O le Sapati

 

FAIGALUEGA O ST. PETERU MA PAULO

 

O I LENEI o se itu lilo i lenei au aposetolo aua mai lea taimi i lea taimi e alu ai i lenei koluma-o le tusi tusi e alu i tua ma luma i le va o aʻu ma tagata le talitonu, le talitonu, masalosalo, le talitonu, ma le mea moni, o le Faʻatuatua. Mo le lua tausaga talu ai, sa ma talanoa ma le Aso Fitu Adventist. O le fefaʻasoaaʻi na filemu ma faʻaaloalo, e ui lava o le va i le va o nisi o matou talitonuga e tumau. Ole tali atu lea na ou tusi atu ia te ia i le tausaga ua teʻa e uiga i le mafuaaga ua le toe faia ai le Sapati i le Aso Toonai i le Ekalesia Katoliko ma le lautele o Kerisinetoma. O le a lona manatu? Ua solia e le Ekalesia Katoliko le Tulafono Lona Fa [1]le masani masani Catechetical formula lisiina lenei tulafono o le Lona Tolu e ala i le suia o le aso na “faapaia” ai e tagata Isaraelu le sapati. Afai o le tulaga lea, o lona uiga e i ai mafuaaga e fautuaina ai le Ekalesia Katoliko Ekalesia moni e pei ona ia faʻapea mai, ma o le atoaga o le upu moni o loʻo nonofo i isi nofoaga.

O lea matou te talanoaina la matou talanoaga iinei pe faamata e faavae lava le agaifanua faa-Kerisiano i luga o le Mau e aunoa ma le faauigaga o le Ekalesia…

 

FAAMATALAGA AUTU O LE TUSI PAIA

I lau tusi muamua, na e sii maia le 2 Timo 3:10-15 e uiga i le aogā o le Tusi Paia. Peitaʻi e leʻi avea na o le ʻau Aposetolo o le Tusi Paia e fai ma o latou pule. O se tasi o mea, e leʻi savavali Sagato Paulo po o Peteru ma se Tupu Iakopo i o latou lima. Matou te iloa uma e fa seneturi na faia ai se kanona o tusitusiga ina ua fono le au epikopo Katoliko i le fono e folafola atu le canon, sei vagana ai le Tusi Paia e maua fua i tagata lautele i seneturi mulimuli ane. O lea, i le 2 Timoteo, fai mai St. Paulo, “Ia avea ma ou masani upu lelei na e faalogo ai mai iā te aʻu. " [2]2 Tim 1: 13 Na ia lapataʻi mai iā i latou e “o le a latou le taliaina aʻoaʻoga lelei, ae, mulimuli i o latou lava tuʻinanauga ma le fiailoa lē mafai ona faamalieina, o le a faaputuputuina ai aʻoaʻo ma lē toe faalogo ai i le upu moni…” [3]2 Timo4:3 O lea, na ia lapataʻia ai Timoteo i lana tusi muamua “ia leoleo i mea ua tuuina atu iā te oe.” [4]1 Timo 20 E lei tuuina atu e Sagato Paulo ia te ia se Tusi Paia, ae o ana tusi patino ma mea uma na ia aoao atu ia te ia tusia ma tautalagia. [5]2 Thess 2: 15 O lea la, ia Timoteo, ua faamautinoa e Sagato Paulo na te malamalama o le “poutu ma le faavae o le upu moni” e le o se faauigaga patino o le Tusi Paia, ae "o le aiga o le Atua, o le ekalesia lea a le Atua soifua. " [6]1 Tim 3: 15 O fea le Ekalesia lena? O le mea o loo umia pea e Peteru le “ki o le malo” [7]Mati 16: 18 A leai, a leai se papa, o lona uiga ua malepe le Ekalesia.

O le toe fa'asologa lena o a tatou talanoaga talu ai. Ae e taua tele le malamalama o le uluai Ekalesia mai lava i le amataga sa faagaoioia i lalo o le pule a le pule, e pei ona tofia e Keriso lava Ia. Mai lava i le amataga, o le a le poloaiga o le tulafono e tausia ma i latou ua le toe noatia sa tatau ona faasalalau i fafo i totonu o latou aufono (eg. Galuega 10, 11, 15) e tusa ai ma le tulafono fou a Keriso i lalo o le Feagaiga Fou. Sa masani ona fuafuaina lenei mea, e le o se faitauga moni o le Tusi Paia, ae e ala i faaaliga na tuuina mai ia Peteru ma Paulo i faaaliga ma isi faailoga. I le taimi nei, o le finauga e faapea o le Tusi Paia o le taiala e tasi a le Aposetolo ua malepelepe. Ae, o le Agaga Paia na folafolaina mai o le a “taitai atu i latou i upumoni uma" [8]John 16: 13 lea o loo taitaia nei le Ekalesia. O le mea lea e le'i fa'asino atu ai le Ekalesia Katoliko na'o le Tusi Paia. O le mea moni, tatou te faitau i le tele o uluai Tama o le Ekalesia faapea foi ma St.

Ae e lei tuuina atu ai i le Au Aposetolo le aia tatau e filifili ai ma filifili soo se mea, ae sa tatau ona avea i latou ma puipuiga o mea na aoao atu ma faaali mai e le Alii ia i latou a o lei maliliu.

… Tu mausali ma pipiimau i tu ma aga na aʻoaʻoina oe, a le o se tuugutu poʻo se tusi a matou. (2 Tesa 2:15)

E le gata i lea, o na tu masani, e pei o fuga o se fugalaau, o le a faaauau pea ona tatalaina o latou upumoni loloto ma uiga ao tuputupu ae le Ekalesia:

E tele isi mea e fia ta‘u atu ‘iā te ‘outou, ‘ae tou te lē mafaia nei. Ae pe a afio mai o ia, o le Agaga o le upumoni, na te ta’ita’i ia te outou i upumoni uma.” ( Ioane 16:2 )

O lea, e pei lava ona folafola mai e le Alii, sa Ia aoao atili atu ia i latou e ala i faaaliga, saunoaga faavaloaga, ma faaaliga. O le tusi atoa o Faaaliga, mo se faaaʻoaʻoga, o se faaaliga. O le talitonuga a Sagato Paulo o se faaaliga faalelagi foi. O lea la, i le Ekalesia, tatou te faapea atu o le teuina o le faatuatua na tuuina atu i lona atoatoa faatasi ma le maliu o le Aposetolo mulimuli. Mulimuli ane, na tuuina atu le pule Faa-Aposetolo e ala i le faaee atu o lima. [9]1 Tim 5: 22 E lē mafai la e le Kerisiano ona finau faapea o loo iai i le Tusi Paia mea uma ma le manino. Na faapea mai, e leai se mea i uputuu e feteenai ma le Upu tusia. O le le femalamalamaa'i o le Fa'atuatuaga Katoliko e mafua ona o fa'auigaga ma fa'auiga sese o le Mau po'o le fa'avalevalea faigofie o le atina'eina o a'oa'oga o Tu ma Aga. O uputuu tautala o se vaega o le Aganuu Paia atoa ua tuuina atu i le Ekalesia e pei ona tuuina mai e Keriso ma le Agaga Paia. E le feteenai le Atua ia te Ia lava.

 

O LE SAPATI

O le talanoaina o Tu ma Aganuu e fesoasoani tatou te malamalama atili ai i le faiga a le Ekalesia o le Sapati, o fea e sau ai ma pe aisea. O le faataunuuina e le Ekalesia Katoliko o le tulafono o le Sapati o se mea e fausia e le tagata, po o se vaega o le faaaliga a Iesu ma le Agaga Paia?

Ua tatou iloa o le faiga o le Sapati i le Aso Sa na mauaa lava e oo lava i le Feagaiga Fou. O le fautuaga o suiga i le tulafono, e aofia ai ma le Sapati, o loo maua i le tusi i Kolose:

O lea, aua neʻi faamasinoina outou e se tasi i meaʻai ma meainu, po o se tausamiga, po o se masina faatoʻā vaaia, po o se sapati. O ata ia o mea o le a oo mai; o le mea moni e ia Keriso. (2:16)

E foliga mai sa faitioina le Ekalesia ona o se suiga i le Sapati. Ua faailoa mai e isi Tusitusiga Paia e faapea, o le Aso Sa, le “aso muamua o le vaiaso,” sa tāua tele i Kerisiano. O le mafuaaga ona o le aso na toetu ai le Alii nai le oti. O lea, na amata ai ona taʻua e uluaʻi Kerisiano o “le aso o le Alii”:

Na aveina aʻe aʻu i le agaga i le aso o le Alii… (Faaaliga 1:10)

O le tāua o lenei aso o le Sapati fou o loo vaaia foʻi i le Galuega 20:7 ma le 1 Korinito 16:2 .

I le Feagaiga Tuai, na foafoaina e le Atua le lalolagi i aso e ono ae malolo i le aso lona fitu. O le Aso Toʻonaʻi, e tusa ai ma le kalena Eperu, na avea ma Sapati. Ae ia Keriso, na faafouina le foafoaga e tusa ai ma se faatulagaga fou:

O lenei, afai o ia Keriso se tasi, o le tagata fou ia; ua mavae atu mea tuai; faauta, ua fou mea uma. ( 2 Korinito 5:17 ).

Manatua, o tulafono o le Feagaiga Tuai o a &q
ata o mea o le a oo mai; o le mea moni e ia Keriso.
” Ma o le mea moni lava na manatu le Au Aposetolo e tatau ona faamamaluina le Sapati i le Aso Sa. Sa latou malolo, ae i le “aso o le Alii”, e tusa ai ma le faatulagaga o le Toetu o Keriso ma le “aso fou” na amata ai. Pe na latou solia ea le Tulafono Lona Fa e ala i le faamamaluina o le Sapati i le Aso Sa, po o le faamanatuina o se mea moni fou ma sili atu na faapaiaina e Keriso? Pe sa latou matuā lē usiusitai ea i le Atua, po o le faaaogāina o le mana o le Ekalesia e “fusifusia ma tatalaina” ai na tulafono a Mose lea na maua ai se uiga fou pe ua lē toe aogā i lalo o le Tulafono fou? [10]Mati 22: 37-39

Tatou te toe vaai atu i uluai Tama o le Ekalesia talu ai sa taua i latou i le tuufaasolo atu ma le atinaeina o le teuina sao o le faatuatua mai le Au Aposetolo. Na tusia e St. Justin Martyr, i lenei foafoaga fou ia Keriso:

O le Aso Sa o le aso lea e faia ai e i tatou uma la tatou faapotopotoga, auā o le aso muamua lea na faia ai e le Atua le suiga i le pouliuli ma mea, ma faia ai le lalolagi; ma Iesu Keriso lo tatou Faaola i lea lava aso na tu mai ai nai e ua oti. -Muamua Apoʻi 67; [TA 155]

O St. Athanasius e faʻamaonia lenei mea:

O le Sapati o le iuga lea o le uluai foafoaga, o le aso o le Alii o le amataga lea o le lona lua, lea na ia faafouina ai ma toe faafoʻisia le mea tuai i le auala lava lea e tasi e pei ona ia faatonuina e tatau ona latou tausia le Sapati o se faamanatuga o le iʻuga o le Sapati. muamua, o lea tatou te faamamaluina ai le aso o le Alii o le faamanatuga o le foafoaga fou. -I le Sapati ma le peritomeina 3; [TA 345]

O le mea lea e le mafai ai ona oo mai le [aso] malologa pe a mavae le Sapati mai le [aso] fitu o lo tatou Atua. Nai lo o lea, o lo tatou Faaola o lē, i le faatusa o lona lava malologa, na faia i tatou i le faatusa o lona maliu, ma faapea foi i lona toetu. —Origen [TA 229], Faamatalaga i le Ioane 2:28

Ua faamatala mai e St. Justin le mafuaaga ua le noatia ai le Sapati i lona tulaga tuai i Kerisiano:

… matou te tausi foi i le peritome i le tino, ma sapati, atoa ma tausamiga uma, pe ana matou le iloa le mea na poloaiina ai outou, ona o a outou solitulafono ma le maaa o o outou loto. .Pe faapefea, Tulofo e, tatou te le tausia na sauniga e le afaina ai i tatou—Ou te tautala i le peritomeina i le tino ma sapati ma tausamiga?… Ua poloai atu le Atua ia te outou ia tausia le sapati, ma ua tuuina atu foi ia te outou isi mataupu e fai ma faailoga, Ua uma ona ou fai atu, ona o lo outou amioletonu ma o outou tamā… Talanoaga ma Tufo le Iutaia 18, 21

Ma o lenei mea e laga ai se tulaga taua tele iinei. Afai e matua saisaitia i tatou e le Feagaiga Tuai, e pei ona e fai mai ai i lenei mataupu, e tatau la ona tatou mulimuli i poloaiga uma "faavavau":

Na fetalai atu foʻi le Atua iā Aperaamo: “A o oe, o oe ma au fanau pe a mavae atu oe, e ao ona e tausia laʻu feagaiga i aso uma lava. O la‘u feagaiga lenei ma ‘outou ma a ‘outou fānau pe a mavae atu ‘outou, e ao ‘ona ‘outou tausia; ‘Ia peritomeina le pa‘u o ‘outou tino, ‘ona fai lea ma fa‘ailoga o le feagaiga i le vā o ‘outou ma a‘u. I tausaga uma lava, ia peritomeina o tane uma o i ai ia te outou, pe a valu aso o lona matua, e aofia ai ma pologa i le aiga, ma i latou na maua i tupe mai i se tagata ese e le o lo outou toto. Ioe, e tatau ona peritomeina pologa e fananau mai i le fale ma i latou na maua i tupe. E fa‘apea ‘ona i ai o la‘u feagaiga i o ‘outou tino o se feagaiga e fa‘avavau. ( Kene 17:9-13 )

Peitaʻi, e leʻi faaaogāina e le Ekalesia le tulafono o le peritomeina e ui lava e leai se mea na taʻua ai e Iesu le soloia o le peritomeina ma sa ia peritomeina lava. Nai lo o lea, o loo tautala St. Paul e uiga i le tausia e le Ekalesia o le poloaiga e faavavau ma le feagaiga i se auala fou, e le o toe i se ata lafoia, ae i le "mea moni e ia Keriso."

…o le peritome e mai le loto, i le agaga, ae le o le tusi. ( Roma 2:29 )

O lona uiga, o le talavai o le Feagaiga Tuai e faasino atu i se uiga fou ma loloto atu a o aliaʻe mai le ata lafoia i le malamalama o Keriso. Aisea e le faia ai e tagata Aso Fitu le peritomeina? Auā, i tala faasolopito, sa latou taliaina le aʻoaʻoga a le Lotu Katoliko i lea tulaga.

Auā ‘āfai e fai mai se tasi e tatau ‘ona tausia lenei mea e uiga i le Sapati, e tatau ‘ona fai atu o ia e fai taulaga i le tino. E tatau foʻi ona ia faapea mai o le poloaʻiga e faatatau i le peritomeina o le tino e tatau ona tausia pea. Ae seʻi o ia faalogo atu i le aposetolo o Paulo o faapea atu e tetee iā te ia: ‘Afai e peritomeina oe, e lē aogā lava Keriso iā te oe’ — POPE GREGORY I [TA 597], Kala. 5:2, ( Tusi 13:1 )

Manatua le mea na fetalai mai ai lo tatou Alii lava Ia,

Na faia le sapati mo le tagata, ae le o le tagata mo le sapati. ( Mareko 2:27)

E oo lava i lo tatou Alii na faaalia o le faiga o le Sapati e le sa’o e pei ona manatu i ai tagata Iutaia e ala i le tauina o saito po o le faia o vavega i lena aso.

 

MAI LE AMATAGA…

Mulimuli ane, ua tatou vaaia lenei faiga o le mālōlō i le Aso Sa, “le aso o le Alii,” ma ua faamaonia i le uluaʻi senituri, e tusa ai ma le Tusi Paia ma le Tu ma Aganuu:

Tatou te tausia le aso lona valu [Aso Sa] ma le olioli, o le aso foi na toetu mai ai Iesu nai e ua oti. -Tusi a Panapa [TA 74], 15:6–8

Ae o aso uma o le Alii… ia faapotopoto faatasi outou lava ma tofitofi le areto, ma avatu le faafetai ina ua uma ona ta’uta’u atu a outou solitulafono, ina ia mama a outou taulaga. ‘Ae ‘aua ne‘i fa‘atasi ma ‘outou se tasi e feeseesea‘i ma lona uso a tagata, se‘ia toe fa‘alelei i latou, ‘ina ne‘i leaga la ‘outou taulaga. — Didache 14, [TA 70]

… o ē na tausia aʻe i aso anamua [o Iutaia] ua maua le faamoemoe fou, ua lē toe tausia le Sapati, a ua ola i le tausia o le aso o le Alii, lea ua tupu aʻe ai lo tatou ola. toe fai mai e ia ma lona maliu. -Tusi i le Magnesia, St. Ignatius o Anetioka [TA 110], 8

 

FAITAU FUAFUAGA:

 

Kiliki i lalo e faʻaliliu lenei itulau i seisi gagana:

Print Friendly, PDF & Email

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga
1 le masani masani Catechetical formula lisiina lenei tulafono o le Lona Tolu
2 2 Tim 1: 13
3 2 Timo4:3
4 1 Timo 20
5 2 Thess 2: 15
6 1 Tim 3: 15
7 Mati 16: 18
8 John 16: 13
9 1 Tim 5: 22
10 Mati 22: 37-39
lafoina i AIGA, FAATUATUA MA AGAGA LELEI ma pōpō , , , , , , , , , , , , , .

ua tapunia faamatalaga.