Le Faʻamasinoga Taʻifitu - Epilog

 


Keriso le Upu o le Ola, saunia e Michael D. O'Brien

 

O le a ou filifilia le taimi; O le a ou faamasino tonu. O le lalolagi ma ona tagata uma o le a luluina, ae ua ou faatuina mausali ona pou. (Salamo 75: 3-4)


WE mulimuli i le Passion o le Ekalesia, savali i tulagaaao o lo tatou Alii mai Lona manumalo ulufale atu i Ierusalema i Lona faasatauroga, maliu, ma Toetu. O lena fitu aso mai Aso Sa Passion i le Aso Sa o le Eseta. E faʻapena foi, le Ekalesia o le a feagai ma le "vaiaso" a Tanielu, o le fitu tausaga o fetaiaʻi ma mana o le pogisa, ma iʻu ai, o se manumalo maoae.

Poʻo le a lava le mea na valoʻia i le Tusi Paʻia o le a faʻataunuʻuina, ma a o lata mai le iʻuga o le lalolagi, na te faʻataʻitaʻia tagata uma ma taimi. —St. Kuperu o Karefasi

Lalo o nai mafaufauga mulimuli e uiga i lenei faasologa.

 

ST FAAILOGA A JOHN

O le Tusi o Faʻaaliga e tumu i faʻailoga. O numera la, e pei o le "afe tausaga" ma le "144, 000" poʻo le "fitu" e faʻatusa. Ou te le iloa pe o le "tolu ma le afa tausaga" vaitau e faʻatusa pe moni. Latou mafai uma. Peitai, ua malilie i ai le au atamamai, peitaʻi, o le "tolu ma le afa tausaga" - afa o le fitu - o se faʻatusa o le le atoatoa (talu ai o le fitu o loʻo faʻaalia ai le atoatoa). O lea la, e faʻatusalia se vaitaimi puʻupuʻu o le le atoatoa ma le leaga tele.

Talu ai tatou te le o mautinoa poʻo le a le mea faʻatusa ma le a le mea, e tatau ai la ona tatou mataala. Aua naʻo le Aliʻi le vavau na te iloa tonu le taimi e ola ai le fanau a taimi… 

Ua molia nei oe e le Ekalesia i luma o le Atua Soifua; ua ia taʻu atu ia te oe mea e uiga ia Anetikeriso ae leʻi taunuu. Pe o le a tupu i lou taimi tatou te le iloa, pe o le a tupu i tua ia te oe tatou te le iloa; ae o le mea e lelei ai, ona e iloa nei mea, e tatau ona e faʻamalosia oe lava muamua. —St. Cyril o Ierusalema (c. 315-386) Fomaʻi o le Ekalesia, Tautalaga Catechetical, Tautalaga XV, n.9

 

O LE A LE NEI?

I le Vaega II o lenei faʻasologa, o le Lona Ono Faʻailoga o Faʻaaliga o loʻo avea o se mea e tupu e ono avea ma Malamalama. Ae e te leʻi i ai i lena taimi, ou te talitonu o le a motusia isi faʻamaufaʻailoga. E ui o taua, oge, ma faʻamaʻi na sau i galu faifai pea i le tele o seneturi, ou te talitonu o le lona lua i le lima faʻamaufaʻailoga o se isi galu o nei mea na tutupu, ae ma le ogaoga aʻafiaga o le lalolagi. Ua lata mai nei se taua (o le Faʻailoga Lona Lua)? Poo se isi ituaiga o gaioiga, pei o faiga faatupu faalavelave, lea e aveʻesea le filemu mai le lalolagi? Naʻo le Atua na te silafia lena tali, e ui na ou lagonaina se lapataiga i loʻu loto e uiga i lenei mo sina taimi.

Tasi mea e foliga mai lata mai i le taimi o lenei tusitusiga, afai tatou te talitonu i nisi economists, o le pa'ū o le tamaoaiga, aemaise lava le tala Amerika (lea e tele maketi i le lalolagi e fusifusia.) E mafai o le a faatupuina sea mea tupu mai o le mea moni o nisi gaioiga o le saua. O le faʻamatalaga o le Faamaufaʻailoga Lona tolu o loʻo mulimuli mai e foliga mai e faʻamatalaina ai se faʻalavelave tau tamaoaiga.

Sa i ai le solofanua uliuli, ma o le na tiʻetiʻe ai na uuina se fua i lona lima. Na 'ou faʻalogo i le mea na foliga mai o le leo i totonu o mea ola e fa. Fai mai, “O le tuʻufaʻatasiga o saito e faʻatau ile totogi ile aso, ae tolu tuʻutuaga o karite e totogi ile aso ile totogi. (Faʻa.6: 5-6)

O le mea taua o le iloa o loʻo tatou i luga o le amataga o suiga tetele, ma e tatau ona tatou sauniuni nei e ala i le faʻafaigofieina o o tatou olaga, faʻaititia a tatou aitalafu i soo se mea e mafai ai, ma tuʻu ese ni nai mea taua manaʻomia. Ae sili i na mea uma, e tatau ona tatou tapeina le televise, faʻaalu se taimi i tatalo i aso uma, ma maua ai Faʻamanatuga i taimi uma e mafai ai. E pei ona saunoa Pope Benedict i le World Youth Day i Ausetalia, e i ai le "toafa faaleagaga" o salalau atu i le lalolagi i ona po nei, "o se gaogao i totonu, o se le fefe igoa, o se lagona filemu o le leai o se faamoemoe," aemaise lava o loʻo i ai le tamaoaiga tamaoaiga. O le mea moni, e tatau ona tatou teʻena lenei tosina atu i le matapeʻapeʻa ma le matapeʻapeʻa ua salalau i le lalolagi atoa — le tuuga ia maua ni meataalo sili ona lata mai, se sili atu lenei, po o se fou atu - ma avea e pei o se, faigofie, lotomaualalo, mativa i le agaga — susulu “toafa fugalaau. ” O lo tatou faamoemoe, fai mai le Tama Paia, o le…

… O se vaitau fou lea e faʻasaolotoina ai tatou e le faʻamoemoe mai le papaʻu, le fiafia ma le taliaina e le tagata o ia lava e faʻatamaia ai o tatou agaga ma faʻaleagaina ai a tatou va fealoaʻi. —POPE BENEDICT XVI, Iulai 20, 2008, WYD Sydney, Ausetalia; Manilla Bulletin i luga ole laiga

Mata o lenei vaitau fou o le, atonu, le Era o le Filemu?

 

TAIMI O PEROFETA

O upu faaperofetaga a Sagato Ioane, o loʻo avea, ma o le a faʻataunuuina (tagai Se Liʻo… O Se Spiral). O lona uiga, tatou te leʻi vaʻaia ea i nisi o itu ua uma ona vaʻaia le Faʻamaufaʻailoga o Faʻaliga ua gagau? O le seneturi ua teʻa ose tasi lea o puapuaga mataʻutia: o taua, oge, ma mala. O le Marian Age, lea na amataina ai lapataiga faaperofetolo na foliga mai e taualuga i o tatou taimi, ua silia ma le 170 tausaga. Ma e pei ona ou faailoa atu i totonu laʻu tusi ma isi nofoaga, o le taua i le va o le Fafine ma le Tarako na amata lava i le 16th seneturi. A amata le Taʻitoʻafitu Taʻitaʻiga Faʻamasinoga, o le a le umi e tatalaina ai ma saʻo o le faʻasologa o mea na tutupu o fesili naʻo le Lagi e mafai ona taliina.

Ma a ou talanoa e uiga i Faʻailoga a Faʻaaliga o gausia, atonu o le mulimuli tulaga o lo latou gagau o le a tatou molimauina, ma e oʻo lava i lea taimi, tatou vaʻaia elemene o Faʻamaufaʻailoga i totonu o Pu ma Ipu (manatua le faataamilo!). O le a le umi e alu ai mo faʻamaufaʻailoga muamua e tatalaina i luma o le Ono Ono Faʻailoga o le Faʻamalamalamaina o se mea leai se tasi o tatou iloa. O le mea lea e taua ai, uso e ma tuafafine, aua neʻi tatou eliina se potu ma lafi, ae faʻaauau pea ona ola i o tatou olaga, faʻatinoina le misiona a le Ekalesia i taimi taʻitasi: ia folafola le Talalelei a Iesu Keriso (aua e leai se tasi e lafi o se moli i lalo o le ato!) E tatau ona le gata i fugalaʻau tuufua, ae solo! Ma e naʻo le ola moni i le feʻau faʻaKerisiano e mafai ai ona tatou faia. 

 

TULAFONO 

O loʻo fai mai le Tusi Paʻia e uiga i le faʻasalaga o le aʻoaʻiga. Na maua le Tupu o Aapo i le mūmū, ma faia faʻamalosi le pule i le tovine a lona tuaoi. Na folafola e le perofeta o Elia se faasalaga talafeagai i luga o Aapo na mafua ai ona salamo le tupu, ma saeia ona lava ofu ma ofu i ie talatala. Ona fetalai atu lea o le Alii ia Elia,Talu ai ua ia faalotomaualaloina o ia lava i oʻu luma, o le a ou le aumaia le leaga i lona taimi. 'Ou te faʻaoʻo le leaga i lona fale i le nofoaʻiga a lona ataliʻi”(1 Tupu 21: 27-29). Lenei tatou te vaʻai atu i le Atua tolopo le faʻamaligi toto na oʻo mai i le fale o Aapo. E faʻapena foi i o tatou aso, e ono faʻatuai mai le Atua, masalo foi mo se taimi umi, o le mea lea e foliga mai e le maalofia.

E faʻamoemoe i le salamo. Peitai, afai tatou te mafaufau i le tulaga faʻaleagaga o le lalolagi, atonu e talafeagai le faapea atu ua tatou oʻo i se tulaga o le le toe foi mai. E pei ona taʻua e se tasi patele i se aiga i le taimi nei, “Atonu ua fai si tuai mo i latou e leʻi oʻo i le ala saʻo.” Tusa lava, ma le Atua, e leai se mea faigata. 

 

MANATUNATU I LE IʻUGA O MEA UMA

Maeʻa mea uma na fai mai ma maeʻa, ma o se Era o le Filemu e sau, ua tatou iloa mai Tusitusiga Paia ma Tu masani o lenei o le faaiuga. Ua faʻailoa mai ia i tatou le mea e sili ona faigata i tagata uma: o le iʻuga mulimuli o mea leaga.

A maeʻa le afe tausaga, ona tatalaina loa lea o Satani mai le falepuipui. O le a ia alu atu e faʻasesē malo i tulimanu e fa o le lalolagi, Koku ma Makoku, e faʻaputuputu i latou mo le taua; o lo latou numera e pei o le oneone o le sami. Na latou osofaʻia le lautele o le lalolagi ma faʻataʻamilomilo le togalauapi a le 'au paʻia ma le aʻai pele. Ae na alu ifo le afi mai le lagi ma faʻaumatia ai i latou. O le Tiapolo na faʻasesēina i latou, na lafoina i le vai afi ma le teio, i le mea na i ai le manu feʻai ma le perofeta pepelo. O iina o le a latou faʻatigaina ai i le ao ma le po e faʻavavau faʻavavau lava. (Faaa 20: 7-10)

O se taua mulimuli ua faia e Koku ma Makoku o e fai ma sui faatusa i le isi “aneti-Keriso,” o malo o le a faapaupau e oʻo atu i le iʻuga o le Vaitau o le Filemu ma siʻosiʻomia le "togalauapi a le au paia." Lenei taua mulimuli ma le Ekalesia sau i le faaiuga o le Era o le Filemu:

A maeʻa aso e tele o le a faʻaputuputuina oe (i tausaga mulimuli o le a e sau ai) e tau ma le atunuʻu lea na sao mai le pelu, lea na faʻaputuputuina mai le tele o tagata (i luga o mauga o Isaraelu na leva ona faʻatafunaina), lea na aumaia mai totonu o tagata ma o latou uma o loʻo nonofo nei ma le saogalemu. E te alu aʻe pei o se afā faʻafuaseʻi, e alu aʻe pei o se ao e ufitia ai le lalolagi, o oe ma au 'au uma ma le tele o tagata faʻatasi ma oe. (Eseki 38: 8-9)

E sili atu nai lo mea na ou taʻua iinei, tatou te le iloa tele e uiga i lena taimi, e ui lava o Evagelia ono taʻu mai ai o le lagi ma le lalolagi o le a luluina i le taimi mulimuli (eg Mareko 13: 24-27).

O le mea lea, o le Alo o le Atua silisili ese ma malosi uma… o le a faaumatia le amioletonu, ma faatino Lana faamasinoga tele, ma o le a ia toe manatuaina le amiotonu, oe… o le a auai i tagata i le afe tausaga, ma o le a pule ia i latou ma le sili ona amiotonu faatonuga… O le perenise foi o temoni, o le na te aumaia mea leaga uma, o le a saisaitia i filifili, ma o le a faafalepuipuiina i le afe tausaga o le pulega faalelagi… Aʻo lumanaʻi ai le iʻuga o le afe tausaga, o le a tatalaina le tiapolo i se taimi fou, ma ia faʻapotopotoina uma o nuu faapaupau, e tau le taua ma le aai paia... “Ona oʻo mai ai lea o le toasa mulimuli o le Atua i luga o malo, ma latou matua faaumatia i latou” ma le lalolagi e alu ifo i lalo o le matuā vevesi tele. —4th senituri Faifeʻau ekalesia, Lactantius, "O Le Atua Mataupu Faavae", The ante-Nicene Fathers, Tusi 7, i. 211

Fai mai nisi Tama o le Ekalesia e i ai le anetikeriso mulimuli aʻo leʻi oʻo i le iʻuga o taimi, ma le Perofeta Pepelo aʻo leʻi o le Era o le Filemu o se muamua i lenei mulimuli ma sili ona leaga anetikeriso (i lenei tulaga, le Faletalo Perofeta is o le Anetikeriso, ma le Manufeʻai tumau naʻo le faʻatasia o malo ma tupu e faʻasaga i le Ekalesia). Ma le isi, o le anetikeriso e le mafai ona faʻatapulaʻaina i se toʻatasi nofofua. 

aʻo leʻi ua ili le Pu Lona fitu, o loʻo i ai se vavalalata vavalalata. Na tuu atu e le Agelu se tusi taai ia St.John ma fai atu ia te ia e folo ia. E tofo malie i lona gutu, ae oona i lona manava. Ona fai atu lea o se tasi ia te ia:

Oe tatau ona toe vavalo e uiga i le tele o tagata, atunuʻu, gagana, ma tupu. (Faaa 10:11)

O lona uiga, aʻo leʻi iliina le pu mulimuli o le faʻamasinoga e faʻaiʻuina le taimi ma le talaʻaga i lona faʻaiuga, o upu faʻavaloʻiga na tusia e Sagato Ioane e tatau ona tatalaina mulimuli ane. E toe tasi lava le taimi oona e oʻo mai a o le i faʻalogoina le suamalie o lena Pu mulimuli. O le mea lea na malamalama i ai uluaʻi Ekalesia Tama, ae maise lava ia Sagato Justin o loʻo faʻamatalaina le molimau tuusaʻo a Sagato Ioane:

O se tasi sa faatasi ma matou e igoa ia Ioane, o se tasi o Aposetolo a Keriso, na ia mauaina ma muai taʻu mai o soo o Keriso o le a nonofo i Ierusalema mo le afe tausaga, ma mulimuli ane ai o le lalolagi atoa ma, i se faapuupuuga, o le toetu faavavau ma le faamasinoga o le a faia. —St. Justin Maliu, Talanoa ma Trypho, O Tama o le Ekalesia, Tofi FaʻaKerisiano

 

O LE A LE UIGA O LE "O LE FAʻAIUGA TUPE"

E masani ona ou toe taʻua upu a Pope John Paul II o loo feagai le Ekalesia ma le "finauga mulimuli" i le va o le Tala Lelei ma le tetee i le Tala Lelei. Ua ou taʻua foi le Catechism o loʻo faapea mai:

Ae le i afio mai faalua Keriso, e tatau ona pasia e le Ekalesia se tofotofoga mulimuli e luluina ai le faatuatua o le toatele o tagata talitonu. -Catechism o le Ekalesia Katoliko, Le. 675

Faʻafefea ona tatou malamalama i lenei mea pe a foliga mai e pei o i ai lua toe fetauiga toe?

Ua aʻoaʻo mai e le Ekalesia o le vaitaimi atoa mai le Toetu o Iesu e oʻo i le iʻuga o taimi o le "itula mulimuli." I lenei tulaga, talu mai le amataga o le Ekalesia, ua tatou feagai "le finauga mulimuli" i le va o le Talalelei ma le tetee-Talalelei, i le va o Keriso ma aneti-Keriso. Pe a tatou oʻo i sauaga e Anetikeriso lava ia, ua tatou i ai lava i le finauga mulimuli, o se vaega mautinoa o le faaumiumi finauga lea e taualuga ina ua maeʻa le vaitaimi o le Filemu i se taua na faia e Koku ma Magog faasaga i "le togalauapi a le au paia."

Manatua le mea na folafola mai e lo tatou Lady of Fatima:

I le iʻuga, o le a Manumalo loʻu Loto Lelei… ma o le a tuuina atu se vaitaimi o le filemu i le lalolagi.

O lona uiga, o le Fafine o le a tuʻimomomoina le ulu o le gata. O le a ia fanaua se tama tama o le a pule i malo i le ai uʻamea i le taimi o le "vaitaimi o le filemu" o le a oʻo mai. E tatau ona tatou talitonu o lana Manumalo e na o sina taimi? I tulaga o le filemu, ioe, e le tumau, aua na ia taʻua o se "vaitaimi." Ma sa faʻaaoga e Sagato Ioane le faʻaupuga faʻatusatusa "afe tausaga" e faʻaalia ai se taimi umi, ae le faʻauʻuina i le tulaga faʻaletino. Ma o le aʻoaʻoga foi lena a le Ekalesia:

O le malo o le a faataunuu ai, e le o le manumalo i le tala faasolopito o le Ekalesia e ala i se alualu i luma alu aʻe, ae na o le manumalo lava o le Atua i le toe tatalaina le leaga, lea e mafua ai lona Faletua ona sau mai le lagi. O le manumalo a le Atua i le fouvalega o mea leaga, o le a avea ma foliga o le Faamasinoga Mulimuli Mulimuli ina ua maeʻa le vevesi a le lalolagi o lenei lalolagi.. -Catechism o le Katoliko Ekalesia, 677

O le Manumalo o le Tamaʻitaʻi e sili atu nai lo le aumaia o taimi le tumau o le filemu. O le aumaia o le fanau mai o lenei "atalii" o lo o aofia ai uma Nuuese ma Iutaia "seʻia tatou mauaina uma le lotogatasi o le faʻatuatua ma le poto o le Alo o le Atua, ia avea ma tagata matua, i le lautele o le matua o Keriso.”(Efe 4:13) o le a nofotupu ai le Malo mo le faavavau, e ui lava o le malo faʻaletino o le a faʻaiʻuina i se fetauiga mulimuli a le lalolagi.

O le mea ua taunuʻu mai o le Aso o le Alii. Ae pei ona ou tusia i se isi mea, o se aso e amata ma faaiu i le pogisa; e amata ile puapuaga ole lenei Era, ae gata ile puapuaga ile faaiuga ole isi. I lena tulaga, tasi mafai fai mai ua tatou taunuʻu i le mulimuli "Aso" poʻo le faʻamasinoga. E tele tama o le Ekalesia ua taʻu mai o le "aso fitu" lea, o le aso malolo mo le Ekalesia. E pei ona tusi atu Sagato Paulo i tagata Eperu, “O lo o tumau pea le malologa o le sapati mo tagata o le Atua”(Epe 4: 9). Ona sosoʻo ai lea ma le faavavau poʻo le "valu" aso ": faavavau. 

O i latou e i luga o le malosiaga o lenei fuaitau [Faaa 20: 1-6], masalosalo o le uluaʻi toetutu o le lumanaʻi ma le tino, na siitia, faʻatasi ai ma isi mea, faʻapitoa lava i le numera o le afe tausaga, e peiseai o se mea talafeagai e tatau i le au paʻia ona fiafia i se ituaiga o Sapati-malologa i lena vaitaimi , o se taimi paganoa paia ina ua maeʻa galuega o le ono afe tausaga talu ona foafoaina le tagata… (ma) e tatau ona mulimuli mai i le faʻamaeʻaina o le ono afe tausaga, e pei o aso e ono, o se ituaiga o le Sapati aso fitu i le afe tausaga mulimuli ane… Ma o lenei o le a le tetee, pe a fai e talitonu o le fiafia o le au paia, i lena sapati, o le a faʻaleagaga, ma e afua mai i le i ai o le Atua…  —St. Augustine o Hippo (354-430 TA; Fomai o le Ekalesia), Tu Civitate Dei, Bk. XX, Ch. 7 (Katoliko Iunivesite a Amerika Press)

Ma, o le Era o le Filemu o le a amata i le faʻamamaina afi o le Agaga Paʻia liligi mai i luga o le lalolagi e pei o le Lona lua Penetekoso. O Sakalameta, aemaise le Eukalesitia, o le a avea moni ma puna ma tumutumu o le Ekalesia olaga i le Atua. Ua taʻu mai foi e taʻitaʻi o talafaʻasolopito ma le aufaifeʻau, a maeʻa le "pouliuli" o le Tofotofoga, e oʻo atu lava le Ekalesia faatasiga faalilolilo le taimi o le a faʻamamaina ai o ia o se Faʻatoafaiava ina ia mafai ai ona ia mauaina lona Tupu i le faʻamanatuina o le faʻaipoipoga faavavau. Ma o lea, ou te masalosalo e ui lava o le a feagai le Ekalesia ma se taua mulimuli i le iʻuga o taimi, o le a le luluina o ia i lena taimi e pei ona ia i ai i le lumanaʻi Fitu Tausaga Faʻamasinoga. Mo lenei taimi pogisa o le faʻamamaina moni lea o le lalolagi mai ia Satani ma le leaga. I le vaitaimi o le Filemu, o le a ola ai le Ekalesia i se tulaga o le alofa tunoa e le mafaatusalia i talaʻaga o tagata. Peitai e le pei o talitonuga sese e uiga i lenei vaitau na folasia e le aʻoaʻoga sese a le "millenarianism," o le a avea ma se taimi o le faʻafaigofieina ma ola toe ola ai i se taimi muamua. Atonu o lenei foi o le a avea ma vaega o le faʻamamaina mulimuli o le Ekalesia - vaega o le faʻamasinoga mulimuli.

tagai foi i le Malamalama i le finauga mulimuli lea ou te faʻamatalaina ai o le "feteʻenaʻiga mulimuli" o lenei vaitau o le finauga mulimuli lava lea i le va o le Tala Lelei o le Ola ma le tala lelei o le oti… o se finauga e le toe faia i le tele o ona itu pe a maeʻa le Vaitau o le Filemu.

 

O LE TAIMI O MOLIMAU E LUA

I laʻu tusitusiga Le Taimi o Molimau e Lua, Sa ou talanoa e uiga i se vaitaimi na sauni ai le toe vaega o le Ekalesia mo nei taimi e molimauina i le "ofu faaperofetua" o molimau e toalua, o Enoka ma Elia. E pei lava ona muamua atu le pepelo perofeta ma manu feʻai e le tele o perofeta pepelo ma mesia pepelo, e faʻapena foi Enoka ma Elia e faʻataʻitaʻi e le tele o perofeta kerisiano o loʻo faʻatumuina i loto o Iesu ma Maria. O le "upu" lea na sau ia Fr. O Kyle Dave ma aʻu i nai tausaga talu ai, ma le tasi e leʻi tuʻua lava aʻu. Ou te tuʻuina atu iinei mo lou iloatino.

Talu ai o nisi Ekalesia Tama a le Ekalesia na latou faamoemoeina se anetikeriso e tulai mai pe a mavae le Era o le Filemu, atonu o le Lua Molimau e le o mai i lena taimi. Afai o le tulaga lea, ona oʻo mai lea i le Vaitau o le Filemu, e mautinoa lava, o le Ekalesia o le a faʻaeeina i ai le "ofu" faaperofetaga o nei perofeta e toalua. Ioe, ua tatou vaʻaia i le tele o auala se maoaʻe faʻavaloaga agaga i le Ekalesia i le seneturi ua tuanaʻi ma le faʻateleina o faʻamaoniga ma tagatavaai.

O Tama Ekalesia sa le masani ona autasi talu ai o le tusi o Faʻaaliga e sili ona faʻatusa ma faigata ona faʻamatalaina. Fai mai, o le tuʻuina o se anetikeriso i luma atu ma / pe a maeʻa le Era o le Filemu e le o se feteʻenaʻiga, e ui lava o le tasi Tama na ono faʻamamafaina le tasi sili atu nai lo le isi.

 

FAʻAMASINOINA O LE OLA, ONA OE EIE ESEI

Fai mai le tatou talitonuga, e toe afio mai Iesu e faʻamasino i e ola ma e ua oti. O le a le mea e foliga mai ua faʻailoa mai e le Tu ma aga, o le Faʻamasinoga o le ola—O mea amioleaga i luga o le fogaeleele — e masani ona tupu aʻo leʻi le Vaitau o le Filemu. O le Faʻamasinoga o le oti e tupu lautele ina ua mavae le Era pe a toe foi mai Iesu o se Faamasino i le tino:

Mo le Alii lava ia, ma le upu o le faʻatonuga, ma le leo o le agelu sili ma le pu a le Atua, o le a afio mai i lalo mai le lagi, ma oe ua oti ia Keriso o le a toetutu muamua. Ona o tatou o loʻo ola, o loʻo totoe, o le a tatou aveina aʻe faʻatasi ma latou i ao e feiloaʻi ma le Aliʻi i le ea. Ma o le a tatou faʻatasi ai pea ma le Aliʻi. (1 Tesa 4: 16-17)

FAAMASINOGA O LE OLA (aʻo leʻi le Era o le Filemu):

Ia e mataʻu i le Atua ma avatu ia te ia le viiga, aua ua oo mai lona taimi e nofo ai i le faamasinoga… o Papelonia le sili [ma]… soo se tasi e tapuaʻi i le manu feʻai po o lona tupua, pe talia lona faʻailoga i le muaulu poʻo le lima ... Ona ou vaai lea i le lagi na matala, ma sa i ai le solofanua paʻepaʻe; o le na tiʻetiʻe ai sa taʻua o le "Faamaoni ma le Moni." Na ia faamasino ma tau le taua i le amiotonu… Na maua le manu feʻai ma le perofeta pepelo… O isi na fasiotia i le pelu na alu atu nai le gutu o le na tiʻetiʻe i le solofanua… (Faaa 14: 7-10, 19:11 , 20-21)

FAAMASINOGA O LE MATIU (ina ua mavae le Era o le Filemu):

Ona ou toe vaaia ai lea o se nofoalii paʻepaʻe lapoʻa ma le o loo nofo ai. Na sosola le lalolagi ma le lagi mai i ona luma ma e leai se nofoaga mo i latou. Na 'ou vaʻai atu i ē' ua oti, o tagata taʻutaʻua ma tagata maualalalo, o loʻo tutū i luma o le nofoāliʻi, ma na fofola tusi. Ona matala ai lea o le tasi tusi, o le tusi o le ola. O e na oti na faʻamasinoina e tusa ma a latou amio, i mea na tusia i tusi taʻai. Na avae e le sami ona tagata oti; 'ona tuʻuina atu lea e le oti ma seoli o la tino oti. O tagata oti uma na faʻamasinoina e tusa ma a latou amioga. (Faaa 20: 11-13)

 

O LE ATUA O LE A MA TATOU

Ou te faamautinoa atu ia te oe, o lenei faasologa sa faigata ona tusia e pei foi ona faigata mo le toatele o outou ona faitau. O le faʻatamaʻiaina o le natura ma mea leaga o loʻo valoia mai e valoʻaga e mafai ona lofituina. Ae e tatau ona tatou manatua o le a aumaia e le Atua Ona tagata i lenei Faʻataʻitaʻiga, e pei foi ona Ia aumaia Isaraelu i mala o Aikupito. Anetikeriso o le a mamana, ae o le a le malosi uma lava.

E oʻo lava i temoni na faʻailoaina e agelu lelei ina neʻi latou faʻaleagaina e tele. I se tulaga faʻapena, e le faia e Anetikeriso mea leaga tele e pei ona ia finagalo i ai. —St. Thomas Aquinas, O le Summa Theologica, Vaega I, Q.113, Art. 4

E ui lava o le Anetikeriso o le a faia taumafaiga uma e matua soloia le taulaga o le "taulaga tumau" o le Misasa i le lalolagi atoa, ma e ui lava o le a le ofoina faalauaitele i soo se mea, le Alii o le a tuʻuina atu E toʻatele patele o le a galulue i lalo o le eleele, ma o le a mafai ai pea ona tatou mauaina le Tino ma le Toto o Keriso ma taʻutaʻu atu a tatou agasala i le Sakalameta. Avanoa mo lenei o le a seasea ma mataʻutia, ae toe, o le a fafagaina e le Alii ona tagata "le manai natia" i le toafa.

Ma le isi, ua foai mai e le Atua ia i tatou Faamanatuga lea e tauaveina Lana folafolaga o le alofa tunoa ma le puipuiga - vai paia, faʻamanuiaina masima ma moligaʻo, le Scapular, ma le Faʻailoga Faʻavavega, na o ni nai.

O le a tele sauaga. O le koluse o le a faia ma le inoino. O le a togiina i le eleele ma o le a tafe le toto… Ia maua se pine e pei ona ou faʻaali atu ia te oe. O i latou uma e ofuina o le a mauaina le tele o le alofa tunoa. - La matou Fafine ia St. Catherine Labouré (1806-1876 TA). luga o le Metala Faʻavavega, O lo tatou Tamaitai o le Rosary Faletusi Prospect

O a matou auupega sili ona lelei, o le a avea ma viʻiga o le suafa o Iesu i luga o matou laugutu, ma le Koluse i le tasi lima ma le Holy Rosary i le isi. Ua faamatala e St.Louis de Montfort le au Aposetolo o taimi mulimuli o na…

… Ma le Koluse mo a latou aufaigaluega ma le Rosary mo a latou maata.

O le ai ai vavega i o tatou tafatafa. O le mana o Iesu o le a faʻaalia. O le olioli ma le filemu o le Agaga Paia o le a lagolagoina i tatou. O le a faatasi lo ma tina ma matou. O le au paia ma agelu o le a faʻaali mai e faʻamafanafanaina i tatou. E i ai isi e faʻamafanafanaina i tatou, e pei foi o fafine fetagisi na faʻamafanafanaina Iesu i le Ala o le Koluse, ma Veronica soloiesea Ona foliga. E leai se mea o le a tatou manaʻomia. O le mea e tele ai le agasala, o le alofa tunoa o le a atili ai ona tele. O le mea e le mafaia e le tagata o le a mafaia e le Atua.

Afai na te leʻi faasaoina le lalolagi anamua, e ui lava na ia faasaoina Noa, o se folafola le amiotonu, faatasi ai ma isi e toafitu, ina ua ia aumaia le lolo i luga o le lalolagi le amioatua; 'Āfai na ia faʻasala le' aʻai o Sotoma ma Komoro, 'ia faʻatafunaina, ma' avea ma lefulefu, e fai ma faʻataʻitaʻiga mo tagata faʻalelalolagi mea o le a tutupu. ma afai na ia laveaʻiina Lota, o se tagata amiotonu sauaina e le amio le mama o tagata le aʻoaʻoina (mo lea aso ma lea aso lena tagata amiotonu sa nonofo ma i latou na sauaina i lona agaga amiotonu i le le tusa ai ma le amio leaga le tulafono na ia vaʻaia ma faʻalogo ai), ona iloa ai lea e le Aliʻi e laveaʻi le tagata faʻamaoni mai le faʻamasinoga ma taofia tagata amioletonu i lalo o le faʻasalaga mo le aso o le faʻamasinoga (2 Pete 2: 9)

Print Friendly, PDF & Email
lafoina i AIGA, MILLENARIANISM, FITU FITU TAIMI FAʻAMASINOGA.