O pope ma The New World Order

 

LE faaiuga o le faasologa i le Le New Paganism o se matua mafaufau lelei. O se siʻosiʻomaga sese, mulimuli ane faʻatulagaina ma faʻalauiloa e Malo Aufaatasi, o loʻo taʻitaʻia ai le lalolagi i le ala agai atu i le faʻateleina o le leai o se Atua “tulafono fou”. Aisea la, atonu e te fesili ai, o lagolagoina e Pope Francis le UN? Aisea ua toe faʻatauaina ai e isi pope a latou sini? E le tatau ea ona i ai se mea a le Ekalesia e fai i lenei faʻavavevaveina o le lalolagi?

 

FAʻAALIGA FAʻAALIGA

O le mea moni, o Iesu o se "lalolagi aoao." Na ia tatalo ina ia…

… Faʻalogo mai i loʻu leo, ona tasi ai lea le lafu, tasi le leoleo mamoe. (Ioane 10:16)

Na taʻua foi e Pope Leo XIII, o le sini foi lea o le sui o Sagato Petelo - ose sini e faamoemoe e le gata i le kerisiano ae faapea foi le tulafono.

Sa matou taumafai ma faʻaauau pea ona faʻataunuʻuina i le taimi o le umi o le faʻamaoniga i itu taua e lua: o le mea muamua lava, agaʻi i le toefuataʻiga, e le gata i taʻitaʻi ma tagata, o mataupu faʻavae o le olaga faʻaKerisiano i totonu o nuu ma aiga, talu ai e leai se ola moni. mo tagata vagana mai ia Keriso; Lona lua, ia faʻalauiloa le toe feiloaʻiga o i latou ua paʻu'ū ese mai le Ekalesia Katoliko a le o ni talitonuga sese poʻo ni masalosaloga, talu ai e matua le masalomia le finagalo o Keriso e tatau ona tuʻufaʻatasia tagata uma i le lafu e tasi i lalo o le Leoleo Mamoe e toʻatasi.. -Talimalo Illud Munus, Le. 10

O le lauga muamua na tuuina mai e St.Pius X mai le nofoalii o Sagato Petelo o se valoʻaga faʻailoaina o le latalata o lenei "toefuataiga" i le faʻalauiloaina o le mea na muamua atu - o le Anetikeriso poʻo le "Alo o le Malaia" na ia fai mai ai, "atonu ua i ai i le lalolagi." O le salalau o sauaga na mafua ai ona “foliga mai o finauga e salalau lautele” ma faapea:

O le manaʻoga mo le filemu e mautinoa lava i totonu o susu uma, ma e leai se tasi na te le faʻaosoosoina. Ae o le manaʻo i le filemu e aunoa ma le Atua o se valea, vaʻaia o le mea e le i ai le Atua mai iina e faʻamasinoina ai foi le faamasinoga, ma a aveʻesea le faʻamasinoga e leai se aoga e faʻapelepeleina le faʻamoemoe o le filemu. "O le filemu o le galuega a le faamasinoga" (Is 22: 17). -E Sili, Oketopa 4th, 1903

Ma o lea na aumai ai e Sagato Pius X ia fasifuaitau "faamasinoga ma le filemu" poʻo le "filemu ma le atinae" i le 20 seneturi. O lenei alaga mo le toefuataiga mai le lagi na atili ai ona faanatinati ia te ia sui i le taimi, i le sefulu tausaga mulimuli ane, na amata ai le Taua Muamua a le Lalolagi.

"Ma o le a latou faʻalogo i loʻu leo, ma o le a tasi le lafu ma tasi le leoleo mamoe"… Talosia ia ... le Atua ona faʻataunuuina Lana valoʻaga e ala i le suia o lenei vaʻaiga faʻamafanafanaina o le lumanaʻi i se mea moni i le taimi nei ... O le Pope, tusa lava poʻo ai ia. , o le a taʻua pea upu: "Ou te manatu o mafaufauga filemu ae le o puapuaga" (Ieremia 29: 11), mafaufauga o le filemu moni lea e faʻavae i luga o le faʻamasinoga tonu ma faʻatagaina ai o ia e faʻapea: "Ua feasogi le Justice ma le Peace." (Salamo 84: 11) … A taunuʻu mai, o le a liliu e avea ma se itula paia, o le tasi tele ma iuga e le gata mo le toefuataiga o le Malo o Keriso, ae mo le faʻamafanafanaina o Italia ma le lalolagi faʻapena foi. Tatou te tatalo faatauanau, ma fai atu foi i isi ia tatalo foi mo lenei filemu ua matua manaʻomia e le sosaiete… —POPE PIUS XI, Ubi Arcani dei Consilioi "I le Filemu o Keriso i lona Malo", Tesema 23, 1922

O le mea e faanoanoa ai, ona o le Taua Lona II a le Lalolagi, na tuua ai malo fevaevaeai, le talitonuina, ma i le sailiga o le tele o isi auupega mataʻutia o le faatafunaga. Na vave lava ona oʻo mai le faʻalavelave mataʻutia ile lalolagi e faapea o le Malo Aufaatasi na fanau i le 1945 ma le faamoemoe o le fausiaina "faavaomalo felagolagomai i le foiaina o tamaoaiga, agafesootai, aganuu, ma agaalofa fesoasoani i le atoa lalolagi." [1]History.com Na taʻitaʻia e le Peresetene Franklin Roosevelt, le Palemia Peretania Winston Churchill, ma le Soviet Premier Joseph Stalin. O na uma e toatolu o Freemason.

I le taimi nei, i foliga uma lava, e le gata o le Ekalesia ae o le isi "lautele" faʻalapotopotoga galue agai i le "filemu lalolagi."

Na malamalama lelei Paul VI o le fesili lautele na avea i le lalolagi atoa ma na ia malamalama i le fesoʻotaʻiga i le va o le malosiaga agai i le tuʻufaʻatasia o tagata soifua, ma le talitonuga faʻaKerisiano o se aiga e toʻatasi o tagata i le lotogatasi ma le auuso.. —POPE FAʻAMATALAGA XVI, Caritas i Faʻamaoni, Le. 13

 

VAIASO FAAIPOIPOGA

O malo uma na fetauai, e le gata i taua, ae o fesootaiga tetele. Lolomi, leitio, tifaga, televise… ma iʻu ai lava i le Initaneti, o le a faʻavaivaia le lalolagi tele i se "nuu lautele" i totonu o le sefulu tausaga. Na faafuaseʻi lava, o malo i itu faafeagai o le paneta na avea ma o latou tuaoi, pe atonu foi, o ni fili fou.

I le maeʻa ai o lenei alualu i luma ma faʻatekinolosi alualu i luma, ma e tusa lava ona o ia, o le faʻafitauli tumau: faʻafefea ona fausiaina se fou faʻatonuga o le sosaiete faʻavae i luga o se sili paleni fealofani tagata i le va o malo i luga o le atunuʻu ma faʻavaomalo tulaga? —POPE ST. IOANE XXIII, Mater ma Magistra, Tusi Faʻamasani, n. 212

O se fesili na foliga mai e leʻi saunia le Ekalesia.

O le autu autū foliga o le pa o le felagolagomaʻi o le lalolagi atoa, e masani ona faʻaigoaina ole lalolagi. O Paul VI na vaʻaia muamua, ae o le televave o le saoasaoa na tupu ai e le mafai ona faʻamoemoeina. —POPE FAAMATALAGA XVI, Caritas i Faʻamaoni, Le. 33

Ae ui i lea, na ia taʻua foi, "A o faasolo ina matua tele le lalolagi, e avea ai i tatou ma tuaoi ae le avea ai i tatou ma uso."[2]POPE PENETIKA XVI, Caritas i Faʻamaoni, Le. 19 O le lalolagi e le maalofia, ae leʻo le leaga.

Lalolagi, o le priori, e le lelei pe leaga foi. O le a avea ma mea e faia e tagata. —POPE ST. IOANE PAUL II, Lauga i le Pontifical Academy of Social ScienceAperila 27th, 2001

E oʻo atu i le taimi na nofoia ai e St. John Paul II le nofoalii o Pita, o le Malo Aufaatasi na faamautuina mausali o se tagata fai tulafono i le lalolagi atoa, mafuli lava i misiona o le tausia o le filemu. Ae talu ai o le malamalamaaga lautele o le lalolagi i soliga o le mamalu faaletagata o loʻo tupu i luga o a tatou televise, na vave ai ona tupu le talitonuga o le "aia tatau a tagata". Ma o i e iloa ai le vaʻai o le "faʻamasinoga ma le filemu," e pei ona malamalama i ai Malo Aufaatasi faʻalagolago i o le Ekalesia, na amata ona see ese.

Ae maise lava le manaʻoga o Malo Aufaatasi, ina ia amanaʻia e sui auai le “aia i le lautele e fanafanau ai.” O lenei o se euphemism mo le "aia tatau" i le faʻapapauina o pepe ma le puipuia o pepe. St. John Paul II (ma faʻamaoni Katoliko faʻatasi ma le UN) tetee malosi i lenei. Na ia faitio i le feteʻenaʻiga faigata, o le faiga lava na mafua ai le manatu o "aia tatau a tagata," ua solipalaina "aemaise lava i taimi taua o le olaga: taimi o le fanau mai ma le taimi o le oti." O le lumanai Au Paia tuuina atu se lapataiga lapatai i taitai o le lalolagi:

O le mea lea o loʻo tupu foi ile tulaga ole polokiki ma le malo: ole aia saʻo ma le le mafai ona faʻamatuʻuina ile ola e fesiligia pe faʻafitia ile faʻavae ole palota a le Palemene poʻo le manaʻo ole tasi vaega ole lautele-tusa lava pe ole toʻatele. O le iʻuga leaga lea o le toe felafolafoaʻiga lea e pule e le faʻateʻaina: o le "aia tatau" ua muta ona faʻapea, aua ua le o toe faʻavaeina i luga o le le gaoia mamalu o le tagata, ae ua faia i lalo o le manaʻoga o le malosi vaega. I lenei auala temokalasi, feteʻenaʻi ma ana lava mataupu faʻavae, lelei agaʻi atu i se ituaiga o totalitaryism. —POPE IOANE PAULO II, Evangelium Vitae, Le. 18, 20

Tusa lava, "tausiga soifua maloloina fanautama" e le naʻo le pau a le Malo Aufaatasi. Na latou faʻamoemoe foi e faʻamutaina le mativa ma le fia 'aʻai ma faʻamalosia le sao lautele o le vai, tumama ma le malosi faʻatuatuaina. E aunoa ma le fesiligia, o sini ia e fusia faatasi ma le misiona a le Ekalesia lava ia e auauna ia Keriso i le “Aupito itiiti o le usoga.” [3]Mati 25: 40 O le fesili iinei, e ui i lea, e le o le tele o se praxis ae o le filosofia faʻavae. Faʻaopoopo puʻupuʻu, “E oʻo lava ia Satani na te faʻapei o se agelu o le malamalama.” [4]2 Korinito 11: 14 Aʻo avea pea ma Katinale, na faʻatatauina e Benedict XVI lenei popolega taua i le polokalame auiluma a Malo Aufaatasi.

… Taumafaiga e fausia le lumanaʻi na faia e taumafaiga e toso sili atu pe itiiti ifo loloto mai le mafuaʻaga o le saolotoga tu ma aga. I lalo o le ulutala Polokalame Fou a le Lalolagi, o nei taumafaiga e manaʻomia le faʻatulagaina; latou faʻateleina fesoʻotaʻi ma le UN ma ana fonotaga faʻavaomalo… e manino le faʻaalia o le filosofia o le tagata fou ma le lalolagi fou… —Cardinal Joseph Ratzinger (POPE FAAMATALAGA XVI), Le Tala Lelei: Faʻafetauia ma Faʻalavelave i le Lalolagi, saunia e Msgr. Michel Schooyans, 1997

Ioe, e mafai ona i ai faʻatasi ni sini faʻasolitulafono? Faʻafefea e se tasi faʻalauiloaina le aia a se tamaititi i se mama vai a o ia i le taimi e tasi faʻalauiloaina le tauagavale e faʻaleaga ai le tamaititi aʻo leʻi oso mai le manava?

 

UNITED HUMANITY VS. AIGA GLOBAL

O le tali a le Magisterium o le faalauiloa lea o le lelei na latou vaaia i le UN a o faitioina ma le faaeteete le leaga. Ou te masalo o le mea lena e faia e Tina Ekalesia ia i tatou taʻitoʻatasi o ni tagata taʻitoʻatasi, faamalosiau ma apoapoai mai ia i tatou i mea lelei, ae valaauina i tatou i le salamo ma le liua i le mea tatou te le oi ai. Ae, John Paul II e leʻi faʻatauvaʻa i le mafai mo leaga tetele a o faatupulaia le aafiaga a Malo Aufaatasi.

E le o le taimi ea lenei mo tagata uma e galulue faʻatasi ai mo se faʻavae faʻavae fou o le fanau a tagata, e mafai moni ona faʻamautinoa le filemu ma le fealofani i le va o tagata, faʻapea foʻi ma a latou atinaʻe taua? Ae aua neʻi i ai le le femalamalamaaʻi. E le o lona uiga o le tusiaina o le faʻavae o se lalolagi maoaʻe-Malo. -Savali mo le Lalolagi Aso o le Filemu, 2003; faʻatau ie

O le mea lea, na fefefe le tele o Katoliko ma Evagelia Kerisiano ina ua foliga mai na faalauiloa e Pope Benedict le aitia lava o le "lalolagi aoao maoaʻe." Lenei o le mea na ia fai mai ai i lana tusi encyclical:

I le feagai ai ma le tuputupu aʻe o le felagolagomaʻi o le lalolagi atoa, o loʻo iai se manaʻoga malosi lagona, e oʻo lava ile totonugalemu o le tamaoaiga o le lalolagi, mo se toefuataiga o le Faalapotopotoga a Malo Aufaatasi, ma faʻapena foi o faalapotopotoga tau tamaoaiga ma tupe faava o malo, ina ia mafai e le manatu o le aiga o malo ona maua ni nifo moni. —POPE FAAMATALAGA XVI, Caritas i Faʻamaonie, o le.67

O le mea moni, e leʻi manaʻomia e Benedict se mea faʻapena, o se "toe fuataʻiga" a Malo Aufaatasi o loʻo iai nei ina ia mafai e le "aiga o malo" ona fealofani i le va o le tasi i le isi ile faʻamasinoga tonu ma le filemu. Leai se fausaga, tusa lava pe laʻititi (poʻo le aiga) poʻo le tele (o se afioʻaga o malo) mafai ona galulue faʻatasi e aunoa ma se maliega autasi o loʻo i le taimi lava e tasi e faʻatonuina ona tagata. Naʻo le lagona masani lava.

E iai foi le taua (ma le faʻaperofetaga) o le valaau lea a Benedict mo le toe fuataʻiga o le atoaga o le tamaoaiga o le lalolagi (lea e tele pulea e Freemason ma a latou faletupe faava o malo). E manino lava, na iloa e Benedict poʻo a nifo e leaga ae o fea e leai. Aʻo ia iloaina pe faʻafefea e le lalolagi ona mafai ona faʻaauau le fesoasoani i atunuʻu tau atinaʻe, na ia lapatai mai foʻi ile gagana apokalifa (tagai Kapitalism ma le Manu Feʻai ma O le Fouvale o le Manu Feʻai):

… A aunoa ma le taʻitaʻiga o le alofa mama i le mea moni, o lenei lalolagi malosiʻaga ono mafua ai le sili atu ona muamua faʻaleagaina ma fausia ai fouvalega i totonu o le aiga tagata… tagata soifua maua fou lamatiaga o le faʻapologaina ma faʻasese. —POPE FAAMATALAGA XVI, Caritas i Faʻamaoni, n33, 26

Ma le isi,

O le Tusi o Faʻaaliga o loʻo aofia ai ma agasala tetele a Papelonia - o le faʻailoga o aai tetele e le faʻalelotu o le lalolagi - o le mea moni o loʻo fefaʻatauaʻi ma tino ma agaga ma avea ma oloa. (Faʻa.18: 13)... —POPE BENEDICT XVI, I le sauniga o le Kerisimasi Faʻafeiloaʻiga, Tesema 20, 2010; http://www.vatican.va/

Ae o le mea e sili ona taua, e leʻi faʻalauiloaina e Benedict le manatu o se vaega faʻavaomalo o loʻo faʻalavelave i mataupu faʻaitulagi ae o le aʻoaʻoga lautele a le Katoliko o le "subsidiarity": o tulaga uma o le lalolagi e tatau ona tali atu mo le mea e mafai.

Ina ia aua neʻi faʻatupuina se malosi faʻafuaseʻi i se tulaga faʻalelalolagi, o le pulega o le lalolagi e tatau ona makaina e lala, faʻamatalaina i ni faaputuga ma aofia ai tulaga eseese e mafai ona galulue faʻatasi. O le lalolagi e mautinoa lava e manaʻomia le pule, i le mea e tupu ai le faʻafitauli o le manuia lautele o le lalolagi e manaʻomia. Ae peitaʻi, o lenei pule, e tatau ona faʻatulagaina i se tamaʻi ofisa ma faʻafaigofie auala, pe a fai e le solia le saolotoga ... -Caritas i Faʻamaonie, o le.57

O le mea lea, sa faʻamautinoa lava e pope o le ogatotonu o lenei fou faʻalapotopotoga o le sosaiete e tatau ona avea mamalu ma aia tatau a le tagata soifua. O lea, o le alofa, ae le o le taofiofia, i le fatu o le vaaiga a le Katoliko o le "lotogatasi i le lalolagi" ma o lea o le Atua lava ia, aua "O le Atua o le alofa."

O le humanism e faʻateʻaina le Atua o se uiga faʻaletagata. —POPE FAʻAMATALAGA XVI, Caritas i Faʻamaoni, Le. 78

Afai o pope seia oʻo mai i lena taimi na foliga mai e faʻaeteete ma le faʻatamaʻia i le UN sini, a faʻapefea la le latou sui, Pope Francis?

 

E FAʻAIUIA… faitau vaega II.

 

O le Now Word o se faifeʻau tumau lena
faʻaauau i lau lagolago.
Faʻamanuia ia oe, ma faʻafetai. 

 

E malaga ma Mareko i le Lenei le Upu,
kiliki i luga le fuʻa i lalo e lesitala.
O lau imeli o le a le faʻasoaina i se tasi.

Print Friendly, PDF & Email

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga
1 History.com
2 POPE PENETIKA XVI, Caritas i Faʻamaoni, Le. 19
3 Mati 25: 40
4 2 Korinito 11: 14
lafoina i AIGA, O LE PANANISME FOU.