
pe faalogo i YouTube
As Sa matou tatalo ma la'u au tala'i i luma o le Faamanatuga i luma o le matou Po fou i le faaiuga o le vaiaso na tea nei, na faafuasei lava ona uunaia e le Alii i lou agaga lena mea ua tatou oo atu i se tulaga taua i le lalolagi. O le taimi lava na mulimuli ai i lena "upu", na ou lagona ai le fai mai o lo tatou Fafine: Aua le fefe.
Ina ua ou taunuu i le fale i lena afiafi, sa ou tatalaina se imeli mai le matou faaliliu upu ma se tasi o savali aupito lata mai mai le tagatavaai Italia, Angela, mai Zaro, Italia na lafoina i luga o la latou upega tafaʻilagi a le diocesan. Na ou vaai i upu:
Le fanau e, ua lata mai le itula o tofotofoga, ae aua tou te matatau. -Fepuari 26, 2025
O le “itula”…
Atonu e foliga mai lenei mea i nisi e pei o le “same ole, same ole.” A uma, tatou te leʻi faʻalogo i le tatou Fafine o fai atu i le Auauna a le Atua Fr. Stefano Gobbi i le 1977: “…o loo soifua le Ekalesia atoa i lenei itula o tofotofoga.” [1]I le au Ositaulaga, Atalii pele ole Tamaʻitaʻi, n. 123d O lea la, o lo'o fete'ena'i ea lo tatou Fafine? Nai lo o lea, seʻi manatu i se tinā maʻitaga ua taʻe lana vai ma ua amata ai ona tigā muamua o le fanau. Pe e sese ea o ia e faapea o loo “tamaʻi,” e tusa lava pe umi itula i le va o maʻitaga?
E masani ona fetalai mai lo tatou Alii, “Ua oo mai le itula ma ua oo mai nei…” [2]eg. Ioane 4:23, 5:23 e faailoa mai ai mea moni faafaatusa ma mea moni o le a oo mai. Seʻi manatu i upu a St. John:
Le fanau e, o le itula mulimuli lea; ma e pei ona outou faalogo ua sau le anetikeriso, ua faapea foi ona faaali mai ai le toatele o anetikeriso. O lea ua tatou iloa o le toe itula lenei. (1 John 2: 18)
E i ai la le “itula” o le vaitaimi lautele lea sa tatou ola ai talu mai le Afio A’e o Keriso; o loo i ai le “itula” o le liliuese lautele, lea na tatou ui atu ai; ma o lenei, ua oo mai le “itula” o le Afa Tele—o le “itula o tofotofoga” po o le mea ou te ta’ua o le “galue malosi”—e tuleia i tatou i le “Era o le Filemu.” O le itula mulimuli lea e foliga mai o loo fetalai ai Iesu i Ana faaaliga ia St. John:
Auā ‘ua e tausia la‘u ‘upu o le ‘onosa‘i, ‘ou te leoleo ‘iā te oe i le itu aso o le tofotofoga e o‘o mai i le lalolagi uma, e tofotofo ai i ē nonofo i le lalolagi. (Faaaliga 3: 10)

Sulema Gomez
Na toe ta’ua lea i fe’au ia Sulema Gomez i le amataga o le tausaga lea na fa’ato’a fa’asalalauina;[3]Na soifua mai i El Salvador i le 1954 ae nofo i Quebec, Kanata, o Sulema Gomez na ia mauaina ni feʻau na taʻua e ia ia Iesu ma le Virgin Mary mo le tele o tausaga, lea na oʻo atu i le lautele o le mafaufau i le lolomiina o voluma e tolu o locutions na maua i le va o le 2010 ma le 2013, ua faʻaigoaina Ua ou sau e saunia oe mo lenei mea: o le Faʻamalamalamaina o le Lotofua. O le ulutala o se faʻamatalaga i le oʻo mai o le "faamasinoga itiiti", lea e taʻua foi o le Lapataiga, na valoia e se numera tele o mystics i le tele o tausaga, na valoia ai se mea uiga ese i le talafaasolopito o tagata pe a vaʻaia e tagata uma i luga o le fogaeleele (sei vagana ai tamaiti laiti) lo latou tulaga faaleagaga e pei ona silasila i ai le Atua.
O se tasi o tulaga mata'ina o le tele o taimi uumi a Sulema o lona tu'u tautala i le gagana Falani lelei - o se gagana, i fafo atu o le fiafia e maua ai fe'au, e mafai ona ia tautala i se tulaga faatauvaa.
Ina ua maeʻa le lolomiina o le lona tolu o nei voluma, na faaauau pea ona maua e Sulema ni feʻau na faamaumauina e lana tane o Sabino (o se tagata le talitonu muamua i le Atua na liliu mai ina ua mavae se mea faʻapitoa i Medjugorje) ae natia. Talu mai le 2021, o loʻo faʻasalalau faʻalauaʻitele i luga o le initaneti nisi o faʻamatalaga e le tagata tomai faapitoa Swiss Francophone magazine Stella Maris ma Marcel ma Christian Laflamme i Quebec.
E o’o mai i le taimi nei, e le’i faia lava e le Ekalesia Katoliko se fa’aaliga aloa’ia i fe’au a Sulema, e ui o lo’o malaga fa’atasi ma patele sa fa’aulutalaina ana tusitusiga. O le a maua e le au faitau o faaaliga patino i ona po nei le tele o faamaoniga o mea mai isi punaoa, faatasi ai ma le aotelega o le eschatology e matua ogatasi lava ma le “lagona faaperofeta” o leo faaperofeta sili ona ogaoga o ona po nei. o ia o se tagatavaai El Salvadorian o loo nofo nei i Quebec, Kanata. I feʻau o loʻo faʻaalia saʻo mai ia i latou o loʻo tuʻuina atu i Italia i luga, o loʻo faʻapea mai lo tatou Alii:
Ia i ai le filemu i o outou loto i lenei tausaga ua amata nei, ina ia outou to’afimalie pea i tofotofoga uma o le tausaga. Po o le a lava le mea e tupu, ia tumau le faatuatua ina ia ola ai i upu nei: "faamoemoe e le faamoemoe." (Roma 4:18)
O le faamoemoe o le a avea ma ki auro e tatala ai lou loto e faamoemoe mo mea uma mai le Atua lou Tama: e faalogo i A'u upu i taimi sili ona faigata; ia mulimuli i le “malamalama” lea o le a tuuina atu e le Agaga Paia ia te oe pe a siomia oe e le pogisa, ma tumau ai i totonu o le “Ofu o Lo’u Tina” ina ia saogalemu ai i lenei taimi o puapuaga, ma uu lou lima i lona lima. — Ianuari 3, 2025; vaʻai Ua oo mai Aso Pogisa i luga o Tagata
O lenei tausaga, na fai mai ai lo tatou Fafine ia Sulema:
O le a e mauaina se tausaga uiga ese o le alofa tunoa i le Tausaga o le Iupeli (2025) — ae ona o mafatiaga uma o le a ufitia ai le lalolagi atoa pe a mavae mala faalenatura faataumaoi, maʻi, po o le sasa o taua. Peitaʻi, aua tou te fefefe, o outou ua tuuina atu i loʻu Alo le avanoa uma i o outou olaga ina ia tupu aʻe ai o Ia i totonu iā te outou, ma ua talia “ona o le alofa” e taumamao ai outou mai mea e mafai ona vavaeeseina ai outou mai le alofa o le Atua.[4]cf. Faaaliga 18:4-5 : “Ona ou faalogoina lea o le isi leo mai le lagi, ua faapea mai, Loʻu nuu e, ia outou o ese ia te ia [Papelonia], ina neʻi tofusia outou i ana agasala, ma ia tofusia foi i ona mala, auā ua faaputuina ana agasala i le lagi, ua manatua foi e le Atua ana solitulafono.” O le a e vaʻai pe faʻafefea ona puipuia oe i le gasologa o le tausaga, lea o le a matua faigata lava ona ola ai. — Ianuari 11, 2025; vaai "Ose Tausaga Tulaga o Alofa Tunoa"
Le Afa Tele: Sauniuni mo Aafiaga
E tolu autu autu ile The Now Word ma le silia ma le 1800 tusitusiga iinei e mafai ona aoteleina faʻapea:
• O loo feagai le Ekalesia ma lona lava Passion;[5]“E na o le Paseka mulimuli lenei o le a ulu atu ai le Ekalesia i le mamalu o le malo, pe a mulimuli atu o ia i lona Alii i Lona maliu ma lona Toetu.” —Catechism o le Katoliko Ekalesia, n 677.
• O loo feagai le lalolagi ma se Afā Tele “e pei o se afā” (tagai Taofi mo Aʻafiaga).
• Ina ua mavae se “faamamaina tele,” o le a ulufale le Ekalesia ia te ia "toetu"[6]I le Auauna a le Atua Fr. Fai mai Stefano Gobbi, lo tatou Fafine, "O le tele lava o le Ekalesia e tatau ona alu aʻe i Kalevario, o le tele foi lena o le a ia lagonaina laʻu fesoasoani ma loʻu tulaga tulaga ese. Ua tatau nei ona ulufale atu i le taimi taua o lona faʻaolaina, e sauniuni ai mo lona toe fanauina sili ona matagofie." — Ianuari 1, 1980, n. 191 po o le mea na ta'ua e Tama o le Ekalesia o se “Malologa Sapati” ma pope, a Era o le Filemu “E fai ma molimau i atunuu uma, ona oʻo mai ai lea o le iʻuga” (Mata 24:14).
O le “upu nei” o le afio mai “Afā Tele e pei o se afā” na ou faalogo o fetalai mai le Alii i lo'u loto pe tusa o le 2005, o le a ou iloa mulimuli ane, na aliali mai i tusitusiga a nisi o mea lilo. I le Auauna a le Atua ua maliu Fr. Stefano Gobbi, o lo tatou Tamaitai fai mai:
Maʻeu se Afa mataʻutia ma le lē maalofia o le a oo mai i luga o tagata matitiva! —Aukuso 28, 1973
O le Loto o loʻu tina o le a avea mo oe ma nofoaga o lou filemu, a o fafo atu o le afa sili ona malosi o loʻo agi mai ... O iinei, o le a e saogalemu ai mai soʻo se lamatiaga ma, i le taimi o le Afā, o le a e maua ai lou filemu. — Oketopa 18, 1975; Iuni 23, 1979

I feʻau faʻamaonia ia Elizabeth Kindelmann, na fai mai ai lo tatou Fafine:
O agaga filifilia e tatau ona tau ma le Alii o le Pogisa. O le a avea ma afā mataʻutia - e leai, e le o se afa, ae o se afa e faʻaumatia mea uma! E oo lava ina ia manao e faaumatia le faatuatua ma le mautinoa o le au filifilia. O le a ou i ai pea i ou tafatafa i le Afa o loʻo agi mai nei. —faamaonia e Cardinal Péter Erdö, primate o Hanikeri
I Pedro Regis o Pasila, na fai atu ai lo tatou Fafine:
Ua lata mai se Afa Tele ma e toatele alii ma tamaitai o le a liliu ese mai le Ekalesia a loʻu Iesu. -Novema 21, 2023
Na fetalai lo tatou Alii i le Auauna a le Atua Luisa Piccarreta:
…e le o toe umi ae latou tau faasaga i le Ekalesia, ma o ona fili sili o ana lava fanau… Ua masaa lo'u Loto i le tiga. E ui lava i mea uma, o le a ou tuu atu lenei Afā e pasia, ma fufuluina ai le fogaeleele ma ekalesia i le toto o i latou lava e tasi na pisia ma faaleagaina i latou. -Mati 7, 1915
O lenei autu tonu na toe taʻua i le tele o tausaga mulimuli ane e le Our Lady ia Edson Glauber:
O le a taia e se Afā Tele le Ekalesia Paia ma e toatele faifeau a le Atua o le a leiloa lo latou faatuatua i se auala matautia, ma o le a sauaina i latou ona o a latou lava mea sese ma le le usiusitai i le Atua. -Novema 7th, 2020
I le 2009, na ou tusia ai: "CHAOS o le igoa o lenei Afa." I lena tulaga, mafaufau i le mea na fai atu ai le Tamaʻitaʻi ia Sulema i le taimi ua tuanaʻi Fepuari:
O le a e oo i le vevesi sili ona leaga i luga o le fogaeleele: o le a vave ona paʻu le tamaoaiga, o le a e molimauina ni fouvalega tetele ma osofaiga a [tagata faatupu faalavelave] o ituaiga uma. Ua faapolopolo e le natura ni mea e ofo tele ai mo outou, ona o elemene uma ua tatalaina mai… Lototele la’u fanau e, ua lata mai le taimi o sauaga tetele o le Ekalesia. O le a ola le Ekalesia i aso tiga o lona Pasi, ae ia manatua e le manumalo le mana o le oti ia te ia.
Lua masina talu ona mavae lena feʻau, ua tatou vaʻaia na o Amerika na onosaʻia asiosio mataʻutia i lana "lona lua tautotogo sili ona matagi talu mai le 1940”, ua amata ona osooso mauga tetele i le kelope;[7]faʻapea iinei ma iinei Ua faateteleina le vevesi o le va o tagata ma feeseeseaiga, aemaise lava i Sisifo, ona ua faateteleina fevaevaeaiga; ua leva ona iloa o "selau faatupu faalavelave" ua totoina i le tele o atunuu, o loo faatalitali i se aso "ground zero" e galue ai;[8]vaʻai Lapataiga a Rwanda ma ua salalau atu sauaga i le lalolagi aoao.[9]faʻapea iinei, iinei, ma iinei Ma ua na o ni ulutala talu ai nei.
O mea uma ia o le amataga o le tiga o le fanau. (Mataio 24: 8)
E pei ona fai atu lo tatou Fafine ia Sulema: “Aua le lotovaivai pe a vaavaai atu i mea uma o loo tutupu i le lalolagi i le taimi nei. Na matou muaʻi taʻu atu ia te outou, ae e te leʻi manatu mamafa i a matou upu. [10]ff. iinei Fa'alogo masani? Na fetalai le Alii i le mea lava e tasi ia Jennifer:
Aua, e pei ona ou fai atu ia te outou, pe a amata ona faaali mai e le lalolagi faailoga o le ola fou, o le a fafagu tagata. O nei mea tutupu o le a oʻo mai e pei o pusa pusa i luga o auala ma o le a faʻafefe i le lalolagi atoa. Ua le toe toafilemu le sami ma o le a ala mai mauga ma faateleina ai le vaeluaina. -Aperila 4, 2005
Ioe, o le a tatou vaai. O upu faaperofeta tuuaia a Sulema, e pei o isi tagatavaai, o le a tofotofoina a o faasolo ina matua maoti: “O lenei tausaga.” O le mea e sili ona taua, o lo tatou usitaia lea o le fautuaga a lo tatou Alii ma le Tamaitai, ia tumau i le faamaoni; ia salamo; ia maua le avanoa i le faamanatuga; e faitau le Afioga a le Atua; ma ia mafuta vavalalata ma lo tatou Fafine, aemaise lava e ala i le Rosary.
O Loʻu Tina o le Vaa a Noa… -Iesu ia Elizabeth Kindelmann, Le afi o Alofa, i. 109; Le faʻamaonia mai le Archb Bishop Charles Chaput
Faaaoga lelei le taimi itiiti o loo totoe e te maua ai le alofa mutimutivale o le Atua lou Tama, a o lei tuai, ae lei tapunia le faitotoa, e mulimuli ane e te sailia ae e te le maua. —Iesu ia Sulema, Ianuari 25, 2025
O le Tipping Point

Afai o tatou i ai moni lava i le "tulaga faʻafefe", o le mea o le a tatou uia o le malepelepe mautinoa o le “Faamaufaailoga e Fitu o Fouvalega. " O lenei faamasinoga, ma le mea e mulimuli mai i le Mata o le Afa, Na fetalai Iesu:
… o le a oo mai ai le puapuaga tele, e leai sona tusa talu le amataga o le lalolagi, e oo mai lava i ona po nei, e le toe faapea foi. (Mataio 24: 21)
O se mea tele lava - ma pe aisea ua faaali mai ai le tatou Fafine i le lalolagi atoa, saunia le Ekalesia mo le tele o tausaga; aisea ua i ai faatusa ma faatagata tagi faavavega le suauu ma le toto; pe aisea ua vevesi ai atunuu ma tele “tala o taua”;[11]cf. Mata 24:6 aisea ua maua ai e tagata faaaliga ma miti e mataala ai i latou i lenei “itula”;[12]cf. Galuega 2:17 aisea ua faafuaseʻi ai ona “ala mai” le toʻatele o tagata (ma isi moe); aisea ua faateleina ai le "oi" o le natura[13]cf. Rom 8: 22 ma “faailoga o tausaga” ua faateleina… pei o ta'avale pusa, ta'itasi ma le isi.
Ae ui i lea, ua ta'u soo mai e le Lagi ia i tatou, afai tatou te faamaoni, ia aua le fefefe.
O outou o e ua tali atu i le valaau a le Alii, aua tou te matatau; faatumauina lenei sootaga vavalalata ma Ia; ia avea lou olaga ma tatalo; fai mea uma na te fai atu ai ia te oe ma o le a puipuia ai oe (Ian 4, 2025)... Aua e te fefe: matou te faatasi ma oe i nei itula faigata (Fepui 16, 2025). -Lo matou Fafine ia Sulema
Le fanau e, o taimi nei o loʻu Valaauga Sili: ua lata mai le itula o le Taua Tele, ae aua le fefefe - savavali faatasi ma aʻu. -Lo matou Fafine ia Angela, Mati 26, 2025
Faʻatau Fesootai
E mana'omia la outou lagolago a o tatou amata le 2025.
Faafetai!
E malaga ma Mareko i le Lenei le Upu,
kiliki i luga le fuʻa i lalo e lesitala.
O lau imeli o le a le faʻasoaina i se tasi.
Lenei i luga ole Telegram. Kiliki:
Mulimuli ia Mareko ma "faʻailoga o taimi" i aso uma i luga o le MeWe:

Mulimuli i tusitusiga a Mareko iinei:
Faʻalogo ile mea lea:
Faamatalaga Faʻamatalaga
| ↑1 | I le au Ositaulaga, Atalii pele ole Tamaʻitaʻi, n. 123d |
|---|---|
| ↑2 | eg. Ioane 4:23, 5:23 |
| ↑3 | Na soifua mai i El Salvador i le 1954 ae nofo i Quebec, Kanata, o Sulema Gomez na ia mauaina ni feʻau na taʻua e ia ia Iesu ma le Virgin Mary mo le tele o tausaga, lea na oʻo atu i le lautele o le mafaufau i le lolomiina o voluma e tolu o locutions na maua i le va o le 2010 ma le 2013, ua faʻaigoaina Ua ou sau e saunia oe mo lenei mea: o le Faʻamalamalamaina o le Lotofua. O le ulutala o se faʻamatalaga i le oʻo mai o le "faamasinoga itiiti", lea e taʻua foi o le Lapataiga, na valoia e se numera tele o mystics i le tele o tausaga, na valoia ai se mea uiga ese i le talafaasolopito o tagata pe a vaʻaia e tagata uma i luga o le fogaeleele (sei vagana ai tamaiti laiti) lo latou tulaga faaleagaga e pei ona silasila i ai le Atua.
O se tasi o tulaga mata'ina o le tele o taimi uumi a Sulema o lona tu'u tautala i le gagana Falani lelei - o se gagana, i fafo atu o le fiafia e maua ai fe'au, e mafai ona ia tautala i se tulaga faatauvaa. Ina ua maeʻa le lolomiina o le lona tolu o nei voluma, na faaauau pea ona maua e Sulema ni feʻau na faamaumauina e lana tane o Sabino (o se tagata le talitonu muamua i le Atua na liliu mai ina ua mavae se mea faʻapitoa i Medjugorje) ae natia. Talu mai le 2021, o loʻo faʻasalalau faʻalauaʻitele i luga o le initaneti nisi o faʻamatalaga e le tagata tomai faapitoa Swiss Francophone magazine Stella Maris ma Marcel ma Christian Laflamme i Quebec. E o’o mai i le taimi nei, e le’i faia lava e le Ekalesia Katoliko se fa’aaliga aloa’ia i fe’au a Sulema, e ui o lo’o malaga fa’atasi ma patele sa fa’aulutalaina ana tusitusiga. O le a maua e le au faitau o faaaliga patino i ona po nei le tele o faamaoniga o mea mai isi punaoa, faatasi ai ma le aotelega o le eschatology e matua ogatasi lava ma le “lagona faaperofeta” o leo faaperofeta sili ona ogaoga o ona po nei. |
| ↑4 | cf. Faaaliga 18:4-5 : “Ona ou faalogoina lea o le isi leo mai le lagi, ua faapea mai, Loʻu nuu e, ia outou o ese ia te ia [Papelonia], ina neʻi tofusia outou i ana agasala, ma ia tofusia foi i ona mala, auā ua faaputuina ana agasala i le lagi, ua manatua foi e le Atua ana solitulafono.” |
| ↑5 | “E na o le Paseka mulimuli lenei o le a ulu atu ai le Ekalesia i le mamalu o le malo, pe a mulimuli atu o ia i lona Alii i Lona maliu ma lona Toetu.” —Catechism o le Katoliko Ekalesia, n 677. |
| ↑6 | I le Auauna a le Atua Fr. Fai mai Stefano Gobbi, lo tatou Fafine, "O le tele lava o le Ekalesia e tatau ona alu aʻe i Kalevario, o le tele foi lena o le a ia lagonaina laʻu fesoasoani ma loʻu tulaga tulaga ese. Ua tatau nei ona ulufale atu i le taimi taua o lona faʻaolaina, e sauniuni ai mo lona toe fanauina sili ona matagofie." — Ianuari 1, 1980, n. 191 |
| ↑7 | faʻapea iinei ma iinei |
| ↑8 | vaʻai Lapataiga a Rwanda |
| ↑9 | faʻapea iinei, iinei, ma iinei |
| ↑10 | ff. iinei |
| ↑11 | cf. Mata 24:6 |
| ↑12 | cf. Galuega 2:17 |
| ↑13 | cf. Rom 8: 22 |


