… e le tatau ona tatou manatu faatauvaa
o faʻalavelave faʻalavelave e lamatia ai lo tatou lumanaʻi,
po o meafaigaluega fou mamana
o le “aganuu o le oti” o loo i ai i lona avanoa.
—POPE FAAMATALAGA XVI, Caritas i le Faʻamaonia, l. 75
O I LENEI e le fesiligia e manaomia e le lalolagi se toe setiina tele. O le fatu lea o lapata'iga a lo tatou Alii ma lo tatou Fafine e silia ma le seneturi: e iai se Faafouga afio mai, a Faafouga Sili, ma ua tuuina atu i le tagata le filifiliga e amatalia ai lona manumalo, a le o le salamo, po o le afi a le Foafoa. I tusitusiga a le Auauna a le Atua Luisa Piccarreta, atonu o loʻo ia i tatou le faʻaaliga faʻaperofeta sili ona manino e faʻaalia ai taimi vavalalata o loʻo e ola ai nei:
E lua afe tausaga uma ou te faafouina ai le lalolagi. I le lua afe tausaga muamua, na ou toe faafouina ai i le Lolo; i le lua afe lona lua, na ou faafouina ai i loʻu afio mai i luga o le fogaeleele ina ua ou faaalia loʻu Tagata, lea, e peiseai mai le tele o mavaevae, na susulu mai ai loʻu Atua. O le au lelei ma le Au Paia o le lua afe tausaga na sosoo ai na ola mai fua o loʻu Tagata, ma, i mataua, ua latou fiafia i loʻu Paia. O lea ua tatou latalata i le lua afe lona tolu o tausaga, ma o le ai ai le faafouga lona tolu. O le mafuaaga lea o le fenumiai lautele: e leai lava se isi mea nai lo le sauniuniga o le faafouga lona tolu. Afai i le faafouga lona lua na ou faaalia ai le mea na faia ma mafatia ai loʻu Tagata, ma e itiiti lava le mea na galue ai loʻu Atua, o lenei, i lenei faafouga lona tolu, pe a uma ona faamamaina le lalolagi ma se vaega tele o le augatupulaga o loʻo i ai nei, o le a ou faʻaumatia. e sili atu le agalelei i meafaiola, ma o le a ou ausia le faafouga e ala i le faʻaalia o mea na faia e loʻu Atua i totonu o loʻu Tagata ... —Jesus ia Luisa Piccarreta, Tusi o le Lagi Vol. 12, Ianuari 29th, 1919
E foliga mai na iloa e le tele o pope lenei suiga tele, ina ua amata ona tuuina atu lapataiga apocalyptic malolosi mai le faaiuga o le 19 seneturi e oo mai i aso nei (tagai Aisea ua le alalaga ai pope?). Ae o lenei ua tatou oʻo mai i le itula mulimuli, ma e tusa ai ma le Our Lady of Medjugorje ma lana lata mai feʻau, ua maua e tagata faia lana filifiliga:
… ua filifili le tagata mo le oti. O le mea lea na Ia auina mai ai aʻu e faʻatonuina oe, a aunoa ma le Atua, e leai sou lumanaʻi. -Oketopa 25, 2022
Aiseā e filifili ai e tagata le “oti” mo lona lumanaʻi? O le tali, o le vaega tele o tagata ua faaseseina i le talitonu o le ala o loo i ai nei[1]ff. O Le Faʻagasologa o le Tagata ma Le alualu i luma o Totalitarianism o le tala o le lalolagi o se ala o ola — e pei lava ona manatu Atamu ma Eva ua la filifilia e le gata i le ola, ae o se ala i ia pei o le Atua:
Auā ua silafia e le Atua, pe a oulua aai i ai, e pupula ai o oulua mata, ona avea ai lea o oulua e pei o le Atua, e iloa le lelei ma le leaga. ( Kenese 3:5 )
E ui o loo taoto i le afa o upu moni, ae ui i lea, o se pepelo mai le “tama o pepelo.” Ma o lenei lava pepelo o loo toe faia i o tatou taimi. O Yuval Noah Harari, o se faufautua maualuga i le World Economic Forum, o le tusiata o le Great Reset:
Le Toe Maua Tele
Afai ua tatou i luga o le faitotoa o le Faafouga Tele, ona e mautinoa lea ua uma ona saunia e Satani ana mea taufaasese.[2]Vaʻai foi Pa'ō o Malo Ma ua taʻua o le "Sili Reset” — o le “Fourth Industrial Revolution” e lagolagoina e Malo Aufaatasi — faatupeina ma faatautaia e le au lei filifilia sui ma "tagata agalelei" oe na tautino mai, ma le manino, o le lalolagi e pei ona outou iloa ma a'u ua uma.
O le toatele o i tatou o loo mafaufau loloto pe o afea e toe foi ai mea i le tulaga masani. O le tali puupuu o le: leai. —Faʻavae o le World Economic Forum, Polofesa Klaus Schwab; co-tusitala o Covid-19: Le Sili Toe Faʻaleleia; cnbc.com, Iulai 13th, 2020
O le “muamua gaioiga” o lenei Toe Fa'atonu Sili o lo'o folasia ai a auupega olaola [3]Suesue: "Endonuclease tamatamai lima o loʻo faʻaalia ai se mafuaʻaga faʻapitoa o le SARS-CoV-2"; "E itiiti ifo i le 1 i le 100 Miliona Avanoa e maua ai e le COVID-19 le amataga masani: suʻesuʻega fou" i le faitau aofaʻi o le lalolagi - ona sosoo ai lea ma lana togafitiga.
Mo le lalolagi lautele, naʻo le masani ai naʻo le toe foi mai pe a tatou tele na tuiina le atoa lalolagi faitau aofaʻi. —Bill Gates talanoa ia Le Taimi o Tupe ia Aperila 8, 2020; 1:27 faʻailoga: youtube.com
E lei tuulafoaiina lena sini; ua na o se vaega o le fuafuaga o le a faʻaalia e faʻaumatia "masani" ina ia "toe faʻaleleia atili." O le isi poutu o le Toe Fa'atonu Sili o le "suiga o le tau" ma o le lua e o faatasi.
O nisi o taʻitaʻi ma fai faʻaiʻuga ua leva ona taulamua i le taua faasaga i suiga o le tau atonu e manaʻo e faʻaogaina le faʻateʻia o le faʻamaʻi e faʻatino ai suiga umi ma lautele o le siosiomaga. O le a latou, i lona uiga, latou te "faʻaaogaina lelei" le faʻamaʻi e ala i le le tuʻuina atu o le faʻalavelave e faʻaumatia. - Klaus Schwab ma Thierry Malleret, COVID-19: Le Toe Fa'atonu Sili, i. 145, Forum Publishing
E tutusa lea ma le susunuina o le fale - ona taʻu atu lea o se avanoa sili e fausia ai se mea fou. Po o le alope e faʻasalaina le fasi i totonu o le fale manu - ona folafola atu lea o le a ia toe faʻaleleia le pu i le puipui.
O fea la e aga'i iai nei mea? O le COVID-19 ma le "suiga o le tau" e le o se mea itiiti lava o le "asu a Satani" e nana ai se fuafuaga leaga leaga e faʻavaeina ai le malo o anetikeriso i le lalolagi. O se lumanaʻi transhumanist lea e taumafai e faʻataʻitaʻiina le faʻavavau e ala i le tuʻufaʻatasia o tatou "faʻasinomaga faaletino, olaola, ma numera" [4]Polofesa Klaus Schwab, mai O le Tu aʻe o le Anetikeriso, 20: 11, rumble.com ina ia mafai ai ona “pei o le Atua” le tagata. A uma mea uma, o le mea lea na folafola mai e le Anetikeriso lava ia...
… O le na tetee ma faʻamaualuga ia te ia lava i atua uma e taʻua o atua poʻo mea e tapuaʻi ai, ma ia nofo ai i le nofoa o le Atua, ma folafolaina o ia lava o le Atua. (2 Tesa 2: 4)
Peitaʻi o se toe foʻi lē amioatua faapena e aofia ai le fulieseina o faavae tonu o le faatulagaga o loo iai nei lea ua tele ina fausia e Kerisinetoma ma o loo avea o se ʻolo e tetee atu i le vevesi.
Ua fa'atupula'ia, ua suia le iunite fa'ale-aiga masani i feso'ota'iga a aiga fa'alotoifale... O le Fa'alavelave Fa'apisinisi, mulimuli ane, o le a suia ai e le gata i mea tatou te faia ae fa'apea fo'i pe o ai i tatou. O le a aafia ai lo tatou faasinomaga ma mataupu uma e fesootai ma ia: o tatou lagona le faalauaiteleina, o tatou manatu o le umiaina, o tatou faiga taumafa, o le taimi tatou te tuuto atu i galuega ma taimi paganoa, ma le auala tatou te atiina ae ai a tatou galuega, atiina ae o tatou tomai, feiloai i tagata, ma faafailele mafutaga. Ua uma ona suia lo tatou soifua maloloina ma oʻo atu ai i se tagata "faʻatusatusa", ma e vave atu nai lo le mea tatou te manatu e ono oʻo atu ai i le faʻateleina o tagata. O le lisi e le gata aua e na o tatou mafaufauga e fusia ai. —Klaus Schwab, O le Fa o suiga tau alamanuia, i. 78; "O le Faʻasalalauga Faʻapisinisi Lona Fa: o le a le uiga, faʻafefea ona tali atu", Ianuari 14th, 2016, weforum.org
O iina o loʻo ia te oe i se faʻapuupuuga o "mea sese a Rusia" - o se lisi o mataupu a Marxist ma se faʻalavelave faʻapitoa. O le mea moni, O Valoaga a Isaia o le Communism i le Lalolagi fa'ataunu'uina i le taimi moni. O se tasi o "upu nei" iinei i le lima tausaga talu ai o le "suiga o le tau" o se vaega o le taufaasese tele i o tatou taimi.[5]ff. Suiga o le tau ma le malosi pepelo
O le "mea muamua" o le COVID. I le aso 8 o Me, 2020, o seApili mo le Ekalesia ma le Lalolagi i Katoliko ma Tagata Uma Lelei Manatu”Na lolomiina.[6]veritasliberabitvos.info/appeal/ O i latou na saini e aofia ai Cardinal Joseph Zen, Cardinal Gerhard Müeller (Prefect Emeritus o le Faʻapotopotoga o Mataupu o le Faʻatuatua), Epikopo Joseph Strickland, ma Steven Mosher, Peresetene o le Population Research Institute, e taʻua nisi. Faatasi ai ma feau tuusao a le apili, o loo i ai le lapataiga e faapea, “i lalo o le manatu o le siama… o se saua tekinolosi leaga” ua faavaeina “lea e mafai ai e tagata leai se igoa ma leai ni foliga ona filifili le iʻuga o le lalolagi”.
E i ai mafuaʻaga tatou te talitonu ai, i luga o faʻavae o faʻamaumauga aloaia i le aʻafiaga o le faʻamaʻi e fesoʻotaʻi ma le aofaʻi o maliu, o loʻo iai malosiʻaga manaʻomia i le faatupuina o le fefefe i totonu o le lalolagi faitau aofai o tagata ma le sini autu o le faʻatumauina tumau o ituaiga le taliaina o tapulaʻa i saolotoga, o le puleaina o tagata ma o le siakiina o a latou gaioiga. O le tuʻuina atu o nei faiga faʻaletulafono o se amataga faʻalavelave i le iloaina o se malo o le lalolagi i tua atu o faʻatonutonu. -Talosaga, Me 8th, 2020
Ua oʻo mai nei le "galue lona lua" ...
Le Tulafono Lona Lua: “Faalavelave Faafuasei o le Tau”
A aunoa ma se gaioiga vave ma vave, i se saoasaoa e leʻi tupu muamua ma fua, o le a tatou misia le faamalama o avanoa e 'toe faʻafoʻi ai' mo ... fa'atasi i le lumana'i. I se isi faaupuga, o le mataʻutia o le lalolagi o se ala fafagu e le mafai ona tatou le amanaiaina… Faatasi ai ma le faanatinati o loʻo i ai nei i le aloese mai le faʻaleagaina o lo tatou paneta, e tatau ona tatou tuʻuina i tatou lava i luga o le mea e mafai ona faʻamatalaina o se tulaga taua. — Tupu (Prince) Charles, dailymail.com, Setema 20th, 2020
Ina ua mavae le tolu tausaga o pepelo pepelo fa'atau atu i ala o faasalalauga e uiga i le fa'ama'i ma le mea e ta'ua o le "saogalemu ma aoga” tui faataitai,[7]tagai foi i le feau lata mai a Dr. Geert Vanden Bosche: “O Tamaiti e le'i faia o tuipuipui o le 'Na o le pau lea o lo tatou Faamoemoega' i le fa'atupuina o le puipuiga o le lafumanu” ua foliga mai ua saunia mo le “gaoioiga lona lua” o le Toefuataiga Tele. Le taitai pele, Klaus Schwab, faʻatulagaina le tulaga:
A'o mo se fa'ama'i, o le to'atele o tagatanu'u o le a fa'amalieina le mana'omia o le fa'amalosi. faiga, o le a latou tete'e atu i faiga fa'atapula'aina i tulaga o lamatiaga tau le si'osi'omaga e mafai ona finauina ai fa'amaoniga: o le tauina o se fa'ama'i e le mana'omia ai se suiga tele o le fa'ata'ita'iga fa'a-solitulafono-tamaoaiga ma a tatou masaniga taumafa. O le tetee atu i tulaga lamatia o le siosiomaga e faia. —Klaus Schwab ma Thierry Malleret, COVID-19: Le Toe Fa'atonu Sili, pp. 136-137
E le o se mea e ofo ai le tagata faitau, o le Faitotoa-faatupeina Ua faailoa mai e le Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina a le Lalolagi le "suiga o le tau" e avea ma "le sili ona lamatia o le soifua maloloina o loo feagai ma tagata."[8]“Suiga o le tau ma le soifua maloloina”, Oketopa 30, 2021; o ai Ae e saʻo Schwab: o le "faʻamaoniga" e moni lava e finauina.
I se isi faaupuga, o tulagavae o le "tama o pepelo" o loʻo i luga uma foi o lenei mea.
O le “Ta’ita’i o le Tau”
‘Ua ia fa‘atūina fo‘i le tuā‘oi o le sami, ‘ina ‘ia lē solia e le vai lana poloa‘iga. ( Faataoto 8:29 )
O lo'o ta'u atu pea i le mamalu o le atunu'u, o a'au o lo'o fa'aleagaina e ala i le vevela o le lalolagi, ae o mea fa'ama'i, lea e tele naua ai mala, ua na'o le tali masani a 'amu i suiga o le si'osi'omaga. O latou o se olaga e sili ona fetuutuunai, ma o mea faʻamaʻi e toetoe lava o taimi uma e mulimuli ai i le vave faʻaleleia. —Peter Ridd, Physicist, tusitala o le “Coral in a Warming World – Causes for Optimism”; climatedepot.com
Le Fudging Sili
Ae e tatau i se tasi ona fai atu manino tatou te toe tufatufa atu faapouliuli tamaoaiga o le lalolagi e ala i faiga faavae tau. E manino lava, o tagata e ona le koale ma le suauu o le a le fiafia i lenei mea. E tatau i se tasi ona fa'asa'olotoina o ia lava mai le fa'asesega o faiga fa'ava-o-malo o le tau o faiga fa'alesiosiomaga. E toetoe a leai se mea e fai i faiga faʻavae o le siosiomaga ... —Ottmar Edenhofer, IPCC, fafafafa.com, Novema 19, 2011E leai se mea o iai pe a fai o le saienisi o le mafanafana o le lalolagi o se mea taua tele… suiga o le tau [maua ai] le avanoa sili e aumai ai le faʻamasinoga ma le tutusa i le lalolagi. —o le Minisita muamua o le Siosiomaga a Kanata, Christine Stewart; sii mai e Terence Corcoran, “Global Warming: The Real Agenda,” Faletupe Faʻamatalaga, Tesema 26th, 1998; mai le Calgary Herald, Tesema, 14, 1998O le taimi muamua lenei i le talafaasolopito o le tagata ua tatou faia ai se galuega ma le loto i ai, i totonu o se vaitaimi faatulagaina, e suia ai le ata o le atinae o le tamaoaiga lea sa nofotupu mo le itiiti ifo i le 150 tausaga, talu mai le suiga o pisinisi… o se faagasologa, ona o le loloto o le suiga. —Christine Figueres, sa avea muamua ma Failautusi Pule o le UN Framework Convention on Climate Change, Novema 2nd, 2015; europa.eu
O suiga o le tau ua avea ma malosiaga faapolokiki malosi i le tele o mafuaʻaga. Muamua, e lautele; ua taʻu mai ia i tatou o mea uma i le Lalolagi ua taufaamatau. Lona lua, e faʻaosofia ai tagata e toʻalua e sili ona mamana e faʻaosofia tagata: fefe ma le taʻusalaina… Lona tolu, o loʻo i ai le malosiaga o le fealofani o mea taua i le va o tagata taua o loʻo lagolagoina le tala o le tau. Faʻasalalau e le siosiomaga le fefefe ma faʻaputuputu tupe; Ua aliali mai o loo faasaoina e le aufaipolokiki le Lalolagi mai le malaia; o le aufaasālalau ei ai se aso fanua ma lagona ma feteʻenaʻiga; saienitisi faʻaputuga tupe maua piliona i tupe foaʻi, fausia atoa fou matagaluega, ma faatupuina ai le fafagaina valevale o taufaafefe vaaiga; E manaʻo le pisinisi e foliga lanu meamata, ma maua ni fesoasoani tetele a le lautele mo poloketi e ono leai ni tamaoaiga, e pei o faʻatoʻaga matagi ma faʻasologa o le la. Lona fa, o le Tauagavale vaʻai i suiga o le tau o se sili lelei auala e toe tufatufaina ai le tamaoaiga mai alamanuia atunuʻu i le atinaʻe lalolagi ma le UN ofisa. — Dr. Patrick Moore, Phd, na faavaeina le Greenpeace; “Aisea ua avea ai aʻu ma se masalosalo i le suiga o le tau”, Mati 20, 2015, Heartland Institute
O le fa'aleagaina e fa'amamate ai e le gata o le fa'aleagaina o le carbon dioxide; o le le tutusa foi ua faaleagaina ai lo tatou paneta. — POPE FRANCIS, Setema 24, 2022, Assisi, Italia; lifesitenews.com
… ua i ai i le ea mea uma i lona malosi, ma ua avea ma ola o mea uma na foafoaina… Ua tuuina e le Atua i le ea mea uma o mea e maua mai ai—o lona uiga, e fafaga ai, manava, malosi o laau, ma mea faapena. O loo i ai e pei o le tele o fatu o mea lelei uma o loo i ai. — Novema 23, 1924, Volume 17
E leai ni a matou faʻamaoniga faʻasaienisi o matou o le mafuaʻaga o le vevela o le lalolagi lea na tupu i le 200 tausaga talu ai ... O le faʻalavelave faʻafuaseʻi o loʻo faʻaosoina ai i matou e ala i faiga faʻafefe e faʻaaoga ai faiga faʻavae malosi e faʻatupuina ai le tele o le mativa mativa i totonu o le atunuu. tagata matitiva. E le lelei mo tagata ma e le lelei mo le siosiomaga… I se lalolagi mafanafana e mafai ona tatou gaosia atili meaai. — Dr. Patrick Moore, Fox Pisinisi Tala Fou ma Stewart Varney, Ianuari 2011; Forbes.com
O le Manu Tele
Le fanau pele e, o le asō ua ou toe i ai e talosaga atu ia te outou mo se tatalo: tatalo mo lenei lalolagi ua faateleina le ufitia i le pogisa ma le taofiofia e le leaga. La'u fanau, tatalo mo le filemu, ua faateleina le taufaamatau e le malosi o lenei lalolagi… La'u fanau, tatalo i le Rosary Paia i aso uma, o se auupega malosi tele e tetee atu ai i le leaga. -Lo matou Tamaitai o Zaro ia Angela, Oketopa 26, 2022Matou te mafaufau i malosiʻaga tetele o aso nei, o le le mailoa o manaʻoga tautupe lea e avea ai aliʻi ma pologa, ua le o toe avea ma mea totino, ae o se malosiaga le mailoa e tautua ai tagata, e faʻasauāina ai tagata ma fasiotia foi. O i latou o se malosiaga faʻaleaga, o se malosiaga e faʻamataʻu ai le lalolagi. —BENEDICT XVI, Manatunatuga ina ua maeʻa le faitauga o le ofisa mo le Itula Lona Tolu, Vatican City, Oketopa 11, 2010La’u fanau e, ua faatofuina nei outou i le taua faaleagaga silisili i taimi uma. O ē ua fememeaʻi e tafiesea e pei o le matagi… -O le tatou Faletua ia Gisella Cardia, Oketopa 29, 2022
Faʻatau Fesootai
Suiga o le Tau ma le Faʻaletonu Sili
O pope ma le Poloaiga Fou a le Lalolagi - Vaega II
FAʻAALIGA: O le Tu aʻe o le Anetikeriso
FAʻAALIGA: Mulimuli i le Saienisi? fa'atasi ai ma lalo ifo o le 2 miliona va'aiga talu mai lona fa'asa'olotoina
Lagolago i le faiva faataimi atoa a Mareko:
E malaga ma Mareko i le Lenei le Upu,
kiliki i luga le fuʻa i lalo e lesitala.
O lau imeli o le a le faʻasoaina i se tasi.
Lenei i luga ole Telegram. Kiliki:
Mulimuli ia Mareko ma "faʻailoga o taimi" i aso uma i luga o le MeWe:
Mulimuli i tusitusiga a Mareko iinei:
Faʻalogo ile mea lea: