
E malosi Satani ma o loo tau
ia tosina mai ai loto o tagata ia te ia.
E manaʻo o ia i taua ma le ʻinoʻino.
—Lo tatou Tama’ita’i i Marija i le aso 25 Oketopa, 2020 (faatasi ai ma Nihil Obstat)
E manaʻo le tiapolo e pulea atoatoa le lalolagi.
E manaʻo o ia e faʻaumatia.
—Lo tatou Tamaʻitaʻi ia Gladys Herminia Quiroga o Atenitina,
faamaonia i le aso 22 o Me, 2016
saunia e Epikopo Hector Sabatino Cardelli
E oo lava ina manaʻo o ia e faʻaumatia le faʻatuatua
ma le talitonuga o le au filifilia.
—mai faʻaaliga ua faʻamaonia e
Lo tatou Tama’ita’i ia Elisapeta Kindelmann (1913-1985)
Le Tusi Faaleagaga (Nofoaga Kindle 2994-2997)
…o loʻo manaʻo le tiapolo e toso oe i se taua.
Sagato Mikaele le Agelu Sili
fai mai ia Manuela Strack, Fepuari 17, 2026
po o luga o YouTube
GUa matuā pa le fevaevaea’iga i le lalolagi atoa. Ua toetoe lava a pulea atoa le tala fou e le feitagai ua fa’ateleina lea ua pulea ai atunuu, tuaoi, ma aiga. Ua sosolo atu i faiga sauā ma taua, fanafanaga tetele ma fasiotiga tagata, feitagai ma osofaiga tautala o loo aafia ai i tatou uma. Ua avea ala o faasalalauga faaagafesootai ma se taua; ua avea le fiafia i le pagatia o isi ma faafiafiaga; e oo lava i tagata fai podcast, o loo fai mai o Kerisiano, e masani ona latou lafoina atu le pomu i o latou fili. O ai e mafai ona faitau i le tusi a Paulo ia Timoteo i aso nei ae le mafaufau loloto i le itula o loo tatou ola ai?
…o aso e gata ai e oo mai ai aso e faigata ai. Auā e avea tagata ma ē alolofa iā i latou lava, o ē mananaʻo i tupe, o ē faʻamaualuga, o ē faʻasauā, o ē lē usiusitaʻi i mātua, o ē lē faʻafetai, o ē amioleaga, o ē lē alofa, o ē lē mafai ona faʻamagalo, o ē faʻaleaga, o ē faʻasauā, o ē ʻinoʻino i mea lelei, o ē faʻalata, o ē faʻatamala, o ē faʻamaualuga, o ē faʻamaualuga, o ē mananaʻo i mea faʻafiafia ae leai se manaʻo i le Atua; o ē taofi mau i le faʻataʻitaʻiga o le lotu, a o lona mana latou te teena. (2 Timothy 3: 1-5)
E toatele e le o iloa o loo faateleina mauga mu i le lalolagi atoa; e peiseai ua amata ona atagia e le lalolagi le inoino tele o tagata soifua ua le toe iloa lona amataga ma lona uiga, ma o lea la mamalu.
…ua amata ona faaali atu e le lalolagi i tagata le loloto o ana agasala… o loo tali atu le lalolagi e tusa ai ma a latou. —Iesu ia Jennifer, Iulai 20, 2005, Mati 8, 20025; tagai i le O le a Ala mai Mauga
E oo lava i le Barque a Peteru ua amata ona gatete ma oi i lalo o vaeluaga o loo saeia ai lona tino. E foliga mai ua sili atu lo tatou popole i faafitauli i le sauniga faalelotu, po o le Vatikana II, po o le suiga o le tau, po o vaivaiga o le Pope nai lo le tatou sailia o e ua leiloa i le Talalelei. O ai o loo folafola atu ma le faigofie ma le mana. le suafa o Iesu ma Lana feʻau faʻaola i le lalolagi? A aunoa ma lenei sulu o le Alofa Mutimutivale Paia, le feʻau o le faʻaolataga, ua ufitia le lalolagi i le pouliuli faaleagaga ma ua faʻateleina ai ona ogaoga ona taunuuga:
… I nofoaga lautele o le lalolagi ua lamatia le faʻatuatua o le oti e pei o se afi e leʻo toe iai se suauʻu. -Tusi o Lana Paia Pope Benedict XVI ia Epikopo uma o le Lalolagi, Mati 12, 2009; Katoliko i luga ole laiga
I le tulaga o le Faatuatua moni ua tulaʻi mai ai ni talitonuga sese ma tupua, aemaise lava le Marxism, e pei ona lapatai mai ai Iesu:
E toʻatele perofeta pepelo o le a tulaʻi mai ma faʻasesēina le toʻatele; ma ona o le faʻateleina o amioga leaga, o le a maalili ai le alofa o le toʻatele. (Mataio 24: 11-12)

O le fua o lenei malulu fa'aagafesootai o vāega. O le iʻuga, na saunoa ai le Afioga Epikopo Fulton Sheen:
Ua vave ona vaeluaina le lalolagi i ni tolauapiga se lua, o le felagolagomai o aneti-Keriso ma le usoga a Keriso. O laina i le va o nei lua o loʻo tusia. O le a le umi o le taua tatou te le iloa; pe tatau ona faʻamafanafana pelu tatou te le iloa; pe tatau ona faamaligiina le toto matou te le iloa; pe o le a avea o se taua feteʻenaʻi tatou le iloa. Ae i se feteʻenaʻiga i le va o le upu moni ma le pogisa, e le mafai ona leiloa le mea moni. —Venerable Bishop Fulton John Sheen, DD (1895-1979), faasologa o televise
E tatau ona tatou mataala i nei faailoga, auā vāega o se tasi o i latou na fetalai Iesu o le a oo mai i le faaiuga o le lalolagi:
Tu’u ia tutupu fa’atasi se’ia o’o i le seleselega; a o’o i le taimi e selesele ai, ou te fai atu ai i ē selesele, ‘Ia muamua ona fa’apotopoto le vao leaga ma fusifusia i fusi e susunu ai; a o le saito, ia fa’apotopoto i lo’u fale saito.’” (Mataio 13: 24-30)
O le taimi lenei o loʻo e ola ai. —Sagato Mikaele le Agelu Sili, fai mai na fai mai ia Manuela Strack, Fepuari 17, 2026
O lenei fevaevaea’iga, e sili i lo mea uma, o le a sosolo i totonu o le Ekalesia. O le a oo mai se “liliuese” tele, o le tala lea a Sagato Paulo.[1]cf. 2 Tesa 2: 3 Ae foliga mai ia te aʻu o loo tupu i ni auala e sili ona agamalu. I le 1990, na foliga mai na valoia ai e le Pope Ioane Paulo II le tulaga o le Ekalesia i aso nei — o se Ekalesia ua le toe vaaia lana misiona o le faaolaina o agaga:
[O nisi i le Ekalesia] i le tasi itu o loo faʻalauiloaina ia “tulaga taua o le malo” e pei o le filemu, faamasinotonu, saolotoga, usoga, ma isi mea faapena, ae i le isi itu o loo faʻaleleia atili ai talanoaga i le va o tagata, aganuʻu ma lotu, ina ia mafai ai ona latou fesoasoani i le lalolagi e faʻafouina ma ia latalata atili atu i le malo e ala i le faʻaleleia atili o le va fealoaʻi…. [ae] latou te lē tautala e uiga ia Keriso… e tusa ai ma a latou tala, e lē mafai ona malamalama i le Keriso e i latou e leai se faʻatuatua Kerisiano, ae o tagata eseese, aganuʻu ma lotu e mafai ona maua se tulaga tutusa i le mea moni paia e tasi, po o le ā lava le igoa e taʻua ai. Mo le mafuaʻaga lava lea e tasi latou te faʻamamafa tele ai le mealilo o le foafoaga, lea e atagia mai i le eseesega o aganuʻu ma talitonuga, ae latou te lē tautala e uiga i le mealilo o le togiola. E le gata i lea, o le malo, e pei ona latou malamalama i ai, e iʻu lava ina tuʻua sina avanoa mo le Ekalesia pe faʻatauvaʻa i le Ekalesia i le tali atu i se manatu “ecclesiocentrism” o le taimi ua tuanaʻi, ma ona latou te manatu o le Ekalesia lava ia ua na o se faʻailoga, o se faʻailoga e lē aunoa ma le le mautonu.
E lē o le malo lea o le Atua e pei ona tatou iloa i le Faaaliga. E lē mafai ona vavae’eseina le malo mai ia Keriso po o le Ekalesia. -Redemptoris Misio, Le. 17
O Le Valaʻau i le Evagelia Fou
I le tusi lava lea e tasi, na apoapoa’i atu ai Sagato Ioane Paulo II ia te oe ma a’u, o le Tino o Keriso, i le faapea atu:
Ou te lagona ua oʻo mai le taimi e tuʻuina uma ai le malosi o le Ekalesia i se faʻaevagelia fou ma le misiona tagata[2]i atunuu E leai se tasi e talitonu ia Keriso, e leai se faalapotopotoga a le Ekalesia e mafai ona aloese mai lenei tiute silisili: o le folafola atu o Keriso i tagata uma. -Redemptoris Misio, Le. 3

Talaʻi atu ma loʻu aiga
O le valaau a Ioane Paulo II i lenei “evagelia fou” i na aso sa pei o se faititili i loʻu agaga. Sa ou taumafai i le tele o auala e tali atu ai i lena valaau — mai laʻu uluai auaunaga faamusika Tasi leo, i le faamaumauina o le Rosary ma le Chaplet o le Alofa Mutimutivale ma tusi o tapuaiga ma le salamo, i femalagaaiga i Amerika i Matu ma fafo atu e auauna atu i ekalesia… ma i le taimi nei e tusi ai le galuega faaaposetolo. Ae ui i lea, o upu a Sagato Paulo e sili atu ona ou ta’usalaina nai lo se isi lava taimi:
Ou te matuā fai atu iā te oe i luma o le Atua ma Keriso Iesu, o lē na te faʻamasinoina ē ola ma ē ua oti, i lona faʻaali mai ma lona mana faʻatupu: ia folafola atu le upu; ia finafinau i soo se mea e talafeagai pe leai foi. fa'atonu atu, a'oa'i atu, fa'amalosiau atu i le onosa'i uma ma le a'oa'o atu. (2 Timothy 4: 1-2)
…oi talofa ia te a’u pe a ou lē tala’iina! (1 Korinito 9: 16)
Ua tatou iloa ea le uiga o le "talai atu o le Talalelei"? Ua iloa ea e Katoliko le "savali o le faaolataga"? Pe mafai ona tatou toe ta'ua i se faleoloa, po'o se paka, po'o luga o le nofoaafi i lalo o le eleele i se agaga ua aumaia e le Agaga Paia i o tatou luma? E sili atu i lo lena, pe o atagia mai ea le savali ua tofia i tatou e faasoa atu i isi i a tatou upu ma amioga, i le tagata lava ia po'o luga o ala o faasalalauga lautele?
Ia outou sauni pea e fa‘amatala atu i so‘o se tasi e fesili mai ‘iā te ‘outou i le māfua‘aga o lo ‘outou fa‘amoemoe, a ‘ia ‘outou faia ma le agamalu ma le migao, ‘ia mamā o ‘outou lotofuatiaifo, ‘ina ‘ia māsiasi i latou o ē e fa‘aleaga a ‘outou amio lelei ‘iā Keriso, pe a ‘outou faia se mea leaga ‘iā te ‘outou. (1 Peter 3: 15-16)
Ua valaauina i tatou i lenei siosiomaga o le fevaevaea’iga i le taimi nei e avea ma “faailoga o le feteenai”[3]cf. Luka 2:34 i lenei ʻinoʻino uma — ia avea ma faailoga o le alofa, ma le filemu, ma le faamoemoe.
I la’u isi mafaufauga, ou te fia fa’asoa atu le fa’amatalaga autū e tatau ona tatou iloa ma ia sauni i taimi uma e folafola atu i a tatou lava upu i isi, pe a ta’ita’ia e le Agaga…

Fa'afetai tele mo lau tatalo ma le lagolago.
Faafetai!
E malaga ma Mareko i le Lenei le Upu,
kiliki i luga le fuʻa i lalo e lesitala.
O lau imeli o le a le faʻasoaina i se tasi.
Lenei i luga ole Telegram. Kiliki:
Mulimuli ia Mareko ma "faʻailoga o taimi" i aso uma i luga o le MeWe:

Mulimuli i tusitusiga a Mareko iinei:
Faʻalogo ile mea lea:



