kamupani: Disney, Time-Warner, CBS/Viacom, GE, ma Newscorp.[2]Ua lima nei ina ua mae'a le tu'ufa'atasiga a le CBS/Viacom; pisinisiinsider.com O lea, e leʻi iai muamua i le lalolagi “saʻoloto” na tatou vaaia ai se pulea lelei o mea e vaai ma faalogo i ai tagata.

Ma o loʻo galue i tua atu o miti sili ona leaga e oʻo lava i le pule sili ona piʻopiʻo. O le mafua'aga e le na'o le tautala i luga o fa'asalalauga talafou fa'apitoa e fa'amatala ai le mafaufau fa'aagafesootai. O lenei, o le lautele lautele o ia lava ua avea ma fofoga tautala ma le faʻatauina o faʻasalalauga e ala i le tele o fesoʻotaʻiga o fesoʻotaʻiga lautele. O lenei mea ua maua ai se malosi ma le matautia mafaufauga leaga lea e soo se tasi e fesiligia talitonuga o le soifuaga masani tulaga ua tauemu, tauemu, faalumaina, a o lenei, censored.

I le po, na amata faʻatasi ai e le lalolagi atoa le faʻaaogaina o fuaitau na saunia muamua o le "faaesea o ia lava" ma le "mamao-mamao." Le manatu o le taofia atoa mālōlōina o le faitau aofa’i nai lo na o e mama’i ma vaivai-o se faiga e le’i fa’alogoina e o’o mai i le taimi nei-na talia e tagata lautele, i le le fiafia o le tele o saienitisi.

Ou te lei vaai lava i se mea faapena, soo se mea e latalata i lenei mea. Ou te le o talanoa e uiga i le faʻamaʻi, aua ua ou vaʻaia le 30 o latou, tasi i tausaga uma. E ta'ua o le fulū… Ae ou te le'i vaai lava i lea tali, ma o loo ou taumafai e malamalama pe aisea. —Dr Joel Kettner, polofesa o Community Health Sciences and Surgery i Manitoba University, Medical Director of the International Center for Infectious Diseases; europost.eu

O le mea e mata'ina ai, o saienitisi fo'i o lo'o fa'alogoina le fa'ailo i se fa'alavelave mata'utia tele.

...matou te le iloa o 20, 30, 40 poʻo 100 tagata gasegase, o loʻo lelei mo coronavirus masani, ua uma ona feoti i aso uma. O faiga a le malo e teteʻe ai i le COVID-19 e mataʻutia, faavalevalea ma e matuā mataʻutia. Ua faapuupuuina le soifuaga o le faitau miliona. O le matautia o aafiaga i le tamaoaiga o le lalolagi ua lamatia ai le i ai o le anoanoai o tagata. O nei mea uma o le a tele se aafiaga i lo tatou sosaiete atoa. O nei faiga uma e taʻitaʻia ai le faʻaleagaina o le tagata lava ia ma le pule faʻatasi e faʻavae i luga o se mea e leai se mea ae o se faʻalavelave. —Dr Sucharit Bhakdi, o se tagata tomai faapitoa i microbiology, o se polofesa i le Iunivesite o Johannes Gutenberg i Mainz, o le ulu o le Inisetiute mo le Microbiology Medical and Hygiene ma o se tasi o saienitisi suʻesuʻe sili ona taʻua i Siamani; europost.eu

Ou te matua popole lava o le soifua maloloina, tamaoaiga ma le soifua maloloina lautele taunuuga o lenei lata mai atoa o le paʻu o le olaga masani-aʻoga ma pisinisi tapunia, faʻatasiga faʻasaina-o le a umi-umi ma mala, ono sili atu le leaga nai lo le tuusaʻo o le siama lava ia. O le stock market o le a toe tuʻu i tua i le taimi, ae o le tele o pisinisi e le taitai. O le leai o ni galuega, mativa ma le leai o se faamoemoe e ono aliaʻe o le a avea ma lautele faʻafitauli o le soifua maloloina lautele o le faʻatonuga muamua. —Dr. David Katz, o se fomaʻi Amerika ma faʻatonu faʻavae o le Yale University Prevention Research Center; europost.eu

O ia manatu, e ui i lea, ua tuu i lalo o le "leai se loto", "kapitalista", ma e oo lava i le "fasioti tagata". Ua faʻasaina e YouTube e oʻo lava i fomaʻi faʻapitoa e feteʻenaʻi "le tala"; O loʻo tapeina e le Facebook pou i luga o vailaʻau masani ma e oʻo lava i memes malie; ma Twitter folafola e amata faʻailoga "faaseseina" tweets.[3]abcnews.go.com Na faafuasei lava, ua tatou ala mai i le mea moni ua uma le tausaga o felafolafoaiga faaleatamai; o se "pulepulega o le relativism", e pei ona taʻua e Benedict XVI, o loʻo mautu. Ma o "leoleo mafaufau" ua avea nei ma ou tuaoi ma e oo lava i tagata o le aiga e mafai ona "le uo" oe, tape au imeli, pe lipoti atu oe.[4]cf. "Ua unaʻia e leoleo tagata Peretania e lipoti atu tuaoi pe a latou solia tulafono loka coronavirus"; yahoonews.com

Matai o le lotofuatiaifo… E oo lava i le lalolagi i aso nei, e tele naua. —POPE FRANCIS, Lauga i Casa Santa Martha, Me 2, 2014; Zenit.org

O le mea moni, o le tele lava o taimi, e saʻo faasaʻoga faaupufai i le faafoliga o se faaseseina alofa, o le mea lea e malosi tele ai ma taufaasesē.

I laʻu suʻesuʻega o sosaiete a Komunisi, na ou maua ai le faaiuga o le autu o faasalalauga a le au Komunisi e le o le tauanauina pe faatalitonuina, pe taʻuina atu, ae ia faalumaina; ma o le mea lea, o le laʻititi na fesoʻotaʻi ma le mea moni o le sili atu lea. A faʻamalosia tagata e faʻalologo peʻa taʻuina atu i ai le pepelo sili ona manino, pe sili atu foʻi le leaga pe a faʻamalosia i latou e toe faia pepelo ia latou, latou te leiloa tasi ma mo o latou lagona lagona moni. O le ioeina o pepelo pepelo o le felagolagomaʻi ma le leaga, ma i sina auala laititi e avea ai ma leaga. Tasi le tu e teteʻe i se mea ua faʻapea eleelea, ma ua faʻaleagaina foʻi. O se sosaiete o pepelo pepelo e faigofie ona faʻatonutonu. Ou te manatu afai e te suʻesuʻeina saʻo faaupufai, e i ai le tutusa aafiaga ma ua faamoemoe e. — Dr. Theodore Dalrymple (Anthony Daniels), Aokuso 31, 2005; FrontPageMagazine.com

Ae toe fai foi, o lenei tulaga o le pulea e toetoe lava a le mafai ona ausia i luga o le lalolagi atoa, e pei ona i ai nei, e aunoa ma se ituaiga faʻatasi taumafaiga. O le mea e taʻua e nisi o le "taupulepulega taupulepulega" (lea ua na o se auala le mafaufau e faʻateʻaina ai faʻamaoniga) na taʻua e Pope Pius XI o se mea moni ina ua ia lapatai mai e uiga i se fuafuaga tuufaatasi o loʻo faʻaalia:

E i ai le isi faʻamatalaga mo le vave faʻasalalauina o manatu faʻa-Komunisi ua sosolo nei i totonu o malo uma, tele pe laiti, agaʻi i luma ma tua, ina ia leai se tulimanu o le lalolagi e saoloto mai ia latou. O lenei faʻamatalaga e tatau ona maua i se faʻasalalauga pepelo faʻamaoni lava e le i molimauina e le lalolagi se mea faʻapenei. E taitai mai tasi nofoaga masani. -Divini Redemptoris: I le Atheistic Communism, Le. 17

 Ma o lea ua ulufale atu nei tala fa'aleaga leaga i lana fa'ai'uga ta'aloga...

 

O LE SAIENISI “MAUA”

O lenei taua o le taufaamata'u ua le sili atu ona manino i aso nei nai lo le vasine i luma a o faʻaauau pea ona faʻaalia e le COVID-19 le lalolagi "pei ona tatou iloa."[5]Mercola.com I Kanata, o se palota talu ai nei a Ledger na faʻaalia ai a maua se tui COVID-19, 60% o tagata Kanata e manatu e tatau ona tatau mo tagata uma. E le gata i lea, 45% o i latou na suʻesuʻeina o le a malilie i malo e faʻaogaina faʻamatalaga nofoaga mai masini feaveaʻi a tagata e mataʻituina agafesootai mamao / tuʻuesea.[6]Aperila 28th, 2020; rcinet.ca I se isi faaupuga, o le afa o le atunuʻu e talitonu e tatau i le malo ona i ai se faʻamatalaga atoatoa i mea e tuʻuina e tagata Kanata i totonu o latou toto-ona mafai ai lea ona latou sailia.

E mafai faapefea ona lagolagoina e le toatele o le atunuu faamalosia o latou tuaoi e tui i vailaʻau mai kamupani vailaʻau o loʻo i ai faʻamaumauga mataga pe a oʻo i tui? Aua ua taʻu atu pea i tagata lautele o tui e "matua saogalemu" ma o le "saienisi ua maeʻa." Na'o lena e tatau ona si'i ai mata. O le manatu o le "faʻasaienisi ua faʻamautu" i lenei mea (poʻo soʻo se fesili faʻasaienisi) o le faʻamatalaga sili ona tetee faʻasaienisi e mafai e se tasi ona faia. E lelei le faasaienisi pea lava fesili, saili i taimi uma ia iloa ma malamalama atili aʻo luʻitauina faʻataʻitaʻiga o loʻo iai. Ma e mafua ona o le faasaienisi i nisi taimi e matua sese lava.

E foliga mai na sa'o uma na tagata e tetee i le nicotine.

Pe faapefea foi le saogalemu o Tylenol?[7]lefafa.it Or fanau mai fanau? Pe pilasitika? Pe Roundup? Pe Teflon? Or telefoni feʻaveaʻi?…….ma isi?[8]ff. Le Oona Tele O nei mea uma ua fesoʻotaʻi nei i faʻafitauli ogaoga o le soifua maloloina. Ae ou te taʻutino atu pe a e suʻeina nisi o nei faaupuga, o le ae mauaina le tele o tala faʻafeagai "debunking" le "taupulepulega taupulepulega" i leo sili ona patronizing e pei o bloggers ma tusitala, e pei o seka aoaoina, pamu i fafo mantras autu. E le sili atu lenei mea nai lo le taimi e sau ai i tui, vave ona avea ma se tasi o mataupu sili ona fevaevaeaʻi i luga o le paneta.

 

VACCINE: LE WARFRONT FOU

I le 2011, na ioe ai le Faamasinoga Maualuga a Amerika i le faaiuga a le US Congress i le 1986, o tui ua laiseneina e le malo e "le mafai ona le saogalemu" ma, o lea, o kamupani vailaau. e le tatau noatia mo manuʻa tui ma maliu.[9]nvic.org Ae ui i lea, e tusa ai ma le upega tafaʻilagi a le Centers for Disease Control (CDC): "O faʻamaumauga o loʻo faʻaalia ai o le tuʻuina atu o tui a Amerika o loʻo sili ona saogalemu i le talafaasolopito."[10]cdc.gov E pei ona aliali mai, o le mea tonu lava lena matagi. I le 2018, a tagi faasaga i le Matagaluega o le Soifua Maloloina ma Auaunaga Tagata (DHHS) mo le solia o tui puipuia na manumalo ai le au lagolago mo le saogalemu o tui, Robert F. Kennedy Jr. ma Del Bigtree.[11]prnewswire.com Na faaalia i lena faamasinoga e faapea, i le silia ma le 30 tausaga, na tatau ai i le DHHS ona “ioeina ma le faateia e faapea, e leai lava, e tusa lava pe tasi, na tuuina atu se [tagata] e tasi.faʻatonuina] lipoti ta'ilua tausaga i le Konekeresi e fa'amatala auiliili ai le fa'aleleia atili o le saogalemu o tui."[12]NaturalNews.comNovema 11th, 2018 O le mea e iloagofie ai, o lo'o i ai se fa'alavelave fa'asalalau lata ane i luga o lenei mea moni ogaoga ma le le talafeagai.

Ose mea uiga ese ona o le Iunaite Setete o loʻo i ai se Polokalama Taui mo Manua Tuʻi a le Atunuʻu.[13]hrsa.gov E oʻo mai i le taimi nei, ua totogi e lena tupe le 4.5 piliona tala e totogi ai tagata na maua manuʻa e ala i tui.[14]hrsa.gov O le tele o fomaʻi na fai mai latou te leʻi iloa lenei polokalame (ma atonu o loʻo faitau e nisi i le taimi nei). O le i'uga, o nisi o saienitisi na su'esu'eina manu'a o tui e fa'apea na'o tasi le pasene o tagata manu'a tui o lo'o iloa pe na fa'aogaina le polokalame. Faatasi ai ma tagata sili ona totogi totogi? O i latou na maua i le diphtheria, tetanus, ma le pertussis shots (DTP); o le fulū fa'avaitaimi (Fulu); misela, mumps, ma rupela (MMR); Hepatitis B ma le HPV.[15]hrsa.gov Ae e le o tu'ufua lea i le Iunaite Setete. O manu'a tui na lipotia i Aferika, Initia, Mekisiko, Filipaina ma isi atunuu, aemaise lava mai le polio, tetanus ma le pertussis.[16]Mercola.com vasine na lipotia mai i le tusi talaaga e faapea, i Alberta, Kanata, o fafine na maua tui HPV i le va o le 2006-2014, e 958 na taofia i falemai ma 19,351 na asiasi atu i potu faʻafuaseʻi i totonu o le 42 aso talu ona faia tui puipui.[17]vasine, Fepuari 26th, 2016; 195,270 tamaitai na maua le 528,913 tui ole HPV ma le fua faatatau e 9.9 na taofia ile falemai.

Su'esu'ega a Miller o Su'esu'ega Tu'i Mata'utia o le isi puna'oa e su'esu'e ai pepa fa'asaienisi ma su'esu'ega na fa'aalia manino ai le afaina o tui. O le mea e mataʻina ai, soʻo se tasi e toe faia nei suʻesuʻega ua faʻaigoaina o se "anti-vaxxer" i se taumafaiga faʻanoanoa e toe faʻaleleia le felafolafoaiga, ae le o mea moni, ae ad hominem osofaʻiga (vaai O le Reframers). 

O le mea lea ua ta'ua o le “Semmelweis reflex.” O lenei faaupuga o loʻo faʻamatalaina ai le le fiafia o le au lomitusi, le fomaʻi ma le sosaiete faʻasaienisi, ma tuʻufaʻatasiga tau tupe e faʻafeiloaʻi faʻamaoniga fou faʻasaienisi e feteenai ma se faʻataʻitaʻiga faʻasaienisi mautu. O le fa'ata'ita'iga e mafai ona fa'apitoa i tulaga e fa'ailoa mai ai fa'amatalaga fa'asaienisi fou e fa'apea o faiga fa'afoma'i ua fa'atupuina e matua afaina ai le soifua maloloina lautele. —Faʻauʻupu, Robert F. Kennedy Jr; Heckenlively, Kent; Faʻamaʻi o Faiga Piʻopiʻo: Toefuataʻi le Faatuatua i le Folafolaga o Saienisi, i. 13, Lomiga Faʻasalalau

E mautinoa, o ai se matua e fia faalogo o le tele o tui na latou faʻatagaina fomaʻi e pamu i totonu o le toto oa latou fanau atonu, i le mea moni, e i ai ni taunuuga umi? O nisi la o upu faamafanafana mai le tamaloa o loo una’ia le paneta atoa ina ia tui:

Ioe, e foliga mai o se manatu atamai lena, Pili. Aemaise lava talu ai o faʻafitauli ma faʻamaʻi ua faʻateleina le faʻateleina i tamaiti i aso nei ...

 

O SE TAUA I TAMAITI?

Na lipotia mai e le ABC News i le 2008 e faapea, o le “faatupulaia o maʻi faaumiumi o tamaiti e ono aveesea ai le tausiga o le soifua mālōlōina.”[18]abcnews.go.com [60 pasene o tagata matutua Amerika ua lipotia nei se maʻi tumau ae 42 pasene o latou lipoti sili atu nai lo le tasi.][19]rand.org E ui o le tele o tala na ou faitau i ai i tala faʻasaienisi poʻo faʻafomaʻi na o le faamimigi mai o nei mea uma o se "mea e lē ma faʻamatalaina,” Barbara Loe Fisher o le National Centre of Information Vaccine, ose fale kilia tuto'atasi mo fa'amatalaga e uiga i fa'ama'i ma fa'asaienisi tui, fa'amauina pe fa'apefea ona tupu lenei mea i le taimi tonu lava e tasi o tui tui. faatoluina talu mai le 1970's:

O le mea o loʻo ia matou i le taimi nei, e 69 tui o 16 tui o loʻo fai mai le malo tele e tatau ona faʻaaoga e tamaiti mai le aso fanau e oʻo atu i le 18 tausaga… Ua tatou vaʻaia ea tamaiti ua sili atu le maloloina? Naʻo le faafeagai. Ua i ai tatou le faʻamaʻi o faʻamaʻi tumau ma le atoatoa. Tasi le tamaititi i le ono i Amerika, aʻo lea ua aʻoaʻoina le le atoatoa. Tasi i le iva ma foma. Tasi ile 50 ma autism. Tasi i le 400 o maua i le maʻisuka. Miliona sili atu ma faʻamai fulafula toto, Rheumatoid gugu. Epilepsy. Ua amata ona oso le faamaʻi. E i ai a matou fanau-30 pasene nei o talavou matutua ua faʻamaonia ua maua i se maʻi mafaufau, faʻaletonu popole, bipolar, schizophrenia. Ole sili lea ona leaga ole lipoti ole soifua maloloina ile lautele ole atunuu. -Le Mea Moni e Uiga i tui, pepa faʻamaumauga; tusitusiga, i. 14

E le o se mataupu o le puipuia o tui; fa'asaienisi ua fa'aalia e mafai e tui, i nisi tulaga, ona fai le mea e fa'amoemoe iai. Nai lo lena, o le a le faʻatupulaia o numera o fomaʻi ma saienitisi o loʻo faʻatupuina le popolega o le faʻateleina ma a'afiaga tutusa o nei tui uma, o lona uiga tofotofoina

O le isi mafua'aga e tape ai e tagata so'o se feso'ota'iga i le va o tui ma fa'afitauli fa'alesoifua maloloina fa'asolo ona o a'afiaga fa'alesoifua maloloina e le aliali mai i tagata uma, pe tuai fo'i mo ni nai tausaga. Ae o le mafuaaga lava lea e tasi e mafai ai e se tasi ona ulaula seʻia oʻo i le 90, ma naʻo le oti ona o mafuaʻaga masani, ae o le isi ulaula e maliu i le kanesa o le mama i le 40 tausaga. i luga o le lelei e mafai e o tatou tino ona tetee atu i mea mai fafo ma vailaʻau, e pei o mea o loʻo iai i tui. O lea, saienisi i Aso Taitasi lipoti e faapea o le sela ma le faaletonu o le mafaufau ua faateleina i se fua faatatau le tutusa i tamaiti o loo ola matitiva.[20]sciencedaily.com Talu ai ona o le toxin i tui e mafai ona maua mai ai tali autoimmune, o a na mea, pe a iai, o le a eseese mai lea tagata i lea tagata.

Ua e matauina le si'itia fa'afuase'i o le maaleale o mea'ai? Ua lipotia mai e le CDC o le faʻateleina o meaʻai allergies i tamaiti na faʻatupulaʻia i le 50 pasene i le va o le 1997 ma le 2011. I le va o le 1997 ma le 2008, o le faʻateleina o le pinati poʻo le nati allergies e foliga mai e sili atu nai lo faatoluina i tamaiti Amerika.[21]foodallergy.org Dr. Christopher Exley, Dr. Christopher Shaw, faʻapea foʻi ma Dr. Yehuda Schoenfeld, o le na lolomiina i luga o le 1600 pepa ma e maualuga le taʻua i luga o PubMed, ua latou iloa o le alumini e faʻaaogaina i tui e fesoʻotaʻi ma meaʻai.[22]Tui ma le le tumau, i. 50 E mata'ina le tele ma le tele o oloa fa'atau e pei o deodorant o lo'o fa'asalalauina le “leai se alumini!”—ae peita'i o lo'o fa'apea lava e saogalemu pe a tui i totonu o se tamaititi. E tusa ai ma le FDA's Code of Federal Regulations (Title 21, Vol. 4), o le maualuga o alauni a le FDA mo le alumini matua e 25 micrograms i le aso.

Ae ui i lea, e masani lava mo [se tamaititi] lua masina, fa-masina, ono-masina tofiga e aofia ai le oo atu i le valu tui e faaopoopo atu i le sili atu i le 1000 micrograms o alumini. E tusa ai ma tapulaa a le FDA, o lena aofaiga e le saogalemu mo se tagata matua 350-pauna. —Ty Bolinger, Le Mea Moni e Uiga i tui, fa'amaumauga; tusitusiga, i. 49, Vaega 2

O loʻo faʻamautu lelei o le alumini e fesoʻotaʻi ma le tele o faʻamaʻi faʻamaʻi, faʻapea foʻi ma Alzheimers,[23]vaʻai i suʻesuʻega iinei, iinei, ma iineilea foi i luga o le tula'i. Ma e ui lava i le finau malosi a le aufaasālalau e leai se fesoʻotaʻiga i le va o autism ma tui, ua tuufaatasia e le Children's Health Defense le 89 suʻesuʻega faʻasalalau, faʻasalalau e fesoʻotaʻi ai le autism i le mercury o loʻo i totonu o tui. [24]childrenshealthdefense.org Na faaalia e le tusitala o le CDC, Dr. William Thompson, ua 13 tausaga talu ona iloa o le tui MMR (misela, mumps and rubella) e fesootaʻi atu i le autism, aemaise lava i tama Aferika-Amerika, ma na faatonuina o ia e ufiufi ma faʻaumatia. le molimau.[25]Le Mea Moni e Uiga i tui, fa'amaumauga; tusitusiga, i. 176, Vaega 6 Na ia ioeina i tala fou a le ABC:

Ou te faʻanoanoa ona o aʻu ma aʻu tusitala faʻatasi ma aʻu na faʻaumatia faʻamatalaga taua tele i la matou tusiga 2004 na lomia i le tusi talaaga Pediatrics. -ABCnews.go.com

Biomechanical engineer, Dr. Brian Hooker, na faia se toe iloiloga o le suʻesuʻega autism 2004, faʻaopoopo i tua i faʻamaumauga, lea na tuʻuina atu ia te ia e Dr. Thompson. A'o taumafai le ABC e vali fa'amatalaga fou e pei o le le fa'atuatuaina e fa'atatau i le manatu o se tagata fa'amaumauina, e le'i toe fa'afo'isia e Dr. Thompson po'o Dr. Hooker le latou mau e fa'apea na tupu fa'asese fa'amatalaga.

E pei o le alumini, o le mercury (Thimerosal) i tui puipui e mafai ona pasi i le va o le pa puipui o le toto-fai'ai ma fa'aputu pe a mae'a le tele o tui tui-ma fa'alavelave fa'aleagaina.

O i'a uma o le vai fou i Amerika ua iai nei fautuaga ia i latou e fai atu i fafine ma'itaga e aua ne'i 'ai. O le mercury i Thimerosal e 50 taimi e sili atu ona oona i le fai'ai ma e faalua ona tumau i le faiʻai nai lo le mercury i iʻa. Aisea la tatou te tui ai lena mea i se tina maitaga po o se pepe laitiiti? E le talafeagai. —Robert F. Kennedy Jr; mai le 2012 Guzzi suʻesuʻega ma le 2005 Burbacher suʻesuʻega; Ibid. i. 53

O le lisi o manu'a tui, aemaise lava i atunuu lona tolu o le lalolagi, e fai si ofo. Mo se faʻataʻitaʻiga, tusitala Peretania Le Lancet lomia fa'amaoniga fa'amalosi e feso'ota'i ai le tui polio i le kanesa (le-Hodgkin's Lymphoma).[26]lelancet.com I Uttar Pradesh, Initia, 9 po o le 10 tausaga taʻitasi o le polio na faʻafuaseʻi ona oʻo atu i le 47, 500 mataupu o le maʻi faʻamaʻi i le 2011 naʻo le 491,000 na paʻu mai le 2000-2017. ina ua mavae Na tuiina e le Gates Foundation le selau ma selau o afe o tamaiti.[27]"Faʻamaopoopoga i le va o le Non-Polio Acute Flacid Paralysis Totogi ma Pulse Polio Frequency i Initia", Aukuso, 2018, researchgate.net; PubMed; Mercola.com A o le Foundation ma WHO na faaauau pea ona folafolaina Initia "polio saoloto", saienitisi lagolagoina e suʻesuʻega lapatai mai, o le mea moni lava, o le virus polio ola i totonu o le tui e mafua ai auga pei o le polio. I se isi faaupuga, na ona latou suia le igoa o le maʻi i se mea e ese mai le polio. O le Tusi o Initia a le Fomai Initia suesuega faaiu:

… a'o leai se ma'i pipili o Initia mo le tausaga, ae o lo'o fa'atupula'ia tele le ma'i pipili e le'i fa'ama'i pipili (NPAFP). I le 2011, e 47,500 isi mataupu fou a le NPAFP. E le mafai ona iloa le eseesega ile ma'i ma'i ma'i pipili ae e faaluaina le oti, ole a'afiaga ole NPAFP sa fa'atatau tonu ile tui ole gutu na maua. E ui lava o nei faʻamatalaga na aoina i totonu ole faiga e mataʻituina ai le polio, e leʻi suʻesuʻeina. O le mataupu faavae o sili-leai-nocere [Muamua, aua le faia se mea leaga] na solia. -www.pubmed.ncbi.nlm.nih.gov

National Radio Radio Na lipotia mai e faapea “Mo le taimi muamua, o le aofaʻi o tamaiti e pipili ona o ituaiga o tui pipili e sili atu nai lo le aofaʻi o tamaiti e pipili i le maʻi pipili.”[28]Iuni 28th, 2017; npr.com O Polofesa Raul Andino, o se polofesa o microbiology i le Iunivesite o Kalefonia i San Francisco, o loo taʻu manino mai le faafitauli:

O le mea moni o se manaia conundrum. O le mea faigaluega lava o loʻo e faʻaaogaina mo le faʻamamaina o le [polio] ua mafua ai le faʻalavelave. -npr.com; faitau suesue iinei

Toe foi, o tui polio ola, ua afaina i siama manuki, e mafai foi ona fesootai i le mea e taʻua o le Gulf War Syndrome.[29]nvic.org I se faatonu i le Oxford Journals Faamaʻi pipisi Falemai faavaitaimi i le 2005, na talosagaina ai e Dr. Harry F. Hull ma Dr. Philip D. Minor o le Vaega o Virology i le National Institute for Biological Standards and Control i Peretania, ina ia taofi vave le tui o le polio oral, lapatai:

O le poliomyelitis pipili e fesoʻotaʻi ile tui na faʻamaonia i se taimi puʻupuʻu ina ua maeʻa le OPV [oral polio vaccine], faʻatasi ai ma mataupu e tutupu uma i tui ma latou fesoʻotaʻiga. O le a oʻo mai le taimi e tasi ai le mafuaʻaga o le polio atonu o tui e faaaoga e puipuia ai. -healthimpactnews.com; Punavai: "O afea e mafai ai ona taofi le faʻaaogaina o tui puipuia o le Poliovirus?", Tesema 15, 2005

Peitaʻi ua lē o toe amanaʻia na talosaga.[30]le NPR faaiuina la latou mea fai mai: “…mo le taimi nei, o le tui ola o loʻo faʻaauau pea ona avea ma faʻamalosiga o le faʻamaʻi pipisi o le polio mo ni mafuaaga se lua. Muamua e taugofie, e na'o le 10 sene le tau ile tui fa'atusatusa i le $3 ile tui mo le tui tui, mamate." Aisea?

 

FESEGA O MANUIA

E toaitiiti tagata latou te iloa o le CDC-le lala sooupu lea e faʻapea o loʻo faʻatonutonuina le pisinisi tui-faʻapea foi faʻatau atu tui. O se su'esu'ega pateni i nai tausaga talu ai na fa'aalia ai o latou o se tagata ua tofia i le silia ma le 50 pateni e feso'ota'i ma tui.[31]Ty Bolinger, Le Mea Moni e Uiga i tui, fa'amaumauga; tusitusiga, i. 171, Vaega 6 O se malo Na maua e le Komiti le fete'ena'iga o aia i totonu o le CDC lea na faia ai e nisi o sui o le Komiti Faufautua ni fa'atauga po'o tului i kamupani tau vailaau.[32]https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/22375842/ O tagata faigaluega a le CDC ua iʻu mulimuli ane maua ni avanoa faʻatau i kamupani vailaʻau. Ma o saienitisi i le CDC o loʻo faʻatagaina i le taimi lava e tasi e ave pateni i luga oa latou lava oloa e pei o le "inventor." O fete'ena'iga tulaga ese ia o aia. A suesuega mai le Polofesa o le Kolisi o Baruch Gayle Delong na faaiuina:

Fete'ena'iga o tului su'esu'ega saogalemu tui puipui. O lo'o lagolagoina su'esu'ega e iai fa'atauvaga fiafia e ono fa'alavelaveina ai le su'esu'ega fa'atatau o a'afiaga o tui. O tagata gaosi tui, ofisa o le soifua maloloina, ma tusi talaaga faafomaʻi e ono iai ni mafuaaga tau tupe ma pulega e le manaʻo ai e faʻaalia le lamatiaga o tui. — “Fete'ena'iga o Mana'oga i Su'esu'ega Saogalemu Tu'i", vaccinesafetycommission.org; pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/22375842

I le mataupu pa'ū o le Tusitala o Foma'i ma Foma'i a Amerika, faatonu sili Lawrence R. Huntoon, MD, Ph.D. tusia “CDC: Fa'aituau ma Fete'ena'iga Fa'alavelave o Mana'oga". Na ia ta’ua:

E talia e le CDC le faitau miliona o tala i 'tulaga fa'atupega' mai fa'alapotopotoga, e aofia ai fa'alāpotopotoga fa'afoma'i. O lenei fa'atupega o lo'o 'fa'atulagaina mo galuega fa'apitoa'... O le CDC e iai se tala'aga umi o le fa'aituau ma fete'ena'iga fa'alavelave o tului. O lenei tala'aga e fesiligia ai le fa'asaienisi fa'amaonia o fautuaga na faia e le CDC. —Sete 21, 2020; aapsonline.org; vaʻai: jpands.org mo le tusiga muamua

Tuuina atu o nisi tui e mafai ona maualuga le tau e $300 i le tui-ma faʻatau e malo le faitau miliona o tui i le taimi-e matua faʻatauvaʻa e le faʻamoemoeina le tele o mea faʻapitoa i le pisinisi piliona tala. Robert F. Kennedy, o le na tuuto atu lona ola i le faʻaalia o le mataʻutia o le mercury i luga o le vai ma o le taimi nei o le lamatiaga o se faʻatonuga le lelei. pisinisi tui, ta'u sa'o:

O le CDC o se lala o le falemaʻi falemaʻi. O loʻo iai i le ofisa soʻo se 20 pateni o tui ma faʻatau ma faʻatau atu le $ 4.1 piliona o tui puipuia i tausaga taʻitasi. Ua faailoa mai e le sui faipule o Dave Weldon, o le metric muamua mo le manuia i le salafa o le CDC, o le aofai o tui na faatau atu e le ofisa ma le manuia o le faalauteleina o le polokalame o tui - tusa lava pe i ai ni aafiaga le lelei i le soifua maloloina o tagata. Na faʻaalia e Weldon le faʻafefea ona avea le tui puipuia o le saogalemu, ma e tatau ona faʻamautinoaina le aoga o tui puipuia, i totonu o lena fua faatatau. O saienitisi i lena itu o le lala sooupu le tatau ona toe avea o se vaega o le lautele saogalemu vaega. O la latou galuega o le faʻalauiloa o tui. E pei ona faamaonia e Dr. Thompson, e masani ona faatonuina i latou e faaleaga, faaaoga ma nana faamatalaga molimau o le leaga o le tali atu i tui ina ia mafai ai ona puipuia lena metric silisili. E le tatau ona avea le CDC ma ofisa o loʻo matou faʻamoemoe iai e vaʻavaʻaia le polokalame tui. O le luko o loʻo leoleo le fale moa. -EcoWatch, Tesema 15th, 2016

Ma le mea mulimuli, e le mafai ona galo ia i tatou le faiga sili ona leaga ma le faʻalavelave i le suʻesuʻeina o tui - faʻaumatia le seleseleina o sela o fetal.[33]nvic.org I le taimi nei, o Kanata ma Saina galulue faatasi i se tui coronavirus e maua mai pa'u o le fetal tissue.[34]Globe ma Mail, Me 12th, 2020 E pei o Amerika Epikopo Strickland tweeted, "afai e mafai ona maua se tui mo lenei siama pe a tatou faaaogaina vaega o le tino o tamaiti faapau pepe ona ou teena lea o le tui ... ou te le fasiotia tamaiti e ola ai."[35]twitter.com/Bishopoftyler (Ina ia manino, o lenei mea e faasino i le faʻagasologa o le faʻatupuina o siama i totonu o sela mai se pepe ua faʻauʻu; e le o lona uiga o tui o loʻo i ai aano o fetal poʻo sela).

I se isi faaupuga, pe a taʻu atu i tagata lautele o se tui COVID-19 atonu e faʻatulafonoina, e iai le malosi o le tagata e teena ai i le tele o tulaga. E leai se malo e iai le aia tatau e fa'amalosia ai so'o se vaila'au i totonu po'o luga o le tino o so'o se tasi. E leai se malo e iai le aiā e fasioti ai ma le loto i ai mo le manuia o le “lelei lautele.” Ma o le faitau aofaʻi e iai le aia tatau e fesiligia ai le faʻamaoni o mea o loʻo faʻatonuina ma faʻamaoniga o le saogalemu ma le ola mama o soʻo se togafitiga faafomaʻi. Po o le a lava, o mea ua taʻua o "mea moni siaki" e pei o Snopes, Skeptical Raptor, ma isi nofoaga faapena-le mea ou te taʻua o le "Matagaluega o Faasalalauga" e le aloaia - ma le faʻatauvaʻa ma le faʻafefeteina o le "taupulepulega taupulepulega" ma "anti-vaxxers" soʻo se tasi e fautua mai. e le o fa'afoeina e le au paia le atoatoa le pisinisi o tui. Ae pe a latou fa'amalieina su'esu'ega su'esu'e a tupulaga, fa'ateleina le fa'aleagaina o tui, ma fa'ate'aina le molimau a le faitau afe moni o tagata na manu'a tumau mo le olaga i totonu o itula talu ona faia se tui... moʻi o tagata taupulepule e tetee i le upu moni ua iloa atu.

…[o] o le taupulepulega o le filemu i le vaega tele o le au lomitusi e le o ni Katoliko o le lalolagi. —POPE PIUS XI, Divini Redemptoris, Le. 18

E pei ona fai mai se tasi o saienitisi, afai e te tuʻi lou tamatamaivae i se samala ma lagona ai le tiga faʻafuaseʻi, masalo o le samala. Fai mai matai o le lotofuatiaifo e leai se samala ma o le tiga o loʻo i lou ulu.

O le mea e ofo ai, o isi matai sili atu ona malosi o le lotofuatiaifo na valoia foi i le 2012 ma le mataʻutia saʻo pe faʻapefea ona aumaia e se faʻaaliga "faʻamaʻi" tulaga tonu o loʻo tatou feagai nei:

E le na'o le malo o Saina na faia ni faiga ogaoga e puipuia ai ona tagatanuu mai lamatiaga ma faʻalavelave. I le taimi o le faʻamaʻi, na suia e taʻitaʻi o le atunuʻu i le lalolagi le latou pule ma faʻatulafonoina tulafono ma faʻatapulaʻaina, mai le faʻatagaina o le ofuina o matapulepule i le siakiina o le vevela o le tino i le ulufale atu i nofoaga lautele e pei o nofoaafi ma supamaketi. E tusa lava pe ua mou atu le faʻamaʻi, o lenei pulega sili atu le pule ma le vaʻavaʻai o tagatanuu ma a latou gaioiga na tumau ma faʻateleina. Ina ia puipuia i latou lava mai le salalau atu o faʻafitauli faʻavaomalo - mai faʻamaʻi ma faiga faʻatupu faʻalavelave faʻavaomalo i faʻafitauli tau le siosiomaga ma le faʻateleina o le mativa - na faʻamalosia e taʻitaʻi i le lalolagi atoa le pule. — “Scenaries for the Future of Technology and International Development,” i. 19; Le Rockefeller faavae

 

O LE TOTONU O LE PULE

I ni nai tausaga ua mavae ina ua ou amataina lenei tusitusiga faaaposetolo, sa ou fesili ai i se patele po o le a sona manatu e uiga i na “taupulepulega leaga” e faatatau i mea ua taʻua o “faalapotopotoga faalilolilo” e pei o le Illuminati, Freemasons, ma isi. E aunoa ma le misia o se sasa, na ia faapea mai: “Taupulepule? Ioe. A'oa'oga? Leai." O lena mea na faaosofia ai au e sailiili i nei faalapotopotoga ae na o le iloa ai, e le gata o loo i ai, ae ua tausalaina aloaia e le Ekalesia.

O le a le taua o le taufaamatau na faia e le taumatemate Freemasonry? Ia, e valu pope i totonu o le sefulufitu pepa aloaia aloaia na faʻamaonia…… sili atu i le lua selau faʻasalaga faʻapope na faʻatuina e le Ekalesia a le o le aloaʻia pe faʻaletulafono foi ... i lalo ifo o le tolu selau tausaga. —Stephen, Mahowald, Na te tuʻimomomoina lou ulu, MMR Lomitusi Kamupani, i. 73

Ae aiseā ua taʻusalaina ai i latou? Pope Leo XIII aoteleina:

… o le mea o lo latou faamoemoega tupito e faamalosia ai o ia lava ia vaai—e faapea, o le faatoilaloina atoa o lena faatulagaga faalelotu ma faaupufai atoa o le lalolagi lea na gaosia e aoaoga Kerisiano, ma le suia o se tulaga fou o mea e tusa ai ma o latou manatu, o lea o faavae ma tulafono o le a aumaia mai le natura masani... natura faaletagata ma le mafaufau faaletagata e tatau ona avea ma pule ma taiala i mea uma. — POPE LEO XIII, Aumua Genus, Encyclical on Freemasonry, n.10, Aperila 20th, 1884

O mafaufauga faaletagata, pe a teena le faamaoniga a le Atua, o le fatu lea o le taufaasese. A amata ona e vaʻavaʻai i le lalolagi e ala i tioata o le le talitonu i le Atua, evolusione, empiricism, rationalism ... e mafai ona e vave taunuu i se nofoaga, afai e lava lou malosi ma tupe, e te vaʻavaʻai ia te oe o se tasi o le au filifilia filifilia e faia se " sili ona lelei” mo tagata.

… auā e ui ina latou iloa le Atua, ae latou te leʻi faamamaluina o ia e pei o le Atua, pe faafetai atu foʻi iā te ia. Nai lo o lea, ua le aoga i latou i o latou manatu, ma ua faapouliuligia o latou mafaufau valea… ua faatumulia i latou i amioga leaga uma, ma le leaga, ma le matapeʻapeʻa, ma le loto leaga… (Roma 1:21, 29).

E ui e le mafai ona ou faamasinoina loto o aiga faletupe faava o malo ma tagata lautele e pei o George Soros, le Rockefellers, Bill Gates, le Rothschilds, Warren Buffet, Ted Turner, ma isi. e mafai ma e tatau ona tatou faamasinoina a latou galuega, amata ia latou upu.

Mo le sili atu ma le seneturi, o tagata faʻaupuga faʻaupuga i itu uma e lua o faiga faʻapolokiki ... talitonu o matou o se vaega o le galuega faalilolilo faasaga i le mea e sili ona fiafia i ai le Iunaite Setete, faʻaalia loʻu aiga ma aʻu o ni "tagata faʻava-o-malo" ma le taupulepule ma isi i le salafa o le lalolagi e fausia se faʻalapotopotoga faʻapolokiki ma le tamaoaiga e sili atu ona tuʻufaʻatasia-tasi le lalolagi, pe a e manaʻo ai. Afai o le moliaga lena, ou te nofosala, ma ou te mitamita ai. —David Rockefeller, Faamanatuga, i. 405, Random House Publishing Group

Ina ua maeʻa le tele o itula o suʻesuʻega i nisi o nei tagata, ua aliaʻe mai se mamanu. O loʻo i ai se fiafiaga uiga ese ma faʻafaigaluegaina e le toʻatele oi latou i le matata o vailaʻau, faʻatoʻaga, ma le puleaina o tagata. Big Pharma o le mea moni lava na fatuina e le Rockefellers e ala i a latou fesoasoani alofa ma tupe teufaafaigaluega i le amataga o le 20th seneturi.

I le amataga o vaitausaga o le 1900, na uunaʻia ai e John D. Rockefeller ma ana paaga le tuuina atu o tulafono tau laisene mo fomaʻi e matuā faasolitulafono ai vailaau faalenatura. Na latou fa'atulafonoina vaila'au fa'alenatura ma tulafono laiseneina: o le Rockefeller play-book. -anonhq.com; ff. O le Lipoti a Corbett: “O le Faʻafomai Rockefeller” saunia e James Corbett, Me 17th, 2020

Sa i ai sa latou aafiaga tuusao i le faavaeina ma le faatupeina o le Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina a le Lalolagi (WHO). Ae o le mea na sili ona faʻalavelave ai o latou sootaga i le polokalame eugenics a Nazi Siamani. 

… talu mai le 1920 na fa'atupeina e le Rockefeller Foundation le su'esu'ega eugenics i Siamani e ala i le Kaiser-Wilhelm Institutes i Perelini ma Munich, e aofia ai ma le Third Reich. Sa latou viia le faamalosia o le faamamāina o tagata e le Siamani a Hitila, ma manatu faa-Nasi e uiga i tuuga “mama.” O John D. Rockefeller III, o se lagolago i le olaga atoa o le eugenics, o le na faʻaaogaina ana tupe faʻavae "leai se lafoga" e amata ai le faʻaitiitia o le faitau aofaʻi o neo-Malthusian e ala i lana Fono tumaoti a le Population Council i Niu Ioka e amata i le 1950's. O le manatu o le faʻaaogaina o tui e faʻaitiitia ai le fanau mai i le Lalolagi Lona Tolu e le fou foi. O le uo lelei a Bill Gates, o David Rockefeller ma lana Rockefeller Foundation na aafia i le amataga o le 1972 i se galuega tele faʻatasi ma WHO ma isi e faʻamaeʻaina se isi "tui puipui fou." —William Engdahl, o le tusitala o le “Seeds of Destruction”, engdahl.oilgeopolitics.net, "Bill Gates talanoa e uiga i 'tui e faʻaititia ai le faitau aofaʻi o tagata'", Mati 4, 2010

O le Suau'u Standard a le Rockefeller, lea na mulimuli ane avea ma Exxon. Na maua ai le suauu i va'a Siamani i le taimi o le Taua Lona Lua.[36]"Toe foi i Nuremberg: Big Pharma Tatau Tali Mo Solitulafono faasaga i Tagata", Gabriel Donohoe, opednews.com O le isi pito sili ona tele o ana oloa i le Standard Oil o le IG Farben, o se matua tele petrochemical trust i Siamani, lea na avea ma se vaega taua o le Siamani taua pisinisi.[37]Fatu o le Faʻafanoga, F. William Engdahl, i. 108 Faʻatasi, na latou fausia le kamupani "Standard IG Farben".[38]opednews.com

Na faʻaaogaina e IG Farben le au saienitisi o le pharma a Hitila na gaosia mea pāpā, auupega o vailaʻau, ma le kesi oona Zyklon B, na fasiotia ai le toʻatele i potu kesi o Auschwitz.[39]ff. Wikipedia.com; upu moni.org O nisi o faatonu o IG Farben na molia mo solitulafono tau, ae na tatalaina i ni nai tausaga mulimuli ane. Na vave fa'apipi'iina i polokalame a le malo o Amerika e ala i le "Operation Paperclip... lea e sili atu i le 1,600 Siamani saienitisi, inisinia, ma tekinisia na ave mai Siamani i le Iunaite Setete, mo galuega a le malo o Amerika, aemaise lava i le va o le 1945 ma le 1959."[40]Wikipedia.org

 

LE FA'ATA'ITA'IGA FOU

O mea na totoe o IG Farben na vaevaeina i ni kamupani se tolu: Bayer, BASF, ma Hoechst.

Bayer ua avea nei ma se tasi o kamupani tau vailaau aupito tele i le lalolagi o lo'o taula'i atu i tagata ma vailaau fa'ato'aga, oloa tau soifua maloloina fa'atau, vaila'au fa'ato'aga, fatu ma oloa biotechnology. Latou te umiaina le fai tui o Merck (o le sa na molia i le 2010 mo se tui e ono mafua moni ai le mumps ma le misela) ma fa'atau mai ai Monsanto, o le lalolagi aupito tele na gaosia le herbicide glyphosate (Roundup, ua fesootai nei i le kanesa).

BASF ose tasi o gaosi vailaau sili ona tele i le lalolagi. I le 1952, na toe faʻavaeina ai le BASF i lalo o lona lava igoa ina ua maeʻa taumafaiga a le sa avea muamua ma sui o le Nazi Party ma le taʻitaʻi tau tamaoaiga o le Third Reich, Carl Wurster.[41]wollheim-memorial.de O loʻo aʻafia le kamupani i le gaosiga o vailaʻau, vailaʻau ma amorphous nanoparticles, lea e "faʻaleleia atili ai le faʻaogaina lelei o vailaʻau, mo se faʻataʻitaʻiga, i le tino o le tagata."[42]foodingredientsfirst.com

Hoechst's na molia pule i le taimi o faamasinoga a Nuremberg mo le suesueina o fualaau faasaina i luga o falepuipui faasalaga.[43]Stephan H. Lindner. I totonu IG Farben: Hoechst I le taimi o le Tolu Reich. Niu ioka. Cambridge University Press, 2008 I le 2005, na avea ai le kamupani ma lala atoa a le Sanofi-Aventis (lea ua taʻua nei o Sanofi), o se kamupani faʻatau vailaʻau faʻasalalau Falani, e oʻo mai i le 2013, o loʻo i le lalolagi lona lima sili ona tele faʻatau atu talavai.[44]fiercephala.com

Pau lava le mea e fai mai ai o le Rockefellers ma a latou paaga pisinisi, ma aʻa faasaienisi i le faʻataʻitaʻiga leaga a Nazi i le olaga o le tagata, ua avea ma nisi o le lalolagi sili ona gaosi oloa fatu ma vailaau. E le gata i lea, "O le Rockefeller Foundation ... na faʻapipiʻi loloto le WHO ma faʻatumauina sootaga umi ma faigata ma ia."[45]Pepa, AE Birn, "I tua: le sootaga i le va o le Rockefeller Foundation ma le Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina a le Lalolagi, Vaega I: 1940s-1960s"; sciencingirect.com O loʻo faʻatasi ma le Bill ma Melinda Gates Foundation, lea o loʻo galulue faʻatasi ma Malo Aufaatasi e fausia se tui mo tagata uma i luga o le paneta.

O Gates ma Rockefellers e iai se isi mea e tutusa ai: la latou galuega tatala e faʻaitiitia ai le faitau aofaʻi o le lalolagi. O Bill Gates o le atalii o se faatonu o le Planned Parenthood. Sa ia toe manatua le auala i le laulau 'ai sa matua lelei lava o'u matua i le faasoaina atu o mea sa la faia. Ma toetoe lava a faia i matou e pei o tagata matutua, talanoa e uiga i lena mea.[46]pbs.org E manino mai, e tele mea na ia aʻoaʻoina. I se lauga TED finauga i le sefulu tausaga talu ai, na taʻua ai e Gates:

O le lalolagi i aso nei e 6.8 piliona tagata. O lona uiga e oʻo atu i le iva piliona. A faʻapea, afai tatou te faia se galuega lelei tele i tui fou, tausiga faʻalesoifua maloloina, auaunaga faʻafomaʻi soifua maloloina, e mafai ona tatou tuʻuina i lalo i le, pe tusa o le 10 poʻo le 15 pasene. -TED tautala, Fepuari 20, 2010; cf. le 4:30 maka

O le mea moni, ua faʻamautuina lelei o le "tausiga o le soifua maloloina" ma le "toe faʻaleleia o le soifua maloloina auaunaga" o euphemism i le Malo Aufaatasi mo le fananau mai ma le faʻapapāina o maʻitaga. E uiga i tui, e taumafai Gates e faamatala i seisi talanoaga o tui mo e sili ona matitiva o le a fesoasoani ia latou fanau ia ola umi. Pei o lea, matua e le lagona e pei e manaʻomia le toʻatele o tamaiti e tausi mo latou pe a matutua. O lona uiga, o le a taofia e matua le fanauina o ni fanau, talitonu Gates, aua o le a maua e le la tama tama poʻo le la tama tui. Ona ia faʻatusatusaina lea o le maualalo o le fanau mai o atunuʻu mauʻoloa e lagolagoina lona talitonuga o le "faʻamaoniga" e toʻatele a tatou fanau ona e maloloina.

Ae ui i lea, o lenei e faigofie i le sili ma lagolago i le mea sili. O aganuu i Sisifo e matua aafia lava i meafaitino, tagata taʻitoʻatasi, ma le "aganuʻu o le oti" lea e faʻamalosia le aveʻesea o tatou lava mai soʻo se faʻalavelave ma mafatiaga. O le tagata muamua na afaina i lenei mafaufauga o le agalelei o le tele o aiga. 

Ae ua leva ona tauivi le au faʻataʻitaʻi mo le saogalemu o tui ma le faʻamaumauga a le Bill ma Melinda Gates Foundation i tui. E pei o Robert F. Kennedy o le Puipuiga ole Soifua Maloloina a Tamaiti faʻasino ia Aperila o le 2020:

O le naunau tele o Gates i tui puipui na foliga mai na faamalosia e se talitonuga faalemesia ua faauuina o ia e laveaʻi le lalolagi i tekonolosi ma le naunau i le Atua e faataʻitaʻi i olaga o tagata faatauvaa.

Folafolaina e tineia le Polio i le $ 1.2 piliona, Gates pulea le National Advisory Board (NAB) a India ma faatonuina 50 tui pipili (mai le 5) i tamaiti uma ae lei oo i le 5. Ua tuuaia e fomai Initia le taumafaiga a le Gates mo se aafiaga leaga tui puipuia. faʻamaʻi pipili na pipili ai tamaiti e 496,000 i le va o le 2000 ma le 2017. I le 2017, na vili mai e le malo o Initia le tui puipui a Gates ma faʻateʻa ia Gates ma ana uo mai le NAB. Ua paʻu maualalo le tau o le polio. I le 2017, sa faʻatagaina lava e le faʻalapotopotoga o le soifua maloloina a le lalolagi, o le afaina o le polio i le lalolagi, o le tui lava, o lona uiga e sau mai le Gates 'Vaccine Program. O faʻamaʻi sili ona taufaafefe i Congo, Filipaina, ma Afghanistan e fesoʻotaʻi uma i tui puipui a Gates. Ile 2018, ¾ o polio i le lalolagi atoa na maua mai tui puipui a Gates.

I le 2014, o le #GatesFoundation Na faʻatupeina suʻesuʻega o tui puipuia o le HPV, na atiaʻe e GSK ma Merck, i teine ​​talavou 23,000 i itumalo tu mamao ese o Initia. E tusa ma le 1,200 le afaina o aʻafiaga ogaoga, e aofia ai ma le faaletonu ole autoimmune ma le fanautama. Fitu na maliliu. O suʻesuʻega a le malo o Initia na molia ai e faapea, o Gates na faatupeina e le au suesue, na latou solia tulafono mataga: o le faamalosia o teineiti o le nuu vaivai i le faamasinoga, sauaina o matua, o le faia o pepa faataga, ma le teenaina o togafitiga faafomai i teineiti manuʻa. O lea ua i luma o le faamasinoga maualuga le mataupu a le faamasinoga.

I le 2010, na faʻatupeina e le Gates Foundation le faʻataʻitaʻiga o le tui puipuia o le malaria a le GSK, ma fasiotia ai tamaiti pepe e 151 i Aferika ma mafua ai ni aafiaga ogaoga e aofia ai le papala, faoa faamalosi, ma le vevesi o le febrile i le 1,048 o le 5,049 tamaiti.

I le taimi o le Gates '2002 MenAfriVac Campaign i Sub-Saharan Aferika, na faʻamalosia e tui puipuia a le aufaigaluega a le Gates le faitau afe o tamaiti Aferika mai le fiva faiʻai. I le va o le 50-500 tamaiti na maua ile supa. O faitioga a nusipepa a Aferika i Saute, "O matou o guinea pig mo le au fai vailaau."

Nelson Mandela's muamua Senior Economist, polofesa Patrick Bond, faamatalaina Gates 'agaalofa agaalofa o le "le alofa" ma "le mama".

… I le 2014, na tuuaia ai e le Sosaiete a Fomai Katoliko a Kenya le WHO o le faamamāina o le faitau miliona o fafine Keniana i le faia o tui puipui o le “tetanus”. Tutoʻatasi labs maua le sterility fua faatatau i tui uma tofotofoina. -Instagram Post, Aperila 9th; 2020; tagai foi i le pou iinei

Ae afai o le “tausiga soifua maloloina” o lona uiga o fualaau a le Big Pharma, o lona uiga o loʻo aoga - tusa lava pe leʻi fuafuaina. O fualaau o talavai o le lona fa lea o mafua'aga autu o le oti.[47]soifua maloloina.usnews.com I le 2015, o le aofaʻiga o fualaʻau faʻatonuina na faʻatumuina i fale talavai e ova ma le 4 piliona. E latalata ile 13 talavai mo tamaloloa, fafine ma tamaiti uma ile Iunaite Setete.[48]uniterehab.com E tusa ai ma le suʻesuʻega a Harvard:

E toʻaitiiti tagata e iloa o fualaʻau fou faʻatonutonu e maua le 1 i le 5 avanoa e ono aliaʻe ai ni tali ogaoga pe a maeʻa ona faʻamaonia. tusa o le 1.9 miliona falemaʻi ile tausaga. O le isi 840,000 tagata gasegase i le falemaʻi o loʻo tuʻuina atu i ai fualaʻau e mafua ai le matuia o le tali atu mo le aofaʻi o le 2.74 miliona ogaoga le tali atu o vailaʻau leaga. E tusa ma le 128,000 tagata ua feoti i vailaʻau ua faatonuina atu ia latou. O le mea lea ua avea ai vailaʻau faʻasaina ma faʻafitauli tele i le soifua maloloina, tulaga lona 4 ma le faʻamaʻi o le mafuaʻaga o le maliu. Ua fuafuaina e le Komisi o Europa e faapea, o le le lelei o tali mai i vailaʻau faʻasaina, e mafua ai ona maliliu le 200,000; ma faʻatasi, tusa ma le 328,000 tagata mamaʻi i le US ma Europa e feoti mai vailaʻau faʻatonuina i tausaga uma. - "Vailaʻau Fou Faʻatonuina: O Se Tele Aafiaga Faʻafitauli o le Soifua Maloloina I Nisi Tulaga Lelei Faʻaleaogaina", Donald W. Light, Iuni 27th, 2014; amio lelei.harvard.edu

O le Rockefeller's Population Council, lea na foaʻi atu i le Planned Parenthood, o loʻo faʻatautaia suʻesuʻega i biomedicine, sosaiete faʻaagafesootai, ma le soifua maloloina lautele, o loʻo i ai foi se sao malosi i le puleaina o le faitau aofaʻi e ala i a latou suʻesuʻega ma laiseneina o oloa faʻamaʻi ma metotia ma e ala i le faʻalauiloaina o le "faʻatulagaina o le aiga ma le fanau mai. tausiga o le soifua maloloina” (ie. faapau pepe).[49]ff. web.archive.org Aua i se lipoti faaletausaga a le 1968 a The Rockefeller Foundation, na faanoanoa ai e faapea...

Laititi lava galuega o loʻo faʻagasolo i auala puipuia auala, metotia pei o le tui, ia faʻaitiitia le fausiaina, ma sili atu isi suʻesuʻega e manaʻomia pe a fai o se tali e maua iinei. - "O Peresetene Lima Tausaga Iloiloga, Lipoti Faʻaletausaga 1968, i. 52; matamata i le pdf iinei

E le gata ai iina. O le Gates na fa'aputu ma le fia miliona i Monsanto. Faapena foi, fatu ma vaila'au-le pulea ma le faʻaogaina o meaʻai ma mea tau soifua maloloina-o se faʻamoemoe masani i le va o tagata faʻapitoa i le lalolagi.[50]seattletimes.com Ua naʻo se mea e tupu fua, o le Monsanto's Roundup, lea ua faʻaalia nei i mea uma ma mea uma mai suavai i tele meaʻai i meaai fagafao i luga 70% o tino Amerika—E fesoʻotaʻi saʻo foʻi i tui puipui?

O le glyphosate o se tagata moe ona o lona oona e faʻaleagaina ma faʻaputuputuina ma o lea e lemu faʻatamaia ai lou soifua maloloina i le taimi, ae e galulue faʻatasi ma tui ... Aemaise lava ona o le glyphosate tatalaina papupuni. E tatalaina le pa pupuni ma e tatalaina le pa pupuni ... o se faʻaiuga, na mea o loʻo i tui ulufale i totonu o le faiʻai ae latou te le mafaia pe a fai e te leʻi mauaina uma le glyphosate faʻaalia mai meaʻai. —Dr. Stephanie Seneff, Sinia Saienitisi Suesuega i le MIT Computer Science ma Artific Intelligence Laboratory; Le Mea Moni e Uiga i Tuis, pepa faʻasalalau; tusitusiga, i. 45, Vaega 2

O le Cholesterol sulfate e taua tele i le faʻateleina o le tino ma le metala e taua i le tama tane, ma le maualuga o loʻo maua i le suavai. O le mea lea, o le ono faʻaititia o le bioavailability o nei lua mea aoga ona o aafiaga o glyphosate mafai ona fesoasoani i mauaina o fanau faafitauli. - "Glyphosate's Suppression of Cytochrome P450 Enzymes ma Amino Acid Biosyntesis e le Gut Microbiome: Auala i Faʻamaʻi Nei", saunia e Dr. Anthony Samsel ma Dr. Stephanie Seneff; tagata.csail.mit.edu

"Saienitisi Lapataʻi i le Sperm Faitau Faʻalavelave" - ulutala fou, O le Tutoatasi, Tesema 12th, 2012

O le faʻafitauli o fanau e sili atu ma le masalosalo. Lenei ua tatau ona saili saienitisi le mafuaʻaga… sperm count i sisifo tamaloloa ua afa. —Iulai 30th, 2017, O Loo Vaaia

O le mea moni, o kamupani pito i luga o loʻo faʻaaogaina faʻainisinia faʻainisinia e gaosia ai tui, o loʻo nafa muamua foi ma le faʻaofiina o inisinia faʻainisinia i totonu o meaʻai: Sanofi, GlaxoSmithKline, Merck & Co., Pfizer, ma Novartis. Ma o Gates e saofagā ia i latou uma.[51]nvic.org

E ui ina to'atele tagata lelei ma fa'amaoni i totonu ole tui ma falema'i, e tele fo'i le fa'avalevalea ma le fa'afitia o le a'afiaga atoa o le fa'ainisinia fa'a'inisinia o lo'o faia ma fa'ato'a ufiufi. E manino lava, o loʻo faʻavaivaia le puipuiga o le tagata, ma o tui, o se mea e ofo ai, ua tulaʻi mai o se mea taua. O le faʻaaogaina o tui DNA "e matua faʻatupuina ai se tagata ua suia faʻasolosolo, ma e le iloa ni aʻafiaga umi"[52]childrenshealthdefense.org a'o faia le tui mRNA (ma faanatinati) mo le COVID-19 o le a “liliu sela o le tino i faʻapitoa falegaosimea.”[53]statenews.com Mai le faʻalavelaveina o faʻamaʻi auto-immune i le faʻateleina o le faʻamaʻi i faʻamaʻi ia i latou o loʻo tuiina,[54]lelancet.com, Mercola.com, newsmax.com, collective-evolution.com, science-direct.com, apa.org, childrenshealthdefense.org e i ai se mea e matua sese lava i lenei suesuega faaletagata.[55]faitau O le Caduceus Key e faʻalogo i lapataiga mai saienitisi taʻutaʻua i tui faʻataʻitaʻiga mRNA o loʻo taʻavale mo le coronavirus.

 

LE FA'ATA'IGA ATOATOA

Ioe, o le a ou faʻanoanoa pe a ou le taʻua le isi aʻoaʻoga e faʻapipiʻi faʻatasi uma nei tagata lautele: fesuiaiga o le tau. O le mea moni, o lena tautalaga TED mai Gates e uiga i le faʻaitiitia o le carbon emissions i le zero, i se vaega, e ala i le faʻaitiitia o le faitau aofaʻi o tagata. Ae aisea e suia ai le tau? Aua o le auala lea e toe faʻaleleia ai le tamaoaiga atoa o le lalolagi i se faiga faʻa-sosialist/komunisi. I le avea ai o se ofisa i luga o le UN's Intergovernmental Panel on Climate Change (IPCC) na ioeina ma le faamaoni:

… E tatau i le tagata ona faʻasaʻolotoina o ia lava mai le manatu sese e faʻapea o faiga faʻavae faavaomalo o le tau o le siosiomaga faiga faʻavae. Nai lo lea, o le suiga o le tau e faʻatatau i le auala tatou te toe tufatufaina atu ai faapouliuli tamaoaiga o le lalolagi… —Ottmar Edenhofer, fafafafa.com, Novema 19, 2011

O le mea lea, o le Pandemic of Control e oʻo mai i se vaaiga manino: faʻatasi ai ma le mana i luga o meaʻai, soifua maloloina, ma le siosiomaga i lima o nei tagata lautele, latou te pulea e le gata o fa'alavelave ae o le auala e foia ai. Pau lava le mea o totoe mo se tagata fefefe ma lafumanu e auai i le fouvalega.

Ua tatou latalata i le suiga o le lalolagi. Pau a le mea tatou te manaʻomia o le saʻo tele faʻalavelave faʻafuaseʻi ma o le a taliaina e malo le Poloaiga a le Lalolagi Fou. —David Rockefeller, lauga i le UN, Setema 14, 1994

O se upusii tele lena i luga o le Initaneti, ae o se tasi e faigata ona maua le uluai puna, pe afai e iai. Ae ui i lea, o lenei tautalaga ua maua:

O lenei avanoa o lo'o iai nei e mafai ona fausia ai se fa'atonuga moni o le lalolagi i le filemu ma le felagolagoma'i o le a le tatalaina mo se taimi umi. O lea ua i ai ni malosiaga malolosi o loo galulue e faamata'u ai e faaumatia uma o tatou faamoemoega ma taumafaiga. — Talisuaga a le Amapasa o Malo Aufaatasi, Setema 14, 1994; YouTube, i le faailoga 4:30; foi, mo le tautalaga atoa, vaai C-SPAN

Ona ia taʻua lea o le avanoa mo "faʻamalamalamaina" taʻitaʻi Amerika e leʻi sili atu lava ("faʻamalamalamaina" e faasino ia i latou o loʻo i ai le malamalama faʻapitoa o sosaiete faalilolilo). O le taufaamataʻu i le faatulagaga fou na ia mafaufauina e sau mai, faatasi ai ma isi mea, "o tagata faʻatauvaʻa faʻavae o loʻo mananaʻo e faʻalaloina pe faʻaumatia soʻo se tasi e le tausisia o latou lava talitonuga maumaututu" (le Ekalesia Katoliko?). Ona ia maitauina lea o le faʻaleleia atili o le soifua maloloina lautele ua faʻaititia ai le numera o pepe pepe i le 60% ma faʻateleina le ola. E lelei, a ea? Ae faafuaseʻi lava ona suia le tautalaga: o lenei foliga alualu i luma o le a na o le faateleina o le faitau aofaʻi o le lalolagi, o lana tala lea, i tulaga "mala" i le "2020":

O le a'afiaga leaga o le fa'atupulaia o le faitau aofa'i i luga o la tatou fa'alapotopotoga fa'anatura o le paneta ua amata ona matua'i mata'utia. —Ibid.

Ou te tautino atu e le o le tuputupu ae o le faitau aofaʻi, o le finagalo lea o le Atua mo le fanau a tagata (Kenese 1:28), ae o le matapeʻapeʻa, pulea ma le faʻaogaina o meaola faanatura ma tagata o loʻo nonofo i totonu, o le "mataʻutia manino" o le faʻamataʻu i totonu. 2020.

… O i latou e iai le malamalama, aemaise ai o le tamaoaiga e faʻaoga ia mea, [e i ai] se puleʻaga faʻamalosia le tagata atoa ma le lalolagi atoa. E le'i i ai lava i le tagata se mana faapena ia te ia lava, ae leai se mea e mautinoa o le a faaaogaina ma le poto, aemaise lava pe a tatou mafaufau i le auala o loo faaaogaina ai i le taimi nei. Matou te manaʻomia ae mafaufau i pomu faaniukilia na pa'ū i le ogatotonu o le seneturi lona luasefulu, poʻo le tele o tekinolosi na faʻaaogaina e Nazism, Communism ma isi pulega faʻamalo e fasiotia le faitau miliona o tagata, e leai se tala e uiga i le fa'atupula'ia fa'atama'ia fa'aauupega o lo'o avanoa mo taua fa'aonaponei. O ai lima o loo i ai lenei mana uma, pe o le a iu lava ina iu? E matua lamatia lava mo se vaega toalaiti o tagata soifua e maua. —POPE Farani, Laudato i ', n. 104; www.vatican.va

… A aunoa ma le taʻitaʻiga o le alofa mama i le mea moni, o lenei lalolagi malosiʻaga ono mafua ai le sili atu ona muamua faʻaleagaina ma fausia ai fouvalega i totonu o le aiga tagata… tagata soifua maua fou lamatiaga o le faʻapologaina ma faʻasese. —POPE FAAMATALAGA XVI, Caritas i Faʻamaoni, n33, 26

O le mea lea, o le COVID-19, faʻatasi ai ma faʻamatalaga e le gata (ma le toilalo) apocalyptic suiga o le tau, e foliga mai o le faʻalavelave saʻo lea e aumai ai le suiga talafeagai e faʻamaeʻa ai le suiga i se Poloaiga Fou a le Lalolagi. Toe foʻi, naʻo le fesili i le lalolagi:

O le fa'alavelave lea o lo'u olaga atoa. E oʻo lava aʻo leʻi oʻo mai le faʻamaʻi, na ou iloa ai ua tatou i ai i se taimi fou lea e le mafai pe le mafai ona mafaufauina i taimi masani ua le gata ina mafai, ae masalo e matua tatau lava. Ona oʻo mai ai lea o le Covid-19, lea na matua faʻalavelaveina ai olaga o tagata ma manaʻomia ai ni uiga eseʻese. O se mea e le'i tupu muamua ma masalo e le'i tupu lava i lenei tuufaatasiga. Ma e matua lamatia ai le ola o lo tatou malo ... e tatau ona tatou sailia se auala e galulue faʻatasi ai i le tauina o suiga o le tau ma le novel coronavirus. —George Soros, Me 13th, 2020; tutoʻatasi

Faʻaopoopo Gates, o le na foaʻi le $10 piliona i le WHO i le 2010 aʻo taʻutino mai ua matou ulufale i le "Decade of Vaccines Collaboration":[56]gatesfoundation.org

E fetaui lelei le fai atu o mea e le toe foi i le tulaga masani seʻi vagana ua i ai se tui ua tatou oʻo atu i le lalolagi atoa. —April 5, 2020; Moni faaupufai Manino

O le mea moni, e leai se mea o nei mea e mafai e aunoa ma le fesoasoani a le aufaasālalau e faʻafefe ai tagata i aso taʻitasi.[57]O le mea moni, e toʻatele fomaʻi faʻapitoa na latou faʻaalia lena mea meafaigatā o se tasi o le ogaoga mafuaaga o le fa'avaivaia o le tino puipuia. I se isi faaupuga, o le taofiofia o le soifua maloloina, faasaina i latou e fegalegaleai ma asiasi i o latou aiga, ma vaavaai atu ma le le mafaia a latou tupe ua faaitiitia ma mou atu a latou galuega, faatasi ai ma le matele o tagata e ulaula, inu, ma 'ai atili i lalo o le mamafa, ae itiiti le nofonofo ma fai. leai… o lo'o faia ai se afa lelei mo le soifua maloloina i maʻi.

Matou te faafetai i le Washington Post, o le Times Niu Ioka, taimi mekasini ma isi lolomiga sili o latou faatonu na auai ia matou fonotaga ma faʻaaloalo i folafolaga o le faitalia mo le toeititi atoa le fasefulu tausaga. Semanu e le mafai e matou ona atiaʻe a matou fuafuaga mo le lalolagi pe ana fai matou te feagai ma moli susulu o faʻasalalauga i na tausaga. Ae, o le lalolagi ua sili atu ona faigata ma sauniuni e savali agaʻi i le lalolagi-malo. O le pule silisili ese a se atamai atamamai ma lalolagi teutupe e mautinoa sili sili atu nai lo le atunuʻu taʻutaʻua-faʻataʻitaʻia faia i le tuanaʻi seneturi. —David Rockefeller, Tautala i le Iuni, 1991 Bilderberger fonotaga i Baden, Siamani (o se fonotaga sa auai foi i ai le kovana Bill Clinton ma Dan Quayle)

 

O LE TOgalaau Pese

I le faʻaiʻuga, e tatau ona tatou iloa o lenei Pandemic of Control e iʻu lava faaleagaga i le natura. E moni lava e tasi le taupulepulega leaga, o Satani lea. O Lana fuafuaga, mai lava i le amataga o augatupulaga, o le toe faia lea o Etena—e aunoa ma le Atua. Ma o lenei ua tatou taunuu i lona itula pogisa ma foliga mai o le manumalo aʻo le suiga faʻaagafesootai-tekinolosi lea ua faʻaputuina i le faitau piliona ua amata ona ausia lona tumutumu.

O ai e mafai ona faʻatusatusa i le manufeʻai poʻo ai e mafai ona faʻasaga i ai? (Faaa 13: 4)

I Etena, sa lelei atoatoa le soifua maloloina o Atamu ma Eva… ma ua folafola mai nei i tui;[58]Polofesa Pedro Alonso, Faatonu mo le Inisetiute mo le Soifua Maloloina i le Lalolagi o Barcelona, ​​​​na tofia e avea ma taitaifono o le Komiti Faafoe mo Bill Gate's "Decade of Vaccinations." Na taʻua e Alonso: “O tui o ni vavega. Mo na'o ni nai tala mo le tamaititi, o tui puipui e puipuia ai fa'ama'i ma le le atoatoa i le olaga atoa. E tatau ona tatou mautinoa o loʻo malamalama tagata o tui o se tasi o tupe sili ona lelei i le soifua maloloina. ” —gatesfoundation.org sa leai se tiga ma mafatiaga… folafola mai nei e talavai; sa leai se fia'ai… folafola mai o le a puipuia nei e falesuesue mea'ai tuputupu ae; e leai se oti… na folafola mai e muta nei e ala i le tuufaatasia o mafaufau ma le mafaufau o tagata ma le atamai faafoliga. E le'i tau fefinaua'i Atamu ma vao... ma ua folafola mai nei e fatu GMO; E leʻi manaʻomia e Eva ona onosaia le tigā o le fanautama… ma ua folafola mai nei e ala i le maitaga ma le faapaʻū tama. Ma le mea mulimuli, o le parataiso o Atamu ma Eva o se parataiso o le lotogatasi ma le filemu ma le natura ma le fefaasoaaʻi atoatoa o punaoa a le foafoaga i le tasi ma le isi ... ma ua folafola mai nei i le "Green" fuafuaga ma le "toe tufatufaina atu o le tamaoaiga."[59]ff. Le New Paganism faasologa

Ma o le a tasi le Kosmos.

le Tau Fou lea o le tafa o ata o le a nofoia e tagata atoatoa, androgynous tagata o lo o pulea atoatoa tulafono o le natura o le natura. I lenei tulaga, ua tatau ona aveʻesea le faʻaKerisiano ma tuʻuina atu i se lalolagi lotu ma se lalolagi fou.  -Iesu Keriso, O Le e Ona Le Vai o le Ola, l. 4, Aufono Faʻalelotu mo Aganuu ma Talanoaga Faʻalelotu

Ae pei ona taʻua e lo tatou Tamaitai i se faaaliga talu ai nei ia Gisella Cardia i Italia:

E le o toe umi ae afio mai lo’u atalii o Iesu e faaumatia le faatoaga na faia e Satani mo ia lava: aua e te talitonu i ana pepelo ma ana pepelo. - Me 12th, 2020; countdowntothekingdom.com

O le mea moni, o lenei miti leaga o loʻo faʻaalia i o tatou luma, o loʻo taʻitaʻia e tagata faʻaʻoleʻole, o le a puupuu. Ae o le a tofotofoina i tatou. O le Lalolagi Fou o sosaiete faalilolilo ua leva ona sailia e taula'i muamua lava i le Ekalesia lea ua latalata mai nei le Passion. Ua na'o le leai o se mea e maua ai pule ia.

To le pepa papae a le Rockefeller Foundation, “Fuafuaga Fa'atino mo Su'ega COVID-19 a le Atunu'u” o lo'o tu'uina atu ai se ta'iala ta'iala e manino le fa'amoemoe e avea ma vaega o le mata'ituina tumau ma le fa'atonuga fa'aagafesootai e matua fa'atapula'aina ai le sa'olotoga o le tagata ma le sa'olotoga e filifili ai. — “Fa'afeso'ota'i Su'ega Talosaga Fa'asalaina Fa'alilolilo”, Dr. Joseph Mercola, Me 15th, 2020; Mercola.com

Na taʻua manino e Bill Gates i se Reddit Q & A:

Mulimuli ane o le a maua ni a matou tusipasi numera e faʻaalia ai poʻo ai ua toe malosi pe na faʻataʻitaʻi talu ai nei, poʻo pe a iai sa matou tui, o ai na mauaina. — Mati 2020, reddit.com

E silia ma le 60 kamupani tekonolosi ua amata ona galulue ile The COVID-19 Credentials Initiative (CCI) e fatu ai se “tusi fa’akomepiuta” po’o le “tusifolau fa’apuipui”. [60]covidcreds.com "O le tusi faamaonia e mafai ai e tagata taʻitoʻatasi ona faʻamaonia (ma talosagaina se faʻamaoniga mai isi) ua latou toe maua mai le novel coronavirus, ua faʻamaonia lelei mo antibodies pe maua se tui, pe a maua se tasi."[61]coindesk.com E ta'ua lea mea o le “feso'ota'i su'esu'e.” O isi o loʻo atiaʻe ma faʻamalosia mo le "faʻamalosia" COVID-19 apps mo lenei faʻamoemoe.[62]quillette.com A'o fa'alagolago le CCI i ni taumafaiga ofo fua, o le sa avea muamua ma Peresitene Bill Clinton o lo'o agai i luma, ma fa'aosofia ai manatuaga o le "Afu Brown" o le pulega a Hitila:

O le mea matou te manaʻomia o le atunuʻu autu o tagata soifua maloloina o loʻo aʻoaʻoina lelei e alu i fafo ma faia lenei suʻega konekarate. -banned.com, vitiō, 1:24 maka

Kovana Cuomo o Niu Ioka na valaau moni lava mo se "'autau a tagata suʻesuʻe" o le a "galue o se" leoleo, tagata sailiili, i nofoaga o le soifua maloloina lautele" ma na o le 'tipiloma ile aoga maualuga' talafeagai e agavaa ai.[63]nbcnews.comAperila 17th, 2020

Gavi, le galulue faatasi o Bill Gates ma WHO ua taʻua o le Vaccine Alliance, o loʻo galue e faʻapipiʻi tui ma ID numera ina ia mafai ai ona siaki ma suʻe tagata uma i luga o le paneta o se vaega o le UN's UN. Polokalame ID2020.[64]biometricupdate.com, O tusitusiga a Gavi o loo folafola mai ai o le tui puipui ki i le fa'ataunu'uina o le 14 o le 17 o sini tau atina'e gafataulimaina a Malo Aufaatasi.[65]gavi.org O nei sini, e pei ona ou faamatalaina i laʻu faasologa Le New Paganism, e fa'atatau i se faiga fou o lalolagi Communism. O le tui, ose mea taua manaoga o atunuu uma ua tuuto atu i atinae gafataulimaina.

Afai e mafai e le Setete ona faʻailoga, siaki i lalo ma faʻamalosia tagatanuu e tetee i lo latou manaʻo e tui i meaola o loʻo iloa ma le iloa oona i aso nei, o le a leai se tapulaʻa o saolotoga taʻitasi e mafai e le Setete ona aveesea i le igoa o le manuia sili atu a taeao. - Barbara Loe Fisher, Fa'avae Fa'atasi NVIDIA

I le 2018, na faatuina ai e le Failautusi Aoao a Malo Aufaatasi se Vaega o Galuega i luga o le "Digital Financing of the Sustainable Development Goals (SDGs)", i se isi faaupuga, e aumaia ai le suiga mulimuli o le tamaoaiga o le lalolagi i se sosaiete e leai ni tupe.[66]digitalfinancingtaskforce.org

O le Pandemic of Control o se virus lea ua lata ona fa'ato'ilaloina vaega uma o le tino o le lalolagi.

 

O LE FAʻAFETAI TUPE

Ia Fepuari o le 2019, ma le le masalomia o se loka lalolagi o le a oʻo mai i le tausaga mulimuli ane, na ou tusia Le Fasiotiga Tele e fai ma lapata'iga pe fa'afefea ona fa'amalosia tagata soifua i se faiga e mana'omia ai ona tatou "fa'atau ma fa'atau atu" i luga o tu'utu'uga ua le toe mafai ona tatou pulea. Ona, ia Mati 2020, sa ma talanoaina ai ma loʻu atalii le tulaga moni lava e mafai ona fai O le “faailoga o le manu feʻai” atonu o se mea e foliga mai e aogā ma talafeagai i tagata lautele. Na faafuasei lava ona ou "vaai" i loʻu mafaufau se tui o le a tuʻufaʻatasia i se "peʻa" faaeletonika o ituaiga e ono lē vaaia. O se manatu e le'i mamao lava na oo mai i lo'u mafaufau. O le aso na sosoo ai, na toe lomia ai lenei tala fou:

Mo tagata vaʻaia le tuiina o tui a le atunuʻu i atunuʻu atiaʻe, o le siakiina poʻo ai na faia tui ma o afea e ono avea ma se galuega faigata. Ae o tagata suʻesuʻe mai le MIT e ono i ai se vaifofo: na latou fausia se vaitusi e mafai ona sao ona teu i totonu o le paʻu i autafa o le vailaʻau lava ia, ma e naʻo le vaʻaia e faʻaaogaina ai se poto faapitoa mea puʻeata meapueata faʻamamaina ma le faamama. -Futurism, Tesema 19th, 2019

Ma, pe a ma le vaiaso mulimuli ane, o tala fou e uiga ia Bill Gates ma le fuafuaga e tui ma siaki le paneta na amata ona agi i le lalolagi atoa. Ma ua mafua ai le tele o le fefe. Lea ua fai ai upu a Emeritus Pope Penitito i a talaʻaga fou e sau i fafo e le o toe mamao (i le Igilisi) sili atu ona mamana ma taua:

O aso nei o le sosaiete o loo i le ogatotonu o le faia o se talitonuga faaKerisiano, ma afai e tetee iai se tasi, o le tasi ua faasalaina e le sosaiete ma le tape ... O le fefe i lenei mana faaleagaga o le Aneti-Keriso ua na o se mea e sili atu nai lo le natura, ma e moni lava. manaʻomia le fesoasoani o tatalo i le itu a le atoa diocese ma le Ekalesia Aoao ina ia mafai ona teena. -Benedict XVI Le tala o le tusi: Volume One, saunia e Peter Seewald

Ma o lea, o le a tatou faia.

 

FAITAU FUAFUAGA

Mai le 2007: Pulea! Pulea!

Faʻamaoni Faʻapolokiki ma le Liliuese Tele

Le Oona Tele

Le Fasiotiga Tele

Suiga o le Tau ma le Faʻaletonu Sili

Tala pepelo, Fouvalega Fou

Fouvalega Nei!

Pe a Faʻafuaseʻi le Komisi

 

 

E malaga ma Mareko i le Lenei le Upu,
kiliki i luga le fuʻa i lalo e lesitala.
O lau imeli o le a le faʻasoaina i se tasi.

 
O aʻu tusitusiga o loʻo faʻaliliuina i totonu Farani! (Merci Philippe B.!)
Liligi lire mes écrits en français, cliquez sur le drapeau:

 
 

 

Print Friendly, PDF & Email

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga
1 cdc.gov ; E tusa ai ma le Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina a le Lalolagi (WHO), e tasi i le 25 tagata i le lalolagi ua maua i le STD i le 2016. —medpagetoday.com
2 Ua lima nei ina ua mae'a le tu'ufa'atasiga a le CBS/Viacom; pisinisiinsider.com
3 abcnews.go.com
4 cf. "Ua unaʻia e leoleo tagata Peretania e lipoti atu tuaoi pe a latou solia tulafono loka coronavirus"; yahoonews.com
5 Mercola.com
6 Aperila 28th, 2020; rcinet.ca
7 lefafa.it
8 ff. Le Oona Tele
9 nvic.org
10 cdc.gov
11 prnewswire.com
12 NaturalNews.comNovema 11th, 2018
13 hrsa.gov
14 hrsa.gov
15 hrsa.gov
16 Mercola.com
17 vasine, Fepuari 26th, 2016; 195,270 tamaitai na maua le 528,913 tui ole HPV ma le fua faatatau e 9.9 na taofia ile falemai.
18 abcnews.go.com
19 rand.org
20 sciencedaily.com
21 foodallergy.org
22 Tui ma le le tumau, i. 50
23 vaʻai i suʻesuʻega iinei, iinei, ma iinei
24 childrenshealthdefense.org
25 Le Mea Moni e Uiga i tui, fa'amaumauga; tusitusiga, i. 176, Vaega 6
26 lelancet.com
27 "Faʻamaopoopoga i le va o le Non-Polio Acute Flacid Paralysis Totogi ma Pulse Polio Frequency i Initia", Aukuso, 2018, researchgate.net; PubMed; Mercola.com
28 Iuni 28th, 2017; npr.com
29 nvic.org
30 le NPR faaiuina la latou mea fai mai: “…mo le taimi nei, o le tui ola o loʻo faʻaauau pea ona avea ma faʻamalosiga o le faʻamaʻi pipisi o le polio mo ni mafuaaga se lua. Muamua e taugofie, e na'o le 10 sene le tau ile tui fa'atusatusa i le $3 ile tui mo le tui tui, mamate."
31 Ty Bolinger, Le Mea Moni e Uiga i tui, fa'amaumauga; tusitusiga, i. 171, Vaega 6
32 https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/22375842/
33 nvic.org
34 Globe ma Mail, Me 12th, 2020
35 twitter.com/Bishopoftyler
36 "Toe foi i Nuremberg: Big Pharma Tatau Tali Mo Solitulafono faasaga i Tagata", Gabriel Donohoe, opednews.com
37 Fatu o le Faʻafanoga, F. William Engdahl, i. 108
38 opednews.com
39 ff. Wikipedia.com; upu moni.org
40 Wikipedia.org
41 wollheim-memorial.de
42 foodingredientsfirst.com
43 Stephan H. Lindner. I totonu IG Farben: Hoechst I le taimi o le Tolu Reich. Niu ioka. Cambridge University Press, 2008
44 fiercephala.com
45 Pepa, AE Birn, "I tua: le sootaga i le va o le Rockefeller Foundation ma le Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina a le Lalolagi, Vaega I: 1940s-1960s"; sciencingirect.com
46 pbs.org
47 soifua maloloina.usnews.com
48 uniterehab.com
49 ff. web.archive.org
50 seattletimes.com
51 nvic.org
52 childrenshealthdefense.org
53 statenews.com
54 lelancet.com, Mercola.com, newsmax.com, collective-evolution.com, science-direct.com, apa.org, childrenshealthdefense.org
55 faitau O le Caduceus Key e faʻalogo i lapataiga mai saienitisi taʻutaʻua i tui faʻataʻitaʻiga mRNA o loʻo taʻavale mo le coronavirus.
56 gatesfoundation.org
57 O le mea moni, e toʻatele fomaʻi faʻapitoa na latou faʻaalia lena mea meafaigatā o se tasi o le ogaoga mafuaaga o le fa'avaivaia o le tino puipuia. I se isi faaupuga, o le taofiofia o le soifua maloloina, faasaina i latou e fegalegaleai ma asiasi i o latou aiga, ma vaavaai atu ma le le mafaia a latou tupe ua faaitiitia ma mou atu a latou galuega, faatasi ai ma le matele o tagata e ulaula, inu, ma 'ai atili i lalo o le mamafa, ae itiiti le nofonofo ma fai. leai… o lo'o faia ai se afa lelei mo le soifua maloloina i maʻi.
58 Polofesa Pedro Alonso, Faatonu mo le Inisetiute mo le Soifua Maloloina i le Lalolagi o Barcelona, ​​​​na tofia e avea ma taitaifono o le Komiti Faafoe mo Bill Gate's "Decade of Vaccinations." Na taʻua e Alonso: “O tui o ni vavega. Mo na'o ni nai tala mo le tamaititi, o tui puipui e puipuia ai fa'ama'i ma le le atoatoa i le olaga atoa. E tatau ona tatou mautinoa o loʻo malamalama tagata o tui o se tasi o tupe sili ona lelei i le soifua maloloina. ” —gatesfoundation.org
59 ff. Le New Paganism faasologa
60 covidcreds.com
61 coindesk.com
62 quillette.com
63 nbcnews.comAperila 17th, 2020
64 biometricupdate.com,
65 gavi.org
66 digitalfinancingtaskforce.org
lafoina i AIGA, O TAFAI SILI.