O le Faafouga Lona Tolu

 

IESU taʻu atu i le Auauna a le Atua Luisa Piccarreta o le tagata ua lata ona ulu atu i le "faafouga lona tolu" (tagai O se Faasologa o Taimi Faa-Aposetolo). Ae o le a le uiga o Lana fetalaiga? O le a le faamoemoega?

 

O se Paia Fou ma le Paia

O St. Annibale Maria Di Francia (1851-1927) o le faatonu faaleagaga o Luisa.[1]ff. I luga o Luisa Piccarreta ma Ana Tusiga I se feau i lana poloaiga, na faapea mai ai Pope St. John Paul II:

Na saunia e le Atua lava ia e aumaia lena tulaga “fou ma le paia” o loʻo finagalo le Agaga Paia e faʻatamaola ai Kerisiano i le amataga o le tolu afe tausaga, ina ia "faia Keriso ma fatu o le lalolagi." —POPE IOANE PAULO II, Lauga i Tama Rogationist, l. 6, www.vatican.va

I se isi faaupuga, e finagalo le Atua e tuuina atu i Lana Faaipoipoga se paia fou, lea na Ia taʻu atu ai ia Luisa ma isi mea lilo e le pei o se mea ua oo i ai le Ekalesia i le lalolagi.

O le alofa tunoa ia o aʻu, na ou ola ma ua tupu i lou agaga, aua neʻi e tuʻua, ia maua oe ma ia e avea ma oe i se mea e tasi. O Aʻu lava o loʻo ou tuʻuina atu i lou agaga i se tofa e le mafai ona malamalama i ai: o le alofa tunoa o le alofa tunoa… O le tuʻufaʻatasiga o le natura tutusa ma le tuʻufaʻatasiga o le lagi, seʻi vagana le parataiso le veli e nana ai le Silisiliese mou ese… —Jesus to Venerable Conchita, taʻua i Le Maota ma le faʻamaeʻaina o Malumalu uma, saunia e Daniel O'Connor, i. 11-12; nb Ronda Chervin, Savali faatasi ma aʻu, Iesu

Ia Luisa, ua fetalai Iesu o le Pale o paia uma, e tutusa ma le faapaiaga lea e faia i le Misasa:

I ana tusitusiga uma, o loʻo taua ai e Luisa le meaalofa o le Living in the Divine Will ose suiga fou ma le paia i totonu o le agaga, lea na ia taʻua o le "Real Life" o Keriso. O le Soifuaga Moni o Keriso e aofia ai le auai pea o le agaga i le soifuaga o Iesu i le Eukalesitia. E ui lava na iai le Atua i se talimalo e leai se ola, ae na faʻamaonia foi e Luisa, o le mea lava e tasi e uiga i se mataupu ola, o le agaga o le tagata. -Le Meaalofa o le Ola i le Finagalo Mamalu, failotu Rev. J. Iannuzzi, n. 4.1.21, itulau. 119

Ua e vaʻai i le mea e ola ai i Loʻu Loto? le sili ona matagofie ma sili ona pupula i totonu o isi paʻia uma, ma o le a avea ma pale ma faʻamaeʻaina o isi uma tapu. -Iesu i le Auauna a le Atua Luisa Picarretta, O Le Meaalofa o le Ola i le Finagalo Paia, n. 4.1.2.1.1 A

I se tulaga e manatu se tasi o le a manatu fou po o se faaopoopoga i Faaaliga Lautele, o le a sese. Na tatalo Iesu lava ia i le Tama ina ia tatou “ia faaatoatoaina e pei o le tasi, ina ia iloa e le lalolagi na e auina mai aʻu,” [2]Ioane 17: 21-23 o lena la “E mafai ona Ia tuuina atu ia te Ia lava le Ekalesia i le matagofie, e aunoa ma se ila po o se maanuminumi po o soo se mea faapena, ina ia paia o ia ma le pona.” [3]Efe 1:4, 5:27 Sa ta’ua e Sagato Paulo lea lotogatasi i le atoatoa “Matua faatagata matua, i le lautele o le matua o Keriso.” [4]Ef 4: 13 Ma sa vaaia e Sagato Ioane i ana faaaliga, mo le “aso o le faaipoipoga” a le Tamai Mamoe:

… Ua saunia e lana avā o ia lava. Sa faatagaina o ia e ofuina se ofu lino pupula ma mama. (Faaaliga 19:7-8)

 

O se Valoaga Faaitulagi

O lenei “faafouga lona tolu” o le faataunuuga mulimuli lea o le “Lo matou Tama.” O le oo mai o Lona Malo “i le lalolagi e pei ona faia i le Lagi” - a totonu nofotupu a Keriso i le Ekalesia lea o le a avea i le taimi e tasi ma se “toefuataiga o mea uma ia Keriso”[5]cf. POPE PIUS X, E Sili, Encyclical “I le Toefuataiga o Mea Uma”; Vaʻai foi O Le Toetu o le Ekalesia ma a “Molimau atu i nuu ese, ona oo mai ai lea o le gataaga.” [6]cf. Mata 24:14

“Ma o le a latou lagonaina loʻu leo, ma o le a tasi le lafu ma tasi le leoleo mamoe.” Tau ina ia… ia vave ona faataunuuina e le Atua o Lana valoaga mo le liuaina o lenei vaaiga faamafanafana o le lumanai e avea ma mea moni i le taimi nei… O le galuega a le Atua ia aumaia lenei itula fiafia ma faailoa atu i tagata uma… ia avea o se itula paia, o se itula tele e i ai taunuuga e le gata mo le toefuataiga o le Malo o Keriso, ae mo le filemu o… le lalolagi…. Matou te tatalo faatauanau, ma fai atu i isi e faapena foi ona tatalo mo lenei filemu o loo manaomia tele o le lalolagi. —POPE PIUS XI, Ubi Arcani dei Consilioi “I le Filemu o Keriso i Lona Malo”, Tesema 23, 1922

E toe faapea foi, o le aa o lenei valoaga faaaposetolo e sau mai uluai Tama o le Ekalesia o e na muai vaai i lenei “faafilemuina o sosaiete” o loo tupu i le taimi o se “sapati malolo,” lena faafaatusa “afe tausaga” na saunoa ai St. John i Faaaliga 20 ina ua “e sogi le faamasinoga tonu ma le filemu.” [7]Salamo 85: 11 O uluai tusitusiga faa-aposetolo, o le Tusi a Panapa, na aoao mai ai o lenei “malologa” sa matua taua lava i le faapaiaina o le Ekalesia:

O le mea lea, la’u fanau e, i aso e ono, o lona uiga, i le ono afe tausaga, o le a uma ai mea uma. “Ona malolo ai lea o Ia i le aso fitu.”  O lona uiga: pe a afio mai Lona Alo [toe foi], na te faaumatia le taimi o le tagata amioleaga, ma faamasino i e amioletonu, ma suia le la, ma le masina, ma fetu, ona malolo moni ai lea o Ia i le aso fitu. E le gata i lea, ua Ia fai mai, “Ia e faapaiaina i lima mama ma le loto mama.” O lenei, afai e mafai e se tasi ona faapaiaina nei le aso ua faapaiaina e le Atua, vagana ai ua mama lona loto i mea uma, ua faaseseina i tatou. Fa‘auta fo‘i, o le mea lea, e moni, o le mālōlō e tatau ‘ona fa‘apa‘iaina o ia, pe a maua e i tatou lava le mea na folafolaina, e lē toe i ai se amio leaga, ma ‘ua fa‘afouina mea uma lava e le Ali‘i, e mafai ‘ona fai le amiotonu. Ona mafai ai lea ona tatou faapaiaina, ina ua uma ona faapaiaina i tatou lava. -Tusi a Panapa (70-79 TA), Ch. 15, na tusia e se Tamā Aposetolo o le senituri lona lua

E toe fai atu, e lē o talanoa Tamā e uiga i le faavavau ae o se vaitaimi o le filemu e agaʻi atu i le iʻuga o le talafaasolopito o tagata pe a oo mai le Afioga a le Atua. faʻamaonia. O le "aso o le Aliʻi” o le faamamaina lea o e amioleaga mai le fogāeleele ma o se taui ie faamaoni: o le “E agamalu e fai mo latou tofi le lalolagi” [8]Mati 5: 5 ma Lona “ia toe fausia le fale fetafai i totonu ia te outou ma le olioli.” [9]Tobit 13: 10 Na lapatai mai St. Augustine o lenei aʻoaʻoga e talia pe afai e malamalama, ae le o totonu millenarianist faamoemoe pepelo, ae o se vaitaimi o le faaleagaga toetu mo le Ekalesia:

… e peiseai o se mea talafeagai le olioli ai o le au paia i se ituaiga o malologa o le Sapati i lena vaitaimi [o le “afe tausaga”], o se malologa paia ina ua mavae galuega o le ono afe tausaga talu ona foafoaina le tagata… [ma] o le a mulimuli mai i le faaumaina o tausaga e ono afe, e pei o aso e ono, o se ituaiga o Sapati aso fitu i le afe o tausaga e sosoo ai… Ma o lenei manatu o le a le tetee, pe ana faapea e talitonu o le olioli o le au paia, i lena mea. Sapati, o le a fai faaleagaga, ma mulimuli mai i le afio ai o le Atua… —St. Augustine o Hippo (354-430 TA; Fomai o le Ekalesia), De Civitate Dei, Bk. XX, Na. 7, Katoliko Iunivesite a Amerika Presss

O lea la, ina ua fai mai le Tusi a Panapa o le a le toe i ai se amioleaga, e tatau ona malamalama i lenei mea i le tulaga atoa o le Tusi Paia ma aʻoaʻoga faʻataulāitu. E lē o lona uiga o le iʻuga o le filifiliga saʻoloto, ae, o le i'uga o le po o le mana'o o le tagata e maua ai le pogisa - a itiiti mai, mo sina taimi.[10]ie. seʻia oo ina tatalaina mai Satani mai i le to e lē gata na saisaitia ai o ia i filifili i lona vaitaimi; cf. Faaaliga 20:1-10

Ae e oo lava i lenei po i le lalolagi o loo faaalia ai faailoga manino o se tafa o ata o le a oo mai, o se aso fou e maua ai le sogi o se la fou ma sili atu le pupula… E manaomia se toetu fou o Iesu: a toetu moni, lea e le toe ioeina le pule i le oti… I tagata taitoatasi, e tatau ona faaumatia e Keriso le po o le agasala faaletino ma toe maua mai le taeao o le alofa tunoa. I totonu o aiga, o le po o le le fiafia ma le malulu e tatau ona tuʻuina atu i le la o le alofa. I falegaosimea, i totonu o aai, i atunuu, i atunuu o le le malamalama ma le inoino e tatau ona susulu le po e pei o le ao, nox sicut maliu illuminabitur, ma o le a iai le misa ma o le ai ai le filemu. —POPE PIUX XII, Urbi ma Orbi lauga, Mati 2, 1957; faʻatau ie

Se‘i vaganā o le a iai ni fale gaosi asu i le lagi, o loo tautala Pope Piux XII e uiga i le taeao o le alofa tunoa. i totonu talafaasolopito o tagata.

O le Malo o le Divine Fiat o le a faia le vavega sili o le tuliesea o mea leaga uma, o mafatiaga uma, o popolega uma ... — Jesus to Luisa, Oketopa 22, 1926, Vol. 20

 

La Tatou Sauniuniga

O lea la, e tatau ona sili atu ona manino, pe aisea ua tatou molimauina ai lenei vaitau o le vevesi ma le fenumiai lautele, o le mea tonu lea na taʻua e Sr. Lucia o Fatima o se “faʻafitauli sesē faʻafuaseʻi.” Aua e pei ona saunia e Keriso Lana Faaipoipoga mo le oo mai o le Malo o le Finagalo Paia, o loo siitia e Satani i le taimi lava e tasi le malo o le finagalo o le tagata, lea o le a maua lona faʻamatalaga mulimuli i le Anetikeriso - lena "tagata amioleaga"[11]“…o le Anetikeriso o se tagata e toatasi, e le o se malosiaga—e le na o se agaga taualoa, po o se faiga faaupufai, e le o se tupuaga, po o se soloaiga o pule—o le tu masani lea a le Ekalesia anamua.” (St. John Henry Newman, “Taimi o Anetikeriso”, Lauga 1) o “e tetee ma faaeaina o ia i luga o mea uma ua taʻua o atua ma mea e tapuai i ai, ina ia nofo o ia i le malumalu o le Atua, ma fai mai o ia o se atua.” [12]2 Thess 2: 4 O loo tatou ola i le faaiuga Pa'ō o Malo. O le mea moni lava o le vaʻaiga faʻatauvaʻa o le auai o tagata i le paia o Keriso, e tusa ai ma le Tusi Paia,[13]cf. 1 Pt 1: 4 faʻalagolago i le "faiga atua" o le tagata e tusa ai ma le vaʻaiga transhumanist o le mea ua taʻua o le "Fourth Industrial Revolution":[14]ff. Le Fouvalega Mulimuli

O Sisifo e musu e talia, ma o le a latou taliaina naʻo mea na te fausiaina mo ia lava. Transhumanism o le sili avatar o lenei gaioiga. Talu ai o se meaalofa mai le Atua, o le tagata natura lava ia avea le mafai gafatia mo sisifo tagata. O lenei fouvalega e aʻa faʻaleagaga. —Katinale Robert Sarah, —Katoliko FaʻasalalauAperila 5th, 2019

O le tu'ufa'atasiga lea o nei tekonolosi ma a latou fegalegaleai i le isi itu fa'aletino, numera fa'atekinolosi ma fa'aolaola o lo'o fa'aulufaleina ai pisinisi lona fa fa'ato'aga e matua'i 'ese'ese mai ta'aloga talu ai. —Profe. Klaus Schwab, na faavaeina le World Economic Forum, “O Le Fouvalega Faapisinisi Lona Fa”, i. 12

O le mea e sili ona mata'utia, ua tatou vaaia ai lenei taumafaiga e fa'aumatia le Malo o Keriso o lo'o tupu i totonu o le Ekalesia lava ia - o le Iuta a Anetikeriso. O se liliuese e faaosofia i se taumafaiga e siitia le lotofuatiaifo o se tasi, o le loto fuatiaifo o se tasi, i luga atu o poloaiga a Keriso.[15]ff. Lotu i Luga o le Tofa – Vaega II

O fea o tatou i ai nei i se eschatological lagona? E finauina o loo tatou i ai i le lotolotoi o le fouvalega [liliuese] ma o le mea moni o se malosi malosi taufaasese ua oo mai i luga o le tele o tagata. O le taufaasese ma le fouvale lea e atagia mai ai le isi mea o le a tupu: "Ma o le a faaalia le tagata o le amioleaga." —Msgr. Charles Pope, “O Nofoa'i ea ia o le Fa'amasinoga o le Afio Mai?”, Novema 11, 2014; tesi

Le au uso e ma tuafafine, o lapata'iga a Sagato Paulo i lenei vaiaso Faitauga tele e le mafai ona sili atu le taua “Ia mataala” ma “ia e faautauta.” E le faapea o le le fiafia ma le faanoanoa ae ala ma mafaufau e uiga i lou faatuatua! Pe afai o loo sauniunia e Iesu mo Ia lava se Faaipoipoga e lē ponā, pe lē tatau ea ona tatou sosola ese mai le agasala? Pe o tatou faatafai pea i le pogisa pe a valaauina i tatou e Iesu ia avea ma malamalama mama? Mo le taimi nei, ua valaauina i tatou e “ola i le Finagalo Paia.” [16]ff. Le Auala e Ola ai i le Finagalo Atua O le a le valea, o le a le faanoanoa pe a oʻo mai "Sinoti i Sinoti” e uiga i le faalogo i maliega fetuunaʻi ae le o le Upu a le Atua! Ae o aso ia…

O le itula lea e alu ese mai Papelonia - o le a alu i sofa. O le itula mo i tatou e tumau ai pea i se “tulaga o le alofa tunoa.” O le itula e toe tuuto atu ai i tatou lava tatalo i aso uma. O le itula e saili ai le Areto o le Ola. O le itula e lē toe iai 'ino'ino i valo'aga ae faalogo i le faatonuga a lo tatou Tina Amuia e faapea faasino mai ia i matou le ala i luma i le pogisa. O le itula e tepa a'e ai o tatou ulu i le Lagi ma taulai atu o tatou mata ia Iesu, o le a tumau pea ma i tatou.

Ma o le itula e sasaa ai le ofu tuai ma amata ona ofuina le fou. O loo valaauina oe e Iesu e avea ma Lana Faaipoipoga - ma o se tamaitai faaipoipo matagofie o le ai ai.

 

Faʻatau Fesootai

Le Afio Mai Fou ma le Paʻia Paia

Le Paia Fou... po'o le A'oa'oga?

O Le Toetu o le Ekalesia

Millenarianism - O le a le mea ma le leai

 

 

E manaʻomia ma talisapaia lau lagolago:

 

i Nihil Obstat

 

E malaga ma Mareko i le Lenei le Upu,
kiliki i luga le fuʻa i lalo e lesitala.
O lau imeli o le a le faʻasoaina i se tasi.

Lenei i luga ole Telegram. Kiliki:

Mulimuli ia Mareko ma "faʻailoga o taimi" i aso uma i luga o le MeWe:


Mulimuli i tusitusiga a Mareko iinei:

Faʻalogo ile mea lea:


 

 
Print Friendly, PDF & Email

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga
1 ff. I luga o Luisa Piccarreta ma Ana Tusiga
2 Ioane 17: 21-23
3 Efe 1:4, 5:27
4 Ef 4: 13
5 cf. POPE PIUS X, E Sili, Encyclical “I le Toefuataiga o Mea Uma”; Vaʻai foi O Le Toetu o le Ekalesia
6 cf. Mata 24:14
7 Salamo 85: 11
8 Mati 5: 5
9 Tobit 13: 10
10 ie. seʻia oo ina tatalaina mai Satani mai i le to e lē gata na saisaitia ai o ia i filifili i lona vaitaimi; cf. Faaaliga 20:1-10
11 “…o le Anetikeriso o se tagata e toatasi, e le o se malosiaga—e le na o se agaga taualoa, po o se faiga faaupufai, e le o se tupuaga, po o se soloaiga o pule—o le tu masani lea a le Ekalesia anamua.” (St. John Henry Newman, “Taimi o Anetikeriso”, Lauga 1)
12 2 Thess 2: 4
13 cf. 1 Pt 1: 4
14 ff. Le Fouvalega Mulimuli
15 ff. Lotu i Luga o le Tofa – Vaega II
16 ff. Le Auala e Ola ai i le Finagalo Atua
lafoina i AIGA, FINAGALO ATUA, O LE TAIMI O LE FILEMU.