Le laina manifinifi i le va o le Alofa Mutimutivale ma le talitonuga Faʻalata - Vaega III

 

VAEGA III - FAʻAALIINA FAʻAALIGA

 

SHE fafaga ma faalavalava e ua matitiva i le alofa; na ia faʻafaileleina mafaufau ma loto i le Upu. O Catherine Doherty, o le failautusi o le Madonna House apostolate, o se fafine na tago i le "manogi o le mamoe" e aunoa ma le inuina o le "namu o le agasala." Sa savali pea o ia i le laina manifinifi i le va o le alofa mutimutivale ma aʻoaʻoga sese e ala i le opogiina o le au agasala silisili a o valaauina i latou i le paia. E masani ona fai mai a ia,

Alu e aunoa ma le fefe i le loloto o loto o tagata… o le a faatasi le Alii ma oe. —Mai Le Itiiti

Tasi lenei o na "upu" mai le Aliʻi e mafai ona ati i totonu "I le va o le agaga ma le agaga, sooga ma le suo, ma mafai ona iloa atagia mafaufauga ma mafaufauga o le fatu." [1]cf. Epe 4:12 Ua faʻaalia e Catherine le mafuaʻaga o le faʻafitauli ma mea ua taʻua o le "conservatives" ma "liberal" i le Ekalesia: o la tatou fefe ia ulu i loto o tagata e pei ona faia e Keriso.

 

O LABELA

O le mea moni, o se tasi o mafuaʻaga tatou te vave faʻaogaina ai igoa "conservative" poʻo le "liberal" ma isi, o se auala faigofie e le amanaʻia ai le mea moni e ono tautala le isi e ala i le tuʻuina o le isi i totonu o le pusa leo o se vaega.

Na fetalai Iesu,

O aʻu le ala ma le upu moni ma le ola. E leai se tasi e sau i le Tama pe a le ui mai ia te aʻu. (Ioane 14: 6)

O le “saoloto” e masani ona manatu i ai o se tasi e faamamafaina “le ala” o Keriso, o le alofa lea, e aunoa ma le upu moni. O le "conservative" ua manatu e masani ona faamamafaina "le upumoni", po o aoaoga faavae, e le aofia ai le alofa. O le faafitauli o lena e tutusa uma le tulaga lamatia o le faaseseina e le tagata lava ia. Aisea? Aua o le laina mumu manifinifi i le va o le alofa mutimutivale ma le pepelo o le auala vaapiapi o uma e lua upu moni ma le alofa e tau atu i le ola. Ma afai tatou te vavaeeseina pe faaseseina se tasi po o le isi, tatou te lamatia le avea o i tatou lava ma maa tu’ia e taofia ai isi mai le o mai i le Tama.

Ma o lea, mo faamoemoega o lenei mafaufau loloto, o le a ou faaaogaina nei igoa, tautala i tulaga lautele, i le faamoemoe o le tatalaina o o tatou popolega, lea e mautinoa lava e tupu ai maa tu’ia—i “itu” uma e lua.

…o lē mata‘u e le‘i atoatoa lona alofa. ( 1 Ioane 4:18 )

 

O LE A'A O TA TATOU FE'AU

O le manu'a sili i le loto o le tagata, o le mea moni, o le manu'a o le tagata lava ia fefe. O le fefe o le faafeagai moni o le faatuatuaina, ma sa leai faʻalagolago i le afioga a le Atua na aumaia ai le pau o Atamu ma Eva. O lenei fefe, o lea, ua na o le faateleina:

Na la faʻalogo i le siʻufofoga o le Aliʻi le Atua o savali solo i le togalaʻau i le taimi o le matagi o le aso, ona lalafi lea o le tamaloa ma lona toʻalua mai le Aliʻi le Atua i laʻau o le faʻatoʻaga. (Ken 3: 8)

Na fasiotia e Kaino Apelu ona o le fefe faapea ua sili atu le alofa o le Atua ia te ia… ma mo le afe tausaga mulimuli ane, o le fefe i ona foliga vaaia uma o masalosaloga, faamasinoga, tulaga maualalo, ma isi na amata ona vavaeeseina tagata a o tafe mai le toto o Apelu i atunuu uma.

E ui lava, e ala i le Papatisoga, e aveesea e le Atua le pisia o le uluai agasala, o lo tatou natura pa'ū tagata o loo tauaveina pea le manua o le le talitonuina, e le gata i le Atua, ae o lo tatou tuaoi. O le māfuaaga lea na fetalai ai Iesu e tatau ona avea i tatou e pei o tamaiti ina ia toe ulu atu i le “parataiso”. [2]cf. Mata 18:3; aisea ua aoao mai ai Paulo o le alofa tunoa ua faaolaina ai outou faatuatua.[3]cf. Efe 2:8

Faalagolago.

Ae ui i lea, o loʻo faʻaauau pea ona tauaveina e le au faʻasao ma le saolotoga le faʻatuatuaina o le Faatoaga o Etena, ma ona aʻafiaga uma, i o tatou aso. Aua o le a fai mai le au le mautonu o le mea na tuliesea ai Atamu ma Eva mai le Faatoaga o le latou solia lea o le poloaiga a le Atua. O le a faapea mai le tagata faasaoloto ua nutimomoia e le tagata le loto o le Atua. O le fofo, fai mai le conservative, o le tausia lea o le tulafono. Fai mai le tagata saoloto o le toe alofa. Fai mai le Conservative e tatau ona ufiufi tagata i lau o le maasiasi. Fai mai le tagata saoloto e leai se aoga o le maasiasi (ma aua le manatu e tuuaia e le au faipule le fafine ae tuuaia e le tagata saoloto le tamaloa.)

O le mea moni, e sa'o uma ia. Ae afai latou te le aofia ai le moni o le isi, o lona uiga e sese uma.

 

O LE FEFE

Aisea tatou te i'u ai ina faamamafa le tasi itu o le Talalelei nai lo le isi? Fefe. E tatau ona tatou “o atu ma le le fefe i le taele o loto o tagata” ma faafetaiaia manaoga faaleagaga ma faalelagona/faaletino o le tagata. O iinei, St. James e ausia le paleni talafeagai.

O le tapua‘iga e mamā ma le lē ponā i luma o le Atua le Tamā, o le tausia lea o ē mātua oti ma fafine ‘ua oti a latou tane i o latou puapuagā, ma ia tausia o ia e lē pisia i le lalolagi. ( Iakopo 1:27 )

O le vaaiga faa-Kerisiano o se tasi o “faamasinoga tonu ma le filemu.” Ae o le tagata limafoa'i e ta'ufaatauvaaina le agasala, ma fa'atupuina ai le filemu sese; o le conservative e soona faamamafaina le faamasinoga tonu, ma faoa ai le filemu. E ese mai i lo la manatu, e le o i laua uma le alofa. Auā o le alofa moni e lē fa'alēaogāina le agasala, ae faia mea uma e fa'amagaloina ai. E fefefe itu uma e lua le mana o le alofa mutimutivale.

O le mea lea, o le fefe o loʻo faʻaosoina se va i le va o le "alofa" ma le "upu moni" o Keriso. E tatau ona tatou taofi le faamasinoina o le tasi ma le isi ma iloa o loo tatou mafatia uma i se tasi itu po o se isi ona o le fefe. E tatau i le tagata saoloto ona taofi le taʻusalaina o le au faʻasao fai mai latou te le popole i tagata ae naʻo le mama aʻoaʻoga. E tatau i le au fa'asao ona taofi le ta'usalaina o le fa'apea fa'asaoloto latou te le popole i le agaga o le tagata, ae na'o le papa'u. E mafai ona tatou aʻoaʻoina uma mai le faaaʻoaʻoga a Pope Francis i le “ata o le faalogo” i le isi. 

Ae o le mataupu autu lenei mo mea uma e lua: e leai se tasi o i laua e talitonu atoatoa, i le mana ma folafolaga a Iesu Keriso. Latou te le talitonu i le afioga a le Atua.


Fefe taupulepulega

O le tagata saoloto e fefe e talitonu e mafai ona iloa ma le mautinoa le upumoni. lena “e tumau le upu moni; fa'amauina e tu mau e pei o le lalolagi.” [4]Salamo 119: 90 Na te le talitonu atoatoa o le a taitai moni lava e le Agaga Paia, e pei ona folafola mai e Keriso, i latou e suitulaga i le Au Aposetolo “i upu moni uma lava” [5]John 16: 13 ma o le “iloa” o lenei upumoni, e pei ona folafola mai e Keriso, o le a “saoloto ai outou.” [6]8:32 Ae e sili atu nai lo lena, o le tagata saoloto e le talitonu atoatoa pe malamalama afai o Iesu o le "upu moni" e pei ona Ia fetalai ai, e i ai la. mana i le upumoni. Pe a tatou tuuina atu le Upu Moni i le alofa, e pei o se fatu e toto e le Atua lava ia i le loto o le isi tagata. O le mea lea, ona o nei masalosaloga i le mana o le upu moni, e masani ona faʻaitiitia e le tagata faʻasalalau le talaʻiga i lalo i le tausia muamua o manaʻoga faʻale-mafaufau ma faaletino ae le aofia ai manaʻoga moni o le agaga. Peitaʻi, ua faamanatu mai e Sagato Paulo iā i tatou:

O le malo o le Atua e le o se mea e ‘ai ma meainu, a o le amiotonu, ma le filemu, ma le olioli i le Agaga Paia. ( Roma 14:17 .)

O le mea lea, e masani ona fefefe le tagata faasaoloto e ulu atu i le taele o loto o tagata faatasi ma Keriso, le malamalama o le upumoni, ina ia faamalamalamaina ai le ala i le saolotoga faaleagaga lea o le puna o le fiafia o le tagata.

[O] le faaosoosoga o le le amanaiaina o le “tupe teu fidei ” [le teuina o le faatuatua], e le manatu ia i latou lava o ni leoleo ae o ni matai po o ni matai [o le faatuatua]. —POPE FRANCIS, saunoaga faaiu a le Sinoti, Catholic News Agency, Oketopa 18, 2014


Mata'u fa'asao

I le isi itu, e fefe le au faasao e talitonu o le alofa moni o se Talalelei ia te ia lava ma lena “O le alofa e ufiufi ai agasala e tele.” [7]1 Peter 4: 8 E masani ona talitonu le au Conservative e le o le alofa ae o le aoaoga faavae e tatau ona tatou ufiufi le le lavalavā o isi pe afai latou te maua se avanoa e ulu atu ai i le Lagi. E masani ona le talitonu le au faasao i le folafolaga a Keriso e faapea o Ia o le “le aupito itiiti o le au uso”. [8]cf. Mata 25:45 pe Katoliko pe leai, ma o lena alofa e le gata the_good_samaritan_Fotorsasaa malala i luga o le ulu o le fili, ae tatala o latou loto i le upumoni. E le talitonu atoatoa pe malamalama le au failotu pe afai o Iesu o “le ala” e pei ona Ia fetalai ai, o lona uiga o loo i ai se uiga ese. malosi i le alofa. Pe a tatou tuuina atu le alofa ma le faamaoni, e pei o se fatu e totōina e le Atua lava ia i le loto o le isi tagata. Aua e masalosalo le mana o le alofa, e masani ona faaitiitia e le au faievagelia i lalo i le na o le faatalitonuina o isi i le upu moni, ma e oo lava i le lalafi i tua o le upumoni, sei vagana ai manaoga faalelagona ma faaletino o le isi.

Peitaʻi, ua tali mai St. Paul:

Aua o le malo o le Atua e le o se mataupu o tautalaga ae o le malosi. (1 Kori 4:20)

O le mea lea, e masani ona fefefe le au faasao e ulu atu i le taele o loto o tagata faatasi ma Keriso, le mafanafana o le alofa, ina ia faafaigofie ai le ala i le saolotoga faaleagaga lea e puna mai ai le fiafia o le tagata.

O Paulo o se pontifex, o se tufuga alalaupapa. E le fia avea o ia ma se tufuga pa. E leʻi faapea atu o ia: “O ē ifo i tupua, ō atu ia i seoli!” O uiga ia o Paulo… Fausia se alalaupapa i o latou loto, ina ia mafai ai ona laasia se isi laasaga ma faalauiloa atu Iesu Keriso. —POPE FRANCIS, Lauga, 8 Me, 2013; Auaunaga Tala Fou Katoliko

 

LE MEA UA FAI AI IESU: SALAMO

E fiaselau tusi ua ou tuuina atu talu ona maea le Sinoti i Roma, ma faatasi ai ma ni nai tuusaunoaga e le masani ai, o le tele o nei popolega o loo i ai i le va o laina taitasi. Ioe, e oo lava i popolega o le Pope o le a "suia aoaoga faavae" po o le "suia faiga faafaifeau o le a faaleagaina ai aoaoga faavae" ua na o ni popolega laiti o nei aʻa fefe.

CATERS_CLIFF_EDGE_WALK_ILLUSION_WATER_AMERICA_OUTDOOR_CONTEST_WINNERS_01-1024x769_FotorAua o le mea o loo faia e le Tama Paia o loo taitaia ma le lototoa le Ekalesia i le laina mumu manifinifi i le va o le alofa mutimutivale ma le pepelo—ma e faanoanoa ai itu uma e lua (e pei lava o le toatele na le fiafia ia Keriso ona o le le lava o le tuuina atu o le tulafono o se tupu manumalo, pe mo ma tuu atu ma le manino, ma iʻu ai i le ita o le ʻau Faresaio.) I le ʻau saʻoloto (o loo faitau moni i upu a Pope Francis ae lē o ulutala), ua latou lē fiafia ona, a o ia tuuina atu se faaaʻoaʻoga o le mativa ma le lotomaulalo, ua ia faailoa atu. e le o suia e ia a'oa'oga. I le au Conservatives (o loo faitauina ulutala ae le o ana upu), ua latou le fiafia ona e le o tuuina atu e Francis le tulafono e pei ona latou mananao ai.

I se mea e ono faamauina i se aso o se tasi o lauga sili ona faavaloaga o o tatou taimi mai se pope, ou te talitonu i lena mea Iesu sa lauga tuusao i le au saoloto ma le au faasao i le Ekalesia aoao i le faaiuga o le Sinoti (faitau O Faʻasaʻoga e Lima). Aisea? Aua ua ulufale mai le lalolagi i se itula, afai tatou te fefefe e savavali i le faatuatua i le mana o le upumoni ma le alofa o Keriso—afai tatou te natia le “taleni” o le Tu ma Aganuu Paia i le eleele, pe a tatou tagiaue pei o le uso matua i le atalii faamaumau oa, afai tatou te tuulafoai i o tatou tuaoi e le pei o le Samaria Agalelei, afai tatou te lokaina i tatou lava i le tulafono e pei o le au Faresaio, afai tatou te alalaga “Le Alii e, le Alii e” ae le faia Lona finagalo, afai tatou te faatauasoina e matitiva—ona le tele o agaga o le a ia leiloa. Ma e tatau ona tatou tuʻuina atu se suʻesuʻega - tagata saʻoloto ma tagata faʻapitoa.

O lea, i le conservatives o loʻo fefefe i le malosi o alofa, o ai le Atua, ua fetalai mai ai Iesu:

Ua ou iloa au galuega, ma au galuega, ma lou onosai, ma e le mafai ona e onosaia e amioleaga; ‘ua e tofotofo fo‘i i ē ‘ua ta‘ua i latou o ‘aposetolo, ‘ae lē o i latou, ma ‘ua iloa ai o i latou o tagata pepelo. E lē gata i lea, ua outou onosai ma mafatia ona o loʻu igoa, ma ua outou lē faavaivai. Ae ou te tetee ia te oe le mea lenei: ua leiloa lou alofa sa ia te oe i le taimi muamua. Ia e iloa le mamao ua e pa'ū ai. Salamo, ma fai galuega na e faia muamua. A lē o lea, ‘ou te alu atu ‘iā te oe ma ‘ave‘eseina lau tu‘ugālamepa i lona tulaga, se‘i vaganā ‘ua e salamō. (Faaaliga 2:2-5)

Na taʻua e Pope Faranisisi: e tatau i le "conservatives" ona salamo mai ...

…o le le mafai ona fetuutuunai, o lona uiga, o le manao e tapunia o ia lava i totonu o le upu tusia, (le mataitusi) ma le le faatagaina o ia lava e ofo i le Atua, i le Atua e ofo ai, (le agaga); i totonu o le tulafono, i totonu o le mautinoa o mea tatou te iloa ae le o mea o loʻo manaʻomia pea ona tatou aʻoaʻoina ma ausia. Mai le taimi o Keriso, o le fa'aosoosoga lea o le maelega, o le tagata su'esu'e, o le popole ma le tagata ua ta'ua - i aso nei - "tagata tu ma aganuu" faapea foi ma le au atamamai.. —POPE FRANCIS, saunoaga faaiu a le Sinoti, Catholic News Agency, Oketopa 18, 2014

I le au faasaoloto e fefefe i le mana o Upu Moni, o ai le Atua, ua fetalai mai ai Iesu:

‘Ua ‘ou iloa au galuega, o lou alofa, o lou fa‘atuatua, o lou ‘au‘auna, ma lou ‘onosa‘i; A ua ou tetee atu iā te oe, ona ua e faapalepale i le fafine o Iesepela, o lē ua taʻua o ia o se perofeta fafine, o lē na te aʻoaʻo ma faasesē i aʻu auauna ina ia faitaaga ma ʻai i meaʻai ua fasia i tupua. ‘Ua ‘ou tu‘uina atu ‘iā te ia se taimi e salamō ai, ‘ae lē mafai ‘ona salamō o ia i lana talitane. ( Fakaasiga 2:19-21 .)

Fai mai Pope Francis: e tatau i "tagata saoloto" ona salamo mai ...

… o se uiga faataumaoi i le agalelei, e fusifusia ai manua i le igoa o le alofa mutimutivale taufaasese e aunoa ma le muai fofoina ma togafitia; e togafitia ai fa'ailoga ae le o mafua'aga ma a'a. O le faaosoosoga lea o “e fai mea-lelei,” o e matatau, faapea foi ma e ua ta’ua o le “agai i luma ma le faasaoloto.” — Catholic News Agency, Oketopa 18, 2014

 

FA'ATUATUA MA LE LOTO

O lea la, uso e ma tuafafine—o le au “saoloto” ma le “pulepule”—aua neʻi o tatou lotovaivai i nei aoaiga agamalu.

Lo‘u atali‘i e, ‘aua e te ‘ino‘ino i le a‘oa‘iga a le Ali‘i, ‘aua fo‘i e te lotovaivai pe a a‘oa‘iina e ia; auā o lē e alofagia e le Ali‘i, na te a‘oa‘iina atu; na te sasaina fo‘i atali‘i uma na te ta‘ua. ( Epe 12:5 )

Ae, se'i o tatou toe faalogo i le apili i faʻatuatua:

Aua e te fefe! Ia tatala lautele faitotoa ia Keriso”! —SAINT JOHN PAUL II, Homily, Saint Peter's Square, Oketopa 22, 1978, Nu

Aua e te fefe e ulu atu i loto o tagata ma le mana o le afioga a Keriso, le mafanafana o le alofa o Keriso, le faamalologa o Keriso. alofa mutimutivale. Aua, e pei ona faaopoopo e Catherine Doherty, "e ia te oe le Alii.”

Aua le fefe e faalogo o le tasi i le isi nai lo pepa le isi. “Ia manatu ma le lotomaulalo i isi e sili atu ona tāua nai lo o outou lava,” fai mai St. Paul. I lenei auala, e mafai ona tatou amata “O le mafaufau e tasi, ma le alofa e tasi, ma le loto e tasi, ma le mafaufau i le mea e tasi.” [9]cf. Fili 2: 2-3 Ma o le a lena mea e tasi? E na o le tasi lava le ala i le Tama, ma e ala atu i le ala ma le upu moni, e tau atu i ola.

E lua. O le laina mumu manifinifi lena e mafai ma e tatau ona tatou savavali ai ina ia avea ma malamalama moni o le lalolagi e taitai ese ai tagata mai le pogisa i le saolotoga ma le alofa o aao o le Tama.

 

FAITAU FUAFUAGA

faitau Vaega I ma vaega II

 

 

E manaʻomia lau lagolago mo le taimi atoa o le au aposetolo.
Faʻamanuia ia oe ma faʻafetai lava!

 

Print Friendly, PDF & Email

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga
1 cf. Epe 4:12
2 cf. Mata 18:3
3 cf. Efe 2:8
4 Salamo 119: 90
5 John 16: 13
6 8:32
7 1 Peter 4: 8
8 cf. Mata 25:45
9 cf. Fili 2: 2-3
lafoina i AIGA, FAATUATUA MA AGAGA LELEI ma pōpō , , , , , , , , , , , , , , , , .

ua tapunia faamatalaga.