O le Tuugamau o le Ekalesia

 

Afai o le Ekalesia e “ulu atu i le mamalu o le malo tau lava o lenei Paseka mulimuli” (CCC 677), o lona uiga, Le Passion o le Ekalesia, ona mulimuli atu ai lea o ia i lona Alii e ala i le Tuugamau…

 

Le Itula o le Le Malosi

Ina ua mavae se talaʻiga lautele na maua ai faamoemoega ma miti a tagata o loo moomoo mo lo latou Mesia - tolu tausaga o talaʻiga fouvale, faamalologa, ma vavega - na faafuasei lava, o Lē na ofoina atu le faamoemoe, toefuataiga, ma le faataunuuina o manaoga uma ...

O lenei, o le faatuatua lava ia na goto ifo i le pogisa atoa. O lenei foi ua foliga mai ua faasatauroina le faamoemoe. O lenei, o le alofa na sopoia faitotoa uma ma nutimomoia faauigaga uma… sa taoto filemu ma malulu, sa taofia i se tuugamau. Na pau lava le mea na totoe o le leo o tauemuga ma le manogi vaivai o le pulu lipano ma le pulu muro.

Ua na o le faapaleina lea o le mea na amata i Ketesemane ina ua taitai ese Iesu—o le na oo mai lava i lena taimi i taimi uma i le motu o tagata feita ma le faigofie—ona taitaieseina i filifili. O le itula o leai se malosi ina ua luluina le faatuatua o le Au Aposetolo ona o le le atoatoa o Keriso… ma mou ese atu ai le mautinoa ma le mautinoa. Sa latou sosola i le fefefe.

I le taimi nei, ina ua mavae le lua afe tausaga o talaʻiga, faʻamalologa, ma vavega, ua ulufale atu le Ekalesia Katoliko i le itula lava e tasi o le foliga mai e leai se malosi. E le ona o ia, o le mea moni, ua leai sona malosi. Leai, o ia o le sakalameta o le faaolataga fa'atūina e fa'apotopotoina nu'u i le Loto o Iesu.[1]'O le faamanatuga, o le Ekalesia o le meafaigaluega a Keriso. “Ua aveina ae foi o ia e ia e fai ma meafaigaluega mo le faaolataga o tagata uma,” “le faamanatuga aoao o le faaolataga,” lea o loo “faaalia ai loa e Keriso ma faataunuuina le mealilo o le alofa o le Atua i tagata.' (CCC, 776) O ia o le aai ua faatuina i luga o le mauga e avea ma “malamalama o le lalolagi” (Mataio 5:14); o ia o le vaa ua folau i le tala faasolopito, ua fuafua mo se uafu e faavavau. Ae ui i lea…

… o le fa‘amasinoga lenei, na o‘o mai le malamalama i le lalolagi, a ‘ua sili i tagata le pouliuli i lo le malamalama, auā e leaga a latou galuega. (Ioane 3: 19)

E oo lava i totonu o le Ekalesia, ua amata ona faaleagaina e ona lava tino agasala le Tino o Keriso, ma taofia lana upu moni, ma sauaina ona itutino.

… O aso nei ua tatou vaaia i se tulaga taufaafefe moni lava: o le sili sauaga o le Ekalesia e le sau mai fafo fili, ae ua fanau mai i le agasala i totonu o le Ekalesia. —POPE PENETIKA XVI, faatalanoaga i luga o le vaalele i Lisbon, Potukale, Me 12, 201

Ma o lea, ua atili ai ona le taua le Ekalesia i lenei tupulaga i lea itula… .

 

Le Itula o le Le Taua

A o taoto Iesu i le tuugamau, sa pei ua le toe aoga Ana aoaoga ma folafolaga. Sa tumau pea le pule a Roma; o loo saisaitia pea e le Tulafono a Iutaia tagata talitonu; ma ua faataapeapeina le au Aposetolo. O lenei, o le faaosoosoga sili ua osofaia le lalolagi atoa. Auā ‘āfai ‘ua fa‘asatauroina le Atua-tagata, o le ā se fa‘amoemoe o i ai pe a na o le fa‘atupuina e le tagata o lona lava olaga pagatia i so‘o se mea na te mafaia, se‘ia o‘o fo‘i i lona manava mulimuli?

A'o mulimuli le Ekalesia i lona Alii e ala i lona lava Passion, ua tatou vaaia le toe tulai mai o lenei faaosoosoga:

... a lotu taufaasese ofo atu i tamaloloa se vaʻai manino i o latou faʻafitauli i le tau o le liliuese mai le upu moni. O le taufaasese faalelotu silisili o le Anetikeriso… -Catechism o le Ekalesia Katoliko, Le. 675

Ole mea tonu lea ole va'aiga transhumanist o le au faipule: Agenda 2030 ma ...

…le tu'ufa'atasiga o tatou fa'aletino, o tatou fa'atekinolosi ma o tatou fa'asinomaga. —Ta'ita'ifono Polofesa Klaus Schwab, Fono o le Tamaoaiga a le Lalolagi, O le Tu aʻe o le Anetikeriso, 20:11 faailoga, rumble.com

I lenei "Faʻafouina o Faʻataʻaiga Lona Fa” o loo taoto ai le faaeaina o le tagata i luga o le Atua, “ua liu tino” e pei ona i ai i le Anetikeriso...

… o le atalii o le malaia, o lē e tetee ma faamaualugaina o ia lava i mea uma ua taʻua o atua po o mea e tapuaʻi i ai, ina ia nofo o ia i le malumalu o le Atua, ma folafola atu o ia lava o le Atua. (2 Tesa 2: 3-4)

Faatasi ai ma le fesoasoani a tekinolosi fou, i totonu o ni nai seneturi po o le tele foi o tausaga, o le a faʻaleleia e Sapiens i latou lava i ni tagata eseese atoatoa, fiafia i uiga faʻaatua ma tomai. — Polofesa Yuval Noah Harari, faufautua maualuga ia Klaus Schwab ma le World Economic Forum; mai Sapiens: O Se Talafaasolopito Pupuu o Tagata (2015); cf. lifesitenews.com

O lea na oo mai ai le lapata'iga mulimuli mai le au sili perofeta pope, Benedict XVI:

Ua tatou vaai i le faatupulaia o le mana o le Anetikeriso, ma e na o le tatalo lava ina ia foai mai e le Alii ia i tatou ni leoleo mamoe malolosi o le a puipuia Lana Ekalesia i lenei itula o le manaomia mai le mana o le tiapolo. — POPE EMERITUS BENEDICT XVI, Le American ConservativeIanuari 10th, 2023

Ua ou toe faamanatu mai le tala Aliʻi ole lalolagi saunia e Robert Hugh Benson lea na ia tusia ai le taimi o Anetikeriso o le a le taua ai le Ekalesia e pei o se tino oti i totonu o se tuugamau, pe a oo mai…

… O le faaleleiga o le lalolagi i se isi tulaga e ese mai i le Upu Moni Paia… na amata ai ona i ai le lotogatasi e le pei o se isi lava mea na tupu i le talafaasolopito. O lenei o le sili mataʻutia mai le mea moni o loʻo aofia ai le tele o elemene o le le maluelue lelei. Taua, e foliga mai, ua mou atu, ma e le o le faa-Kerisiano na faia ai; o le faʻatasiga ua vaʻaia nei ua sili atu nai lo le fevaevaeaʻi, ma o le lesona na aʻoaʻo ese mai le Ekalesia… O le faʻauo na sui tulaga o le alofa mama, faʻamalieina o le nofoaga o le faʻamoemoe, ma le poto le nofoaga o le faʻatuatua. -Le Aliʻi ole lalolagi Robert Hugh Benson, 1907, i. 120

Pe tatou te le o vaaia ea lenei mea i le aoaoga faavae o “faʻapalepale"Ma le"lotogatasi“? E le o iloa ea i le agaga fouvale o le talavou o lo'o talia fiafia Mea sese a Marxist faapena foi? E le o faaali mai lava i totonu o le Ekalesia lava ia i latou “Iuta” o ai o loo faalataina le Talalelei mo se fuafuaga faale-lalolagi e le faaleatua?

 

O Ai o le a Tatou O i Ai?

E ioeina le mafatia i le matamata i le sofa o tagata papalagi i le taimi moni, ma faatasi ai ma le faatosinaga ma le i ai o le Ekalesia. E ui ina iloa lelei e o tatou uso ma tuafāfine i Sasaʻe Tutotonu le taofiofia sauā o le Faa-Kerisiano, ae e lē o se mea e faapopoleina ai le vaai atu i le faasaʻoina o le upu moni ma le fesuiaʻiina o le saʻolotoga mo se “fofo manino i o tatou faafitauli” (lea ua taʻu mai iā i tatou e faapea: “fesuiaiga o le tau, ""faʻamataʻu"Ma le"ova tagata”). O le "folafolaga" o se lalolagi malulu lea o mea uma o le a tuʻufaʻatasia, pulea, tufatufaina ma mataʻituina e se toaitiiti mauoa.

Afai e leai se tasi malosiʻaga mafai faʻamalosia le faʻatonutonu, o le a pagatia lo tatou lalolagi mai le "lalolagi atoa deficit." —Pofofesa Klaus Schwab, o le na faavaeina le World Economic Forum, Covid-19: O Le Sili Toe Faʻaleleia, i. 104

E pei lava o le matamata i se 'oloina i se pirouette e alu lemu i totonu o se alatele pisi. Matou tagi atu; matou lapatai; matou vavalo… ae ua toe alalaga mai le lalolagi, “Faasatauro o Ia! Faasatauro o Ia!”

Ma o lea o le faaosoosoga o le faanoanoa.

O le ā la e tatau ona tatou faia? O le tali o le mulimuli ia Iesu e oʻo i le iuga.

…na faamaulalo o ia e ia lava, ua usiusitai e oo i le oti, o le oti lava lea i luga o le satauro. (Fili 2: 8)

O lona uiga i se faaupuga puupuu: tumau faamaoni i le Afioga a le Atua, e oo lava i le oti. Tumau i le tatalo, e tusa lava pe mago. Faʻaauau le faʻamoemoe, e tusa lava pe leaga foliga mai e manumalo. Ma aua lava neʻi popole o le a lē taulau le Atua e fesoasoani mai iā i tatou:

Fa‘auta fo‘i, e o‘o mai le aso ma ‘ua o‘o mai, e ta‘ape‘ape ai ‘outou ta‘ito‘atasi i lona lava ‘āiga, ‘ae tu‘ua e ‘outou na o a‘u. Ae e lē na o aʻu, auā o loo iā te aʻu le Tamā. ‘Ua ‘ou ta‘u atu lenei mea ‘iā te ‘outou ‘ina ‘ia ‘outou maua le manuia ‘iā te a‘u. E maua fo‘i e ‘outou puapuagā i le lalolagi, a ‘ia ‘outou lototetele, ‘ua ‘ou manumalo i le lalolagi. (Ioane 16: 32-33)

O le masina na te’a nei, o le latalata mai o lenei Aso To’ona’i Paia, o le sili atu fo’i lea o le sauaina ma le faigata ua ou maua ai le tumau i le tatalo. Ae ua ou toe fai atu upu a Peteru, “Le Alii e, matou te o ia te ai? Ua ia te oe upu o le ola e faavavau." [2]John 6: 68

Ieova e, le Atua o loʻu olataga, ou te valaau atu i le ao; i le pō ou te tagi leotele i ou luma. Ia oo atu la’u tatalo i ou luma; uai mai ou taliga i la'u alaga. Auā ‘ua tumu lo‘u agaga i puapuagā; ua latalata loʻu ola i Seoli. ‘Ua faitaulia a‘u fa‘atasi ma ē ō ifo i le lua; Ua pei aʻu o se toa ua leai se malosi. (Salamo 88: 1-5)

Na tali mai i ai le Alii i le Salamo e sosoo ai:

E fa'amauina e fa'avavau lo'u alofa; e tumau lo'u faamaoni e pei o le lagi. ‘Ua ‘ou osia le feagaiga ma lē na ‘ou filifilia; ‘Ua ‘ou tautō ‘iā Tavita la‘u ‘au‘auna: ‘Ou te fa‘atumauina lou ‘āiga e fa‘avavau ma fa‘atumauina lou nofoāli‘i i tupulaga uma lava. (Salamo 89: 3-5)

E moni, pe a mavae le Tuugamau, o le a toe tu mai le Ekalesia…

 

Tagi, Le fanau a tagata e!

Fetagisi mo mea lelei uma, ma mea moni ma matagofie.

Fetagisi mo mea uma e tatau ona alu ifo i le tuugamau

O au faʻatagata ma pese, ou puipui ma faʻatafafa.

 

 Fetagisi, outou le fanau a tagata!

Mo mea lelei uma, ma moni, ma matagofie.

Tagi mo mea uma e tatau ona alu ifo i le Sepulcher

Au aʻoaʻoga ma upu moni, lau masima ma lou malamalama.

Fetagisi, outou le fanau a tagata!

Mo mea lelei uma, ma moni, ma matagofie.

Fetagisi mo i latou uma e tatau ona ulufale i le po

O ou faifeau ma epikopo, au pope ma perenise.

Fetagisi, outou le fanau a tagata!

Mo mea lelei uma, ma moni, ma matagofie.

Fetagisi mo i latou uma e tatau ona ulufale i le faamasinoga

O le tofotofoga o le faʻatuatua, o le afi a le tunu auro.

 

… Ae aua le fetagisi faavavau!

 

Aua e sau le tafa o ata, e manumalo le malamalama, e oso mai foi le la fou.

Ma o mea uma sa lelei, ma moni, ma matagofie

O le a manava fou manava, ma toe tuuina atu i atalii.

 

—tusia Mati 29, 2013

 

 

Lagolago i le faiva faataimi atoa a Mareko:

 

i Nihil Obstat

 

E malaga ma Mareko i le Lenei le Upu,
kiliki i luga le fuʻa i lalo e lesitala.
O lau imeli o le a le faʻasoaina i se tasi.

Lenei i luga ole Telegram. Kiliki:

Mulimuli ia Mareko ma "faʻailoga o taimi" i aso uma i luga o le MeWe:


Mulimuli i tusitusiga a Mareko iinei:

Faʻalogo ile mea lea:


 

 
Print Friendly, PDF & Email

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga
1 'O le faamanatuga, o le Ekalesia o le meafaigaluega a Keriso. “Ua aveina ae foi o ia e ia e fai ma meafaigaluega mo le faaolataga o tagata uma,” “le faamanatuga aoao o le faaolataga,” lea o loo “faaalia ai loa e Keriso ma faataunuuina le mealilo o le alofa o le Atua i tagata.' (CCC, 776)
2 John 6: 68
lafoina i AIGA, O TAFAI SILI.