O le pule faapope e le tasi le Pope

Le Nofoa o Peter, St. Peter's, Roma; Gian Lorenzo Bernini (1598-1680)

 

NOFOAGA le faaiuga o le vaiaso, Pope Francis faaopoopo i le Acta Apostolicae Sedis (faamaumauga o gaioiga aloaia a le pule faapope) o se tusi na ia lafo atu i Epikopo o Buenos Aires i le tausaga ua teʻa, e faamaonia ai le latou taiala mo le iloatino Faʻamanatuina mo le teteʻa ma toe faaipoipo faʻavae i luga o la latou faʻamatalaina o le post-synodal pepa, Amoris Laetitia. Ae o lenei mea na faʻaosofia atili ai le sousou o vai palapala i luga o le fesili pe o tatala e Francis Francis le faitotoʻa mo Faʻafeiloaʻiga i Katoliko o loʻo i ai i se gaioiga mulilua.

O le mafuaaga o le #6 o taiala a Epikopo o loo fautua mai ai, pe a toe faaipoipo ulugalii (e aunoa ma se faalēaogāina) ma le aloese mai feusuaʻiga, o le avanoa e toe foʻi atu ai i le Faamanatuga e mafai lava ona mafai pe a 'i ai ni tapulaʻa e faʻaitiitia ai le tiute ma le nofosala.' O le faafitauli e taoto tonu lava i le auala e mafai ai e se tasi, o le na te iloa o loʻo i ai i se tulaga faʻamoemoeina o le agasala faaletino, e aunoa ma se faʻamoemoe e suia lena tulaga, e mafai lava ona maua le avanoa i le Faamanatuga o le Faʻalelei ma le Eucharist. O ta'iala a le Epikopo e leai ni fa'ata'ita'iga mautu o sea tulaga 'faigata'. 

Tuuina atu le natura o lenei "gaioiga aloaia" a Francis ma le le mautonu o le taiala ma Amoris Laetitia, Fai mai Thomas Pink, polofesa o filosofia i le King's College London, ona o le pepa a le Epikopo…

... e le o manino atoatoa, e le ausia tulaga mo le le sese, ma e sau e aunoa ma se faʻamatalaga faʻatasi o lona sootaga ma aʻoaʻoga talu ai, "e tau le mafai ona "faʻamalosia Katoliko e talitonu i se mea e le ogatasi ma mea na aʻoaʻoina e le Ekalesia i le taimi nei ma ua uma ona latou faia. i lalo o se matafaioi e talitonu ai.” -Katoliko Faʻasalalau, Tesema 4th, 2017

E pei o Dan Hitchens o le Katoliko Faʻasalalau fa'asino i se tala fa'afou fa'aaloalo:

Ua aʻoaʻo mai e le Ekalesia i le tele o tausaga e faapea, o ē ua teteʻa ma toe faaipoipo, pe a fai i se feusuaʻiga, e lē mafai ona maua le Komuni. E te mauaina i le Tama o le Ekalesia; i le aoaoga o Popes St Innocent I (405) ma St Zachary (747); i le lata mai nei pepa aloaia a Popes St John Paul II, Benedict XVI ma le Faapotopotoga mo le Aoaoga o le Faatuatua. O mea uma aoaoga o le Ekalesia e uiga i le agasala, faaipoipoga ma le Eucharist semanu e malamalama ai i latou o loo faasalalauina e le aofia ai i latou ua tete'a ma toe faaipoipo mai le mafutaga. Ua avea foi lea ma vaega o le mafaufau Katoliko: o le faʻasaina o loʻo taʻua masani e tagata fiafia G. K. Chesterton ma Msgr. Ronald Knox (1888-1957) e avea ma aʻoaʻoga Katoliko, ma e le mafai ona masalosalo tele afai e te filifilia se tagata paia mai le talafaasolopito o le Ekalesia ma fesili ia i latou po o le a le mea na aoao mai e le Ekalesia, o le a latou taʻu atu ia te oe le mea lava e tasi. —Ibid. 

O lena aʻoaʻoga na toe faamanino mai e Pope St. John Paul II i lana Aʻoaʻiga Faa-Aposetolo Familiaris Consortium:

Ua toe fa’amautuina e le Ekalesia lana faiga, lea e fa’avae i luga o le Tusi Paia, o le le taliaina o le Fa’amanatuga o le Eucharistic Communion i latou ua tete’a ma ua toe fa’aipoipo. E le mafai ona taliaina i latou ona o le mea moni e faapea o lo latou tulaga ma le tulaga o le olaga e feteenai tonu ma le sootaga o le alofa i le va o Keriso ma le Ekalesia lea ua faailoaina ma faatinoina e le Eucharist. E le gata i lea, ae o loo i ai foi se isi mafuaaga faapitoa a le faifeau: afai e taliaina nei tagata i le Eucharist, o le a taitai atu le au faamaoni i le sese ma le fememeai e tusa ai ma aoaoga a le Ekalesia e uiga i le le mafai ona faamavaeina o faaipoipoga.

O le faaleleiga i le faamanatuga o le Salamo lea o le a tatalaina ai le ala i le Eucharist, e mafai ona tuuina atu ia i latou o e, ua salamo i le solia o le faailoga o le Feagaiga ma le faamaoni ia Keriso, ua saunia ma le faamaoni e faia se olaga e leai. umi e feteenai ma le le mafai ona tatalaina o le faaipoipoga. O lona uiga, i le faatinoga, afai, ona o ni mafuaaga ogaoga, e pei o se faataitaiga o le tausiaina o fanau, e le mafai e se alii ma se tamaitai ona faamalieina le matafaioi o le teteʻa, ona la “tauave lea ia i laua lava le tiute o le ola atoatoa, o lona uiga, taumamao mai amioga tatau i ulugalii faaipoipo. —Familiaris Consortio, “O luga o le Matafaioi a le Aiga Kerisiano i le Lalolagi Fa'aonaponei", n. 84; faʻatau ie

Pau lava le mea e fai atu ai o le pule faapope e le o se pope tasi.... 

 

O mea nei na muamua lomia Fepuari 2nd, 2017:

 

LE O le pule faapope o Pope Falanisisi o se tasi lea ua toeitiiti lava a amata ona finauina ma fefinaua'i ina ua mavae feeseeseaiga. O le lalolagi Katoliko—o le mea moni, o le lalolagi lautele—e lē masani i le faiga o le tagata o loo umia nei ki o le Malo. E leai se eseesega o Pope Ioane Paulo II i lona naunau e mafuta ma tagata, i le pa’i atu ia i latou, o le tufa atu o a latou taumafataga, ma le nofonofo pea i o latou luma. Ae sa matuā sa'o fo'i le sa'o pope i so'o se taimi na te tautala ai i mataupu e uiga i le "fa'atuatua ma le amio lelei", e pei o Penetito XVI.

E le faapena lo latou sui. E le fefe Pope Falanisisi e tali atu i soo se fesili mai le aufaasālalau, e aofia ai i latou i fafo atu o le pule a le Ekalesia i mataupu o le "faatuatua ma le amio mama", ma tautala i ai i ni faaupuga sili ona masani, ma o nisi taimi, ma mafaufauga tatala. O lenei mea ua faʻamalosia ai le toʻatele o tagata faʻalogologo, e aofia ai ma aʻu, ia mautinoa o loʻo faʻatatauina le tala atoa o ona manatu. O nisi taimi o lona uiga o le faia o le sili atu ma le tasi le faatalanoaga, lauga, po o le pope pepa. Ae e tatau ona sili atu nai lo lena. Soo se aoaoga a le Tama Paia tatau lava ia faamamā ma malamalama i le tulaga o le tino atoa o aʻoaʻoga Katoliko e taʻua o le Sacred Tradition, lea e maua mai i le “teuga o le faatuatua.”

Aua o le pule faapope e le o se pope e tasi. O le leo lea o Peteru i le tele o seneturi.

 

O LE LEO O PETERU

O le tulaga maualuga o le Pope e mauaa i le Tusi Paia ina ua folafola atu e Iesu ia Peteru na o ia o le “papa” o le a Ia fausia ai Lana Ekalesia. Ma na o Peteru na Ia tuuina atu “ki o le Malo.”

Ae na maliu Peteru, ae e leʻi oti le Malo. Ma o lea, o le "tofi" o Peteru na tuuina atu i le isi, e pei foi o tofi o uma le au Aposetolo ina ua mavae lo latou oti.

Talosia ia ave e se isi lona tofi. ( Galuega 1:20 )

O le mea na molia ai nei sui o le tuuina atu o le "faatuatua faaaposetolo", o mea uma na tuuina atu e Iesu i le Au Aposetolo, ma ...

… ia tutumau ma taofi mau i uputuu na aʻoaʻoina ai outou, a lē o se faamatalaga tuugutu po o se tusi a matou. (2 Tesalonia 2:15; tagai Mataio 28:20).

A o faagasolo le tele o seneturi, sa tuputupu ae le uluai Ekalesia ma se malamalamaaga le maluelue o i latou o leoleo o le Faatuatua, ae le o ana fatuga. Ma faatasi ai ma lena talitonuga maumaututu, na faatupulaia ai foi se malamalama loloto atu i le matafaioi taua a lē na suitulaga ia Peteru. O le mea moni, o le mea ua tatou vaaia i le Ekalesia anamua e le o se faaeaga o le tagata taitoatasi, ae o le “tofi” po o le “nofoaa’i o Peteru.” I le faaiʻuga o le senituri lona lua, na taʻua ai e le epikopo o Lyons:

… o le uputuu lea na maua e lena ekalesia sili, matua, ma lauiloa, na faavaeina ma faatuina i Roma e na aposetolo sili ona mamalu e toalua o Peteru ma Paulo, mai le au aposetolo… e tatau ona ogatasi ekalesia taitasi ma lenei ekalesia [i Roma] aua o lona tulaga maualuga maualuga. -Epikopo Irenaeus, Faasaga i Heresies, Tusi III, 3:2; Uluai Tamā Kerisiano, i. 372

I le faalauiloaina o lena Aposetolo muamua ma le “matua”, St. Cyprian, epikopo o Karefasi, na tusia ai:

O luga o [Peteru] na te fausia ai le ekalesia, ma o ia foi na te tuuina atu i ai mamoe e fafaga ai. Ma e ui ina ia tuuina atu le mana i le au aposetolo uma, ae na ia faavaeina se nofoa e tasi, ma faapea ona faatuina i Lana lava pule le punavai ma le uiga iloga o le autasi o ekalesia… ua tuuina atu le faamuamua ia Peteru ma ua faapea ona faamanino mai ai e na o le tasi le ekalesia ma le nofoa e tasi… e lē pipiimau se tagata i lenei autasi o Peteru, pe na te manatu ea o loo ia taofimau pea i le faatuatua? Afai na te tuua le Nofoa o Peteru o lē na fausia ai le ekalesia, pe na te talitonu pea o loo i ai o ia i le ekalesia? - "I luga o le Lotogatasi o le Ekalesia Katoliko", n. 4;  O Le Faatuatua o Tama Muamua, Vol. 1, itu. 220-221

O lenei malamalamaaga masani o le tulaga maualuga o le tofi o Peteru na taitai atu ai St. Ambrose ma taʻutaʻua taʻutaʻua, “O le mea e i ai Peteru, o i ai le ekalesia,” [1]“Faamatalaga i Salamo”, 40:30 ma St. Ierome—le tagata a’oa’o sili ma le faaliliutusi o le Tusi Paia—e folafola atu ia Pope Tamase, “Ou te le mulimuli i se tasi e fai ma taitai, na o Keriso lava, o le mea lea ou te manao ai e tumau i le lotogatasi i le ekalesia faatasi ma outou, o le nofoa lea o Peteru. . Ou te iloa o luga o lenei papa o loo faavae ai le ekalesia.” [2]Tusi, 15:2

 

E TASI LE LEO O PETERU

O lea foi, sa sauni atu Tama o le Ekalesia i latou lava ma le Nofoa o Peteru, ma o lea, i le lotogatasi ma le alii sa umia lena tofi.

…e le tutusa le pope ma le Ekalesia atoa, e sili atu le malosi o le Ekalesia nai lo se Pope sese po o se lotu sese. — Epikopo Athansius Schneider, Setema 19, 2023; onepeterfive.com

O le mea lea:

O le pope e le o se pule aʻiaʻi, o ona mafaufauga ma manaʻoga o tulafono. I le tuufaafeagai, o le galuega a le pope o le faamaoniga o le usitai ia Keriso ma Lana upu. —POPE BENEDICT XVI, Homily o Me 8, 2005; San Diego Union-Tribune

O lena e fai atu lena e le o se pope e mafai ona suia mea na maua mai i le "tupe o le faatuatua", na faaalia ia Keriso, ma tuuina atu e ala i le faasologa faaaposetolo e oo mai i le taimi nei.

O Katinale Gerhard Müller o le Pule Sili mo le Fa'apotopotoga mo le A'oa'oga o le Fa'atuatua (fa'aaliga: talu ona tusia lenei mea, ua fa'ate'aina mai lea tulaga). O ia o le a'oa'oga sili a le Vatican, o se ituaiga o leoleo faitotoa ma e fa'amalosia le a'oa'oga a le Ekalesia e fesoasoani i ekalesia ta'ito'atasi e fa'atumauina le fa'amaoni ma le lotogatasi o le fa'atuatua. I se faatalanoaga talu ai nei na faamamafaina ai le natura le masuia o le Faamanatuga o le Faaipoipoga ma ona uiga uma, na ia taʻua ai....

… e leai se mana i le lagi po o le lalolagi, po o se agelu, po o le pope, po o se aufono, po o se tulafono a epikopo, e i ai le malosi e suia ai. -Katoliko Faʻasalalau, Fepui 1st, 2017

E ōgatusa lenā ma aʻoaʻoga a Fono a le Vatikana I ma le Vatikana II:

O le Pontiff Roma ma le au epikopo, ona o lo latou tofi ma le ogaoga o le mataupu, ua latou galulue ma le maelega i le galuega o le su'esu'e i soo se auala talafeagai i lenei faaaliga ma le tuuina atu o mea o loo i totonu; ae peitai, latou te le ioeina ni faaaliga faalauaitele fou e faatatau i le teuina faalelagi o le faatuatua. - Fono a Vatikana I, Faifeau aeternus, 4; Fono a le Vatikana II, Lumen Gentium, l. 25

… e tusa lava pe folafola atu e i matou po o se agelu mai le lagi ia te outou se tala lelei e ese mai i lea na matou talaʻi atu ai iā te outou, ia malaia lea tagata! ( Kalatia 1:8 ).

E vave ona iloa le uiga. Soo se fesili lava o le faauigaina o se faamatalaga faapope e faatatau i mataupu e uiga i le faatuatua ma amioga tatau e tatau lava ona faia e ala i tioata o le Tu ma Aganuu Paia—o lena siufofoga tumau, lautele ma le le sese o Keriso na faalogoina i le lotogatasi ma uma o sui o Peteru ma le lagona fidei “I le itu a tagata uma, pe a, mai i epikopo e oo atu i le au mulimuli o le au faatuatua, latou te faaalia se maliega aoao i mataupu tau le faatuatua ma amioga mama.” [3]Catechism o le Katoliko Ekalesia, l. 92

…e le faia e le Pope Roma se folafolaga o se tagata tumaoti, ae na te faamalamalamaina ma puipuia le aʻoaʻoga a le lotu Katoliko o le aʻoaʻo sili o le Ekalesia aoao... —Vatikana Fono II, Lumen Gentium, l. 25

I upu a Pope Francis:

O le Pope, i lenei tulaga, e le o le pule silisili ae o le auauna maualuga - o le "auauna a auauna a le Atua"; o le faʻamaonia o le usitaʻi ma le ogatasi o le Ekalesia i le finagalo o le Atua, i le Talalelei a Keriso, ma le Tu ma agaifanua a le Ekalesia, faʻateʻaina uma ia lava manaʻoga, tusa lava pe o le - i le finagalo o Keriso lava Ia - o le "silisili Faifeʻau ma Faiaʻoga o le au faʻatuatua uma "ma e ui lava ina fiafia i le" silisili, tumu, vave, ma le lautele o le paoa masani i le Ekalesia ". —POPE FRANCIS, upu faʻaiʻu e uiga i le Sinoti; Katoliko News Agency, Oketopa 18th, 2014

O le mea lea o le a e vaʻai ai, aemaise lava i tusitusiga a le pope o seneturi ua mavae, o loʻo tautala pope i le au faʻamaoni i le suinauna "matou" nai lo le "au". Ona o loo latou tautala mai foi, i le leo o e na muamua ia te i latou. 

 

O LE MATAGALU I LUMA

O le mea lea, na faaauau ai le Katinale Müller, o loo faamatala mai le apoapoaiga a le Aposetolo o Pope Francis talu ai nei i le aiga ma le faaipoipoga lea e mafua ai le feeseeseaiga i le auala o loo faauigaina ai e epikopo eseese e tusa ai ma le faatagaina o le teteʻa ma toe faaipoipo e maua le Fesootaiga:

Amoris Laetitia e tatau ona faauigaina manino i le malamalama o le aoaoga faavae atoa o le Ekalesia… e le sa’o le toatele o epikopo o loo faauigaina. Amoris Laetitia e tusa ai ma lo latou malamalama i aoaoga a le Pope. E le tumau lea i le laina o aoaoga faavae Katoliko. -Katoliko Faʻasalalau, Fepui 1st, 2017

Talu ai o le faʻamatalaga poʻo le faʻamatalaga o aʻoaʻoga e "faʻatasi ma le teuina o le faʻatuatua", na aʻoaʻo ai e le Fono Lona Lua a le Vatikana, e aofia ai matafaioi a le Vatikana. Epikopo lea “ua i ai le mitamitaga ma le tulaga e talaʻi atu ai le Talalelei” ina ia “faailoa atu ai [le au faamaoni] mafaufauga ma faatonutonu ai a latou amio”, e ao ona latou leoleoina i latou o loo latou tausia ma “Ia lafoaʻi so o se mea sesē e faamataʻuina ai a latou lafu.” [4]cf. Fono a le Vatikana II, Lumen Gentium, Le. 25 O se valaau moni lava lea uma Katoliko ia avea ma auauna ma tausimea faamaoni o le Afioga a le Atua. O se valaau i le lotomaualalo ma le gauai atu ia Iesu o le “Alii o leoleo mamoe” ma le “maatulimanu silisili” o le Ekalesia. [5]cf. Fono a le Vatikana II, Lumen Gentium, Le. 6, 19 Ma e aofia ai foi le gauai atu i faiga faafaifeau a le Ekalesia o loo fesootai tonu ma aoaoga faavae.

Aua ua i ai i epikopo uma le matafaioi o le tausia ma le puipuia o le lotogatasi o le faatuatua ma le tausisia o le amio pulea e masani ai le Ekalesia atoa… —Vatikana Fono II, Lumen Gentium, l. 23

E pei ona tatou vaai i epikopo i vaega eseese o le lalolagi ua amata ona faauigaina Amoris Laetitia i auala e feteʻenaʻi ai le tasi ma le isi, e mafai ona faapea atu ua tatou fesagaʻi ma se “faalavelave o le upu moni.” Na lapatai mai Katinale Müller e uiga i le "ulufale atu i soʻo se faʻasalaga e faigofie ona faʻatupuina le le malamalama" faʻaopoopo:

"O mea taufaasese nei: o le Afioga a le Atua e matua manino lava ma e le taliaina e le Ekalesia le faʻalelalolagi o faaipoipoga." O le galuega a ositaulaga ma epikopo, "e le o le faatupuina o le fenumiai, ae o le aumaia o le manino." -Lipoti a le Lalolagi Katoliko, Fepui 1st, 2017

 

FRANCIS AGA I MUA

I le faaiuga, o le feagai ai ma se pule faapope e le o taimi uma e saʻo ai e pei ona manaʻo ai nisi, o le mea sese o le atuatuvale e pei o le "papa" ua malepelepe. O Iesu, ae le o Peteru, o loo fausia le Ekalesia.[6]cf. Mata 16:18 O Iesu, ae lē o Peteru, na ia faamautinoa mai o le a lē manumalo “faitotoʻa o seoli” i ai.[7]cf. Mata 16:18 O Iesu, ae le o Peteru, na ia faamautinoa mai o le a taitaia e le Agaga Paia le Ekalesia “i upu moni uma lava.”[8]cf. Ioane 16:13

Ae o le mea e leʻi faamautinoa mai e Iesu o le a faigofie le auala. O le a saʻoloto mai “perofeta pepelo”[9]cf. Mata 7:15 ma luko i “ofu o mamoe” o ē o le a faaaogāina faiga taufaasesē e “faasese ai tagata e toʻatele.”[10]cf. Mata 24:11

… o le a i ai a’oa’o pepelo ia te outou, o le a latou faia ni a’oa’oga sese e faataumaoia ai, ma latou faafitia foi le Matai o le na togiolaina i latou, o le a faaoo mai ai le malaia vave ia i latou lava. ( 2 Peteru 2:1 )

Ae ia faaeteete foi ia i latou o loo faatupuina feeseeseaiga faasaga ia Pope Francis. O loʻo i ai le tele o faʻamoemoega lelei "saosaoa" Katoliko oe ua toetoe lava a le mafai ona vaʻai i soʻo se mea e fai mai ai Francis i lalo o le masalosalo (vaai Le Agaga o Masalosaloga). E mata'utia lenei mea, aemaise lava pe a fa'asalalau fa'aleaogaina. O se mea e tasi le laga o popolega i se agaga o le alofa mama ma le manao ia ausia le malamalama loloto atu ma le manino. O le isi le na o le faitio i lalo o se veli o tauemu ma tauemu. Afai o loo luluina e le Pope le fenumiai e ala i ana upu e pei ona fai mai ai nisi, o le toatele foi o loo luluina feeseeseaiga e ala i le agai atu pea le lelei i le Tama Paia.

Mo ona lava sese po o agasala uma, o Pope Francis o loo tumau pea o le Sui o Keriso. O loo ia umia ki o le Malo—ma e leai ma se Katinale e toatasi na filifilia o ia na manatu e ese (e le aoga le filifiliga faapope). Afai o se mea na te fai mai e le o mautinoa ia te oe, pe foliga mai foi e feteenai ma aoaoga a le Ekalesia, aua e te vave faapea o le tulaga lena (ua uma ona ou tuuina atu i le taimi ua tuanai ni faataitaiga atoatoa o le ala na faaseseina ai e ala o faasalalauga autu pe toe faavasegaina le upu a pontiff). E le gata i lea, teena le faʻaosoosoga e vave faʻaalia lou le fiafia i luga o le Facebook, i faʻamatalaga, poʻo luga o se fono. Ae, ia filemu ma ole atu i le Agaga Paia e avatu ia te oe le manino a o lei tautala.

ma tatalo mo le Tama Paia. Ou te manatu e taua tele le leai o se valoaga e tasi e talitonuina i le Tusi Paia poʻo mai le Our Lady e fai mai, i se aso, e le tatau ona faʻatuatuaina le tofi o Peteru. Ae, ua ia valaauina i tatou e tatalo mo le Pope ma a tatou leoleo mamoe uma ma ia tumau i le lotogatasi mausali, a o tumau pea. lagolagoina ma puipuia le upumoni.

Ma e faigofie lava ona fai lena mea talu ai ua tuufaasolo mai le upu moni, e le o se pope e toatasi, ae e ala i le pope e toatasi tofi o le pule faapope, le Nofoa o Peteru, ma na epikopo o loo fesootai ma ia… i le 2000 tausaga o Tu ma Aganuu e lei motusia tusitusia ma tuugutu.

le Pope, Epikopo o Roma ma Peter e suitulaga ia te ia, “o le faʻaauau ma vaʻaiga vaʻaia ma faʻavae o le lotogatasi uma o epikopo ma le faʻapotopotoga atoa o le au faʻatuatua. ” -Catechism o le Katoliko Ekalesia, l. 882

 

FAITAU FUAFUAGA

Faʻapaʻau?

O lena Pope Francis!… O se Tala puʻupuʻu

O Pope Falanisisi lena!… Vaega II

Francis, ma le Coming Passion o le Ekalesia

Malamalama ia Francis

Le malamalama sese ia Francis

O se Papauli Uliuli?

Le Valoaga a St. Francis

O Se Tala o Lima pope ma se Vaa Sili

Muamua Alofa Leiloa

O le Sinoti ma le Agaga

O Faʻasaʻoga e Lima

Le Suʻega

Le Agaga o Masalosaloga

Le Agaga o le Faatuatuaina

Tatalo Faatele, Tautala Itiiti

Iesu le Foafoa Atamai

Faalogo ia Keriso

Le laina manifinifi i le va o le alofa mutimutivale ma aʻoaʻoga seseVaega Ivaega II, & Vaega III

Le Faʻaleaga o le Alofa Mutimutivale

Lua Pou ma Le Fou Fesoasoani

Mafai e le Pope ona faalataina i tatou?

 

  
Faʻamanuia ma faʻafetai.

 

E malaga ma Mareko i le le Lenei le Upu,
kiliki i luga le fuʻa i lalo e lesitala.
O lau imeli o le a le faʻasoaina i se tasi.

 

 
 

 

 

Print Friendly, PDF & Email

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga
1 “Faamatalaga i Salamo”, 40:30
2 Tusi, 15:2
3 Catechism o le Katoliko Ekalesia, l. 92
4 cf. Fono a le Vatikana II, Lumen Gentium, Le. 25
5 cf. Fono a le Vatikana II, Lumen Gentium, Le. 6, 19
6 cf. Mata 16:18
7 cf. Mata 16:18
8 cf. Ioane 16:13
9 cf. Mata 7:15
10 cf. Mata 24:11
lafoina i AIGA, FAATUATUA MA AGAGA LELEI.

ua tapunia faamatalaga.