Le Malo Folafolaina

 

BOTH mata'utia ma le manumalo fiafia. O le faaaliga lenā a le perofeta o Tanielu i le lumanaʻi pe a tulaʻi mai se “manufeʻai tele” i luga o le lalolagi atoa, o se manufeʻai “e matuā ese lava” na i lo manu feʻai muamua o ē na pule i la latou pulega. Na ia faapea mai “e ʻaina le atoa le lalolagi, ia tuʻimomomo i lalo, ma tuʻimomomoina” e ala i “tupu e toʻasefulu.” O le a soloia ai le tulafono ma suia ai foi le kalena. Na tupu aʻe mai i lona ulu se seu leaga o lona sini ia “faasauā i le ʻaupaia a Lē Silisili Ese.” Mo le tolu ma le ʻafa tausaga, o le tala lea a Tanielu, o le a tuuina atu ai i latou iā te ia—o lē ua lauiloa i le lalolagi aoao o le “Anetikeriso.”

 
Le Malo Folafolaina

Ia faalogo lelei mai nei, uso e ma tuafafine pele. O le a manao Satani e te faanoanoa i nei aso o loo faamalosia ai i o tatou faai. O le sini ia talepeina i tatou, tuʻimomomoina o tatou loto, ma tuliesea i tatou a lē o le filemu po o le faafitia o Keriso.

O le a ia tautala faasaga i le Silisili Ese ma vaivai o le ‘au pa‘ia a le Silisili‘ese, ‘ua fa‘amoemoe e suia aso o tausamiga ma le tulafono. E tuuina atu ia te ia mo se taimi, faalua, ma le afa taimi. (Tanielu 7: 25)

Ae e pei lava ona tuuina atu Iesu mo sina taimi ina ia “tuʻimomomoina” i Lona tigā, o le ā na sosoo ai? O le Toetu. E faapena foi, o le Ekalesia o le a tuuina atu mo se taimi, ae na o le aumaia i le oti o mea uma faalelalolagi i le Faaipoipoga a Keriso ma toe faatuina o ia i le Finagalo Paia (tagai O Le Toetu o le Ekalesia). Lenei is le fuafuaga sili:

…seia oo ina tatou maua uma lava i le lotogatasi o le faatuatua ma le malamalama o le Alo o le Atua, i le tagata matua, e oo i le tulaga atoatoa o Keriso. (Efeso 4: 13)

O le mea moni, ina ua lata mai na aso o puapuaga mo Iesu, ua faapea mai le Tusi Paia “ua faasaga atu ona fofoga e alu i Ierusalema” ma “ona o le olioli sa i ona luma na ia onosaia ai le satauro.”[1]cf. Luka 9:51, Epe 12:2 Mo le manuia o le fiafiaga o loo taoto i Ona luma! O le mea moni, o lenei manufeʻai o loo aʻe i le lalolagi e lē o le upu mulimuli lea.

… o lena seu na tau faasaga i le ʻaupaia ma na manumalo ai seʻia oo ina afio mai Lē mai anamuā ona aso, ma na fofogaina ai le faamasinoga mo le ʻaupaia a Lē Silisili Ese, ma ua oo mai le taimi mo le ʻaupaia e fai mo latou tofi tautupu. ( Tanielu 7:21-22 )

Pe tatou te leʻi tatalo ea mo lea aso i aso uma?

Ia oo mai lou malo, Ia faia Lou finagalo i le lalolagi e pei ona faia i le Lagi.

Na valoia e Iesu le Auauna a le Atua Luisa Piccarreta, “Ou te manaʻo e toe faafoʻisia le manu i lona amataga ina ia iloa lo’u Finagalo, alofagia, ma faia i le lalolagi e pei ona faia i le Lagi.” [2]Vol. 19, Iuni 6, 1926 Na ia fai mai foi o le mamalu o Agelu ma le Au Paia i le Lagi "e le atoatoa pe afai e le maua e lo'u Finagalo Lona manumalo atoatoa i le lalolagi."

Na foafoaina mea uma mo le faataunuuina atoatoa o le Finagalo Silisiliese, ma seia toe foi mai le Lagi ma le lalolagi i lenei li'o o le Volition Faavavau, latou te lagonaina a latou galuega, lo latou mamalu ma le faaamuia e pei o le afa, aua, e lei maua Lona faataunuuina atoatoa i le Foafoaga. , e le mafai e le Finagalo Paia ona tuuina atu le mea na Ia faatuina e tuuina atu - o lona uiga, le atoatoa o Ana oloa, o Ona aafiaga, olioli ma fiafia o loo i ai. — Iesu ia Luisa, Tusi 19, Me 23, 1926

Ia, e foliga mai o se mea e olioli ai! E moni la: o le mea o le a oo mai e lē o le iʻuga o le lalolagi ae o le iʻuga o lenei vaitaimi. O mea nei o loo taʻua e le Tamā o le Ekalesia o Tetuliano o “taimi o le Malo.”

Tatou te taʻutaʻu atu o le malo ua folafola mai ia i tatou i luga o le fogaeleele, e ui lava i luma o le lagi, i se isi tulaga o le olaga; talu ai o le ai ai pe a mavae le toetu mo le afe tausaga i totonu o le fausiaina faalelagi o le aai o Ierusalema… Matou te faapea o lenei 'aʻai na saunia e le Atua mo le taliaina o le' au paia i lo latou toetutu, ma faʻafouina i latou i le tele o mea uma. faaleagaga faʻamanuiaga, e fai ma taui mo i latou na matou inosia pe leiloa… —Tertullian (155–240 AD), Tama o le Ekalesia a Nicene; Adversus Marcion, Ante-Nicene Fathers, Henrickson Publishers, 1995, Tusi. 3, itu. 342-343)

Aloese mai le talitonuga sese o milenarianism, Na saunoa foi Sagato Augustine i lenei vaitaimi malolo i le lumanai ma faaleagaga o le a oo mai faamanuiaga a o lei oo i le iuga o le lalolagi…

… E peiseai o se mea saʻo ona tatau ai i le au paia ona latou fiafia i se ituaiga aso malolo i le Sapati i lena vaitaimi, o se taimi paganoa paia pe a uma galuega o le ono afe tausaga talu ona faia le tagata… (ma) e tatau ona mulimuli mai pe a maeʻa le ono afe tausaga, pei o le ono aso, o se ituaiga o Sapati-aso lona fitu i le afe tausaga na sosoʻo ai ... Ma o lenei manatu e le faʻalavelave, pe a na talitonu o le a fiafia ai le au paia, i lena Sapati, o le a faʻaleagaga, ma mulimuli ane i le afioaga o le Atua… —St. Augustine o Hippo (354-430 TA; Church Doctor), De Civitate Dei, Bk. XX, Ch. 7, Nusipepa Katoliko a Amerika Press

O mafaufauga matagofie nei… a Malologa Sapati mo le Ekalesia pe a saisaitia Satani i le to e lē gata,[3]Faʻaaliga 20: 1 o le a aveesea tagata amioleaga mai le lalolagi, ma o le a nofotupu le faatasi mai o Keriso i totonu ia i tatou i se tulaga fou atoatoa.[4]ff. Le Afio Mai Fou ma le Paʻia Paia

Ae faapefea le taimi nei o puapuaga?

 
Le Taimi o Puapuaga

Talu ai nei, na faʻamaonia ai e le Vatikana lona faʻasaina o tagata Katoliko e auai i le lotu Masonic,[5]vaʻai Katoliko News Agency, Nov. 17, 2023 ma mo se mafuaaga lelei. Mo le sili atu i le lua ma le afa seneturi, na lapataia ai e Sui o Keriso, pe tuusaʻo pe le tuusaʻo, le malosi ma le taupulepulega a lenei sosaiete faalilolilo. Ua leva ona fai a latou fuafuaga ina ia “faatoʻilaloina [le] faatulagaga uma o lotu ma faiga faapolotiki a le lalolagi”[6]POPE LEO XIII, Aumua Genus, Encyclical on Freemasonry, n.10, Aperila 20, 1884 o le talitonuga faafilosofia o mea uma e tupu mai i mea totino ma mafuaga, ma e le aofia ai le uiga ese.

Ma o le faatuatua o o tatou tuaa, o le faaolataga na manumalo mo tagata e ala ia Iesu Keriso, ma, o le mea lea ua lamatia ai le tele o faamanuiaga o le malo Kerisiano. O le mea moni, o le le fefe i se mea ma le gauai atu i se tasi, o le lotu Masonic e faʻaauau pea ma le lototele sili atu i lea aso ma lea aso: faʻatasi ai ma ona faʻamaʻi oona e sosolo ai nuʻu uma ma taumafai e faʻalavelaveina o ia lava i totonu o faʻalapotopotoga uma o lo tatou atunuu i lana taupulepulega e faʻaumatia faʻamalosi ... tagata o lo latou talitonuga Katoliko, o le amataga ma le puna o latou faamanuiaga silisili. — POPE LEO XIII, Inimica Vis, Tesema 8, 1892

E lē taumatea e leai se isi tupulaga e sili atu ona lelei mo le faaaliga a Tanielu nai lo o tatou. E pei ona ou tusia i le Taua o Foafoaga ma Le Fouvalega Mulimuli, o vaega uma o loʻo faʻatulagaina mo le atoatoa ma le atoatoa o le puleaina o le lalolagi. Pau lava le mea o lo'o totoe o le suiga i se tupe numera,[7]ff. Le Fasiotiga Tele ma o le a pa'u'ū le malosi o le malosi i lima o ni nai tagata - pe tusa ma le to'asefulu. E ui e lē o faamatala atili mai e Tanielu le māfuaaga na fefe ai o ia i le faaaliga, ae e manino mai e mafai e lenei manu feʻai o le lalolagi ona taofia, manaʻomia le gauaʻi, ma tuʻimomomoina le saʻolotoga i se tikeri e leʻi faatalitalia. Ma ua taʻu mai e Iesu ia i tatou pe faapefea ona faia i le amataga:

E sii taua e le tasi nuu i le tasi nuu, ma le tasi malo i le tasi malo. E iai foʻi mafuiʻe malolosi, oge, ma mala mai lea vaipanoa ma lea nofoaga; e oo mai foʻi mai le lagi o mea mataʻutia ma faailoga tetele. (Luka 21: 10-11)

O nei mea, mo le tele o vaega, o sasa na faia e tagata. O le vaeluaga o le malo i le malo e leai lava se isi mea nai lo feteenaiga masani a le vasega Marxist (ie. "mea sese o Rusia”) — tane faasaga i le fafine, uliuli faasaga i le papae, matitiva faasaga i le mauoa, Sisifo faasaga i Sasaʻe, ma isi. O "mala" o loʻo tatou onosaʻia nei o loʻo faʻaogaina foi, ona o le COVID-19 e mautinoa lava o se auupega olaola (ma o lea, e foliga mai, o lona "vaivai"). E le gata i lea, o se faʻalavelave faʻafuaseʻi o meaʻai i le lalolagi atoa o se faʻalavelave tele o gaosiga faʻatasi ai ma malo ua faʻaitiitia le faʻamaʻi ma amata ona faoa faʻatoʻaga; ona i ai lea o le si'itia o le tau o le suauu, taua i Iukureini, malepelepe o sapalai o sapalai, ma le suiga o le tau o lo'o faaliliu ai fanua fa'ato'aga e avea ma fale gaosi oloa a'o latou taumafai e fa'aumatia suau'u.

O i latou e pulea mea’ai, e pulea tagata. Na iloa lelei e le au Komunisi lenei mea nai lo se isi lava. O le mea muamua na faia e Stalin ina ua uma le au faifaatoaga. Ma o le lalolagi atoa i aso nei ua na o le kopi-pasi o lena fuafuaga, ae o le taimi lenei latou te faʻaogaina upu matagofie / mama e nana ai o latou faʻamoemoega moni. I le tausaga na teʻa nei, na filifili ai le malo Dutch e 30% o lafumanu uma e manaʻomia ona tipi i le 2030 ina ia mafai ai ona ausia sini o le tau. Ona filifili lea o le malo o lona uiga e le itiiti ifo i le 3000 faatoaga e tatau ona tapunia i nai tausaga o lumanai. Afai e mumusu le aufaifaatoaga e faatau atu o latou fanua i le setete "fuafua" i le setete i le taimi nei, latou te ono lamatia le aveesea mulimuli ane. —Eva Vlaardingerbroek, loia ma le fautua mo faifaatoaga Dutch, Setema 21, 2023, “O le Taua a le Lalolagi i Faatoaga”

O le maualuga o le valea faavalevalea - ae e manino lava le faʻamoemoe. 

Ma ioe, e oo lava i mafuie na faia e tagata e foliga mai e mafai:

E i ai ni lipoti, mo se faʻataʻitaʻiga, o loʻo taumafai nisi atunuʻu e fausia se mea e pei o le Ebola Virus, ma o se mea mataʻutia tele lea, e fai mai sina tala ... o saienitisi ia latou fale suʻesuʻe [o] taumafai e fausia ni ituaiga o pathogens o le a faʻapitoa ituaiga ina ia latou mafai ona na o le faʻateʻaina o ni ituaiga ituaiga ma ituaiga; ma isi o loʻo latou fuafuaina ni ituaiga inisinia, ni ituaiga o iniseti e mafai ona faʻaleagaina ni faʻapitoa laʻau. O isi o loʻo aʻafia i se ituaiga siʻosiʻomaga o faiga faatupu faalavelave e mafai ai ona latou suia le tau, tuʻu ese mafuʻe, maugamu e ala i le faaaogaina o galu eletise.. - Failautusi o le Puipuiga, William S. Cohen, Aperila 28, 1997, 8:45 AM EDT, Matagaluega o le Puipuiga; vaai www.defense.gov

O le faaosoosoga sili i nei mea uma o se ituaiga fatalism - ona o nei mea e foliga mai e le maalofia, e tatau ona tatou tulituliloa i lalo ma faatalitali i fafo o le Afa Tele. Ae a o leʻi maliu, na teena e Benedict XVI lenei manatu:

Ua tatou va'ai i le fa'alauteleina o le mana o le Anetikeriso, ma e na'o le tatalo ia foa'i mai e le Alii ia i tatou ni leoleo mamoe malolosi o le a puipuia lana Ekalesia i lenei taimi o le mana'omia mai le malosi o le leaga. — POPE EMERITUS BENEDICT XVI, Le American ConservativeIanuari 10th, 2023

E lua mea o loo manino mai iinei: o le valaau i le tatalo. O le lona lua o le valaau i leoleo mamoe totoa o le a puipuia le Upu Moni. E aofia ai e le gata o ositaulaga ma epikopo, ae o alii o le ulu o o latou aiga.

I lana Encyclical on Freemasonry, Inimica Vis, O loo taʻua e Pope Leo XIII lē na muamua atu iā Filiki III:

O se mea sese e le teteeina ua faamaonia; o se upumoni e le puipuia e taofiofia… O ia o le e le tetee i se solitulafono manino e tatala i le masalosaloga o se taupulepule faalilolilo. —n. 7, Tesema 9, 1892, faʻatau ie

Atonu e te fesili, “O le ā le aogā o le puipuia o le upu moni pe afai e lē suia ai le ala o lenei manu feʻai i le lalolagi atoa?” E moni, atonu e le mafai ona taofia ai le tulai mai o lenei Manufeai ua aumaia e tagata i ona luga. Ae e mafai ona faasaoina ai se agaga e toatasi mai le malaia. E lē gata i lea, o la tatou puipuiga ma le lototele o le upu moni e lē o taimi uma e taulaʻi ai pe tatou te taulau pe faapefea ona tatou tau. O le mea moni lena o le tala i le au maturo. E tusa ai ma tulaga faalelalolagi, na foliga mai ai ua faia’ina i latou ma Iesu, ma ua faia’ina leaga. Ae sa sa'o lava le ala na Ia puapuagatia ai ma maliu na aafia ai i latou na siomiaina o Ia.

“Ia faasatauroina o ia!” Ae na fai atu [Pilato], “Aisea? O le ā se mea leaga ua ia faia?” (Mata 27: 22-23)

Na toe faafoi atu e [Iuta] o tupe siliva e tolugafulu i le au faitaulaga sili ma toeaina, ua faapea atu, “Ua ou agasala i le faalataina o le toto o tagata e le sala.”  (Mata 27: 3-4)

“…ua faasalaina i matou ma le tonu, auā o le faasalaga na matou maua e fetaui ma a matou solitulafono, ae e leʻi faia e lenei tagata se solitulafono.” Ona ia faapea atu lea, “Iesu e, ia e manatua mai aʻu pe a e afio mai i lou malo.” (Luka 23: 41-42)

O le taʻitaʻiʻau na vaai i le mea na tupu, sa vivii atu i le Atua ma faapea atu, “E matuā mamā lava lenei tagata.” (Luka 23: 47)

O le mea lea, o le fesili e le o le auala tatou te liliuina ai le galu o le leaga ae o le auala e finagalo le Tama ia faamamaluina e ala ia i tatou. Ia tatou faamaoni e oo i le iuga, ma ia tuu atu i le Atua taunuuga silisili.

 

Le Malo Folafolaina

Ma pe a uma nei taimi, o le a avea ma taimi o le Malo i le lalolagi e pei ona faia i le Lagi. Ma e mafai ona e mautinoa pe o e i le Lagi pe o loʻo i ai pea i le lalolagi, o le olioli o na aso o le a sili atu nai lo faanoanoaga o nei taimi.

Ona tuuina atu lea o le malo ma le pule ma le mamalu o malo uma i lalo o le lagi i le nuu o le au paia a le Silisili Ese, o lo latou malo o le malo e faavavau lea, e auauna ma usiusitai i ai malo uma. (Tanielu 7: 27)

Sa saunoa Fr. O Ottavio Michelini o se patele, mystic, ma se sui o le Faamasinoga Faa-Pape a Pope St. Paul VI (o se tasi o mamalu aupito maualuga na tuuina atu e se Pope i se tagata ola) na mauaina le tele o locutions mai le Lagi. Iā Tesema 9, 1976, na fetalai atu ai lo tatou Alii iā te ia:

… o tagata lava ia o le a faaosoina le taua o le a oo mai, ma o A’u, o A’u lava, o le a faaumatia au o le leaga e aumai ai le lelei mai nei mea uma; ma o le Tina, o Maria e sili ona paia, na te tuʻimomomoina le ulu o le gata, ma amata ai se vaitau fou o le filemu; O LE A OA MAI LO'U MALO I LE LALOLAGI. O le toe afio mai lea o le Agaga Paia mo se Penetekoso fou. O lo'u alofa mutimutivale lea o le a faatoilaloina ai le inoino o Satani. O le a avea le upu moni ma le faamasinotonu e manumalo i aʻoaʻoga sesē ma le lē tonu; o le malamalama lea na te tulia le pouliuli o seoli.

Ma toe foi ia Novema 7, 1977:

O fuʻa o le tautotogo ua faʻasalalau ua uma ona tupu aʻe i nofoaga uma, ma o le AVENTO O LOʻU MALO ma le manumalo o le Loto Mamao o Loʻu Tina o loʻo i faitotoʻa...

I laʻu Ekalesia toe faʻafouina, o le a le toe tele ni agaga oti o loʻo faitaulia i Laʻu Ekalesia i aso nei. O le a avea lenei ma Lo'u latalata mai i le lalolagi, faatasi ai ma le TOE MAI O LO'U MALO I AGAGA, ma o le Agaga Paia lea, faatasi ai ma le afi o Lona alofa ma Ana uiga lelei, o le a faatumauina ai le faamamaina o le Ekalesia fou lea o le a sili ona taua. , i le uiga sili o le upu… E le mafaamatalaina lana galuega i lenei taimi vaeluaga, i le va o le uluai afio mai o Keriso i le lalolagi, faatasi ai ma le mealilo o le Litinoina, ma Lona Afio Mai Faalua, i le faaiuga o taimi, e faamasino ai e ola ma e ua oti. I le va o nei afio mai e lua o le a faaalia: o le muamua o le alofa mutimutivale o le Atua, ma le lona lua, o le faamasinoga tonu faalelagi, o le faamasinoga tonu o Keriso, o le Atua moni ma le tagata moni, o le Ositaulaga, Tupu, ma le Faamasino aoao - o loo i ai le lona tolu ma le vaeluaga o le afio mai, e le vaaia lena mea, e ese mai i le muamua ma le mulimuli, o loo vaaia uma. [8]vaʻai Le Afio Mai LeO lenei afio vavalo o le Malo o Iesu i agaga, o se malo o le filemu, o se malo o le faamasinoga tonu, o le a maua lona mamalu atoatoa ma le susulu pe a uma le faamamaina.

 

Lagolago i le faiva faataimi atoa a Mareko:

 

i Nihil Obstat

 

E malaga ma Mareko i le Lenei le Upu,
kiliki i luga le fuʻa i lalo e lesitala.
O lau imeli o le a le faʻasoaina i se tasi.

Lenei i luga ole Telegram. Kiliki:

Mulimuli ia Mareko ma "faʻailoga o taimi" i aso uma i luga o le MeWe:


Mulimuli i tusitusiga a Mareko iinei:

Faʻalogo ile mea lea:


 

 
Print Friendly, PDF & Email

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga
1 cf. Luka 9:51, Epe 12:2
2 Vol. 19, Iuni 6, 1926
3 Faʻaaliga 20: 1
4 ff. Le Afio Mai Fou ma le Paʻia Paia
5 vaʻai Katoliko News Agency, Nov. 17, 2023
6 POPE LEO XIII, Aumua Genus, Encyclical on Freemasonry, n.10, Aperila 20, 1884
7 ff. Le Fasiotiga Tele
8 vaʻai Le Afio Mai Le
lafoina i AIGA, O LE TAIMI O LE FILEMU.