O Faʻailoga o O Tatou Taimi

Notre Dame i le Afi, Thomas Samson / Agence France-Presse

 

IT o le aso sili ona maalili lea o la matou asiasiga i Ierusalema i le masina na teʻa. Na leai se alofa o le matagi a o tau le la ma ao mo le pule. O iinei i luga o le Mauga o Olive na tagi ai Iesu i lena nuu anamua. Na ulufale atu le matou vaega malaga i le falesa iina, o aʻe i luga aʻe o le Togalaʻau o Ketesemane, e fai ai Misasa. 

O le taimi lava na amata ai le Sauniga (o le Ta o le Tolu), o le leo fa'afuase'i o le mea na foliga mai o se sofar na tatagi ma faaauau pea ona feula faafuaseʻi. O le shofar o le pu a le mamoe po'o le pu ua ilia i le Feagaiga Tuai e faailoa uma ai le goto o le lā ma le Aso Faamasino (Rosh Hashanah). Ma le le iloa e i matou, i le taimi tutusa sa tupu lenei mea, o la’u uo o Kitty Cleveland ma lana vaega malaga mai Amerika sa i fafo o le falesa. Sa molimau uma i latou o le vavega a le la-o lona tisiketi fegaoioia'i, siva, fe'ilafi, tu'u mai fuga o le malamalama, o mea uma e iloa e le mata e aunoa ma se afaina po o se faigata. Ona, i le taimi tonu lava na uma ai le Misasa, sa faapena foi ona leo le fana, e le toe faalogoina. 

I le aso na sosoo ai, na faamatala mai ai e Kitty lana tala iā te aʻu, ma i le iloaina o loo tupu i le taimi o la matou Misasa, na ou fesili atu ai pe na ia faalogo foʻi i le fana, ma na ia faalogo. Sa ou manatu o le a ia tau mai ia te au o se tasi o lana vaega ona e latalata tele, toetoe lava a pei se tasi o tutu i luga o le falesa ma feulaina. Ae sa ia tali mai i lo’u ofo, “Ou te le iloa foi po o fea na sau ai le leo.” 

 

O FA'ailoga O TATOU TAIMI

Sa iai valoaga ma faailoga lē masesē na valoia ai le afio mai o Iesu i le lalolagi i le uluaʻi taimi. Sefe mo le tolu atamai alii mai Sasae, na misia i latou e tagata uma. I le taimi nei, ua lua afe tausaga mulimuli ane, ua tatou ola i se augatupulaga ua faatofuina i faailoga e le mafaitaulia. Mai le tino lē pala o le au paia vaaia i pusa tioata ua salalau solo i Europa atoa, i Vavega o le Eucharist, e Fa'aaliga Marian, i faamalologa e le mafaamatalaina "i le suafa o Iesu", o tatou o se tupulaga o FA'ailoga. Ma o mea uma, o mea uma, e mafai ona maua e ala i se masini suʻesuʻe.

Ae ui i lea, i se isi itu, e le talitonuina, ua tatou toe misia faailoga o taimi. I lena nofoaga o loʻo i totonu o mauga o Bosnia-Hercegovina lea o loʻo iai nei le Vatikana faatagaina malaga aloaia; le nofoaga lena o le Vatikana Ruini Komisi, e tusa ai ma a lipotia lipoti, ua faʻamaonia le tupuaga faʻalenatura o uluaʻi faʻaaliga iina… O loʻo taʻua e lo tatou Fafine o Medjugorje e leʻi leva tele:

Laʻu fānau e, tou te lē iloa faʻailoga o taimi? E te le tautala e uiga ia latou?—April 2, 2006, sii mai i le Loʻu Loto O le a Manumalo saunia e Mirjana Soldo, i. 299

Ma le isi,

Naʻo le lafoa o totonu o le a e iloa ai le alofa o le Atua ma faʻailoga o le taimi ua e ola ai. E fai foʻi 'outou ma molimau i nei faʻailoga ma e amata ona e tautala e uiga i ia faʻailoga. --March 18th, 2006, Ibid.

Ou te manatu o le mafuaʻaga lea na faʻaalia ai lo tatou Tamaʻitaʻi toetoe lava a na o tamaiti i le tele o seneturi: ua leva ona latou faʻaalia e laiti ma lotomaualalo-e leʻi mauaina e le agaga o le mafaufau lelei lea ua faaleagaina ai le faautautaga a “tagata matutua” i o tatou taimi.

O le isi foi i lenei vaiaso, na aliali mai ai se isi faailoga ofoofogia, po o se tasi e mafai ona faapea mai, o le faatusa o ia mea uma e le mafaaseseina. O le vaiaso talu ai, e lua Katinale Robert Sara ma Pope Penitito XVI na talanoaina ai le paʻu atoatoa o le faatuatua i le lalolagi i Sisifo lea na faaosofia ai se faʻalavelave faaleagaga lea ua i ai nei i le lalolagi atoa. Ma, i ni nai aso mulimuli ane, na paʻu ai le taualuga o le faʻailoga sili o le faʻaKerisiano i fafo atu o Roma, ona o se afi na saeia i laʻau o Notre Dame. E faamanatu mai ai ia te au le mea na ou tusia i nai vaiaso talu ai e uiga i le "liliuese" i le faatulagaga, le paʻu i lalo o fetu faife'au (tagai Ina ua pau Fuga). Na fa'atulagaina tonu e Katinale Sara lenei liliuese i le tulaga o le Passion o le Ekalesia lava ia:

Ioe, e i ai le le faʻamaoni ositaulaga, epikopo, e oʻo lava i katinale latou te le tausisi i le legavia. Ae faʻapena foi, ma o lenei foi e matua matuia tele, latou te le mafai ona taofi mau i aʻoaʻoga moni! Latou te le malamalama i le au Kerisiano faʻatuatua e ala i la latou gagana le mautonu ma le malamalama. Latou te mulilua ma faʻasese le Upu a le Atua, naunau e mimilo ma piʻo ia maua ai le faʻamaoniga a le lalolagi. O i latou ia o Iuta le Sekara i o tatou taimi. -Katoliko FaʻasalalauAperila 5th, 2019

Ona sosoo ai lea ma le isi faʻailoga: o se patele, o Tama Jean-Marc Fournier, na tamoʻe atu i totonu o lena falesa mu ma laveaʻiina le mea na totoe o le Crown of Thorns. O Notre Dame ua leva, mo le toʻatele o tagata Farani, na avea ma se falemataaga. O le mea moni, a o tapunia ekalesia i le lalolagi i Sisifo ae tumau pea le tatalaina o isi ekalesia, lagolagoina e le femalagaaʻi, e manino lava ua tatau nei i le Ekalesia ona ofuina na Thorn. Ua ou manatua ai upu a Ioane Paulo II i se vaega o tagata malaga mai Siamani. 

E tatau ona tatou saunia e feagai ma tofotofoga tetele i se taimi lata mai; tofotofoga e manaomia ai lo tatou tuuina atu e oo lava i o tatou ola, ma se meaalofa atoatoa o le tagata lava ia ia Keriso ma Keriso. E ala i a outou tatalo ma a’u tatalo, e mafai ai ona faaitiitia lenei puapuaga, ae ua le toe mafai ona taofia, aua ua na o le auala lava lea e mafai ai ona toe faafou lelei le Ekalesia. E moni, e faafia ona faatino le faafouga o le Ekalesia i le toto? O le taimi lenei, toe fai, o le a leai se isi mea. —POPE ST. JOHN JOHN PAUL II, Fr. Regis Scanlon, taʻua i totonu Lolo ma Afi, Homiletic & Pastoral Review, Aperila 1994

O ananafi, a o ou mafaufau loloto i nei mea… o le falesa mu, o le faasaoina o le Pale o Tulai, o le oo mai o le Passion of the Church, ma isi. Sa ou filifili ou te le tusia se mea i le taimi nei. Ae, i se itula mulimuli ane a o ou tietie atu i le tamai taulaga e lata ane i le mea matou te nonofo ai, sa ou matauina ai le asu. I totonu o ni nai minute, sa ou tamoe atu i totonu o le fale mu o se tuaoi, ma sefe soo se mea matou te mafaia a o lei faaumatia e le afi lona faavaa. O le isi alaga fa'ate'ia na fa'ailoa mai i mea na tutupu i lenei vaiaso. 

 

FA'ailoga ua TELE

Ioe, mo le sefulutolu tausaga talu ai, sa faamalosia aʻu e tautala e uiga i le Passion of the Church. I le taimi muamua, e foliga mai o se mataupu pogisa. Ae e leai. O le mea o le a oʻo mai o le toe tu lea o le Faʻanofotane a Keriso o le a toe faʻafoʻisia ai le matagofie o totonu na iai muamua i Etena. Ae ae ou te lei faaiuina lena faamatalaga, e tatau ona tatou mafaufau i le “Aso Faraile lelei” o le Ekalesia.

O se tasi o “faailoga taua o na taimi” o le mea sa ou i ai tautala i vaiaso uma: liliuese, o le pa'u'ese tele mai le fa'atuatua, lea o lo'o tatou molimauina i le taimi moni. Fai mai le Catechism e uiga i lenei mea:

… Liliuese o le matua teenaina o le faatuatuaga faa-kerisiano… O le pepelo silisili faalelotu o le Anetikeriso, ose sesega-faalemesia lea e faamamaluina ai e le tagata o ia lava i le tulaga o le Atua ma lana Mesia na afio mai i le tino. O le taufaasese a le Anetikeriso ua leva ona amata ona foliga mai i le lalolagi i taimi uma e faia ai le tagi ina ia iloa i totonu o le talafaʻasolopito o le faʻamoemoe faʻalelotu e mafai ona faʻataunuuina i talaatu o le talafaasolopito e ala i le eschatological faamasinoga. Ua teʻena foi e le Ekalesia ni fesuiaʻiga o lenei pepelo o le malo ina ia oʻo mai i le igoa millenarianism, ae maise lava o le "intrinsically faapiopio" faiga faaupufai o se faalelalolagi faalelalolagi. -Catechism o le Katoliko Ekalesia, n 2089, 675-676

O le failauga Katoliko, tusitala, polofesa, ma le uo pele, Michael D. O'Brien, na toe taʻua le mea na faamamafaina e Katinale Sarah ma Penetito XVI i lenei Fagafulu:

I le vaavaai atu i le lalolagi onapo nei, e oʻo lava i lo tatou lalolagi "temokalasi", e le mafai ea ona tatou faapea atu o loʻo tatou ola i le ogatotonu tonu lava o lenei agaga o faiga faalelotu faalelalolagi? Ma o lenei agaga e le faʻaalia faʻapitoa i ona tulaga faʻaupufai, lea na faʻaigoaina e le Catechism i le sili ona malosi gagana, "intrinsically faʻapiopio"? E toafia tagata i o tatou taimi nei ua talitonu o le manumalo i le lelei mai le leaga i le lalolagi o le a ausia e ala i agafesootai fesuiaʻi po o agafesootai evolusione? E toafia na paʻuʻu i le talitonuga o le a faasaoina e le tagata ia lava pe a lava le malamalama ma le malosi e faʻatatau i le tagata tulaga? Ou te fautua atu o lenei masalosalo masalosalo nei ua puleaina le lalolagi atoa i Sisifo. — Talanoa i le St. Patrick's basilica i Ottawa, Canada, Setema 20, 2005; studiobrien.com

… O se talitonuga le malamalama, le lelei, o loʻo avea ma se faiga saua e tatau ona mulimuli ai tagata uma. —POPE FAʻAMATALAGA XVI, Malamalama o le Lalolagi, O Se Talanoaga ma Peter Seewald, i. 52

O lenei vaiaso, na ou maua ai ni nai faʻamatalaga mai le au faitau o loʻo tauivi ma nei lapataiga. Sa latou manatu e tatau ona sili atu loʻu taulai atu i mea lelei. “Vaai i faamanuiaga ma le tali atu a tagata i Farani! Vaai i le koluse susulu ma mea na faasaoina! Vaai i le leaga o lena mea faia e le tupu!” I le vaaiga o measina, ou te ioe. E oo lava i le vaaiga faaleagaga, o se molimau… ae i le tulaga lava lea e tasi e pei o “afafine o Ierusalema” na tutu ma fetagisi a o pasia i latou e Iesu. Ua tuulafoaiina e Sisifo Iesu. Aua nei tatou faafoliga o le Toetu ua uma ona tatou faia! O na pepese faamaoni Ave Mary i luma o le asu o Notre Dame o se molimau lototele ma le faagaeeina e ese mai i na Katoliko oe, i aso nei, ma ia Iesu.

I le faapaiaina o lena tagata paia Farani sili, o Joan of Arc, na matauina ai e Pope St. Pius X:

I o tatou taimi sili atu nai lo se isi lava taimi muamua le sili ona aoga o le leaga faʻatuina o le palaʻai ma vaivaiga o tagata lelei, ma malosiaga uma o le pulega a Satani e mafua mai i le vaivai alu ese o Katoliko. E, pe a ou ono fesili i le Atua faaola, pei ona faia e le perofeta o Sakaria i le agaga, 'O a ia manuʻa i ou lima?' o le a le masalosalo le tali. 'Faatasi ai ma nei mea sa ou manuʻa ai i le fale oi latou sa alolofa ia te aʻu. Na ou manua e aʻu uo e le faia se mea e puipui ai aʻu ma, i taimi uma lava, na avea ai i latou ma fili o oʻu fili. ' O lenei faalumaina e mafai ona faalaugatasia i le vaivai ma matamuli Katoliko o atunuu uma. -Lolomiina o le Decree of the Heroic Virtues o St. Joan of Arc, ma isi, Tesema 13th, 1908; faʻatau ie

O lea na fetalai atu ai Iesu i na afafine o Ierusalema: “Afai e faia ia mea a o lanu meamata le fafie o le a le mea e tupu pe a mago?” [1]Luka 23: 31 I se isi faaupuga, afai ua uma ona outou vaai i nei vavega uma ma faailoga ma faalogo mai i a’u upu, ona outou faasatauroina ai lea o a’u, o le a le mea o le a tupu i le lua afe tausaga mai le taimi nei talu ona ta’uta’ua la’u Talalelei ma ua salalau atu le tele o faailoga ma vavega i le lalolagi atoa… ma latou teena pea a’u?
 
E pei ona fai mai Paulo VI: 
E i ai le le mautonu sili, i lenei taimi, i le lalolagi ma i le Ekalesia, ma o le mea o loʻo fesiligia, o le faʻatuatua… O nisi taimi ou te faitau ai i le Evagelia o taimi o le iʻuga ma ou te molimauina, i lenei taimi, nisi o faʻailoga o lenei iʻuga ua aliaʻe mai… O le mea e ofo ai aʻu, pe a ou mafaufau i le lalolagi Katoliko, o totonu o le Katoliko, e foliga mai o nisi taimi e muamua. -faamavae se le Katoliko auala o mafaufauga, ma e mafai ona tupu a taeao le le Katoliko mafaufauga i totonu o le Katoliko, o le a taeao avea ma sili atu malosi. Ae o le a le avea ma sui o le mafaufauga o le Ekalesia. E tatau ona o se lafu laititi e ola, e tusa lava pe laʻititi lava. —POPE PAULO VI, Le Mea Lilo ia Paul VI, Jean Guitton, i. 152-153, Tusitusiga (7), itu. ix.
Aua le lotovaivai, o le feau lea a Penetito XVI talu ai nei. Aua nei manatu i le Ekalesia o se faalapotopotoga faaupufai e tatau ona tatou faaleleia, ae o le Faaipoipoga a Keriso e tatau ona toefuataiina.
I aso nei, o le tuuaiga faasaga i le Atua, e sili atu i mea uma, e uiga i le faamatalaina o Lana Ekalesia o se mea e matua leaga lava, ma faapea ona taofia ai i tatou mai ai. O le manatu o se Ekalesia e sili atu, na faia e i tatou lava, o le mea moni o se talosaga a le tiapolo, lea e manaʻo e taitai ese ai i tatou mai le Atua soifua, e ala i se manatu taufaaʻoleʻole e faigofie ai ona faaseseina i tatou. Leai, e oo lava i aso nei ua le na o i'a leaga ma vao leaga le Ekalesia. O loo i ai foi le Ekalesia a le Atua i aso nei, ma o aso nei o le meafaigaluega tonu lava lea e faaolaina ai i tatou e le Atua. —EMERITUS POPE BENEDICT XVI, Aperila 10, 2019, Katoliko News Agency
 
O LE TOE TOTO MAI

I la'u Forward to Daniel O'Connor tusi fou mata'ina O le Tupu o le Paia: I Faʻaliga o Iesu ia Luisa PiccarretaSa ou matauina o le upu “apocalypse” o lona uiga o le “faailoaina atu,” o se faasinomaga, i se vaega, i le le le tatalaina o se fa'aipoipo. E pei lava ona natia se vaega o foliga o se tamaitai faaipoipo i lalo ifo o lona veli, a o amata ona sii aʻe, e sili atu ona taulaʻi atu lona lalelei. O le Apokalifa (Faaaliga) a St. Ae, e faatatau i le faamamaina ma le tatalaina o se fou ma le paia i totonu ma le paia o le Fa'aipoipoga a Keriso, o le Ekalesia lea.

‘Ia tatou ‘oli‘oli ma ‘oli‘oli ma avatu ‘iā te ia le vi‘iga, auā ‘ua o‘o mai le fa‘aipoipoga a le Tama‘i Mamoe, ‘ua saunia fo‘i e lana Fa‘ato‘āfaiavā o ia lava; ‘ua tu‘uina atu ‘iā te ia ‘ia fa‘a‘ofuina o ia i le ‘ie vavae, e pupula ma le mamā. ( Faaaliga 19:7-8 ).

Ua fa'amaonia ai le a'oa'oga a Sagato Paulo na fa'atusaina Keriso ma le Ekalesia i le tane ma le ava, "ina ia mafai ona ia tuuina atu le Ekalesia ia te ia lava i le matagofie, e aunoa ma se ila po o se maanuminumi po o se mea faapena, ina ia paia o ia ma le pona.” [2]Efeso 5: 27 Ae o afea? E tusa ai ma le faamatalaga a St. John Paul II, i lenei meleniuma lona tolu:

Na saunia e le Atua lava ia e aumaia lena tulaga “fou ma le paia” o loʻo finagalo le Agaga Paia e faʻatamaola ai Kerisiano i le amataga o le tolu afe tausaga, ina ia "faia Keriso ma fatu o le lalolagi." —POPE ST. IOANE PAUL II, Lauga i Tama Rogationist, l. 6, www.vatican.va

E lē o se aʻoaʻoga fou lenei a le pope ua maliu o lē, o le mea moni, na taʻua le talavou ina ia avea ma “leoleo o le taeao, o ē faailoa atu le oo mai o le la, o le Keriso Toetu lea!”[3]POPE IOANE PAULO II, Savali a le Tama Paia i le Autalavou o le Lalolagi, XVII Aso o Tupulaga Talavou i le Lalolagi, n. 3; [cf. Is 21:11-12] Ioe, o Tama o le Ekalesia anamua aoaoina lenei mea e pei o le tulaga mulimuli o le malaga a le Ekalesia i luma o le Afio Faalua Mai o Iesu i le tino:

O le Ekalesia, e aofia ai le au filifilia, e fetaui lelei le faiga o le taeao po o le taeao ... O le a atoatoa aso mo ia pe a susulu o ia ma le matagofie atoatoa o totonu. —St. Gregory le Sili, Pope; Liturgi o Itula, Tusi III, itu. 308  

Le Tulaga o Keriso faasaoina tatou. O le Tuinanau o le Ekalesia faapaiaina tatou. O le mafuaaga lena o le afi a Notre Dame e le o se taimi e faanoanoa ai-ae e le o se taimi foi mo faamoemoega sese. O se valaau ina ia ea a’e o tatou mata i tala atu o lena vanimonimo mutia i se vaitau fou ma se Afi fou o le a oo mai e faafou ai le Ekalesia, e moni, e faafou ai foliga o le lalolagi. [4]ff. O Le Toetu o le Ekalesia I upu a se isi tagata paia Farani sili:

O afea e tupu ai, lenei lolovaʻa afi o le alofa mama lea e te susunuina ai le lalolagi atoa ma o le a oʻo mai, ma le agamalu lava ma le malosi, o malo uma…. o le a segia i luga o lona afi ma liua? …A e manavaina lou Agaga i totonu ia i latou, ua toe faʻaleleia ma ua toe faʻafouina le fofoga o le lalolagi. Lafo atu lenei Agaga faʻaumatia uma i luga o le fogaeleele e foafoa ai patele o e susunuina i lenei lava afi e tasi ma o latou faiva o le a toe faʻafouina luga o le lalolagi ma toe fuatai lau Ekalesia. —St. Louis de Montfort, Mai le Atua Na o Oe: O Tusitusiga o Aoina mai e St. Louis Marie de Montfort; Aperila 2014, Manaia, i. 331

 

FAITAU FUAFUAGA

Pe e afio mai Iesu?

Le Tama Pele e,… O Ia Afio mai!

Le Afio Mai Le

O Le Manumalo — Vaega I-III

Le Afio Mai Fou ma le Paʻia Paia

Le Paia Fou… poʻo le Fouvale Faʻavae Fou?

Ua Tatala le Faitotoʻa i Sasaʻe?

Faʻafefea Afai…?

Lau lagolago tautupe ma tatalo o le mafuaaga
o loʻo e faitauina lenei mea i le aso.
 Faʻamanuia ma faʻafetai. 

E malaga ma Mareko i le Lenei le Upu,
kiliki i luga le fuʻa i lalo e lesitala.
O lau imeli o le a le faʻasoaina i se tasi.

 
O aʻu tusitusiga o loʻo faʻaliliuina i totonu Farani! (Merci Philippe B.!)
Liligi lire mes écrits en français, cliquez sur le drapeau:

 
 
Print Friendly, PDF & Email

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga
1 Luka 23: 31
2 Efeso 5: 27
3 POPE IOANE PAULO II, Savali a le Tama Paia i le Autalavou o le Lalolagi, XVII Aso o Tupulaga Talavou i le Lalolagi, n. 3; [cf. Is 21:11-12]
4 ff. O Le Toetu o le Ekalesia
lafoina i AIGA, Faailoga.