Le Taimi o Leai se Potu

 

 

po o luga o YouTube

 

I O loʻo ou faitauina le tala fou a Michael D. O'Brien e uiga i se tusi na maua i le lumanaʻi Era o le Filemu. Na tusia le tusi ona tanumia lea i le taimi o le paʻu o le malo, o se taimi e matua faamatalaina ai lo tatou vaitaimi. O lenei laina patino na oso ese mai le itulau ao ou faitau i ai ...

…e leai lava se mea e momoe ai ma lafi ai. O le taimi o le iuga o le taimi lea e leai se avanoa. -Tusi i le Lumanai, itu. 138, Ignatius Press

Na fetalai mai ia te aʻu e tusa ai ma oʻu manatunatuga talu ai nei i le faaaliga a le perofeta o Tanielu ma St. Ioane e uiga i le “manu feai” (tagai Le Fa'avaivaia o le Au Paia ma Pe a oo mai le Malo o Keriso) — o se manufeʻai ua faatagaina e “faalumaina le ʻaupaia a le Silisili Ese” ( Tani. 7:25 ) ma “tau ai le tau faasaga i le ʻaupaia. ma faatoilaloina i latou” ( Faaa. 13:6-7 .) E matuā mataʻina, pulepuletutū, ma e siʻosiʻomia ai le malosi o le manu feʻai lea na alalaga ai le “lalolagi atoa”:

O ai e mafai ona faʻatusatusa i le manufeʻai poʻo ai e mafai ona faʻasaga i ai? (Faaaliga 13: 4)

O le mea moni, e foliga mai e na o se vaega toaitiiti o tekinolosi o le a le pine ae maua le malosi e faʻamalosia ai tagata uma e "faʻatau ma faʻatau" e ala ia latou faiga pe a tuʻuina atu tupe numera ma ID numera i luga o le lalolagi atoa. Ona leai lea o se mea e tamoe ai, leai se mea e lafi ai (tagai Le Fouvalega Mulimuli). 

 

O Fea e mafai ona e tamoe ai?

O le to'atele oi tatou o lo'o fa'atupula'ia le vaivai ma le vaivai a'o tatou va'ava'ai atu i se faiga o lo'o pa'u i totonu ma tatou lagona ai le leai o se fesoasoani e taofi. E ui lava ua tatou “faatumuina a tatou lamepa i le suauu” i le mea sili tatou te mafaia e saunia ai mo nei aso, ae ua tatou iloa le faateteleina o le leaga, faaleogalua, tauaso, palaai, ma le saʻo faapolotiki a pulega faalelalolagi ma lotu ua vaivai. O lea la, e le gata i e le popoto ae o le atamai “taupou” ua amata ona vaivai:

O ē vālea, ‘ua ‘ave a latou lamepa, ‘ae le‘i ‘aumaia e i latou le suāu‘u, a o ē popoto ‘ua ‘aumai fagu suāu‘u ma a latou lamepa. Talu ai ua leva ona tuai mai le faatoafaiava, ua latou uma sa tautulemoe ma momoe ai. (Mataio 25: 3-5)

E moni, e toʻatele Kerisiano i aso nei ua lē toe mananaʻo e fesagaʻi ma “faailoga o aso.” O le mea moni, talu ai ua leva ona tuai mai le Faatoafaiavā, ma o valoaga o nei taimi ua oo mai ia i tatou mai tulimanu eseese o le lalolagi mo le silia ma le seneturi, e mafai ona amata ona tatou le mautonu, faalumaina, faatauemu, e oo lava i le ita i perofeta faifai pea o loo faamanatu mai ia i tatou o le lalolagi ua mama’i oti.

Ou te mafaufau ia Noa o lē na faaalu pe tusa ma le selau tausaga pe itiiti ifo i le fausiaina o le vaa. I le taimi muamua, semanu e fia iloa tagata, ae ina ua mavae le selau tausaga, o le tala ananafi. Ona oo mai lea o le afa. O lena tala, faapea foi ma Ketesemane, o se faamanatu ia i tatou ina ia mataala pea, tusa lava pe faatuai mai le Atua.[1]2 Peteru 3:9: “E lē faatuai mai e le Alii lana folafolaga, e pei ona manatu isi e “tuai,” ae e onosai o ia iā te outou, e lē finagalo ina ia fano se tasi, a ia oo uma lava i le salamō.

O lo tatou lava moe i le afioaga o le Atua tatou te le malamalama ai i le leaga: tatou te le faʻalogo i le Atua aua tatou te le mananaʻo e faʻalavelaveina, ma o lea tatou tumau ai le le fiafia i le leaga ... O le momoe o le au soo e le o se faafitauli i lena taimi e tasi, ae o le talafaasolopito atoa, 'o le momoe' o tatou, oi tatou e le fia vaai i le malosi atoatoa o le leaga ma e le mananao e ulu atu i lona Passion.. —POPE BENEDICT XVI, Catholic News Agency, Vatican City, Ape 20, 2011, Lautele aofia

O le “ulufale atu i Lona Manatuina” e lē o le avea lea ma mea lē lelei ma lotovaivai, i le faaalu o le aso o se tasi e taʻavale ai le malaia. I se isi itu, o se valaau manino e ulu atu i le taua o se tagata autu. O le māfuaaga lea na fetalai atu ai Iesu i aposetolo o loo momoe i le faatoʻaga ina ia “mataala ma tatalo.” matamata ta'u atu ia te oe po o ai ma le mea e fai tatalo mo; mo ai ae o le a le mea e tau ai. 

Auā, e ui ina i ai i matou i le tino, matou te lē tau i la le tino, auā o auupega o la matou taua e lē mai le tino ae e matuā malolosi lava, e mafai ona faaumatia ai ʻolo. Tatou te fa'aumatia finauga ma fa'afoliga uma e fa'asagatau i le poto o le Atua. (2 Korinito 10: 3-5)

Ia, a lē o upu a Paulo e moni pe leai. Pe tatou te ola i le fefe, ma le talitonu ua tatou le mafaia e faasaga i le Alii o le Pogisa, pe tatou te patipati i le ofutau o le Atua ma o atu i le taua o se vaega o Laʻitiiti Laʻitiiti.[2]ff. Taimi o Taua a le tatou Fafine

O agaga filifilia o le a tau ma le Prince of Darkness. O le a avea ma Matagi taufaafefe - leai, le o se afā, ae o se afā na faatamaia mea uma! Na ia manaʻo foi e faʻaleaga le faʻatuatua ma le talitonuga o le au filifilia. O le a ou i ai pea i ou tafatafa i le Matagi lea ua amata nei. O aʻu o lou tina. E mafai ona ou fesoasoani ia te oe ma ou te manaʻo e! —Mai i faʻamaoniga faʻaaliga a le tatou Fafine ia Elizabeth Kindelmann (1913-1985), Le Mumua o le Alofa o le Lelei Malosi o Maria: Le Tusi Faaleagaga (Kindle Nofoaga 2994-2997); faʻamaonia e Cardinal Péter Erdö, primates o Hanikeri

Ia, se'i ou tu sa'o i luga mo sina taimi. Ina ua uma ona tuuto atu aʻu lava e nofo i luga o le puipui o le leoleo mo le tusa ma le 20 tausaga, i le faalogo i mea uma e lua lagi ma le pope sa alalaga mo le silia ma le seneturi, ua ou talitonu o loo tatou vaai i le tula'i mai o lenei manu fe'ai i la tatou tupulaga, po o le a lava le umi e alu ai e tatala. O lea la, e sa'o Mr. O'Brien: E matua leai lava se nofoaga e momo'e ma lafi ai. "O le taimi o le iuga o le taimi lea e leai se avanoa."

Mo se faʻataʻitaʻiga, o le toʻatele o loʻu atunuu (Kanata) na talanoa e uiga i le o ese, pe o loʻo sosola moni, ona o le neo-communist totalitarians i totonu o le laumua o le malo ua faʻateleina le malosi ma le osofaʻiga. Ae o fea e te alu i ai? O fea e mafai ona tamoe ai se tasi? O le US e tasi le palota mai le Socialists e pulea lena atunuu, pe a leai se taua e tasi mai le faatafunaga;[3]ff. Le Sau o Amerika o le a Sau o Europa ina ua mavae le faa-Kerisiano o loo mausalī i le uʻumea a tagata lautele; o Sasa'e Tutotonu o loo fasiotia ma tutuli ese ona Kerisiano; Ua amata ona sauāina e Initia tagata talitonu; Ua tau le taua o Rusia; ma e foliga mai ua nofosauni le vaega faa-Komunisi a Saina pei o se tarako mumu e oso i luga o mea uma.[4]ff. Saina ma le Afa ma Tulai Saina

O lea foi, e ui lava i le le mautonu ma le le lelei o faʻamatalaga, ou te le o fai atu se mea e leʻi fai mai ai pope, ma e masani ona sili atu ona faʻamaonia (tagai Aisea ua le alalaga ai pope?). 

O fea la tatou te liliu i ai?

 

O Malua Paia

Na fai atu lo matou Fafine ia Elizabeth Kindelman, “E mafai ona ou fesoasoani ia te oe ma ou te manao i ai!” I Fatima, i le Poloaiga Paia, na faasilasila mai ai e lo tatou Tamaitai:

Loʻu Taulagofie Loto o le a fai ma ou malu ma le auala e taʻitaʻia ai oe i le Atua. —O lo tatou Fafine o Fatima, Iuni 13, 1917

O le mea moni, na fetalai atu Iesu iā Elisapeta:

O Loʻu Tina o le Vaa a Noa… —O Le Afi o le Alofa, i. 109; Le faʻamaonia mai le Archb Bishop Charles Chaput

Na o le taofi, ma mafaufau i lena mea.

Ma, o iina is se nofoaga e tamoe ai: i le loto o se tina. E tonu lava auala o le Tina Amuia e tausia ma tausia lana fanau o se mea lilo i le faatulagaga o le alofa tunoa ma le Tautua Paia. Pau lava le mea tatou te iloa e fiafia le Atua e foaʻi mai o ia ia i tatou: “Faauta, o lou tina” (Ioane 19:27). E le faapea foi lenei folafolaga o le puipuiga faalelagi o le a tatou le puapuagatia, e oo lava i le faamaturoina. Nai lo o lea, o lona uiga o le a puipuia lo tatou manuia faaleagaga ma le faaolataga, e ui lava i sauaga ma sasa a le fili, e oo lava i le Anetikeriso.

E le gata i lea, ua fai mai lo tatou Fafine o Fatima o lona loto o le a taʻitaʻia i tatou i le Atua. O le mea lea na ia valaau mai ai pea ia i tatou ina ia tumau faamaoni i le Upu Moni, i le Ekalesia a lona Alo, ma tatalo mo leoleo mamoe ua tofia e pule ia i tatou. Aua o ia, o le mea moni, o se faaata o le Ekalesia lava ia[5]“Paia Maria… ua avea oe ma faatusa o le Ekalesia o le a oo mai...” (POPE BENEDICT XVI, Fetalai Salvi, n.50; “Sa matuā mafaufauina e Maria le talafaasolopito o le faaolataga ma i se auala patino ua tuufaatasia ai ma faaata i totonu ia te ia lava ia upumoni tutotonu o le faatuatuaga.” I tagata talitonu uma, ua pei o ia o se “faata” lea o loo atagia mai ai i se auala e sili ona loloto ma le manino o “galuega mamana a le Atua.” (POPE IOANE PAULO II, Toe Faʻatau Materi, Le. 25) ma o se feteenaiga le faafitia o le tino lilo o lana Alo:

E tusa ai ma se isi faatusa e pele i Tama o le Ekalesia, o ia [le Ekalesia] o loo faaataina e le vaa o Noa, lea e na o ia lava na faasaoina mai le lolo. -Catechism o le Ekalesia Katoliko, Le. 845

Ma le mea mulimuli, e tusa ai ma le mafaufau o Tama o le Ekalesia - e tusa lava pe tatau ona nofotupu le Manufeai i le lalolagi mo sina taimi - o le a saunia pea e le Atua "nofofua" faaletino i se toe vaega o tagata talitonu.[6]cf. Faaaliga 12:6; E lei folafola mai e Iesu o Lana Ekalesia o le a tele pea, ae nai lo lena, o le a le manumalo faitotoa o le lalolagi i ai; cf. Mata 16:18

E tatau ona o se lafu laititi e ola, e tusa lava pe laʻititi lava. —POPE PAULO VI, Le Mea Lilo ia Paul VI, Jean Guitton, i. 152-153, Tusitusiga (7), itu. ix.

O le taimi o le a lafoina ai le amiotonu, ma itagia ai le mama; o le tagata amio leaga e faoa le mea lelei e pei o fili; poʻo tulafono, poʻo faʻatonuga, poʻo faʻasalaga a le militeri o le a puipuia ... mea uma o le a faafememeaiina ma fusia faatasi e faasaga i le saʻo, ma le tulafono o le natura. O le a faia le lalolagi faatafunaina, e peiseai e se tasi gaoi masani. A tutupu mea ia, ona tuuesea ai lea o e amiotonu ma e mulimuli i le upu moni i latou mai e amioleaga, ma sosola i ai nofo filemu. - Lactantius, O Aiga Atua, Tusi VII, Ch. 17 o Le Atua

O le fouvalega [fouvalega] ma le tuueseeseina e tatau ona oo mai… o le Taulaga o le a faamutaina ma… o le Atalii o le Tagata o le a tau le maua le faatuatua i le lalolagi… O nei fuaitau uma ua malamalama i le puapuaga o le Anetikeriso o le a tupu i le Ekalesia… Ae o le Ekalesia… o le a le toilalo , ma o le a fafagaina ma faʻasaoina i le lotolotoi o toafa ma nofoaga paganoa o le a Ia solomuli ai, pei ona fai mai le Mau, (cf. Rev. Ch. 12). —St. Francis de Sales, Fomai o le Ekalesia, Le Misiona a le Ekalesia, ch. X, n.5

A o alalaga le lalolagi i le atuatuvale: “O ai se na te faatusalia i le manu feʻai?”, e ao ona tali atu le Kerisiano faamaoni:

Ua ia i tatou lenei oa i ipu omea, e faailoa atu ai o le mana silisili ese e mo le Atua ae le o i tatou. ‘Ua puapuagātia i matou i mea uma, ‘ae lē nutimomoia; fememea’i, a e le atuatuvale; sauaina, a e le tuulafoaiina; ua taia i lalo, ae le faaumatia; o loo tauave pea lava pea i le tino le maliu o Iesu, ina ia faaalia ai foi le soifua o Iesu i o matou tino. (2 Korinito 4: 7-10)

E manumalo le manu feai i le faamalosi ma le faamalosi; e manumalo le Kerisiano i le alofa, auā “o le Atua o le alofa lava ia”[7]1 John 4: 8 ma “e le uma le alofa.”[8]1 Cor 13: 8 E pei ona tusia e O'Brien i lana tala - tusi mai ia i matou:

E ui ina loloto le pogisa o siomia ai i tatou… ma ua le toe taofiofia le loto leaga i loto o tagata, e le tatau ona tatou faatagaina le ita e nofo i o tatou loto. O le mata'u i le leaga e mafai ai ona tatou feita i tagata fai mea leaga, ona oo loa lea o le ita i totonu ia i tatou, ona faatupuina ai lea o le leaga, ona manumalo ai lea o le leaga i le manumalo faalua. Ae, ia tatou faatagaina le Alii e tau mo i tatou i totonu Lona ala. —“Fr. Peter”, Tusi i le Lumanai, itu. 138, Ignatius Press

 

Faʻatau Fesootai

Le Sulufaiga oo Tatou Taimi

 

Fa'afetai tele mo lau tatalo ma le lagolago.
Faafetai!

 

E malaga ma Mareko i le Lenei le Upu,
kiliki i luga le fuʻa i lalo e lesitala.
O lau imeli o le a le faʻasoaina i se tasi.

Lenei i luga ole Telegram. Kiliki:

Mulimuli ia Mareko ma "faʻailoga o taimi" i aso uma i luga o le MeWe:


Mulimuli i tusitusiga a Mareko iinei:

Faʻalogo ile mea lea:


 

 

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga
1 2 Peteru 3:9: “E lē faatuai mai e le Alii lana folafolaga, e pei ona manatu isi e “tuai,” ae e onosai o ia iā te outou, e lē finagalo ina ia fano se tasi, a ia oo uma lava i le salamō.
2 ff. Taimi o Taua a le tatou Fafine
3 ff. Le Sau o Amerika o le a Sau
4 ff. Saina ma le Afa ma Tulai Saina
5 “Paia Maria… ua avea oe ma faatusa o le Ekalesia o le a oo mai...” (POPE BENEDICT XVI, Fetalai Salvi, n.50; “Sa matuā mafaufauina e Maria le talafaasolopito o le faaolataga ma i se auala patino ua tuufaatasia ai ma faaata i totonu ia te ia lava ia upumoni tutotonu o le faatuatuaga.” I tagata talitonu uma, ua pei o ia o se “faata” lea o loo atagia mai ai i se auala e sili ona loloto ma le manino o “galuega mamana a le Atua.” (POPE IOANE PAULO II, Toe Faʻatau Materi, Le. 25)
6 cf. Faaaliga 12:6; E lei folafola mai e Iesu o Lana Ekalesia o le a tele pea, ae nai lo lena, o le a le manumalo faitotoa o le lalolagi i ai; cf. Mata 16:18
7 1 John 4: 8
8 1 Cor 13: 8
lafoina i AIGA, O TAFAI SILI.