
O LE Vaega II - Faʻapaʻia i Manuʻa
WE ua matamata i se vave suiga faʻaleaganuʻu ma feusuaʻiga i totonu o le lima tausaga puʻupuʻu ua faʻamaʻotiina le aiga o teteʻa, faʻapapau pepe, toe faauigaina o le faʻaipoipoga, euthanasia, ponokalafi, mulilua, ma le tele o isi gasegase ua avea ma le gata taliaina, ae avea o se sosaiete "lelei" poʻo "tauagavale." Peitai, o se faamaʻi o faamaʻi pipisi mai feusuaiga, faaaogaina o fualaau faasaina, inu ava malosi, pule i le ola, ma le faateleina o psychoses faamatala se isi tala: oi tatou o se augatupulaga ua matua tafetoto mai aafiaga o le agasala.
O le tulaga lena o aso nei na filifilia ai Pope Francis. O le tu i luga o le faapaologa o St. Peter i lena aso, na te lei iloa atu a
le vao i ona luma, a o le malae o le taua.
Ua ou iloa manino atu o le mea e sili ona manaomia e le Ekalesia i aso nei o le tomai e faamalolo ai manu’a ma faamafanafanaina loto o e faamaoni; e mana'omia le latalata, latalata. Ou te vaai i le Ekalesia o se falemai i fafo pe a uma le taua. E le aoga le fesili atu i se tagata manua tigaina pe maualuga lona cholesterol ma e uiga i le maualuga o lona suka toto! E tatau ona e faamaloloina ona manu'a. Ona mafai lea ona tatou talanoa e uiga i isi mea uma. Fa'amalolo manu'a, fa'amalolo manu'a.... Ma e tatau ona e amata mai le pito i luga. —POPE FRANCIS, faatalanoaga ma AmericaMagazine.com, Setema 30, 2013
MANA'OGA A LE TAGATA ATOAT
O le tele lava lea o le auala na agai atu ai Iesu i Lana galuega i le lalolagi: o le tuuina atu o manua vave ma manaoga o tagata, lea na saunia ai le eleele mo le Talalelei:
O faoa ‘a‘ai, po o faoa ‘a‘ai, po o faoa ‘a‘ai fo‘i na ia alu atu i ai, ‘ua tu‘u ai e i latou e mama‘i i le malae, ma ‘ai‘oi mai ‘iā te ia, ‘ina ‘ia latou pa‘i atu tau lava o le ivi o lona ‘ofu; ma o i latou uma na pai atu i ai ua faamaloloina… (Mareko 6: 56)
Na faamanino atu foi e Iesu i Ona soo e le na o Ia o se tagata fai vavega—o se tagata faigaluega faale-Atua. O lana misiona sa i ai se faamoemoega sili atu ona loloto i ai: o le faamalologa o le agaga.
E tatau ona ou folafola atu le tala lelei o le malo o le Atua, auā o le mea lea na auina mai ai aʻu. ( Luka 4:43 )
O lona uiga, e taua le feau. E taua le aoaoga faavae. Ae i le tulaga o alofa.
O amioga e aunoa ma le malamalama e tauaso, ma le malamalama e aunoa ma le alofa e le mafaamatalaina. —POPE FAʻAMUA XVI, Caritas i le Faʻamaonia, l. 30
O LE MEA MUAMUA MUAMUA
Pope Francis e lei fai mai lava pe faauigaina foi e le taua le aoaoga faavae e pei ona manatu nisi. Na ia toe taʻua Paulo VI e faapea o loo i ai le Ekalesia ina ia folafola atu le talalelei. [1]cf. POPE PAULO VI, Evangelii Nuntiandi, n. 24
…o le fa'asalalauina o le fa'atuatuaga Kerisiano o le fa'amoemoega lea o le tala'iga fou ma le misiona fa'aleevagelia atoa a le Ekalesia o lo'o i ai mo lenei lava mafua'aga. —POPE FRANCIS, Lauga i le Fono Tele lona 13 a le Failautusi Aoao o le Sinoti a Epikopo, Iuni 13, 2013; vatican.va (la'u faamamafa)
Ae ui i lea, o Pope Francis o loʻo faia se manatu faʻapitoa ae taua i ana gaioiga ma ana faʻamatalaga faʻapitoa: i le talaiga, o loo i ai se faatulagaga o upumoni. O le upu moni taua o le mea lea e taua o le kerygma, o le “faaaliga muamua” [2]Evangelii Gaudium, Le. 164 o le “tala lelei”:
… O le folafolaga muamua lava e ao ona aliaʻe mai pea lava pea: “E alofa Iesu Keriso ia te oe; na ia foaʻiina atu lona ola e faʻaola ai oe; ma o lea ua nofo i ou tafatafa i aso uma e faʻamalamalama, faʻamalosia ma faasaʻoloto oe. ” —POPE Farani, Evangelii Gaudium, Le. 164
E ala i le faigofie o la tatou savali, faatinoga, ma le molimau, o lo tatou naunau e faalogo, auai ma malaga faatasi ma isi (e ese mai i le “faaleevagelia ave taavale”), tatou te faia ai le alofa o Keriso ia i ai ma vaaia, e peiseai vaitafe ola na tafe mai i totonu ia i tatou e mafai ona feinu ai agaga matutu. [3]cf. Ioane 7:38; vaai Vaieli Ola O lenei ituaiga o faʻamaoni o le mea moni e fatuina a galala mo le upumoni.
O le alofa moni e le o se faaopoopoga faaopoopo, e pei o se faaopoopoga… e faaaofia ai i latou i talanoaga mai lava i le amataga. —POPE FAAMATALAGA XVI, Caritas i le Faʻamaonia, l. 30
O le vaaiga tonu lava lea mo le faaevagelia na valaauina faavaloaga e se tasi Katinale, ae lei leva ona filifilia o ia e fai ma Pope lona 266.
O le faievagelia o lona uiga o se manao i totonu o le Ekalesia e alu ese mai ia te ia lava. Ua valaauina le Ekalesia ina ia o ese mai ia te ia lava ma alu atu i tuaoi… o mea lilo o le agasala, o le tiga, o le le tonu, o le valea, o le faia e aunoa ma se tapuaiga, o mafaufauga ma puapuaga uma. A le sau le Ekalesia mai ia te ia lava e talai le talalelei, e avea o ia ma tagata e faasino ia te ia lava ona maʻi ai lea… O le Ekalesia faasino tagata e taofia Iesu Keriso i totonu ia te ia lava ma e le faatagaina o ia e sau i fafo… Mafaufau i le isi Pope, e tatau ona o se tagata e mai le mafaufau loloto ma le faamemelo ia Iesu Keriso, e fesoasoani i le Ekalesia ina ia oo mai i fafo atu i nuu mamao, e fesoasoani ia te ia e avea ma tina fua tele e ola mai le fiafia suamalie ma le mafanafana o le talalelei. —Katinale Jorge Bergolio (POPE FRANCIS), Mekasini Masima ma Malamalama, i. 8, Lomiga 4, Lomiga Faʻapitoa, 2013
O LE SALOGA O LE MAMOE
Sa i ai se kerfluffle tele na tulai mai ina ua fai mai Pope Francis e le tatau ona tatou taumafai e "talaʻi" isi. [4]I la tatou aganuu i le taimi nei, o le upu “talaʻi” e faasino atu i se taumafaiga malosi e faatalitonu ma faaliliuina isi i o latou tulaga. Ae ui i lea, sa na ona ia taʻua lona muamua:
E le auai le Ekalesia i le talaiga. Nai lo lena, na ia tuputupu ae e ala i le "tosina": e pei lava ona "tosina e Keriso tagata uma ia te ia lava" e ala i le mana o lona alofa, ma taualuga i le taulaga o le Koluse, e faapena foi ona faataunuuina e le Ekalesia lana misiona i le tulaga e faapea, i le lotogatasi ma Keriso, na ia na te faataunuuina uma ana galuega i le faata'ita'i faaleagaga ma le faatinoga o le alofa o lona Alii. —PENETA XVI, Lauga mo le Tatalaina o le Konafesi Aoao Lona Lima a Epikopo Amerika Latina ma Karepeane, Me 13th, 2007; vatican.va
O le fa'ata'ita'iga tonu lea a le Ali'i lea ua lu'iina ai i tatou e Pope Falanisisi i aso nei: o se taulaiga fou i le kerygma. mulimuli e ala i faavae tau amio o le faatuatua e avea o se auala lautele i le talaiga.
O le folasaga o le Tala Lelei e tatau ona sili atu ona faigofie, loloto, susulu. E mafua mai i lenei manatu faʻavae o le amio mama o loʻo tafe mai. —POPE FRANCIS, AmericaMagazine.org, Setema 30, 2013
O le mea o loo lapataia e Pope o se ituaiga o talitonuga faavae faaKerisiano e sili atu lona manogi e pei o le au Faresaio nai lo Keriso; o se auala e taʻusalaina ai isi mo a latou agasala, ona o le le o le Katoliko, ona o le le pei o "tatou" ... e ese mai le faʻaalia o le fiafia e oʻo mai e ala i le taliaina ma le ola i le atoatoa o le Faʻatuatua Katoliko-o se fiafiaga e faatosina.
O se tala fa'aonaponei fa'aonaponei e uiga i lenei mea o Tina Teresa o lo'o pikiina le tino o se Hindu mai le alavai. Sa le'i tu o ia i luga ae o ia ma faapea atu, “Ia avea oe ma Kerisiano, a leai o le ae alu i seoli.” Nai lo lena, sa ia alofa muamua ia te ia, ma e ala i lenei alofa le faatuaoia, na iloa ai e le Hindu ma le Tina o loo tilotilo le tasi i le isi i fofoga o Keriso. [5]cf. Mata 25:40
O se nuu fai tala'iga e aafia i upu ma galuega i olaga o tagata i aso taitasi; e feso'ota'i mamao, e naunau e fa'amaualaloina o ia lava pe a mana'omia, ma e aofia ai le ola o le tagata, e pa'i atu i le tino mafatia o Keriso i totonu o isi. O lea la, e faia e le ʻaufaievagelia le “sagisogi o mamoe” ma e naunau mamoe e faalogo i lo latou leo.—POPE Farani, Evangelii Gaudium, Le. 24
Na faapea mai Pope Paul VI: “E sili atu ona naunau tagata e faalogo i molimau nai lo o aʻoaʻo, ma pe a faalogo tagata i faiaʻoga, ona o i latou o molimau.” [6]cf. POPE PAULO VI, Faʻaevagelia i le Lalolagi Nei, Le. 41
O PILI O LE LINI mūmū manifinifi
Ma o lea, e taua le aoaoga faavae, ae i lona faatulagaga tatau. E lei lele atu Iesu i le tagata agasala ma le toasa ma le laau, a o le sasa ma le tootoo… Na sau o ia o se Leoleo Mamoe e lei faasala i le ua leiloa, a ua ia maua. Na ia faaalia le “atamai o le faalogo” i le agaga o le isi i le malamalama. Sa mafai ona ia tuia le ie sese o le agasala ma vaai le faatusa o Ia lava, o lona uiga, o le faamoemoe o loo taoto e pei o se fatu i loto o tagata taitoatasi.
E tusa lava pe o se mala le olaga o se tagata, tusa lava pe faaleagaina e ala i amioga leaga, fualaau faasaina po o se isi lava mea—o loo i ai le Atua i le olaga o lenei tagata. E te mafaia, e tatau ona e taumafai e saili le Atua i olaga uma o tagata. E ui lava o le olaga o le tagata o se laueleele e tumu i vao tuitui ma vao, ae e iai lava le avanoa e ola ai le fatu lelei. E tatau ona e faalagolago i le Atua. —POPE FRANCIS, Amerika, Setema, 2013
O le mea lea, mai le selau ma le afe o tagata na mulimuli atu ia te Ia, na alu atu ai Iesu i tuaoi, i nuu tupito, ma o iina na Ia maua ai Sakaio; o iina na Ia maua ai Mataio ma Makatala, o taitai o le toaselau ma gaoi. Ma sa inosia Iesu ona o lena mea. Sa inosia o ia e le au Faresaio o e na sili atu i le manogi o lo latou nofoaga mafanafana nai lo le “sagisogi o mamoe” lea na tafe mai ia te Ia.
Na tusi mai se tasi ia te aʻu talu ai nei ma fai mai le leaga tele o tagata e pei o Elton John o loʻo taʻua Pope Francis o latou "toa".
“Se a le mea ‘ua ‘a‘ai ai lo ‘outou a‘oa‘o ma aolafoga ma ē agasala?” ‘Ua fa‘alogo atu Iesu i lenei mea, ‘ona fetalai atu lea o ia, “E lē mana‘omia e ē malolosi se foma‘i, na o ē mama‘i. Alu ia ma aʻoaʻoina le uiga o upu, ‘Ou te loto i le alofa, ae lē o le taulaga.’” ( Mata 9:11-13 ).
Ina ua faalagolago Iesu i luga o le fafine mulilua ua maua i le agasala ma fetalai atu i upu, “Ou te le tausalaina foi oe,” ua lava mo le au Faresaio le mananao e faasatauro ia te Ia. A uma mea uma, o le tulafono e tatau ona oti o ia!
E faapena foi Pope Francis ua matua faitioina ona o lana faaupuga lea ua fai si matagā, “O ai aʻu e faamasino ai?” [7]ff. O ai a'u e Faamasino?
I le taimi o le toe foʻi mai i le vaalele mai Rio de Janeiro, na ou fai atu ai afai o se tagata faatauatane e lelei ma o loʻo saʻili i le Atua, e le o aʻu o se tasi e faʻamasinoina. O le fai atu o lenei mea, na ou fai atu ai le mea o fai mai ai le Catechism…. E tatau lava ona tatou mafaufau i le tagata. O iinei tatou te ulu atu ai i le mea lilo o le tagata soifua. I le olaga, e faatasi le Atua ma tagata, ma e tatau ona tatou o faatasi ma i latou, e amata mai i o latou tulaga. E tatau ona o faatasi ma i latou ma le alofa mutimutivale. -Mekasini a Amerika, Setema 30, 2013, AmerikaMagazine.org
Ma o le mea lea e amata ai ona tatou savavali i lena laina mumu manifinifi i le va o aʻoaʻoga aʻoaʻoga ma le alofa mutimutivale—e pei o loo sopoʻia le pito o se tofē. O loʻo faʻaalia i upu a le Pope (aemaise lava talu ai o loʻo ia faʻaaogaina le Catechism [8]ff. CCC, l. 2359 e pei o lana faasinomaga) o se tagata e lelei le loto o se tasi ua salamo i le agasala faaletino. Ua valaauina i tatou e o faatasi ma lena tagata, e tusa lava pe o loo tauivi pea ma ni faanaunauga soonafai, ia ola i se olaga e tusa ai ma le Talalelei. O le aapa atu i le mamao e mafai ai i le tagata agasala, ae, e aunoa ma le pau atu i le vanu o le fetuutuunai o ia lava. O le alofa mata'utia lea. O le pulega lea a ē lototetele, o i latou e lotomalilie e talia “le manogi o mamoe” e ala i le avea o o latou lava loto ma falemaʻi i le fanua lea e mafai ai e le tagata agasala, e oo lava i le tagata sili ona agasala, ona sulufaʻi atu i ai. O le mea na faia e Keriso, ma poloaiina i tatou e fai.
O lenei ituaiga alofa, o le alofa lea o Keriso, e faatoa mafai ona moni pe afai o le mea lea na ta'ua e Pope Penitito XVI o le “alofa faamaoni”…
FAITAU FUAFUAGA
Faamatalaga Faʻamatalaga
| ↑1 | cf. POPE PAULO VI, Evangelii Nuntiandi, n. 24 |
|---|---|
| ↑2 | Evangelii Gaudium, Le. 164 |
| ↑3 | cf. Ioane 7:38; vaai Vaieli Ola |
| ↑4 | I la tatou aganuu i le taimi nei, o le upu “talaʻi” e faasino atu i se taumafaiga malosi e faatalitonu ma faaliliuina isi i o latou tulaga. |
| ↑5 | cf. Mata 25:40 |
| ↑6 | cf. POPE PAULO VI, Faʻaevagelia i le Lalolagi Nei, Le. 41 |
| ↑7 | ff. O ai a'u e Faamasino? |
| ↑8 | ff. CCC, l. 2359 |