Le Fafagu, le Ruse, ma le Sulufaiga

I LE TAIMI O LE FUAFUAGA
Aokuso 15th, 2014

 

IT sau manino ia te aʻu e pei o se logo i le taimi o Misasa: e i ai tasi sulufaʻiga o loʻo foaʻi mai e le Atua mo tatou i nei taimi. E pei lava i ona po o Noa na o le tasi lava tasi Atunuʻu, e faʻapena foi i nei aso, e tasi lava le Vaa o loʻo avatua i lenei vaitau o sau ma le afā. E le gata na auina mai e le Alii le tatou Tamaitai e lapatai atu i le salalau o le lalolagi atoa Komunisi, [1]ff. Le Paʻu o le Mealilo a Papelonia ae na ia aumaia foi ia i matou le auala e tumau ai ma puipuia i lenei vaitaimi faigata…

… Ma o le a le avea ma se “siʻitia.”

 

O LE “FAASAOGA”

O le toatele o Kerisiano faaevagelia o loo taofimau i le talitonuga i le “faatupuina” lea o le a aveesea ai tagata talitonu mai le lalolagi a o lei oo i puapuaga ma sauaga o Anetikeriso. Le manatu o se fa'aolaola is Tusi Paʻia; [2]cf. 1 Kori 15: 51-52 ae o lona taimi, e tusa ai ma lo latou faauigaina, e sese ma e feteenai ma le Tusi Paia lava ia.

O le manatu e uiga i le "aoi mai po o le ogatotonu o le puapuaga" sa leʻi faalogoina i le faa-Kerisiano seʻia oo i taimi lata mai.

O le talitonuga o aso nei o le "Siʻitia" e leʻo maua lava i se mea faaKerisiano — e leʻo iai foi i tusitusiga Porotesano poʻo tusi a le Katoliko — seʻia oʻo i le amataga o le seneturi sefuluiva, ina ua fausia e se Peretania Anglican liliu-fundamentalist-minster e igoa ia John Nelson Darby. — Gregory Oats, Mataupu Katoliko i Tusitusiga Paia, itulau 133

Ae paga lea, o le sese o le faitauina e Darby o le Tusi Paia na maua ai lona ala i tusitusiga sili atu ona aloaia.

O le vaaiga a Darby a o leʻi oo i le puapuaga e uiga i le faasaʻolotoina na sii aʻe e se tagata e igoa ia CI Scofield, o lē na aoaoina le vaaiga i vaefaamatalaga o lana Scofield Reference Bible, lea sa salalau lautele i Egelani ma Amerika. E toatele Porotesano na faitau i le Scofield Reference Bible na taliaina ma le le faitioina mea na fai mai ai ona vaefaamatalaga ma taliaina le vaaiga a o lei oo i puapuaga, e ui lava e leai se Kerisiano na faalogo i ai i le 1800 tausaga talu ai o le talafaasolopito o le Ekalesia. —“O le Faasaoina”, CatholicAnswers.com

O lenei manatu o le fiafia e feteenai ma le aoaoga faifai pea a le Ekalesia Katoliko, lea na aoao mai i taimi uma:

Aʻo leʻi afio mai faalua Keriso, e tatau ona pasia e le Ekalesia se tofotofoga mulimuli e luluina ai le faatuatua o le toatele o tagata talitonu. O sauaga e o faatasi ma lana faigamalaga i le lalolagi o le a faaalia ai le "mea lilo o le amioletonu" i le tulaga o se taufaasese faalelotu e ofoina atu ai i tamaloloa se vaifofo io latou faafitauli i le tau o le liliuese mai le upu moni. -CCC, 675

O le a pasia e le Ekalesia se “tofotofoga mulimuli”—e le sola ese ai. O le mea tonu lea na fetalai atu ai Iesu i le Au Aposetolo:

'E leai se pologa e sili atu i lona matai.' Afai na latou sauaina aʻu, o le a latou faasaua foi ia te oe. (Ioane 15:20)

E tusa ai ma le aveesea mai le lalolagi ma faasaoina mai le puapuaga, o le mea moni na tatalo Iesu i le faafeagai:

Ou te le ole atu e te aveese i latou mai le lalolagi ae ia e taofia i latou mai le leaga. (Ioane 17:15)

O lea, na Ia aoao ai i tatou e tatalo: “aua e te taitaiina i matou i le faaosoosoga, a ia e laveai ia i matou ai le leaga.” Mulimuli ane, mai le leaga o se “faasese faalotu” lea o le a oo mai, na faapea mai ai St. [3]2 Thess 2: 11-12

O se togafiti temoni…

 

LE RUSE

O le Catechism e faasino tonu lava i se 'fa'asesega fa'alelotu' o le a lavea'iina ai tagata mai o latou 'faafitauli.' O ā faafitauli?

A o ou tusia i Le Paʻu o le Mealilo a Papelonia, le vevesi ma le pa'ū o loʻo faʻamoemoeina e le "manu", o loʻo aofia ai le sosaiete faalilolilo. E uiga ia i latou, na tusia ai e Pope Leo XIII:

Ae peitai, i lenei vaitaimi, e foliga mai o loo tuufaatasi vaega o le tiapolo, ma o loo tauivi ma le malosi autasi, e taitaia pe fesoasoani i ai lena faalapotopotoga malosi faatulagaina ma salalau e taua o le Freemasons. Le toe faia soo se mea lilo o latou faamoemoega, ua latou tulai atu nei ma le lototetele e tetee atu i le Atua lava Ia… — POPE LEO XIII, Aumua Genus, Encyclical on Freemasonry, n.10, Apri 20, 1884

O le General Albert Pike (1809-1891) o se Freemason maualuga e lauiloa mo le tusiaina o le "tusi Paia" o le Illuminated Freemasonry. [4]“O amioga ma aʻoaʻoga a le Sauniga a Sikotilani Anamua ma Taliaina o Freemasonry” ma le 'fausiaina o se mamanu faamiliteli mo le ausiaina o le puleaina o le lalolagi.' [5]ff. Na te tuʻimomomoina lou ulu. saunia e Stephen Mahowald, i. 108 Na ia taʻua manino le talitonuga o Illuminati e faapea "Lusifelo o le Atua."

O Lusifelo o le Atua o le Malamalama; ma o le Atua o le lelei o loo tauivi mo tagata e faasaga ia Ieova, le Atua o le pogisa ma le leaga. -Faiga Faalotu, Miller, i. 216–217; ta'ua i totonu Na te tuʻimomomoina lou ulu saunia e Stephen Mahowald, vaefaamatalaga n. 164, itulau. 107; Adonay, ioe, o se faasinomaga i le Atua moni o le Faa-Kerisiano.

I se tusi ia Giuseppe Mazzini, na faaalia ai e Pike o le taaloga e le o le le talitonu i le Atua, ae o le tapuai ia Satani, lea o le a oo mai e ala i le foafoaina o le vevesi-o na "faafitauli" Ou te talitonu o le Catechism o loʻo faatatau i ai:

O le a tatou tatalaina le au nihilists ma le le talitonu i le Atua, ma o le a tatou faatupuina se mala faaleagafesootai mataʻutia, lea i lona mataʻutia uma o le a faaalia manino ai i atunuu le aafiaga o le le talitonu atoatoa i le Atua, lo tatou amataga o le sauā, ma le vevesi sili ona toto ... o le motu o tagata, ua le fiafia. faatasi ai ma le faaKerisiano, o ona agaga o le a i ai mai lena taimi, e aunoa ma se tapasa (faatonuga), e popole mo se tulaga lelei, ae aunoa ma le iloa po o fea e tuuina atu ai lona faamemelo, o le a maua le Malamalama Moni e ala i le faaaliga lautele o le aoaoga faavae mama a Lusifelo, na aumaia mulimuli ane. i fafo i le vaaiga lautele. —Albert Pike, na taʻua i totonu Na te tuʻimomomoina lou ulu. saunia e Stephen Mahowald, i. 108–109; Na taʻua e Mr. Mahowald o le tusi na faʻapea na faʻamauina i le faletusi a le British Museum i Lonetona, ae ua le o toe faʻaalia, o le mea lea ua tuʻu ai i tatou e faʻalagolago i tagi a i latou e fai mai na latou matamata i le tusi.

O le foafoaga o a Lalolagi Fou ina ia faatoilaloina le fa'atonuga nei, a…

...o le fa'atupu fa'alavelave lautele lea o le a mulimuli mai i le fa'aumatiaga o le fa'aKerisiano ma le le talitonu i le Atua, e fa'ato'ilaloina ma fa'aumatia "i le taimi e tasi." —Ibid.

E manino mai, o lenei togafiti faatemoni o loo faia e tusa ai ma le fuafuaga e pei o le le talitonu i le Atua ma le nihilism—le teenaina o mataupu silisili uma faalelotu ma amioga—o loo taʻitaʻia ai le sosaiete i le mea na taʻua e Benedict XVI o se “pulepulepulega a le relativism.” [6] Cardinal Ratzinger (POPE BENEDICT XVI) muaʻi faʻataʻitaʻiga Aiga, Aperila 18th, 2005 O le tele o pulega e iai le pule. O le a toe faʻapea, ae i luga o le lalolagi atoa:

O le taufaasese silisili faalelotu o le Anetikeriso, o se pepelo sese-faʻalelotu e faʻamamaluina ai e le tagata o ia lava i le tulaga o le Atua ma lana Mesia na afio mai i le tino. -CCC, 675

O le mea o le a ofoina mai e le Anetikeriso e le gata o se filemu pepelo ma se faʻamalologa folafolaina mai le pagatia, ae o le a ia ofoina atu lona lava filemu. fatu ia alofagia ma tapuaia—ia avea ma sulufaiga mo tagata uma, ua iʻu ina faasaʻolotoina mai le “pologa” o le Faa-Kerisiano, o taua i seoli i le pule silisili ese ma le “lotu”, ma iʻuga o le lē talitonu i le Atua. [7]ff. Le Tui Sili O le a matua a faapaiaga ia Lusifelo e ala i le manu feai, o lē e maua mai ai le pule a le manu.

O le amataga lena o Lusifelo. O le mea lea o le a feagai ma le toatele o tagata i le taimi nei, ma i aso o i luma, aua o se amataga i le Tausaga Fou. -David Spangler, o se New Age guru ma fesoʻotaʻiga i le lalolagi; Ataata I luga ole Christ; ta'ua i totonu Na te tuʻimomomoina o latou ulu, saunia e Stephen Mahowald, i. 117

O le ofo tele, na mulimuli atu ai le lalolagi atoa i le manu feai. Na latou ifo i le tarako (Lusifelo) auā na ia tuuina atu lana pule i le manu feai; ‘ua latou ifo atu fo‘i i le manu fe‘ai ma fai ane, “O ai sē na te fa‘atusaina le manu fe‘ai, po o ai fo‘i na te mafaia ‘ona tau ma ia?” (Faaaliga 13:3-4)

O lenei 'fa'asesega fa'alelotu' o lona uiga o le fa'ai'uga lea o le New Age Movement, lea e fa'apea fo'i ona feso'ota'i atu i sosaiete faalilolilo. E pei ona tusia e le Vatikana i lana pepa iloga i le mataupu:

E manaʻomia e le faiʻai o le lalolagi ni faʻalapotopotoga e pule ai, i se isi faaupuga, o se malo o le lalolagi. "Ina ia taulimaina faafitauli i aso nei, New Age miti o se aristokrasi faaleagaga i le faiga o Plato's Republic, taitaia e sosaiete faalilolilo"... [le] New Age faʻasoa ma le numera o vaega faavaomalo malosi, le manulauti o le suia poʻo le sopoia o ni tapuaiga faapitoa ina ia mafai ai ona fausia avanoa mo a lotu lautele lea e mafai ona tuʻufaʻatasia tagata. Fesoʻotaʻi vavalalata ma lenei o se sili tuʻufaʻatasia taumafaiga i le vaega o le tele o faʻalapotopotoga e fausia a Lalolagi Autu Amio. -Iesu Keriso, O Le e Ona Le Vai o le Ola, n. 2.3.4.3 , 2.5, Aufono Faʻalelotu mo Aganuu ma Talanoaga Faʻalelotu

 

O LE REFUGE

O le faamoemoega atoa, aiga pele, o tofotofoga o le a oo mai o le faʻamama le Ekalesia ina ia Iesu…

… na te tuuina atu ia te ia le ekalesia i le matagofie, e aunoa ma se ila, po o se maanuminumi, po o se mea faapena, ina ia paia o ia ma le pona. ( Efe 5:27 .)

le lotogatasi o le Ekalesia o se amataga tatau ma fua o lenei…

… Paia ma le paia ”paia o loʻo finagalo le Agaga Paʻia e faʻatamaoaigaina ai le au Kerisiano i le amataga o le meleniuma lona tolu, ina ia avea ai Keriso ma fatu o le lalolagi. —STST. JOHN PAUL II, LʻOsservatore Romano, Igilisi Igilisi, Iulai 9th, 1997

Ua na o le Koluse lava e maua ai le fua o le Toetu na iloa—e le o se siitia mai mafatiaga, ae na ala tonu lava i le “tuinanau” o le Ekalesia.

O le a toe afio mai Keriso i le faaiuga o le taimi e faapotopoto, e le toatele ni tamaitai faaipoipo, ae o le Faatoanofotane e toatasi—le lafu e tasi, i lalo o le leoleo mamoe e tasi. Ioe, ina ua uma ona tatalo Iesu i le Tamā ina ia aveesea Ona soo mai le lalolagi, ona Ia tatalo lea mo lo latou lotogatasi “ina ia tasi i latou uma.” [8]cf. Ioane 17:21 E pei ona fai mai Pope Francis talu ai nei, e tatau ona tatou…

… savali e aunoa ma se malologa e saunia ai le faatoanofotane, e toatasi le faatoanofotane, mo le faatoafaiava o le a sau. —POPE FRANCIS, Misasa Requiem mo le Epikopo Anglican Tony Palmer ua maliu, Aokuso 8, 2014; www.thetablet.co.uk

O lenei lotogatasi o le a avea ma se galuega a le Agaga Paia, ma o se galuega foi a le Tina Faʻamanuia, o ai Lona toalua. O le mea lea na faamoemoeina i lalo o le Koluse ina ua tuuina atu e Iesu Maria i le Ekalesia, o loo faatusaina i le Ioane, ma na talia e Ioane Maria o se meaalofa i le Ekalesia.

“Funa e, faauta, o lau tama.” ‘Ona fetalai atu lea o ia i le so‘o, “Fa‘auta, o lou tinā.” Ma talu mai lena itula le soo ave o ia i lona fale. (Ioane 19: 26-27)

O le mea lea, ua avea ai le manava faaleagaga o Maria ma nofoaga e amata ai le lotogatasi o le Ekalesia—lea e to ma fanau mai ai le fanau a le Atua.

O lea e saili ai le Kerisiano ina ia ave i totonu o lena “alofa faatina” lea e “tausia ai e le Tina o le Togiola le uso o lona Alo,” “o lona fanau mai ma lona tuputupu a’e e felagolagomai” i le fua o le meaalofa e tatau i tagata taitoatasi e ala i le mana. o le Agaga o Keriso. E faapena foi ona faatinoina lena tulaga faatina i le Agaga lea na avea ma matafaioi a Maria i lalo o le Koluse ma le Potu i Luga. —STST. JOHN PAUL II, Toe Faʻatau Materi, l. 45

Aisea ua ou tautala ai i lenei mea? Ona o le sini a Lusifelo o sosaiete faalilolilo o se tasi foi o le "lotogatasi", ae a sese lotogatasi (harmony), lea e soloiesea ai laina i le va o lotu, itupa, ma e oo lava i ituaiga.

le Tau Fou lea o le tafa o ata o le a nofoia e tagata atoatoa, androgynous tagata o lo o pulea atoa tulafono o le natura o le natura. I lenei tulaga, ua tatau ona aveʻesea le faʻaKerisiano ma tuʻuina atu i se lalolagi lotu ma se lalolagi fou.  - ‚Iesu Keriso, O Le e Ona Le Vai o le Ola, l. 4, Aufono Faʻalelotu mo Aganuu ma Talanoaga Faʻalelotu

Ou te le tau ta'u atu ia te oe le leaga o lenei fuafuaga ma le mimilo o le a oo i ai lo tatou lalolagi ina ia mafai ai ona ausia se poloaiga leaga. O le mea lea na ou tusia ai i se taimi ua mavae o loo sau a Togafitiga Cosmic o le a faamamaina ai le lalolagi mai le leaga ma ona sui. Ae ina ia faasaoina se nuu, tasi Le au Kerisiano, ua auina mai e le Atua ia i tatou le na amata ai lenei lotogatasi ma o loo fua mai e ala i le Agaga Paia. Ma o le Tina Amuia lena.

Ina ua faaali atu lo tatou Fafine i le fanau a Fatima i le faaaliga lona lua ia Iuni 13th, 1917, sa ia taʻu atu ia Jacinta ma Francesco o ia. o le a vave ona ave i latou i le Lagi. O le mea moni, na maliliu uma i laʻua i le toeitiiti atoa le tolu tausaga mulimuli ane ina ua la maua i le "Flu Sipaniolo." Ae ia Sr. Lucia, sa ia tuuina atu le misiona o le tumau i le
lalolagi e faʻavae le faʻamaoni i Lona Loto Immaculate, lea na ia tuʻuina atu o ia lava seia oʻo ina maliu i le 2005.

Na folafola e lo tatou Fafine ia Sr. Lucia: “O loʻu Loto lē mamā o le a avea ma ou sulufaʻiga ma le ala e taʻitaʻia ai oe i le Atua.” Sa maua e tamaiti se faaaliga o Seoli “le mea e o i ai agaga o tagata agasala matitiva,” o lana tala lea. "Ina ia laveaʻiina i latou, e finagalo le Atua e faʻatuina i le lalolagi le faʻamaoni i Loʻu Loto Mamalu." Ae pei e fai mai e le o se taimi masani, na ia faaopoopo mai: “Afai e faia le mea ou te fai atu ai ia te outou, e toatele agaga o le a faaolaina ma o le a i ai le filemu.”

E manino lava, o le filemu o le lalolagi, poʻo le mea na taʻua e lo tatou Fafine o le "vaitaimi o le filemu" o loʻo oʻo mai e fesoʻotaʻi ma le faʻamaoni i le Loto Mamalu. E pei o le faifeau pope a St. John Paul II [9]Sa avea foi Katinale Ciappi ma failotu pope mo Pius XII, Ioane XXIII, Paulo VI, ma Ioane Paulo I. fa'amaonia e ia lava:

Ioe, na folafolaina se vavega ia Fatima, le vavega sili na tupu i le tala faasolopito o le lalolagi, lona lua i le Toetu. Ma o lena vavega o le a avea ma vaitau o le filemu e leʻi i ai se faʻatagaina muamua i le lalolagi. — Mario Luigi Cardinal Ciappi, Oketopa 9, 1994; O le Catechism a le Aiga Apolotolo

O le mafuaʻaga lea na taʻua ai e St. John Paul II faʻapitoa ia Medjugorje ma foliga faʻaalia o le "Masiofo o le Filemu" o le faaauauina o Fatima. [10]I se faatalanoaga mo le mekasini faalemasina a Siamani Katoliko PUR, na lipotia mai ai e Epikopo Pavel Hnilica e faapea, na faapea atu Ioane Paulo II ia te ia, “Vaai, o Medjugorje o se faaauauga, o se faaopoopoga o Fatima. O loʻo faʻaalia lo tatou Tamaʻitaʻi i atunuu komunisi ona o faʻafitauli e afua mai i Rusia. —http://wap.medjugorje.ws/en/articles/medjugorje-pope-john-paul-ii-interview-bishop-hnilica/ I le i ai o le Indian Ocean Regional Episcopal Conference i le taimi o latou ad limina feiloaiga ma le Tama Paʻia, Pope John Paul II taliina a latou fesili e faatatau i le feʻau a Medjugorje: 

E pei ona tusia e Urs von Balthasar, o Mary le Tina na te lapataia lana fanau. Tele o tagata i ai se faʻafitauli ma Medjugorje, ma le mea moni e faapea o le aparitions tumau umi. Latou te le malamalama. Ae o le feau o loʻo tuʻuina mai i se tulaga faʻapitoa, e fesoʻotaʻi ma le tulaga o le atunuʻu. O le feau finau pea i le filemu, i luga o sootaga i le va o Katoliko, Orthodox ma Mosalemi. O iina, e te maua ai le ki i le malamalamaʻaga o le mea o loʻo tupu i le lalolagi ma lona lumanaʻi.  -Medjugorje toe teuteuina: le 90's, Le Manumalo o le Loto; Matua Emmanuel; itulau 196

O lea la, ua tatou vaaia manino ai le aliaʻe mai o lenei taua moni i le va o le “Fafine ua ofu i le la” ma le “tarako” o le Faaaliga 12. Auā o loo tatou talanoa i se “vaitaimi o le filemu” o loo oo mai; o loʻo talanoa le au fou e uiga i le lumanaʻi o le "tausaga o le Aquarius". E tautala Kerisiano i le lotogatasi; o loo taʻua e le New Age le “tasi” lautele. Tatou te talanoa i le filemu; latou te tautala i le lotogatasi. Tatou te talanoa e uiga i se lotofuatiaifo malamalama; latou te talanoa e uiga i se "tulaga maualuga atu pe suia o le malamalama." Ua valaauina Kerisiano ina ia "toe fanauina" ae o tagata fou e taulai i le "toe fanauina". Tatou te talanoa i se faaaliga i totonu o Iesu i totonu ia i tatou; latou te talanoa e uiga i le "Keriso o le lagi" i totonu, e le o se faasinomaga i lo tatou Alii, ae o lena lapataiga i le Catechism lea. “Ua vivii le tagata ia te ia lava e sui a’i le Atua ma lona Mesia ua afio mai i le tino.” [11]ff. CCC, 675 Ua e iloa nei pe na faapefea ona fuafuaina e Satani lenei taufaasese mo se taimi umi lava, i le taumafai e faataʻitaʻi i le faafouga moni lea o le a aumaia e le Atua e ala i le “manumalo o le Loto Mamalu”? O le mea lea ua ou faalogo ai pea lava pea i le Alii o fetalai manino mai i lo’u loto ua tatou ulu atu taimi matautia. Aua, e pei ona fai mai Pope Pius X, o fili Masonic o le Ekalesia e le gata i fafo:

… ua latou faia a latou fuafuaga mo lona faatafunaina e le o fafo, a o totonu; o le mea lea, o le tulaga matautia o loo i ai toetoe lava i totonu o le loto ma le loto o le Ekalesia… —POPE PIUS X, Pascendi Dominici Gregis, Encyclical On the Doctrines of Modernists, n. 2-3

E te le sao mai na o oe i lenei faaseseega o le a oo mai. Ua na'o le alofa tunoa e mafai ona faasaoina ai i tatou mai le pauu ese. Ae o lona uiga tatou te tuuina atu i tatou lava i lena alofa tunoa, ma e ala i se faatinoga o le loto, e ulu atu ai i le fuafuaga a le Atua mo nei aso—i totonu o le “atola’au o le sulufaiga” ua filifilia e lo tatou Tama Faalelagi.

O le “Fafine ua ofu i le la” o ia lea na te fanauina le “Keriso atoatoa” [12]ff. CCC, 795 o lē o le a nofotupu i lena vaitaimi o le filemu, ua faatusaina i le Tusi Paia i le “afe tausaga.” [13]cf. Faʻaaliga 20: 1-6  [14]ff. Le Auala na Leiloa ai le Era O le mea lea, uso e ma tuafafine, Maria is le ae sulufaiga ua tuuina mai e le Atua ia i tatou i nei taimi. Fai mai lo tatou Fafine o Fatima, “E avea loʻu Loto Mamalu ma ou sulufaʻiga,” e le "se" sulufaiga, ae "lau” sulufaiga. E mafai ona e alu e su'e se isi Atolaau, ae ua foa'i mai e le Atua ia i tatou le tasi: o le loto o le Tina Fa'amanuiaina. O le mea moni, e toatele o le a teena lenei mea ona o le fefefe o Maria o le mea moni o le taufaasese, pe o le faapaiaina ia Maria o se ituaiga o ifo i tupua, pe o le a faaitiitia le alofagia o Iesu. Ae manatua le isi mea na ia fai mai ai: o lona loto "le ala e taʻitaʻia oe i le Atua."  E aunoa ma se fesiligia, i lo'u lava olaga, na ia aumaia ai a'u i le loloto o le alofa mutimutivale ma le faatasi mai o Keriso nai lo se isi lava mea. E lē gata i lea, e tatau ona vave faaitiitia lou fefe pe a e iloa na tuuina atu e le Tamā Lona lava Alo i lenei fafine! Na Ia tuuina atu e le gata o Lona tino faaletino, o lona faafaileleina, tausiga ma puipuiga, ae o le fausiaina ma le tuputupu aʻe i le "poto ma le matua" [15]cf. Luka 2:52 e ala i ana faatonuga faatina. O le mea lea, o le mafuaʻaga o se tasi o folafolaga ia i latou o loʻo fai mai o le Rosary o le puipuiga mai talitonuga sese—faasese (o le mea lea o le Rosary e totonugalemu foi i le savali a le tatou Fafine i Fatima.)

Ou te lei lagonaina muamua lava le faanatinati e pei ona ou lagonaina nei e tau atu ia te outou taimi e ulu atu ai i totonu o le Atolaau. E tatau ona ulu atu i lenei sulufaiga, aua e na o le pau lea o le mea ua saunia e le Atua mo i tatou. O le a tuai tele mo i latou e sosola ese mai le galulolo faaleagaga o le taufaasesē pe afai latou te leʻi aʻe i “mea maualuluga.” Tatou te ulu atu i totonu o lenei sulufaiga e ala i le faapaiaga, lea ua na ona tuuina atu o i tatou lava, e pei ona faia e Iesu, ia Maria. O lea la, o le faapaiaga i Iesu e ala i Maria-o le tetee moni o lena faapaiaina le paia i le tarako e ala i le manu feʻai, o lē e manaʻo e avea ma tina pepelo, o se ekalesia pepelo. O le faapaiaga o le manu feai ua faamaufaailogaina i se “faailoga”, lea e faasino i ai e St. Ioane le “666”. O lo tatou faapaiaina ia Iesu e ala ia Maria o le mea moni lava o le faafouga o lo tatou Papatisoga lea na faailogaina ai i tatou i le “faailoga o le satauro.” Aua e te masalosalo o i latou e leai lenei faʻamaufaʻailoga o le a le ola i le Afa o loʻo sau:

‘Ona ‘ou iloa atu lea o le isi agelu ‘ua alu a‘e mai Sasa‘e, o lo‘o umia le fa‘amaufa‘ailoga a le Atua soifua. Na ia alaga atu ma le leo tele i agelu e toʻafā o ē na tuuina atu i ai le mana e faaleagaina ai le laueleele ma le sami, “Aua neʻi faaleagaina le laueleele, po o le sami, po o laʻau, seʻia matou tuu le faamaufaailoga i muaulu o auauna a lo tatou Atua. ” (Faaaliga 7:2-3)

E leai se fiafiaga a o lei oo i le puapuaga e sola ese ai mai tofotofoga sau, aemaise lava, le togafiti a le tarako mumu. Ae o loo i ai se sulufaiga, ma o le Loto Mamalu o Maria—o le na aveina atu i le Lagi e galulue faatasi i le galuega o le togiola na faia i luga o le Koluse e ala ia Iesu Keriso, le Puluvaga e toatasi i le va o le tagata ma le Atua. Pau lava le mea e tatau ona e faia, pei o Ioane, ave o ia "i lou fale", i lou loto o se tina, uo, ma se sulufaiga mai le Afa o le a oʻo mai. O le a ia faafaileleina, tausia, ma puipuia i tatou e pei ona la faia ma Iosefa mo Iesu. O loʻo i ai se punaoa faigofie, sili ona lelei e fesoasoani ia te oe e faia lenei mea, ma e leai se totogi. Na'o le kiliki i le fu'a o lo'o i lalo.

O le tulaga Marian o le olaga o se soo o Keriso ua faʻaalia i se auala faʻapitoa e ala i le tuʻuina atu o le tama i le Tina o Keriso, lea na amata i le molimau a le Togiola i Kolokota. O le tuuina atu o ia lava ia Maria i se uiga faatamalii, o le Kerisiano, e pei o le Aposetolo o Ioane, “e talia” le Tina o Keriso “i lona lava aiga” ma aumaia o ia i mea uma e fausia ai lona olaga i totonu, o lona uiga i lona tagata ma Kerisiano “O a’u”… I le avea ai ma se tina, e manao foi o ia ia faaalia le mana faamesia o lona Alo, o lona mana faaola lea ua faamoemoe e fesoasoani ai i le tagata i ona puapuaga, e faasaoloto ai o ia mai le leaga lea e eseese tulaga ma tulaga e mamafatu ai. i lona olaga. —STST. JOHN PAUL II, Toe Faʻatau Materi, n 45, 21

 

 


 

Ou te fautua malosi ia ave se kopi fua o 33 Aso i le Mamalu o le Taeao, lea o le a avatua ia te oe se faigofie ae loloto taʻiala i le faʻatuatuaina oe lava ia Maria. Naʻo le kiliki o le ata i lalo:

 

FAITAU FUAFUAGA

 

E na o le $3000 le matou mamao mai le sailiga o tupe
matou te manaʻomia mo se komepiuta fou ma meafaigaluega tuai a le faiva.
Faafetai atu ia i latou uma sa foai. Faamolemole tatalo
e uiga i le sefuluai i lenei faiva faataimi atoa. Manuia oe!
(Kiliki le ki e vaʻai ai i le matou ata fou o le aiga)

Ia maua foi le Lenei le Upu,
O manatunatuga o Mareko ile faitauga Misasa,
kiliki i luga le fuʻa i lalo e lesitala.
O lau imeli o le a le faʻasoaina i se tasi.

Fuʻa

Auai ma Mareko i le Facebook ma le Twitter!
FacebooklogoTwitterlogo

Print Friendly, PDF & Email

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga
1 ff. Le Paʻu o le Mealilo a Papelonia
2 cf. 1 Kori 15: 51-52
3 2 Thess 2: 11-12
4 “O amioga ma aʻoaʻoga a le Sauniga a Sikotilani Anamua ma Taliaina o Freemasonry”
5 ff. Na te tuʻimomomoina lou ulu. saunia e Stephen Mahowald, i. 108
6 Cardinal Ratzinger (POPE BENEDICT XVI) muaʻi faʻataʻitaʻiga Aiga, Aperila 18th, 2005
7 ff. Le Tui Sili
8 cf. Ioane 17:21
9 Sa avea foi Katinale Ciappi ma failotu pope mo Pius XII, Ioane XXIII, Paulo VI, ma Ioane Paulo I.
10 I se faatalanoaga mo le mekasini faalemasina a Siamani Katoliko PUR, na lipotia mai ai e Epikopo Pavel Hnilica e faapea, na faapea atu Ioane Paulo II ia te ia, “Vaai, o Medjugorje o se faaauauga, o se faaopoopoga o Fatima. O loʻo faʻaalia lo tatou Tamaʻitaʻi i atunuu komunisi ona o faʻafitauli e afua mai i Rusia. —http://wap.medjugorje.ws/en/articles/medjugorje-pope-john-paul-ii-interview-bishop-hnilica/
11 ff. CCC, 675
12 ff. CCC, 795
13 cf. Faʻaaliga 20: 1-6
14 ff. Le Auala na Leiloa ai le Era
15 cf. Luka 2:52
lafoina i AIGA, MARIA.

ua tapunia faamatalaga.