
I fafo o loʻu faitotoʻa i luma i Le Po Mumu; Alberta i Matu, Kanata
po o luga o YouTube
Fmai le Metitirani i le Fagaloa o Mekisiko, mai Iapani i le itu i matu o Initia, ma toetoe lava o le itu i matu o le lalolagi atoa ua nonofo ai tagata — o se tasi o mea tutupu aurora e sili ona taatele i manatuaga ola na tupu ia Novema 11, 2025. O se faʻaosoina o le coronal mass mai le La ma le afa geomagnetic G5 na sosoo ai (le tulaga aupito maualuga i le fua o le tau i le vateatea a le NOAA) na salalau atu i le lagi i le po, ma ufitia uma ai Europa, Rusia, ma Amerika i Matu i se moli mumu mumu, manino lava le vaʻaia e mata, e oʻo lava i Louisiana ma nisi vaega o Saina.
Ou te nofo i Kanata, lea e aurora borealis (“moli i matū”) o se vaaiga masani. Ae o le taimi muamua lenei i le toetoe lava ono sefulu tausaga ua ou molimauina ai lava le lanu mumu, pe vaai foi i ai o ufitia moni le lagi atoa mai le itu i matū i le itu i saute.
Sa potopoto la’u ‘au faifeau i lo matou fale i lena afiafi e iloa ai le finagalo ma le ta’ita’iga a le Atua ma fa’amaonia ai lo matou “ioe” i Lana vala’au. A’o taunu’u mai tagata i lo matou fale, sa latou vala’aulia i matou i luma o le fanua. O le mea e te va’aia i nei ata, e ui ina fa’aleleia atili e le meapueata, ae o le mea tonu lava lea na matou va’aia. Sa matou fa’amatala uma lava le auala na foliga tutusa ai ave o le lagi, lea na sosolo mai se ma’ai tonu lava i luga a’e o le fale, ma ave o le Alofa Mutimutivale Paia na sasaa mai le loto o Keriso i se fa’aaliga ia St. Faustina.
Ia, ou te lē o fai atu o se mea fa'alenatura lenei mea. E iai se fa'amatalaga fa'alenatura e pei ona ta'ua i luga. O le mea moni, i le aluga o tausaga ua ou mauaina le tele o ata mai le au faitau o ē talitonu o lo'o latou va'aia se mea fa'alenatura ia i latou - o se agelu, o le Tina Paia, o se malamalama fa'alelagi ... ae o le mea moni, 99% o le taimi, o se pupula o le tioata, o le soona pupula, o le gaioiga o le meapueata, ma isi mea fa'apena. O ila o le vai, o nonoa o la'au, ma falaoa tunu ua mū o nisi taimi e maua ai se foliga o Iesu po'o Maria, ae e lē fa'apea ai o ni mea fa'alenatura.
Ae ui i lea, pe o le Fetu o Peteleema pe o le pouliuli[1]I le amataga, sa ou fai atu o le “gasetoto.” Peita’i, e pei ona ta’ua e se tagata faitau, ua fautua mai tagata atamamai i aso nei e le mafai e se gasetoto o le la ona fa’amatalaina lenei pogisa umi, aua e le ogatasi ma le taimi o le Paseka lea na fa’asatauroina ai Iesu. i luga o Kalevaria — e ui lava atonu o ni mea tutupu faanatura, ae e mafai foi ona sa'o lelei taimi faʻatulaga e ala i le Taitaiga Paia, i le silafia o mea uma a le Atua.
O le mea moni, sa ou le fia tusia lava e uiga i lena po o Novema, ona sa ou le fia faamatala atu se mea e sili atu lona taua nai lo le mea sa i ai muamua. Ae talu mai lena afiafi, ua ou lagonaina se uunaiga i totonu e faapea o le mea na tupu atonu e i ai sona taua, ona o mea uma ua tutupu talu mai lena taimi, e pei ona ou faamatala atu i le faaiuga. Ae se’i o tatou toe manatua muamua lena po mumu taua na tupu i le toeitiiti atoa le 90 tausaga talu ai…
O Le Po Mumu Muamua
O loʻo i luga o le upega tafaʻilagi a le Vatikana le tala a Sr. Lúcia dos Santos, OCD, o Fatima, Potukale. O ia o se tasi o tagata vaʻai e toʻatolu na faʻaali atu i ai lo tatou Tamaʻitaʻi i le 1917, ma tuʻuina atu ia i latou ni faʻaaliga ma lapataʻiga o le lamatiaga o le a oʻo mai i se tagata ua se ese. O faʻaaliga, lea e aofia ai se faʻamalama puʻupuʻu ae mataʻutia i Seoli,[2]ff. Seoli e mo Moni na faamaonia e se vavega faitele, na molimauina e le faitau sefulu afe o tagata na faapotopoto i se fanua, o le “vavega o le la” (tagai Mauaina o Sa Sun Miracle Masini).

I le sefulutolu aso a o le’i pa le fouvalega a Bolshevik i Moscow, ma fanau mai ai le Komunisi iina, na faaali atu ai lo tatou Tama’ita’i i tamaiti a Fatima, ma lapatai atu ua sauni Rusia e “faasalalauina ana mea sese i le lalolagi atoa, ma mafua ai taua ma sauaga i le Ekalesia,” ma valaau mai ia i tatou ia salamo.[3]Le Savali a Fatima, faʻatau ie
I lo tatou mafaufau lelei, ma i le feagai ai ma le faʻatupulaia o le paoa o pulega faʻatonu, faʻaali mai e le Atua ia i tatou le lotomaualalo o le Tina, o le faʻaali atu i fanau laiti ma talanoa ia i latou e uiga i mea taua: faʻatuatua, faʻamoemoe, alofa, penance. —POPE FAʻAMATALAGA XVI, Malamalama o le Lalolagi, O se Talanoaga ma Peter Seewald, i. 164
O le mea moni, o le Taupou Paia sa na o le toe faaleoina o se isi pope o lē, i le tele o tausaga ua mavae, sa lapatai ma le manino e uiga i mea sese o le Marxism, Socialism, Communism, rationalism, atheism, ma isi mea faapena ma lo latou faamataʻu i le Ekalesia ma le lalolagi:
O lenei, mai mea sese fa'alavelave ia ua matou fa'amatalaina, o lamatiaga sili ona mata'utia i Setete e tatau ona fefefe i ai. Auā, o le mata'u i le Atua ma le migao i tulafono paia ua aveesea... ma o lagona fa'ale-aganu'u ua fa'amalosia i le solitulafono, e aunoa ma se fa'atapula'aina vagana ai le fa'asalaga, o le a mulimuli mai lava se suiga ma se faatoʻilaloina o mea uma. Ioe, o lenei suiga ma le faatoilaloina o fuafuaina ma le loto i ai ma ua tuʻuina atu e le tele o faʻalapotopotoga a le au komunisi ma le au sosaisi; ma o a latou galuega e le o tetee le vaega a Freemasons, ae e matuā lagolagoina a latou fuafuaga, ma e tutusa o latou manatu autū ma i latou. Ma afai e le taumafai nei tagata i le taimi lava lea ma i soo se mea e faʻatino ai o latou manatu faʻapitoa, e le tatau ona faʻatatauina i a latou aʻoaʻoga ma o latou loto, ae i le lelei o lena lotu paia e le mafai ona faʻaumatia; ma ona o le vaega sili ona lelei o tagata, e musu e faʻapologaina i sosaiete faalilolilo, e teteʻe malosi i a latou taumafaiga valea. — POPE LEO XIII, Aumua Genus, Encyclical i luga o Freemasonry (1884), n. 27
E tāua le matauina, sa lapata’i mai Leo XIII o le “taofiofia” o le leaga ua aveesea, ma i’u ai i le “leai o se tulafono” (tagai Aveesea le Restrainer). O lenei mea e matuā tutusa lava ma le 2 Tesalonia 2:3, lea na valoia ai e Sagato Paulo se taimi e “muamua ona oo mai le liliuese [o le Anetikeriso] ma faaalia mai ai le tagata amioleaga [o lona uiga, o le Anetikeriso lea].” E leai se masalosalo o le lagona o le Pope o loo tatou molimauina le amataga o le liliuese, auā ua manino lava le suia o le Faa-Kerisiano e nei talitonuga o le Malamalama. Fai mai Pope Leo:
…o le toe faʻafoʻi mai o tū ma aga a tagata faapaupau pe a mavae le sefuluvalu seneturi, o se valea tele ma le lē migao tele. -Aumua Genus, Encyclical on Freemasonry (1884), n. 24; tagai i le Le New Paganism
E moni, o faiga faataulaitu, mea faalilolilo, faiga faa-Satani, faaleagaga faalenatura, ma feusuaiga lē taofiofia e fautua mai ai lenei mea Faiga faapaupau fou ua matuā fuga mai i le asō. Ma o lea, o le feʻau a lo tatou Tamaʻitaʻi i tagata vaʻai o Fatima na taumafai e lapataʻia i tatou. Na ia fai mai,
Ua outou vaai i seoli e o i ai agaga o tagata agasala matitiva. Ina ia faaolaina i latou, e finagalo le Atua e faatuina i le lalolagi le tuuto atu i lo’u Loto Mama. Afai e faia le mea ou te fai atu ai ia te outou, o le a faaolaina le toatele o agaga ma o le a i ai le filemu. O le a muta le taua (WWII): ae afai e le taofia e tagata le faatiga i le Atua, o le a tupu se taua e sili atu ona leaga (WWII) i le taimi o le Pontificate o Pius XI. A e vaai i se po ua faamalamalamaina e se malamalama e le iloa, ia e iloa o le faailoga tele lea ua tuuina atu e le Atua ia te outou o le a ia faasalaina le lalolagi mo ana solitulafono, e ala i taua, oge, ma sauaga o le Ekalesia ma le Tama Paia. -Savali a Fatima, faʻatau ie

O Le Po Mumu i luga o Montana (Facebook/Ethereal Earth)
O loo faamatala e Mark Fellows le mea na tupu i le luasefulu tausaga mulimuli ane ina ua ufitia se vaega tele o le lalolagi i se "malamalama e le iloa", e aofia ai Europa.
Sa tumau le lagi mumu toto mo le tele o itula, ma sa vaaia i le afa o le lalolagi i le malosi manino lava e tasi. Sa matamata Lucia ma le Au Tamaitai i le afi mumū ma le malosi mai Tuy [Sepania]. O faamatalaga uma o lena po, o le faamatalaga sili ona sa’o na valoia i le silia ma le 20 tausaga talu ai e le Tamaitai matagofie i Cova da Iria. O se 'po e faamalamalamaina e se malamalama e le iloa', na ta’u atu e le Taupou ia Lucia, o le a avea ma 'faailoga tele na tuuina mai e le Atua o le a Ia faasalaina le lalolagi mo ana solitulafono, e ala i taua, oge, ma sauaga o le Ekalesia ma le Tama Paia…' … I totonu o le lua masina talu ona faia le faailoga tele, na osofaia ai e autau a Hitler Austria. E pei ona valoia e le Taupou Paia, na amata le Taua Lona Lua a le Lalolagi 'i le nofoaiga a Pius XI'. -Fatima i le Tauafiafi [Niagara Falls: Marmion Publications, 2003], itulau 101-102; o loʻo taʻua i totonu O Le Taua Mulimuli a le Tiapolo, itulau 15, fa'amatalaga pito i lalo 53; tagai i le “O se Po ua Faamalamalamaina e se Malamalama e Le Iloa"
E fitu tausaga o Herman Carvalho o Clinton Corners, Niu Ioka, i lena taimi.
I le mamao e pei ona mafai ona ou vaai i ai, sa ou vaaia ai se mea o sau mai le eleele. Sa alu aʻe i le lagi ma sa alu aʻe. Ae ou te leʻi toe tilotilo ma amata ona ou taalo.” Pe tusa ma le afa itula mulimuli ane, a o taumafa faatasi le aiga o Carvalhos i le afiafi, sa latou faalogoina tagata o loo tagi i fafo. “Sa matou o atu i le faapaologa, ma sa matou o atu e fesili atu i tagata pe aisea ua latou tagi ai,” o lana tala lea. I le tilotilo atu i laau olive o siomia ai i le isi pito o le laufanua, sa latou vaaia ai le lagi o loo mu i se lanu mumu susulu. “Sa mumu e pei o le mumu e mafai ona i ai … e pei o loo i ai i le afi,” o lana tala lea. O le vaega o totoe o le lagi sa pogisa atoa. “Ou te manatua loʻu tama o fai mai, 'Afai e pa'ū lenei mea i luga ia i tatou, tatou te oti uma,'” o lana tala lea. “Sa matua matautia lava, ma ou te leʻi toe vaai lava i lena mea i loʻu olaga.” — “'O se Malamalama Ese ma e Le Iloa'”, divinemercy.org
E ui ina faʻamatalaina e le aufaasalalau ma le toʻatele o tagata suʻesuʻe fetu le malamalama uiga ese i lenā pō o le aurora borealis, ae sa le mautinoa Sr. Lucia i le faapea mai, “i le foliga na aliali mai ai, e le mafai ona avea ma aurora borealis. E ui i lea,” na ia tusi atu ai i lana epikopo, “na faʻaaogaina e le Atua lenei mea e faʻamalamalamaina ai aʻu o le a oo mai Lana faʻamasinoga tonu i atunuʻu agasala.”[4]O le Fa'amanatuga Lona Tolu i lana Epikopo na tusia i le aso 31 o Aokuso, 1941. E moni, o le aurora borealis e lē o se “malamalama e lē iloa,” ae o se taunuuga o afa geomagnetic. Ae e pei ona foliga mai o loo faamaonia e Lucia ma mea moni faasolopito, o lenei mea sa le malamalama e foliga mai na faasino i ai lo tatou Tama’ita’i.
E ui e le o iloa pe na molimauina e St. Faustina le malamalama ese i lena po, o lana masaniga faaperofeta i lena aso, e pei ona faamaumauina i lana api talaaga, na foliga mai e ogatasi ma le masani a Sr. Lucia:
Na ou vaaia le toasa o le Atua o loo mamafa i luga o Polani. Ma o lea ua ou iloa afai e asiasi mai le Atua i lo tatou atunuu ma faasalaga sili ona tetele, o le a avea pea lena ma alofa mutimutivale tele aua, mo ia solitulafono matuia, e mafai ona Ia faasalaina i tatou i le faafanoga e faavavau. Sa ou le mafai ona gaoioi i le fefe ina ua siitia teisi e le Alii le veli mo a’u. O lea ua ou iloa manino ai o agaga filifilia o loo faatumauina le lalolagi i le ola e faataunuu ai le fua [o le faamasinoga tonu]. — Ianuari 25, 1938, Alofa Mutimutivale i Loʻu Agaga, Tusi, n. 1533
E moni, ina ua asiasi atu Pope Benedict XVI i Fatima i le 2010, sa ia tatalo ina ia faavavevaveina e tausaga o lumanaʻi le Manumalo o le Loto Mama e pei ona valoia iina. Na ia faamatala mulimuli ane o lenei manumalo…
… E tutusa lona uiga ma le tatou tatalo mo le oo mai o le Malo o le Atua… O le manatu autū, o le mana o le leaga e taofia pea lava pea, o le mana o le Atua lava ia e faaalia pea lava pea i le mana o le Tina ma faatumauina ai pea. E valaauina pea le Ekalesia e fai le mea na fetalai mai ai le Atua ia Aperaamo, o le faamautinoa lea o loo lava tagata amiotonu e taofia le leaga ma le faatafunaga. -Malamalama o le Lalolagi, i. 166, O se talanoaga ma Peter Seewald (Ignatius Press)
O Le Po Mumu Fou
Ae o le asō, e tatau ona tatou mafaufau loloto pe lava agaga amiotonu e taofia ai le tai o le Faamasinotonu.
Aua ne’i galo ia i tatou o loo tatou ola i se “taimi o le alofa mutimutivale,” e pei ona folafolaina i Fatima ma e ala ia St. Faustina. O le “faitotoa o le alofa mutimutivale,” e pei ona fetalai atu ai Iesu ia te ia, o le a iu lava ina tapunia.
Tusi: ae ou te leʻi sau o se faamasino amiotonu, ou te muamua tatalaina lautele le faitotoʻa o Loʻu alofa mutimutivale. O le e musu e ui ane i le faitotoʻa o Loʻu alofa tunoa e tatau ona ui ane i le faitotoʻa o laʻu faamasinoga.. -Alofa Tunoa i Loʻu Agaga, Diary o St. Faustina, n. 1146
Se'i mafaufau i se fe'au talu ai nei a Iesu ia Sulema Gomez, o lo'o nofo i Quebec, Kanata. E ui o ia o se tagata El Salvador, o se tasi o uiga mata'ina o le fa'aleoga a Sulema, o lona tautala tautala lea i le gagana Farani matagofie ma fa'atusitusiga - o se gagana, e ese mai i le fiafia tele o lo'o maua ai fe'au, e na'o se tulaga fa'avae e mafai ona ia tautala ai.
Aua e te fefe, o a’u o loo faatasi ma oe. Aua e te fefe ia te A’u. Aua lava ne’i galo o a’u lava na filifilia oe, e pei ona e i ai, mai le ogatotonu o le lalolagi. Ou te manaomia oe, auā e tele le seleselega, ae e toaitiiti le aufaigaluega. Aua e te fefe e avatu ia te A’u lau “ioe”; o le mea lena ou te manaomia, ma o le isi vaega o le Agaga Paia lea o le a faia i totonu ia te oe.
E tatau ona ou alu e suʻe aʻu mamoe ua leiloa aʻo leʻi tapunia le faitotoʻa. Ia sauniuni, auā o le a amata uma i soo se taimi. O le a e ofo i le faasologa o mea o le a tutupu.. E tatau ona faataunuuina valoaga uma. Ua ou lapatai atu ia te outou e tuu atu ia te outou le taimi e sauniuni ai. Oi, e le o a tatou fanau uma ua talitonu i a tatou upu. —Cf. Faitauga i le Malo, Oketopa 18, 2025
E na'o ni nai vaiaso a'o le'i oo i le Po Mumu lea na ufitia ai le tele o le lalolagi. O le mea moni, i lena lava aso, na mimita ai Peresitene Donald Trump:
I le asō, o loʻo lagolagoina ma le mitamita e laʻu Pulega lenei talatuu faigata o le Filemu e ala i le Malosi. —11 Novema, 2025; whithouse.gov
O lenei, ua faapea mai Iesu, “O le a e ofo i le faasologa o mea o le a tutupu. O le a faataunuuina valoaga uma.” E lua mea e mafaufau i ai, o le mea muamua o le lapata’iga lea a Sagato Paulo:
Pe a faapea mai tagata, “Ua filemu ma saogalemu,” ona oo faafuaseʻi mai ai lea o le malaia iā i latou, e pei o le tigā o le fafine tō, e lē sao ai foʻi i latou. (1 Thessalonics 5: 3)
Lua, atonu o le a tatou ofo foʻi pe afai e tutupu moni lava mea e pei ona molimauina e Ioane i le Faaaliga 6, faatasi ai ma le tatalaina o faamaufaailoga. O le faamaufaailoga lona lua o loʻo talanoa e uiga i le mea e foliga mai o le pa faafuaseʻi o se vevesi i le lalolagi atoa ua faʻailoa mai e se solofanua mumu:
Ona alu atu lea o le isi solofanua, e mūmū; ua tuuina atu i lē o tiʻetiʻe ai le pule e aveese ai le filemu mai le lalolagi, ina ia fefasiaʻi ai tagata. Ua tuuina atu foʻi iā te ia se pelu tele. (Faaaliga 6: 4)
O le mea e ofo ai, o le lagi mumu i le aso 11 o Novema (11/11) na fetaui lelei ma le faamanatuina o le Aso Faamanatu na faailogaina ai le faaiuga o le Taua Muamua a le Lalolagi — ma le sami o le toto na masaa i Europa ma maliliu ai le toʻatele e 22 miliona i lena taua.
I se isi feʻau talu ai nei ia Sulema, o loʻo faʻapea mai ai lo tatou Tamaʻitaʻi:
Tatalo mo i latou uma o le a fano i aso o lumanaʻi, pe a amata faasolosolo mea tutupu. ‘Ae peita‘i ‘aua tou te fefefe—o ‘outou o ē ‘ua fa‘atuatua ma fa‘atinoina a matou ‘upu—o le a tele lo ‘outou taui. —Cf. Faitauga i le Malo, Oketopa 24, 2025
O ni upu fa'aperofeta mata'utia ia. E ui o nisi o le a latou te'ena ma le le mafaufau ia lapata'iga fa'aperofeta ona atonu e sese pe fa'ateleina, ae mafaufau i le lapata'iga a le ali'i sili o le NATO, o Mark Rutte, i lenei vaiaso, o le taua ma Rusia 'ua i o tatou faitoto'a' ma o lo'o feagai uo a Europa ma se fete'ena'iga i le tele e 'onosa'i ai o tatou matua matutua ma matua matutua'.[5]Tesema 11, 2025, Meli i Aso Taitasi O se taua lenei e mautinoa o le a aofia ai foʻi Amerika i Matu.
O iinei foʻi, tatou te toe manatua ai lapataʻiga a Pope Leo XIII e uiga i fuafuaga faalilolilo a le au Freemasons, o ē na iu lava ina taliaina le mautauave: Ordo ab vevesi — “Fa’atonuga mai le Fenumiai.” Na toe saunoa fo’i Pope Leo e uiga i le sini a le Masonic o se “suiga ma le fa’ato’ilaloina o mea uma.” O aso nei, o nei tagata fa’avaomalo ua latou ta’ua ma le fiafia o “Le Toe Maua Tele"lea o le a latou "Toe Fausiaina Lelei Atu." E foliga mai ia te aʻu o le faʻailoga lona lua ma mulimuli ane o le Faaaliga 6 — pa'ū o le tamaoaiga, oge, malepelepe o le atunuʻu, faʻamaʻi pipisi,
sauāga, ma sauaga e oo atu i le "Lapataiga" po o le "Faamalamalamaina o le Lotofuatiaifo" (faamaufaailoga lona ono) - o mala faalenatura ia na faia e tagata (tagai Sauni mo Aafiaga), i le tulaga sili ona leaga. I le tulaga sili ona lelei, o i latou o lenei tupulaga o loʻo seleseleina le toto na tatou lūlūina e ala i taua, faapaʻu pepe, ma le faʻamutaina o le ola.
A latou lūlūina le matagi, latou te seleseleina le afā. (Os 8: 7)
I le faalauiloaina o nei taimi, na fetalai ai Iesu i le Talalelei a Luka: “E i ai fo‘i fa‘ailoga i le la, ma le masina, ma fetu, e matata‘u fo‘i nu‘u i le lalolagi…” [6]Luka 21: 25 Pe o le Po Mumu o Novema 11 o se "faailoga" o le faamasinoga tonu o loo lumanaʻi pe leai, pe na o se faaaliga o le la e manatua pea; pe Kometi 3I/Atlas, o loʻo fealualuaʻi solo i tafatafa o le lalolagi i le taimi nei ma ana amioga uiga ese ma le malamalama, o se faʻailoga… ua tatou iloa ma le mautinoa o “faʻailoga o taimi” e lē mafaaseseina.
Ona iloa atu lea o le isi faailoga i le lagi; o se tarako tele mumu…[sa] tu i luma o le fafine o le a fanau, e 'ai lana tama pe a fanau. (Faaaliga 12: 3-4)
… sa i ai pea i le Ekalesia le tiute o le su'esu'eina o faailoga o taimi ma le faamatalaina o ia mea i le malamalama o le Talalelei. —Vatican II, Gaudium et Spes, §4
Fa'afetai tele mo lau tatalo ma le lagolago.
Faafetai!
E malaga ma Mareko i le Lenei le Upu,
kiliki i luga le fuʻa i lalo e lesitala.
O lau imeli o le a le faʻasoaina i se tasi.
Lenei i luga ole Telegram. Kiliki:
Mulimuli ia Mareko ma "faʻailoga o taimi" i aso uma i luga o le MeWe:

Mulimuli i tusitusiga a Mareko iinei:
Faʻalogo ile mea lea:
Faamatalaga Faʻamatalaga
| ↑1 | I le amataga, sa ou fai atu o le “gasetoto.” Peita’i, e pei ona ta’ua e se tagata faitau, ua fautua mai tagata atamamai i aso nei e le mafai e se gasetoto o le la ona fa’amatalaina lenei pogisa umi, aua e le ogatasi ma le taimi o le Paseka lea na fa’asatauroina ai Iesu. |
|---|---|
| ↑2 | ff. Seoli e mo Moni |
| ↑3 | Le Savali a Fatima, faʻatau ie |
| ↑4 | O le Fa'amanatuga Lona Tolu i lana Epikopo na tusia i le aso 31 o Aokuso, 1941. |
| ↑5 | Tesema 11, 2025, Meli i Aso Taitasi |
| ↑6 | Luka 21: 25 |


