Le Mata'utia o le Kominisi i le Lalolagi

 

Le fa'alavelave i lea tausaga ma lea tausaga
o lo'o tu'ufa'atasia lelei le lalolagi atoa o lo'o lagolagoina
socialism ma Communism,
faatasi ai ma faalapotopotoga o le lalolagi o loo taumafai e tafiesea le faaKerisiano,
ua lelei ona faatulagaina.
E le fa'avaivai, fa'alavelave, fa'alavelave, ma Lusifelo,
fa'aoso le malo i se nofoaga
e le'i mana'o lava i ai, e le'i galue foi i ai.
O le sini o le filifilia e le tagata lava ia elite lalolagi
o le suia atoa o tulaga taua faale-Tusi Paia
i Western Civilization.
- tusitala Ted Flynn,
Garabandal,
O le Lapataiga ma le Vavega Sili,
i. 177

 

To se valoaga mataʻina lea sa ou mafaufau i ai i aso malolo ma le taimi nei, aʻo faʻaalia le 2025. O loo ufitia aʻu e se mea moni i aso uma a o ou “mataala ma tatalo” i le malamalama o “faailoga o taimi.” O le "upu nei" foi i le amataga o lenei tausaga fou - o tatou o loo feagai ma faiga faa-Komunisi i le lalolagi atoa...

 

Pe a Toe Afio Mai Fa'aKomunisi

O lenei upu na faalauiloa atu i tamaiti o le nofoaga o foliga vaaia i Garabandal, Sepania i le 1961 o se tulitatao o ituaiga o lapataiga i Fatima, Potukale i le 1917. Na lapataia e le tatou Tamaitai, afai e le faapaiaina Rusia i lona Loto Mamalu. , ma e leʻi tali atu le lalolagi ma le salamo, o le a "faasalalauina e Rusia ana mea sese". O a mea sese? O filosofia o le socialism, Marxism, ma le le talitonu i le Atua, lea na maua ai lo latou faʻamatalaga aoga i Komunisi. Sa manino lelei le savali a le Tina Amuia:

Afai e talia a'u talosaga, o le a liua Rusia, ma o le a i ai le filemu; a leai, o le a ia faasalalauina ana mea sese i le lalolagi atoa, ma mafua ai taua ma sauaga o le Ekalesia. O ē lelei o le a fasia; o le a tele mea e puapuagatia ai le Tama Paia; o le a faaumatia atunuu eseese.  -Savali a Fatima, faʻatau ie

I le taimi o le faaali mai o lo tatou Tamaitai i Garabandal,[1]o loo umia e le Ekalesia se tulaga le faaituau i foliga vaaia O faiga faa-Komunisi na taofiofia i le malosi o le tele o atunuu e sefulutasi sone taimi. O "mea sese a Rusia" sa le gata ina taatele i le Union of Soviet Socialist Republics (USSR) ae na latou oona foi Sepania, Saina, Cuba, Vietnam ma isi atunuu, ma tuua ai se mea ae na o le oti ma le sauaina i latou. O le mea e sili ona mata'utia, na amata ona sosolo atu faiga faa-Komunisi i mafaufauga papalagi e ala i talavou.[2]“O le mea lea e manumalo ai le talitonuga faa-Komunisi i le toatele o tagata e sili atu le mafaufau o le nuu. Ona avea ai lea o i latou nei ma aposetolo o le gaoioiga i le va o tagata atamamai laiti, o ē e leʻi matutua tele e latou te iloa le sesē o le faiga o mea.” —POPE PIUS XI, Divini Togiolaina, Le. 15

O le mea lea na matua mata'ina ai le fe'au a lo tatou Fafine i le va'ai Garabandal, Conchita Gonzalez (12 tausaga i lena taimi). O le mea ua taʻua o “Lapataiga, vavega, ma aoaiga” na valoia i se vaega i Fatima o le a oo mai. pe a toe fo'i mai faiga faa-Komunisi. Ae faatali—e le'i alu ese lava!

“A toe omai Komunisi e tutupu mea uma.” (Conchita)

Na tali le tusitala: “O le a le uiga o lau tala e toe sau?”

“Ioe, pe a toe foʻi mai,” sa ia tali mai.

"O lona uiga o le a faʻaalu Komunisi muamua lena?"

“Ou te le iloa,” Fai mai lana tali, "Na na ona fai mai lava o le Virgin Virgin 'pe a toe afio mai Komunisi'. " —faatalanoaga Garabandal - Der Zeigefinger Gottes (Garabandal - Le Tamatamaia o le Atua), Albrecht Weber

 

Le Taua Faasaga i le Ekalesia

E toʻatele o le a faasino atu i le paʻu o le Pa o Perelini ma le paʻu o le Soviet Union i le 1991[3]ff. Wikipedia.org e pei o le "pa'ū" o faiga faa-Komunisi. Ae na faʻaauau pea ona i ai le Communism i lona tulaga mataga aʻo leʻi oʻo i le Cold War i Korea i Matu, ma tumau pea le filosofia iloga i Saina. E lei alu ese lava iina. O le a la le uiga o lo tatou Fafine “pe a toe oo mai faiga faa-Komunisi”?

Ina ia malamalama, e tatau ona tatou iloa le autu autu o le Communism ma ona faavae filosofia, e mauaa i le Freemasonry.[4]"Komunisi, lea na talitonu le toʻatele o se mea fou a Marx, na matuaʻi atoatoa i le mafaufau o le Illuminists i se taimi umi aʻo leʻi tuʻuina o ia i le totogi." —Stephen Mahowald,Na te tuʻimomomoina lou ulu. i. 101 O le Communism e le na o se isi talitonuga faapolokiki ae le manatu na faamoemoe e suitulaga i le Ekalesia Katoliko. E le o Rusia le sini ae o le faʻataʻitaʻiga.

Lusia [na manatu] o le sili saunia sauniuniga mo faʻataʻitaʻi ma se fuafuaga faʻalauteleina sefulu tausaga talu ai, ma o ai mai iina o loʻo faʻaauau pea ona faasalalauina atu mai le tasi itu o le lalolagi i le isi. —POPE PIUS XI, Divini Togiolaina, n. 24; www.vatican.va

O le mea lea na ta'usalaina ai e le pope ina ua mavae le pope le Freemasonry ma/poo le Communism.[5]"O le a le taua o le taufaamataʻu o loʻo faia e le Freemasonry taumatematega? Ia, e toavalu pope i totonu o pepa aloaia e sefulufitu na latou taʻusalaina… e silia ma le luaselau faʻasalaga faʻapapa na tuʻuina atu e le Ekalesia a le o le aloaʻia pe faʻalilolilo foi ... i lalo ifo o le tolu selau tausaga." —Stephen, Mahowald, Na te tuʻimomomoina lou ulu, MMR Lomitusi Kamupani, i. 73 Na vaʻaia o le faʻamataʻu muamua i Kerisinetoma:

Peitai, i lenei vaitau, o vaega a le tiapolo e foliga mai o loʻo tuʻufaʻatasia, ma o loʻo tauivi ma le lotogatasi, taʻitaʻia pe fesoasoaniina e lena malosi faʻatulagaina ma salalau faʻalapotopotoga taʻua o Freemason. Ua le toe faia se lilo o a latou mafuaʻaga, ua latou tutulai nei ma le lototetele faasaga i le Atua Lava Ia… lena o lo latou faamoemoe tupito malosi lava ia vaʻai i ai - e pei o le, soloia atoa o lena atoa tapuaiga ma faaupufai faatulagaga o le lalolagi o loo i ai aʻoaʻoga a le au Kerisiano. gaosia, ma le suia o se tulaga fou o mea e tusa ai ma o latou manatu, o le faavae ma tulafono e tatau ona aumai mai naʻo le natura. — POPE LEO XIII, Aumua Genus, Encyclical on Freemasonry, n.10, Apri 20, 1884

O lea la, e tali ai la tatou fesili po o le a le uiga o lo tatou Fafine “pe a toe oo mai le Komunisi,” e foliga manino mai o loo ia faatatau i ai ina ua toe faamataʻuina e faiga faa-Komunisi Kerisinetoma - masani ona malamalama o malo papalagi. O le mea moni, e le mafai e se tasi ona manatu faatauvaa i aafiaga faavaloaga o le paʻu o le taimi nei o Sisifo. Na malamalama moni lava uluaʻi Tamā o le Ekalesia i le taʻape o le Emepaea o Roma o se faailoga autū lea. si'i i luga le fa'atonu taofia le Anetikeriso ma se faiga fa'apolokiki i le lalolagi atoa e ta'ua e St.

Ou te tuuina atu faapea e pei o Roma, e tusa ai ma le faaaliga a le perofeta o Tanielu, na suitulaga ia Eleni, e faapena foi ona suitulaga Anetikeriso ia Roma, ma o lo tatou Faaola o Keriso e suitulaga ia Anetikeriso. Ae e le faapea ua sau anetikeriso; mo Ou te le talia ua alu ese le malo o Roma. E mamao ese mai ai: o loo tumau pea le malo o Roma e oo mai i aso nei… Ma ona o seu, po o malo, o loo i ai pea, o le mea moni, o le mea lea tatou te lei vaai ai lava i le iuga o le malo o Roma. —St. John Henry Newman (1801-1890), Le Taimi o Anetikeriso, Lauga 1

Lenei fouvalega poʻo le pa'ū ese e masani ona malamalama i ai, e Tama anamua, o se fouvalega mai le malo o Roma, lea na muamua faʻaleagaina, ae le i oʻo mai le Anetikeriso. Atonu, atonu, malamalama foi i ai i le fouvalega o le tele o malo mai le Ekalesia Katoliko lea, i se vaega, ua uma ona tupu, e ala i Mahomet, Luteru, ma isi ma atonu e talitonuina, o le a sili atu lautele i aso. o le Anetikeriso. —Faʻamatalaga pito i lalo o le 2 Tesa 2: 3, Tusi Paia a Douay-Rheims, Baronius Press Limited, 2003; i. 235

Ae i aso nei, e faigofie lava ona ioe St. John Henry Newman ma Penetito XVI lea, i le 2010, na faatusatusa le tulaga o loo i ai nei o Sisifo i le. pa'u o le Emepaea o Roma anamua.

Mo ona faamoemoega fou uma ma avanoa, o lo tatou lalolagi i le taimi lava e tasi o loʻo faʻalavelaveina i le lagona o loʻo paʻu i lalo le maliliega amio mama, maliega autasi e le mafai ona faʻaogaina pulega faʻa-faamasinoga ma faiga faʻapolokiki... O lenei maliliega faavae e maua mai i le talatuu Kerisiano e lamatia ... O le mea moni, e tauaso ai le mafaufau i mea e taua. O le tetee atu i lenei gasetoto o le mafaufau ma ia faatumauina lona gafatia e vaai ai i mea taua, mo le vaai i le Atua ma le tagata, mo le vaai i le mea e lelei ma le mea moni, o le manaoga masani lea e tatau ona tuufaatasia tagata uma o le loto lelei. Ua lamatia le lumanaʻi o le lalolagi.—POPE BENEDICT XVI, Lauga i le Roman Curia, Tesema 20, 2010; Faʻatonu.co.uk

Afai ua tatou i ai nei i le tulaga mulimuli o le paʻu o lenei “Emepaea o Roma” i lona tulaga totoe, o le mea tonu lava lea Ua amata ona toe foi mai le Communism:

O lea la, ua toe foi mai le Communism i le lalolagi i Sisifo, ona o se mea na mate i le lalolagi i Sisifo - o lona uiga, o le malosi o le faatuatua o tagata i le Atua na faia i latou. —Venerable Archb Bishop Fulton Sheen, "Communism i Amerika", cf. youtube.com

O le malamalama faavaloaga a Venerable Sheen na togiina pe a le faamauina i le tele o tausaga mulimuli ane e Cardinal Robert Sarah i se faitioga taua o le pa'u faaleagaga o le Lalolagi i Sisifo:

O le faalavelave faaleagaga e aafia ai le lalolagi atoa. Ae o lona puna e maua i Europa. Ua nofosala tagata i Sisifo i le teenaina o le Atua… O le pa'u faaleagaga o lea e i ai se uiga sili ona papalagi… Ona ua musu [tagata Sisifo] e faailoa atu o ia lava o se suli [o le tofi faaleagaga ma aganuu], ua faasalaina ai le tagata i seoli o faʻamalosia lalolagi lea e faafesaga'i ai mana'oga o le tasi i le isi e aunoa ma se tulafono e pulea ai i latou e ese mai tupe maua i soo se tau. -Katoliko FaʻasalalauAperila 5th, 2019

O lenei "fa'alelalolagi fa'alelalolagi" e leai lava se isi mea nai lo le mea ua ta'ua o le "Sili Reset” — a transhumanist revolution fa'afefiloi faiga fa'a-Kapitalisme ma mataupu fa'a-Komunisi[6]ff. O le Fouvale o le Manu Feʻai e fa'atūina se manu fe'ai i le lalolagi atoa ma le pulea atoatoa ma le mata'ituina o itu uma oo tatou olaga (va'ai Le Fouvalega Mulimuli). O "levers" muamua e lua o le puleaina e le lalolagi maualuga o le "pandemics" ma le "suiga o le tau":

O le fa'atalitonuina o tagata lautele e lafoa'i mea'ai ma aia tatau o meatotino e ita tele, o lea na faia ai le 'alofaga o 'faalavelave fa'afuase'i o le tau e avea ma mafua'aga e le mafai ona fa'atalanoaina e fa'amavae ai le maketi saoloto ma pulega fa'atemokalasi... O lo'o tula'i mai se mamanu. O lo'o fa'aogaina e ofisa fa'ava-o-malo le Net Zero e fa'amalosia ai malo e fa'aumatia a latou fa'ato'aga. E vave ona mou atu le tamaoaiga mai vasega ogatotonu ma tagata faigaluega, ma faaosofia ai le vevesi tele o tagata lautele. O se fa'alavelave ua fa'ailoa mai, o se fa'alavelave e fa'ato'a mafai ona sao pe a talia e le atunu'u tu'ufa'atasiga ma fa'aitiitia tumau le lelei o le soifuaga e va'ava'ai i le agalelei o le Malo. Ua 'toe fa'afo'i le atunu'u ma se fa'aliliuga taua o le tamaoaiga ma aia tatau. —Flat White, Iulai 11, 2022, Le Spectator 

O le mea e mataʻina ai, e matuā mataʻina le taufaaʻoleʻole, ona e talitonu le toʻatele o le “tausiga tau soifua maloloina” ma le “tau” o loo faia “mo le manuia lautele.” O le mea moni, o loʻo faʻaaogaina e faʻafeiloaʻi ai le Central Bank Digital Currency (CBDC), numera ID's, tusi folau tui, ma faiga austerity e iu ai ina faʻauluina se pulega fou-Komunisi i luga o le kelope atoa. O afea?

Pe a tatou tuu atu i tatou lava i luga o le lalolagi ma faalagolago mo le puipuiga i luga o lea, ma ua lafoai lo tatou tutoatasi ma lo tatou malosi, ona [Anetikeriso] ono oso mai io tatou luga i le toasa e tusa ma le Atua faatagaina o ia. Ona faafuaseʻi ai lea ona malepe le Emepaea o Roma, ma ua aliali mai ai o le Anetikeriso o se tagata faasaua, ma na malepe foi malo feʻai. —Faʻamanuia ia John Henry Newman, Lauga IV: Le Sauaga o Anetikeriso

I le taimi nei, ua lē o toe lafi Satani. O lona uiga o loʻo faʻaalia atoatoa: “O le fasioti tagata talu le amataga… ma le tamā o pepelo.” [7]John 8: 44 Ioe, o le valoaga lenā a Iesu e uiga i faiga faa-Komunisi o loo tupu aʻe![8]vaʻai Le Fa'atiga Leipa: Fa'aitiitiga?

 

Le Fetauiga Mulimuli

Faatasi ai ma le pa'u o le Pa Berlin, na malamalama lelei ai St. John Paul II i le mea na faatoa oo i ai le lalolagi ma le Ekalesia… ae faapena foi, mea o loo feagai ma ia.

Ua tatou tutu nei i le feagai ai ma le faafeagai sili ona maoae o le talafaasolopito ua oo i ai tagata. Ou te le manatu o le lautele lautele o le sosaiete Amerika po o le lautele o le faapotopotoga Kerisiano latou te iloa atoatoa lenei mea. Ua tatou feagai nei ma le finauga mulimuli i le va o le Ekalesia ma le au tetee i le Ekalesia, o le Talalelei ma le tetee i le Talalelei o Keriso e faasaga i le aneti-Keriso… O se tofotofoga… o le 2,000 tausaga o aganuu ma aganuu Kerisiano, faatasi ai ma ona taunuuga uma mo le mamalu o tagata, aia tatau a tagata taitoatasi, aia tatau a tagata ma aia tatau a malo. —Cardinal Karol Wojtyla (JOHN PAUL II), i le Eucharistic Congress, Philadelphia, PA; Aukuso 13, 1976; cf. Katoliko Online (sii ​​na faamaonia e le Tiakono o Keith Fournier sa auai)

Ua ou mautinoa o le manufeʻai mataʻutia lea na muaʻi vaaia e le perofeta o Tanielu[9]cf. Tanielu 7:19 ma o loo auiliili mai e St. Na lapatai mai le Fafine na ofu i le La i Fatima: le tula'i mai o faiga faa-Komunisi. O le taua lea i le va o le gata tuai, le tarako - Satani - faasaga i le Fafine ma lana fanau: Iesu ma Lana Ekalesia (Cf. Kenese 3:15). O le mafuaʻaga lea na faʻateteleina ai le faʻaalia o le Our Lady i le lalolagi atoa i le seneturi talu ai. O le mea lea ua fetagisi ai ata ma faatagata o lo tatou Fafine ma le Alii i le lalolagi atoa.[10]vaʻai Ua tagi o ia i le lalolagi atoa O le mea lea ua liligi mai ai e le Atua a agaga o valoaga i nei aso e gata ai… ona o le faaali mai o le Anetikeriso ua faailoa mai ai le lata mai o le “Aso o le Alii":

‘E oo mai i aso e gata ai,’ ua fetalai mai ai le Atua, ‘ou te liligi ifo ai se vaega o loʻu agaga i luga o tagata uma. E vavalo o outou atalii ma o outou afafine, e iloa faaaliga e o outou taulelea, e fai miti o outou toeaina. E moni, ou te liligi ifo i luga o aʻu auauna tane ma aʻu auauna fafine se vaega o loʻu agaga i na aso, ma o le a latou vavalo ai. Ma ou te faia vavega i le lagi i luga ma faailoga i le lalolagi i lalo: toto, afi, ma le ao o le asu. E liua le la i le pouliuli, ma le masina i le toto, a o lei oo mai le aso tele ma le matagofie o le Alii, e faaolaina foi i latou uma o e valaau i le suafa o Ieova.' ( Galuega 2:17-22 )

I se isi faaupuga, e pei ona fai mai lo tatou Fafine i Garabandal: “Pe a toe oo mai le Komunisi o le a tupu mea uma….”

E leʻo mou malie atu le Communism, ae toe tulaʻi mai i le lotolotoi o lenei fenumiai tele i le Lalolagi ma le tele o puapuaga faʻaleagaga. —Lo matou Fafine ia Luz de Maria Bonnila, Aperila 20, 2018; ma le epikopo Le faʻamaonia

Ua tatou vaai i le faatupulaia o le mana o le Anetikeriso, ma e na o le tatalo lava ina ia foai mai e le Alii ia i tatou ni leoleo mamoe malolosi o le a puipuia Lana Ekalesia i lenei itula o le manaomia mai le mana o le tiapolo. —POPE FAAMATALAGA XVI, Le American ConservativeIanuari 10th, 2023

 

Faʻatau Fesootai

Pe a Faʻafuaseʻi le Komisi

O Valoaga a Isaia o le Communism i le Lalolagi

O le Fouvale o le Manu Feʻai

Fatima ma le Unhumans

Le Gaoi Tele

Le Aferika Lenei Upu

Fatima ma le Faʻaaliga

Toe Mafaufau i le Iʻuga taimi

 

 

Pe e te lagolagoina lenei faiva faataimi atoa
i le 2025… faafetai!

 

i Nihil Obstat

 

E malaga ma Mareko i le Lenei le Upu,
kiliki i luga le fuʻa i lalo e lesitala.
O lau imeli o le a le faʻasoaina i se tasi.

Lenei i luga ole Telegram. Kiliki:

Mulimuli ia Mareko ma "faʻailoga o taimi" i aso uma i luga o le MeWe:


Mulimuli i tusitusiga a Mareko iinei:

Faʻalogo ile mea lea:


 

 

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga
1 o loo umia e le Ekalesia se tulaga le faaituau i foliga vaaia
2 “O le mea lea e manumalo ai le talitonuga faa-Komunisi i le toatele o tagata e sili atu le mafaufau o le nuu. Ona avea ai lea o i latou nei ma aposetolo o le gaoioiga i le va o tagata atamamai laiti, o ē e leʻi matutua tele e latou te iloa le sesē o le faiga o mea.” —POPE PIUS XI, Divini Togiolaina, Le. 15
3 ff. Wikipedia.org
4 "Komunisi, lea na talitonu le toʻatele o se mea fou a Marx, na matuaʻi atoatoa i le mafaufau o le Illuminists i se taimi umi aʻo leʻi tuʻuina o ia i le totogi." —Stephen Mahowald,Na te tuʻimomomoina lou ulu. i. 101
5 "O le a le taua o le taufaamataʻu o loʻo faia e le Freemasonry taumatematega? Ia, e toavalu pope i totonu o pepa aloaia e sefulufitu na latou taʻusalaina… e silia ma le luaselau faʻasalaga faʻapapa na tuʻuina atu e le Ekalesia a le o le aloaʻia pe faʻalilolilo foi ... i lalo ifo o le tolu selau tausaga." —Stephen, Mahowald, Na te tuʻimomomoina lou ulu, MMR Lomitusi Kamupani, i. 73
6 ff. O le Fouvale o le Manu Feʻai
7 John 8: 44
8 vaʻai Le Fa'atiga Leipa: Fa'aitiitiga?
9 cf. Tanielu 7:19
10 vaʻai Ua tagi o ia i le lalolagi atoa
lafoina i AIGA, O TAFAI SILI.