Le Mativa o Lenei Taimi

 

Afai o oe o se tagata fai saofaga i The Now Word, ia mautinoa o imeli ia te oe o loʻo "faʻailogaina" e lau 'upega tafaʻilagi e ala i le faʻatagaina o imeli mai le "markmallett.com". E le gata i lea, siaki lau pusa lapisi poʻo le spam pe afai o imeli o loʻo faʻamutaina iina ma ia mautinoa e maka i latou o le "le" junk poʻo le spam. 

 

O I LENEI o se mea e tupu e tatau ona tatou gauai atu i ai, o se mea o loo faia e le Alii, pe mafai foi ona fai mai se tasi, ua faatagaina. Ma o le toese lena o Lana Faaipoipoga, Tina o le Ekalesia, ona ofu faalelalolagi ma le pisipisia, seia tu le lavalava i Ona luma.

Ua tusia e le perofeta o Hosea...

Tu’ua’i lou tina, tu’ua’i! auā e lē o la‘u avā o ia, e lē o a‘u fo‘i o lana tane. Ia aveese e ia lana talitane i ona mata, ma lana mulilua i le va o ona fatafata, ina neʻi ou aveesea o ia e lē lavalavā, ma tuua o ia e pei o le aso na fanau ai o ia… auā na ia faapea mai, “Ou te mulimuli atu i ē ua mananaʻo iā te aʻu, o ē ua au mai i aʻu meaʻai. ma lo’u vai, ma lo’u fulufulu mamoe, ma lo’u lino, ma lo’u suauu ma lo’u inu.” O le mea lea, o le a ou pupuni i lona ala i laau tuitui ma faatuina se pa e faasaga ia te ia, ina ia le maua e ia ona ala… O lenei, ou te faailoa atu lona ma i luma o e ua alolofa ia te ia, e leai foi se tasi na te laveai ia te ia ai lo’u lima… O le mea lea, ou te faatosina ai nei o ia; Ou te taʻitaʻiina o ia i le toafa ma tautala atu ma le faatauanau iā te ia. ‘Ona ‘ou foa‘iina atu lea ‘iā te ia o togāvine sa ‘iā te ia, ma le vanu o Akori e fai ma faitoto‘a o le fa‘amoemoe. ( Ho 2:4-17 ).

O le Alii, i Lona alofa le mafaamatalaina mo ia, ua ia tosoina atu ai Lana Faaipoipoga i le toafa ina ia tafiesea mai alofa uma e le mauaa ia te Ia. O le mea lea, o taimi sili nei ona leaga ma sili ona lelei na tatou fananau mai ai. E iai se upu e faapea “O i latou o e filifili e faaipoipo i le agaga o le lalolagi i lenei vaitau, o le a tatala faaipoipoga i le isi.” O le mea lea, ua faamamā e le Alii tagata e pei o le saito mai le titania ina ia tosina mai ai se Nuu ia te Ia lava, ina ia mama, paia ma le pona. E pei ona tusi Hosea, “E taʻua i latou, o le fanau a le Atua soifua.” Ia manatua Le Valoaga i Roma lea na fetalai ai Iesu, 

Ou te taʻitaʻiina oe i le toafa… ou te aveesea oe mea uma o loʻo e faʻamoemoe i ai nei, o lea e te faʻalagolago lava ia te aʻu ... Ma a leai sau mea seʻi vagana aʻu, e te maua mea uma… -tuuina atu i Roma, St. Peter's Square, Penetekoso Aso Gafua o Me, 1975 (mai ia Ralph Martin)

A o ou tusia lenei mea, na taunuu mai se valaaulia i la’u imeli e sau i Ohio e lauga i se konafesi. Ae na ou tali atu o loʻo faʻasa e le tatou malo i latou e pei o aʻu, oe ua teena le faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga o kenera (e ui lava na ou maua i le COVID, ma ua ou puipuia) mai le faimalaga i luga o pasi, nofoaafi, poʻo vaalele. O le mea moni, e le fa'atagaina a'u i faleta'alo, fale'aiga, faleoloa 'ava, fale tifaga, ma isi. Ua faʻasa foʻi pe poloka aʻu i luga o le tele o faʻasalalauga faʻasalalauga mo naʻo le talanoaina o le saienisi ma faʻamaumauga. E sili atu le leaga, ua ou mauaina le tele o tusi mai fomaʻi, tausimaʻi, pailate, fitafita ma isi tagata faʻapolofesa, oe ua faʻateʻa pe faʻateʻaina mo mafuaʻaga lava e tasi - tagata e iai aiga, mokesi, matafaioi ma miti ... o i latou uma na malepelepe i le taimi nei e le mataʻutia. o se pulega fa'alelalolagi fou o lo'o aga'i i luma i le igoa o le "soifua maloloina." E leai lava se mativa o le i ai tuulafoaiina Ua matua'i lagona le fiafia i le lalolagi atoa a o tumau pea le leoa o o tatou epikopo pe a le taupulepule—ma tuu atu a latou lafu i luko.[1]ff. Le Leoleo Mamoe Pele… O Fea Oe I Ai?, Tatala Tatala i Epikopo Katoliko 

‘Ua ‘outou lē toe fa‘afo‘isia mai lē ‘ua sē pe sā‘ili i lē ‘ua leiloa, ‘ae ‘ua e pule fa‘amalosi ‘iā te i latou ma le sauā. Ona faataapeapeina lea o i latou ona o le leai o se leoleo mamoe, ma ua avea ma mea e 'ai a manu feai uma. ( Esekielu 34:2-5 ). 

O lea ua tatou vaaia meaai ua amata ona mou ese atu mai fata i le tele o nofoaga[2]foxnews.com, nbcnews.com e pei ona tuu filemu e isi atunuu le manatu o le faasaina o le umiaina o taavale tumaoti.[3]express.co.uk Ua uma ona fuafuaina atoatoa o se vaega o Le Toe Maua Telee leai lava se isi mea nai lo le soloia ma le loto i ai o le tulaga o loʻo i ai nei ina ia "toe faʻaleleia atili."[4]ff. Taofi mo Aʻafiaga E le o le siitiaina o e matitiva i se nofoaga mamalu ae o le faatofuina o tagata uma i le mativa. O le faataunuuina o O Valoaga a Isaia o le Communism i le Lalolagi ma upu a le Tama o le Ekalesia Lactantius:

O le taimi lena o le a lafo ai i fafo le amiotonu, ma inosia le taʻumamaina; o le a faaumatia ai e le amioleaga tagata lelei o ni fili; e leai se tulafono, poʻo se faʻatonuga, poʻo se aʻoaʻiga faamiliteli e faasaoina… o mea uma o le a faafememeaiina ma palu faatasi faasaga i le saʻo, ma faasaga i tulafono o le natura. Ma o le a faʻatafunaina le lalolagi, e peiseai e tasi le gaoi masani. A faʻapea o le a tupu nei mea, ona vavaeʻese ai lea o tagata amiotonu ma e ua mulimuli i le upu moni mai latou ia tagata amioleaga, ma sosola i totonu nofo filemu. —Lactantius, Tama o le Ekalesia, O Aiga Atua, Tusi VII, Ch. 17 o Le Atua

I le toafa.[5]ff. Le Sulufaiga oo Tatou Taimi

… na tuuina atu i le fafine apaʻau e lua o le aeto tele, ina ia lele ai o ia i lona nofoaga i le toafa, lea na tausia ai o ia, e mamao ese mai le gata, mo le tausaga, lua tausaga, ma le ʻafa tausaga. ( Faaaliga 12:14 )

O nei mea uma e fai atu ai ua faatagaina e le Alii Lana Ekalesia e ulu atu i lona lava Tuga. E pei lava ona aveese e Iesu ona ofu ma lona mamalu, e faapena foi ona lafo ifo le mamalu o le Ekalesia i le efuefu, faatasi ai ma ana ifo i tupua, ina ia faamamaina ma faamamaina lona agaga. Na saunoa Fr. O Ottavio Michelini o se patele, o se mea lilo, ma o se sui o le Faamasinoga Faa-Pape a Pope St. Paul VI (o se tasi o mamalu maualuga na tuuina atu e se Pope i se tagata ola). I le aso 15 o Iuni, 1978, na fai atu ai St. Dominic Savio ia te ia:

Ma o le Ekalesia, ua tuuina i le lalolagi o se Faiaoga ma le Taiala o atunuu? Oi, le Ekalesia! O le Ekalesia a Iesu, na tupu mai i le manu'a i Lona itu: ua leaga foi o ia ma pisia i le mea oona a Satani ma ana au amioleaga - ae e le fano; i le Ekalesia o loo i ai le Togiola Paia; e le mafai ona fano, ae e tatau ona mafatia i lona Tuga tele, e pei lava o lona Ao lē vaaia. Mulimuli ane, o le a toe faatutūina le Ekalesia ma tagata uma mai ona mea na faaleagaina, e amata ai se ala fou o le faamasinoga tonu ma le filemu lea o le a mau moni ai le Malo o le Atua i loto uma - o le malo i totonu lea na talosagaina ma aioi atu ai agaga amiotonu. mo le tele o tausaga [e ala i le talosaga a lo Matou Tamā e: “Ia oo mai Lou Malo, Ia faia Lou finagalo i le lalolagi e pei ona faia i le Lagi”]. — tagai. “O Fr. Ottavio – Ose Vaitaimi Fou o le Filemu”

 

O LE MATIVITI O LE NEI TAIMI

Loʻu afafine o Denise, le tusitala, telefoni mai ia te au i le aso. Sa ia mafaufau loloto e uiga i le "agai i luma" o le tagata ma pe na faapefea ona sili atu le maualuga o le fausaga o vaitaimi ua mavae nai lo aso nei, e le gata i le lelei ae o le matagofie. Na amata ona matou talanoaina pe o le a le mea moni o le tele o lenei augatupulaga o loʻo i ai nei ua matua matitiva pe a faʻatusatusa i aso ua mavae ma pe faʻafefea foi o le manatu ua tatou “agai i luma” e sese. Mafaufau pe faʻafefea ona faʻaumatia e musika le tele o le matagofie ma le mamalu o vaitau ua mavae, e masani ona faʻaititia i mea masani ma tuinanau. E fa'afefea ona alu a'e mea'ai tatou te 'a'ai mai fa'ato'aga fa'ato'aga fa'aola e tele mea'ai fa'ato'aga i le tele o mea'ai ua fa'avasegaina fa'asologa fa'asolosolo fa'atasi ma vaila'au, fa'asao, ma vaila'au fa'ato'aga, pei o le glyphosate.[6]ff. Le Oona Tele Le tulaga o le filemu o le lalolagi i le feagai ai ma auupega o le tele o faatafunaga ua sili atu ona maaleale nai lo se isi lava taimi. E fa'afefea ona leai se vai fou ma nu'u uma ma taulaga a'o fa'atau e tagata papalagi vai fagu ma ua ova le mamafa. Le fa'afefea ona toe fa'asolo le tomai feso'otaiga i le va o tagata e ala i tekinolosi. E fa'afefea ona pa'ū le soifua maloloina lautele a'o amata ona fa'atupula'ia fa'ama'i auto-immune. Le fa'afefea ona vave fa'aletonu le aiga fa'alotoifale ma malepelepe fa'aupufai. O le a le sa'olotoga ma le faatemokalasi o loʻo faʻaitiitia, ae le o le alualu i luma.

O le alualu i luma moni o se pi'o e salu maualuga pea lava pea? Pe le o le afifiina ea (po o le faia o meataalo po o le ga'o po o le uaina po o le susu po o le sisi po o le sima, mo lena tulaga) e masani ona sili atu i le tolu selau pe fitu selau po o le sefuluiva selau tausaga talu ai? —Anthony Doerr, Fa tausaga i Roma, itulau 107

E mafai ona ou faalogo o fetalai Iesu i luga o le Ekalesia ma le lalolagi:

Auā ‘ua e fai mai, ‘Ua ‘ou mau‘oa, ‘ua ‘ou manuia, ‘ou te lē mativa fo‘i i se mea; ‘ua e lē iloa fo‘i ‘ua e malaia, ma le tigā, ma le mativa, ma le tauaso, ma le lē lavalavā. O le mea lea ‘ou te fai atu ai ‘iā te ‘outou, ‘ia ‘outou fa‘atau mai ‘iā te a‘u le auro ‘ua fa‘amamāina i le afi, ‘ina ‘ia e mau‘oa ai, ma ‘ofu papa‘e e fa‘a‘ofuina ai oe, ma ‘ia lē iloa atu ai le mā o lou lē lavalavā, ma le suāu‘u e uu ai ou mata, ‘ina ‘ia e va‘ai ai. O ē ‘ou te alofa i ai, ‘ou te a‘oa‘iina ma a‘oa‘i atu; o lea ia e maelega ma salamo. ( Fakaasiga 3:17-19 .)

O le mativa sili ona taua e iloa i lenei taimi o lo tatou lava olaga i totonu. Aua afai ua faatagaina e le Atua le tagata e aumaia o ia lava i le tulaga o le faatamaiaina o ia lava, ua na o lo tatou iloaina o lo tatou manaomia atoatoa ma le le masuia mo Ia. O le mativa o le iloaina ua ou lē mafaia ona tetee atu i le tai o lenei faiga faa-Komunisi fou. O le mativa o le leiloa o lo'u saolotoga. O le mativa o le lagona o loʻu lava vaivaiga, o loʻu le mafai ona suia tulaga o loʻo siomia ai aʻu. O le mativa o le vaai ia te a'u lava e pei ona ou i ai moni. O le mativa o le taliaina o lea ma'i po o le ma'i. O le mativa o le tuputupu a’e ma le faafeagai ma lo’u olaga faaletino, o le vaai atu ua tuua e la’u fanau le aiga i se lalolagi ua faateleina le tetee i le Faatuatua ma le saolotoga. O le mativa foi o le vaai i totonu ia te au lava ia na sese ma vaivaiga o loo faaauau pea ona ou tautevateva ma pa’u ai. 

O lo'o i ai, peita'i, i ai i lena taimi nei o upu moni ina ia mafai ona ou amata faasaolotoina. O le taimi nei ua ou maua ai le finagalo lilo o le Atua, i ona foliga faanoanoa uma, o loo faatosina mai ai aʻu ina ia mafai ona Ia fetalai mai i loʻu loto ma faamaloloina. O iinei, i le mativa o lenei toafa o le leai o se fesoasoani e mafai ona ou amata moni ai ia tuu atu le Atua e tama a’u a o ou tuuina atu a’u ia te Ia ma faapea atu, “Le Alii e, o Iesu Keriso, le Alo o Tavita, ia e alofa mai ia te au.”[7]Luka 18: 38 

Tatou te manaomia mata faamalamalamaina o le loto e tuia ai foliga, e faapea atu “ioe, o oe o lo’u Tama” i le le taimi nei. E na o le tasi lava le itu, pe a faapea atu, o loo i ai le Atua mo i tatou, ma o le le taimi nei. E maeu le vave tatou te sosola ese ai mai le taimi nei - i le mea tatou te manatu e tatau ona i ai, i le mea e ono tupu, i le mea ua i ai nei, i le mea o le a oʻo mai. O le a le tele o le malosi ma le gauai tatou te faamaimauina i le popole i mea ua tuanai, o le popole ma le masalosalo ma le tumu i le fefe mo le lumanai. O loo ia te au nei, ma le leoa, ma ole mai ma le le mautonu ia ou talia o Ia, ia iloa o Ia. O lenei, i lenei taimi itiiti e tasi, e mafai ona ou fai atu “ioe, Tama.” O sina “ioe” itiiti; leai se mautinoa maoae o le a ou le toe faia lava lenei mea, aua lava nei toe faia lena sese—leai se fefe ma faanoanoaga e le mafai ona ou faamaoni. Na'o sina "ioe" nei… O lona uiga o le ola i loʻu mativa ma le faalagolago ia te Ia e na o Ia e fesoasoani mai ia te aʻu, ia mafai ai ona ou fai atu "ioe" - fai le mea ou te le mafaia - ia faamaoni seia oo i le oti. —Sr. Ruth Burrows, OCD, o se nun Carmelite, lomia i le Manaia, Ianuari 2022, Ianuari 10th

O le mea e malie ai, e le o le taimi e manumalo ai lo'u loto, ae o Lona finagalo ou te maua ai le filemu ua ou moomoo i ai.[8]ff. O le Malologa o le Sapati Moni  Na fetalai atu Iesu i le Auauna a le Atua Luisa Piccarreta:

Lo'u afafine e, ou te lagona le mana'omia o le meafaiola e malolo i totonu ia te A'u, ma a'u i totonu ia te ia. Ae pe e te iloa ea le taimi e nofo ai le foafoaga i totonu iā te aʻu, ma aʻu i totonu iā te ia? Pe a mafaufau lona atamai ia te Au ma malamalama ia te Au, e malolo o ia i le Poto o lona Foafoa, ma o lena o le Foafoa e maua le malologa i le mafaufau na foafoaina. A o'o ina tu'ufa'atasi le tagata ma le Finagalo Paia, o le mana'o e lua e fusi ma malolo fa'atasi. Afai e sili atu le alofa o le tagata i mea uma na faia ae na o lona Atua e alofa ai – oka se malologa matagofie e maua e le Atua ma le foafoaga! O lē na te avatu le malologa, na te maua. E avea a'u ma ona moega ma tausia o ia i se moe sili ona manaia, ma fusi i o'u lima. O lea, sau ma malolo i lo’u fatafata. -Volume 14, Mati 18th, 1922

Afai e mafai ona tatou talia o mea uma ua faatagaina e le aao o le Atua, e oo lava i mea leaga silisili, ona mafai lea ona tatou malolo ma le iloaina o Lana loto fa'ataga e sili atu lona ala nai lo le ala ou te vaʻaia. O lenei lafoaia i le Atua o le puna moni lea o le filemu aua e leai se mea, e mafai ona pa'i mai i lo'u agaga pe a ou malolo ia te Ia.

E te le liliu mai ia te Au, nai lo lena, e te manao ou te fetuunai ou manatu. E le o oe o ni tagata mama'i e fai atu i le foma'i e togafitia oe, ae o ni tagata mama'i e ta'u atu i le foma'i pe fa'afefea. O lea aua le faia faapea, ae ia tatalo e pei ona ou aoao atu ia te outou i lo tatou Tama: “Ia paia lou Suafa,” o lona uiga, ia faamamaluina ou te manaomia. “Ia oo mai lou malo,” o lona uiga, ia ōgatusa mea uma o i totonu iā i matou ma le lalolagi ma lou malo. “Ia faia Lou finagalo i le lalolagi e pei ona faia i le Lagi,” o lona uiga, i lo tatou manaomia, filifili pe a e manatu ua talafeagai ai mo lo tatou ola faaletino ma le faavavau. Afai e te fai mai moni ia te Aʻu: "Ia faia Lou finagalo", e tutusa lava ma le fai atu: "Ia e tausia", o le a Ou faʻalavelave i loʻu mana uma, ma o le a ou foia tulaga sili ona faigata. —Iesu i le Auauna a le Atua Fr. Dolindo Ruotolo (d. 1970); mai le Novena o le Faʻafanoina

O le ulufale atu lea i le mativa o lenei taimi, o loo i ai le Atua, ma ia tuu atu ia te Ia e alofa ma tausia oe i le ala ua silasila mai ai le Fomai Sili e talafeagai—tu’imomomoina, mativa, lē lavalavā—ae alofagia. 

Vaavaai ia oe, atalii o le tagata. A e vaʻai i mea uma ua tapunia, pe ae vaʻaia mea uma ua aveʻesea lea ua le taliaina, ma a e sauni e nofo e aunoa ma nei mea, ona e iloa lea o le mea ua ou sauni. —valoaga na tuuina atu ia Fr. Michael Scanlan i le 1976, countdowntothekingdom.com

Aua ua sau le aso faaipoipo o le Tamai Mamoe, o lana faatoanofotane ua saunia o ia lava. Na faʻatagaina ona ia ofuina se ofu paʻepaʻe mamā ma mama. (Faʻaaliga 19: 7-8)

 

Faʻatau Fesootai

O Le Faamanatuga o Taimi Nei

O Le Tiute o le Taimi Nei

 

 

Lagolago i le faiva faataimi atoa a Mareko:

 

E malaga ma Mareko i le Lenei le Upu,
kiliki i luga le fuʻa i lalo e lesitala.
O lau imeli o le a le faʻasoaina i se tasi.

Lenei i luga ole Telegram. Kiliki:

Mulimuli ia Mareko ma "faʻailoga o taimi" i aso uma i luga o le MeWe:


Mulimuli i tusitusiga a Mareko iinei:

Faʻalogo ile mea lea:


 

 
Print Friendly, PDF & Email
lafoina i AIGA, TAGATA FAALEAGAGA ma pōpō , , , , , , , .