Le Faʻamasinoga Taʻifitu - Vaega VII


O Le Faʻaofituina i Mea Tuituitui, saunia e Michael D. O'Brien

 

Ia ili le pu i Siona, ma alaga le leo i luga o loʻu mauga paia. O i latou uma o ē nonofo i le lauʻeleʻele e tetemū; (Ioelu 2: 1)

 

LE Malamalama o le a amataina i se vaitaimi o faievagelia o le a sau e pei o se lolo, o se Lolo Tele o le Alofa Mutimutivale. Ioe, Iesu e, afio mai! Sau i le mana, malamalama, alofa, ma le alofa mutimutivale! 

Ae neʻi galo ia i tatou, o le Faʻamalamalamaina o se lapataʻiga o le ala na filifilia e le lalolagi ma le toatele i le Ekalesia lava ia o le a aumaia ai taunuuga mataʻutia ma le tiga i luga o le fogaeleele. O le Illumination o le a mulimuli mai ma isi lapataʻiga alofa mutimutivale e amata ona tatalaina i le vateatea lava ia…

 

O LUA FITU

I Evagelia, ina ua maeʻa ona faʻamamaina le malumalu, na fetalai atu Iesu i le au tusiupu ma le au faresaio malaia e fitu:

Oi talofa ia te outou tusiupu ma faresaio, outou tagata pepelo. O 'outou e pei o tuʻugamau paʻepaʻe, e foliga matagofie mai fafo, a o totonu e tumu i ponaivi o tagata oti ma mea leaga uma… O gata, outou le gata o gata, e faʻapefea ona outou sosola ese mai le faʻasalaga o Kēna?… (Tagai Mata 23 : 13-29)

Faapea foi, e fitu lapataiga po o pu faasaga i le "tusiupu ma le au faresaio, le pepelo" i le Ekalesia oe na fetuunai le Talalelei. O le lapataiga o lenei latalata mai o le Aso o le Alii (le "aso" o le faamasinoga ma le faʻamaonia) ua faʻasilasilaina e le oso o le Pu e fitu i le Faʻaaliga.

O ai la e feulaina? 

 

O LE taunuu mai o molimau e lua

Ae le i tu mai le Anetikeriso, foliga mai na auina mai e le Atua Toʻalua molimau e vavalo atu.

O le a 'ou tuʻuina atu i aʻu molimau e toʻalua le mana e vavalo ai mo le afe e lua selau onosefulu aso, o oofu i' ie talatala. (Faʻaaliga 11: 3)

Uputuu ua masani ona faailoaina nei Lua Molimau o Elia ma Enoka. E tusa ai ma le Tusi Paia, latou te leʻi puapuagatia lava i le oti ma aveina atu ai i le parataiso. Na aveʻesea Elia i se kariota afi a o Enoka…

… Na faaliliuina i parataiso, ina ia mafai ona ia avatu le salamo i malo. (Failauga 44:16)

Ua aʻoaʻo Tama o le Ekalesia o le a toe foʻi mai Molimau e Toʻalua i le lalolagi i se aso e molimau malosi. I lana faamatalaga i le tusi a Tanielu, na tusia ai e Hippolytus o Roma:

Ma le vaiaso e tasi o le a faamautu ai se feagaiga ma le toatele; ma i le ogatotonu o le vaiaso o le a avea ai le taulaga ma le taulaga o le a aveʻesea — ina ia mafai ona faʻaalia le vaiaso e tasi e vaevaeina i le lua. O molimau la e toʻalua, e ao ona la folafola le tolu ma le 'afa tausaga; ma o le Anetikeriso o le a tau ma le au paia i le toega o le vaiaso, ma faatafunaina le lalolagi… —Hippolytus, Tama o le Ekalesia, O Galuega Lautele ma Fasimea o Hippolytus, "O le faʻamatalaina e Hippolytus, epikopo o Roma, o faʻaaliga a Tanielu ma Nepukanesa, na maua faʻatasi", n.39

Lenei, ua tuʻuina ai e Hippolytus le au molimau i le afa muamua o le vaiaso - e pei foi ona talaʻi e Keriso Faʻafitauli e fitu i le afa muamua o le vaiaso o Passion I se taimi, i le maeʻa ai o le Faʻamalamalamaina i lena taimi, o le Toʻalua Molimau e ono tulaʻi moni mai i le lalolagi e valaʻau le lalolagi ia salamo. Aʻo iai i Sagato Ioane le faʻatusa o agelu ia e ilia pu, ou te talitonu o perofeta a le Atua na tofiaina tautala nei "auē" i le lalolagi. O le tasi mafuaʻaga talu ai i le iʻuga o latou 1260 aso o valoʻaga, na tusia e St. John:

Ua mavae atu le auē lona lua, aʻo lona tolu ua lata mai. (Faʻaaliga 11:14) 

Ua tatou iloa mai le amataga o le vaʻaiga a Sagato Ioane, o mala muamua e lua e aofia ai le pu muamua e ono (Faʻa.9: 12). Ma, latou feula aʻo le talaʻiga faʻaperofetaga a Elia ma Enoka.

 

O LE SUI

Ou te talitonu o le faalataina o Iesu e Ona lava tagata — ma le Ekalesia e ona lava tagata lotu — o loʻo faaalia i Pu e fitu o Faʻaaliga. O ni faʻatusa o se fevaevaeaʻiga i le Ekalesia ma o se muaʻi lapataʻiga o ona iʻuga i luga o le lalolagi. E amata ile agelu o loʻo uu le ipu auro:

'Ona tago ai lea o le agelu i le ipu e faʻamū ai mea manogi, ma faʻatumuina i malala ola mai le fatafaʻilagi, ma lafo ifo i le lalolagi. Sa i ai faititili, faititili, emo o uila, ma se mafuʻe. (Faaa.8: 5)

Na vave ona tatou toe faʻalogo i leo masani na o faʻatasi mai ma le Illumination - o le leo o le faʻamasinoga ua lata mai i le faititili:

O le pu na tuputupu pea lava le leotele a o tautala atu Mose ma Ua tali mai le Atua ia te ia ma faititili. (Eso 19:19)

Ou te talitonu o nei malala ola, o na tagata liliuese na Faamama mai le Malumalu ma ua mumusu e salamo. Ua lafoina i latou i lalo i le "lalolagi" lea na lafoina ai le Dragon e St. Michael (Faʻaaliga 12: 9). Ua tuliesea Satani mai le "lagi," aʻo i luga o le vaalele natura, o ona tagata na tuliesea ma le ekalesia mai le Ekalesia (o le mea lea, o le agelu o loʻo uuina le salefu atonu e fai ma faatusa o le Tama Paia, aua o St. ”)

 

O LE ULU FUA TRUMPETS

Manatua o le Tusi o Faʻaaliga na amata i tusi e fitu na tusia i Ekalesia e fitu o Asia - o le numera "fitu" toe o le faʻatusa o le atoa poʻo le atoatoa. Ma, o tusi e ono faʻaoga i le Ekalesia atoa. E ui o le momoliina o upu faamalosiau, latou te valaauina foi le Ekalesia e salamo. Aua o ia o le malamalama o le lalolagi na te faʻataʻapeʻapeina le pouliuli, ma i nisi itu, aemaise lava le Tama Paʻia lava ia, o ia foi o le taofiofi taofia malosiaga o le pogisa.

O Aperaamo, o le tama o le faʻatuatua, o lona faʻatuatua o le papa e taofi ai le vevesi, o le lolo o le faʻafanoga, ma faʻapea ona lagolagoina le foafoaga. O Simona, le tagata muamua na taʻutaʻu atu o Iesu o le Keriso… ua avea nei ma ala o lona faatuatua faaAperaamo, lea ua toe faafouina ia Keriso, le papa e tetee atu i le le mama o galu o le le talitonu ma lona faatafunaga o le tagata. —POPE PENETIKA XVI (Katinale Ratzinger), Valaauina i le Faʻamanatuga, Malamalama i le Ekalesia Aso Nei, Adrian Walker, Tr., I. 55-56

O le mea lea, o mataʻitusi o Faʻaaliga na setiina le tulaga mo le faʻamasinoga, muamua o le Ekalesia, ona sosoʻo ai lea ma le lalolagi. O tusi e faʻatatau i fetu e fitu "o loʻo aliali mai i aao o Iesu i le amataga o le faʻaaliga ia Sagato Ioane.

O le uiga lilo lea o fetu e fitu na e vaai ai i loʻu lima taumatau, ma tuʻugalamepa auro e fitu: o fetu e fitu o agelu ia a ekalesia e fitu, aʻo tuugalamepaitu e fitu o ekalesia ia e fitu. (Faaa 1:20)

Ma le isi, "agelu" atonu o lona uiga o faifeau o le Ekalesia. Ua taʻu mai e le mau ia i tatou o se vaega o nei “fetu” o le a paʻuʻu ese pe lafoina i fafo i se "liliuese" (2 Tesa 2: 3).

Muamua o le pa'ū mai le lagi "uatoʻa ma le afi fefiloi ma le toto" ona o le "mauga mu" ona sosoo ai lea ma le "fetu pupula pei o se sulu" (Faʻa 8: 6-12). O nei pu e fai ma faʻatusa o le "tusiupu, toeaina ma faitaulaga sili," o lona uiga, a tulaga tolu o patele, epikopo, ma katinale? Ioe, o le Tarako “na tafiesea le tasi vaetolu o fetu i le lagi ma lafo ifo i latou i le lalolagi”(Faaa 12: 4).  

O le mea na tatou faitau ai i le Mataupu 8 ​​o le iʻuga "faʻaleagaina" o lenei aumaia i le atulaulau atoa, sili ona taua faaleagaga. O le lautele, o lea na vaai faalemafaufau ai St. John i lenei faatafunaga o ni pu "e fa" (e pei o "itu e fa o le lalolagi.") O le faaleagaina o le atulaulau e masani ona faamatalaina o se "tolu," tutusa ma le numera o fetu ua tafi ese.

O le tasi vaetolu o le laueleele na susunuina, faatasi ai ma le tasi vaetolu o laʻau ma mutia lanumeamata uma… O le tasi vaetolu o le sami na liu toto… o le tasi vaetolu o meaola na nonofo i le sami na feoti, ma le tasi vaetolu o vaʻa na malepe… o le tasi vaetolu o vaitafe ma luga o vaipuna… o le tasi vaetolu o vai uma na liua i le vai oona. E toʻatele tagata na feoti i lenei vai, aua na oʻona ... A o le agelu lona fa na ilia lana pu, o lona tasi vaetolu o le la, o le tasi vaetolu o le masina, ma na taia le tasi vaetolu o fetu, o lea na pogisa ai le tasi vaetolu o na fetu. . O le ao na leiloa lona malamalama mo le lona tolu o taimi, e pei foi o le po. (Faaa.8: 6-12)

Talu ai na faamatala mulimuli ane e St.John le Ekalesia o “o le fafine sa ofu i le la, ma le masina i lalo o ona vae, ma i luga o lona ulu le pale o fetu e sefulu ma le lua"(12: 1), o le pu lona fa atonu e fai ma faatusa o le vaega o totoe o le Ekalesia - taʻoto, lotu ma isi." Leiloa "lona tolu o latou malamalama."

Salamo, ma fai galuega na e faia i le taimi muamua. A leai, o le a ou alu atu ia te oe ma aveese lau tuugalamepa mai lona tulaga, seʻi vagana ua e salamo. (Faaa.2: 5)

 

TAIMI 

Ae pe na o se faʻatusa ea na? Ou te talitonu o pu na vaaia e Sagato Ioane, a o le faatusa o le fevaevaeaʻiga, o se ata vaaia moʻi ma cosmic iʻuga o le a maua ai lo latou faʻataunuʻuina i le Ipu e fitu. Pei ona fai mai Sagato Paulo, "ua oi le foafoaga atoa ma tiga o galuega”(Rom 8: 2). O faʻaiuga nei o pu, lapataiga faaperofetaga tuuina atu e le Toʻalua molimau faasaga ia i latou oe ua vavae ese mai le Ekalesia moni, ma le lalolagi lautele, lea na teena le Talalelei. O lona uiga, o Molimau e Toʻalua na tuʻuina atu i ai e le Atua le mana e lagolagoina ai a latou valoʻaga ma faʻailoga—faʻasalaga faʻaitulagi lea e foliga mai e pei o Pu o latou lava:

Latou i ai le paoa e tapunia le lagi ina ia leai se timu e pa'ū i le taimi o a latou valoʻaga. E iai foʻi le latou paoa e faʻaliliu ai le vai i le toto ma faʻapopoleina ai le lalolagi i soʻo se faʻamaʻi latou te manaʻo ai. (Faʻaaliga 11: 6)

O le mea lea, o Pu e ono faʻatusa faʻaleagaga ma e moni. I le iuga lava, o latou o se lapataʻiga o le mulimuli i le Polokalame Fou a le Lalolagi ma lona faʻatupuina taʻitaʻi, le Anetikeriso, o le a iʻu ai i le le mafaatusalia faʻaleagaina-o se lapataiga na aliaʻe i le Fifth Trumpet e uiga i le agiina…

 

 

 

Print Friendly, PDF & Email
lafoina i AIGA, FITU FITU TAIMI FAʻAMASINOGA.

ua tapunia faamatalaga.