Le Manumalo - Vaega II

 

 

OU TE FIAFIA e avatu ai se feau o le faamoemoe—faamoemoe maoae. O loʻo ou mauaina pea ni tusi e faʻanoanoa ai le aufaitau aʻo matamata i le faʻaauau pea o le paʻu ma le leaga o le sosaiete o loʻo siʻosiʻomia i latou. Tatou te tiga ona o le lalolagi o loʻo i lalo i se liʻo i lalo i se pogisa le mafaatusalia i le talafaʻasolopito. Tatou te lagona le tiga aua e manatua ai tatou lea e le o lo tatou fale, ae o le Lagi o. Ia faʻalogo foʻi ia Iesu:

Amuia i latou oe fia 'aʻai ma fia inu i le amiotonu, aua o le a faʻamalieina. (Mataio 5: 6)

Ua oʻo i le taimi e liliu ese ai o tatou mata mai le tulaga faʻatiga o lenei lalolagi ma faʻamau ia Iesu ona E i ai lana fuafuaga, o se fuafuaga matagofie o le a vaʻai i le manumalo o le lelei nai lo le leaga lea o le a faʻamutaina le vevesi ma le oti o lenei augatupulaga ma foaʻiina - mo se vaitaimi - o se taimi o le filemu, amiotonu, ma le lotogatasi ina ia mafai ai ona faʻataunuʻuina Tusitusiga Paia i le "atoaga o taimi. ”

[John Paul II] o loʻo faʻatauaina pea se naunautaiga sili o le meleniuma o fevaevaeaʻiga o le a mulimuli mai ma le meleniuma o tuʻufaʻatasia… o mala uma o lo tatou seneturi, o ona loimata uma, pei ona fai mai le Pope, o le a maua i le iuga ma liliu i se amataga fou. —Cardinal Joseph Ratzinger (POPE FAAMATALAGA XVI), Masima o le Lalolagi, O Se Faʻatalanoaga Ma Peter Seewald, i. 237

E iʻu lava ina mafai ona faʻamaloloina o tatou manuʻa e tele ma toe totogo aʻe le faʻamasinoga uma ma le faʻamoemoe o le toe faʻafoʻiina o le pule; ina ia toe faʻafouina le matagofie o le filemu, ma pelu ma lima e toʻulu mai le lima ma pe a oʻo uma tagata i le malo o Keriso ma usiusitaʻi ma le loto i ai i Lana upu, ma taʻutaʻu e laulaufaiva uma o le Aliʻi Iesu o loʻo i le Mamalu o le Tama. —POPE LEO XIII, Faʻapaʻiaina i le Loto Paia, Me 1899

 

PE A O UMA E LEAGA…

Ina ua foliga mai ua leai se faamoemoe ma matua leiloa mea uma… o le taimi lena e faia ai e le Atua manumalo sili ona malosi i le faaolataga talaʻaga. Ina ua faʻatau atu Iosefa e fai ma pologa, na laveaʻi le Atua ia te ia. Ina ua saisaitia Isaraelu e Pharoah, na faʻasaʻolotoina i latou e le ofoofogia a le Alii. Ina ua latou fia feinu i le fia 'aʻai ma le fia feinu, sa Ia tatalaina le papa ma timu ifo i lalo le manai. Ina ua latou saisaitia i le Sami Ulaula, na Ia vaeluaina le vai… ma ina ua foliga mai ua matua faatoilaloina ma faaumatia Iesu, na Ia toetu mai le oti…

… O le gaoia o malo ma pule, na ia faia se maimoa faalauaitele ia i latou, ma taʻitaʻi ese atu i latou i totonu manumalo e ia. (Kol 2:15)

E faapena foi, uso e ma tuafafine, o le tiga tiga e tatau ona uia e le Ekalesia o le a foliga mai ai e peiseai ua matua leiloa mea uma. O le saito o le saito e tatau ona paʻu i le eleele ma oti… ae ona oo mai ai lea o le toetu — le Manumalo.

E faʻatoa ulufale le Ekalesia i le mamalu o le malo e ala i lenei Paseka mulimuli, pe a ia mulimuli i lona Aliʻi i lona maliu ma lona Toetu. —Catechism a le Ekalesia Katoliko 675, 677

Lenei Manumalo o le faapaiaina totonu o le Ekalesia, lea e mafai e se tasi ona fai mai o ave o le "susulu" o le afio mai o Keriso [1]2 Tesa 2: 8; “o le pupula o lona afio mai ”i le Douay-Rheims, o le faaliliuga Peretania mai le Latina ae tatou te leʻi vaʻai ia toe foʻi i ao i le paoa ma le mamalu ile iʻuga ole taimi. Lona "mamalu" o le a faʻaalia muamua i Lona tino lilo ao leʻi faʻaalia i Lona tino faʻaletino i le iʻuga o le lalolagi. Mo lo tatou Alii e le gata na fetalai o Ia o le malamalama o le lalolagi, ae “Oe o malamalama o le lalolagi. ” [2]Mati 5: 14 O lena malamalama ma le mamalu mo le Ekalesia o paia.

Ou te faia oe ma malamalama i atunuu, ina ia oo atu laʻu olataga i tuluʻiga o le lalolagi… O le a susulu atu le malamalama i itu uma o le lalolagi; e tele atunuu eo mai ia te oe mai mea mamao, ma tagata o tuluʻiga uma o le lalolagi, e faalatalata mai ia te oe i le suafa o le Alii le Atua… (Isaia 49: 6; Tobit 13:11)

Le Paʻia, o se feau e faʻatalitonuina e aunoa ma le manaʻomia o ni upu, o le o le ola ola o foliga o Keriso. —POPE IOANE PAULO II, Novo Millennio Ineunte, Tusi faaaposetolo, n. 7; www.vatican.va

O lea la, aʻo faia e Satani lona "tino faʻalelalolagi" e ala i le le usiusitaʻi, o Keriso foi o loʻo faia Lona Tasi Lona Tasi Tagata usitaʻi A o faaaoga e Satani le foliga tuʻinanau o le tino o le fafine e faʻaleagaina ma faʻaleagaina le mama aʻiaʻi o agaga, o loʻo faʻaaogaina e Iesu le ata ma le faʻatusa o Lona Tina Lelei e faʻamamaina ma fausiaina agaga. Aʻo solia e Satani ma faʻaleagaina le paia o le faʻaipoipoga, o loʻo sauniuni lava e Iesu mo ia lava le Faʻipoipoipo mo le Faʻamanatu o le Faʻamanatu a le Tamai Mamoe. Ioe, ina ia sauniuni mo le meleniuma fou, na taʻua e John Paul II e faapea, o “faifeau uma e tatau ona faia e faʻatatau i le paia.[3]POPE IOANE PAULO II, Novo Millennio Ineunte, Tusi faaaposetolo, n. 7; www.vatican.va O le "Paia" o le polokalama.

Oe le o faitauina le mea lenei i se mea sese, ae e valaaulia paia. Toatele na teena Lana valaaulia, ma o lea na Ia liliu atu ai i se toe vaega — oe ma aʻu — oe maualalo, faigofie, faatauvaa anawim i mata o le lalolagi. Ua tatou omai ona ua faʻaali mai e ia lona alofa mutimutivale ia tatou. Ua tatou omai aua o se meaalofa le foaʻifuaina le tafe mai Lona itu ua ati. Ua tatou omai, aua i le taʻele o tatou loto, e mafai ona tatou lagonaina lemu i se mea mamao, se mea i le va o le taimi ma le vavau, le siuleo le mafaamatalaina o logo o faʻaipoipoga...

A e faia se taumafataga, valaʻaulia tagata matitiva, pipili, pipili, ma tauaso; E faʻamanuiaina lava oe ona o lo latou le mafaia ona toe totogi atu ia te oe. Mo oe o le a toe totogiina i le toetutu o le amiotonu. (Luka 14:13)

 

MOLIMAU FAAPITOA

Ae o le a le taliaina i tatou i le Faʻaaliga e Faavavau vagana ai o tatou faapaiaina tulaga tasi.

Ae ina ua sau le tupu e feiloaʻi ma le au valaaulia, sa ia vaaia ai se tamaloa iina e le o ofu i se ofu faaipoipo ... Ona fai atu lea o le tupu i ana auauna, "Fusi ona lima ma ona vae, ma lafo ia te ia i le pogisa i fafo." (Mat 22:13)

O le mea lea, o le fuafuaga paia, fai mai St. Paul, o le aumaia le faʻamamaina ma le faʻapaʻiaina o le Faʻatoafaiava "ina ia mafai ona ia tuʻuina ia te ia lava le ekalesia i le pupula, e aunoa ma se ila poʻo se maanuminumi poʻo se mea faapena, ina ia mafai ona paʻia o ia ma aunoa ma se ila.. " [4]Ef 5: 27 Mo…

… Na ia filifilia i tatou ia te ia, a o le i faavaeina le lalolagi, ia paia ma aunoa ma se ila i ona luma… o se fuafuaga mo le atoaga o taimi, e aotelega ai mea uma ia Keriso, i le lagi ma luga o le lalolagi… seʻia tatou mauaina uma i le o oe le faʻatuatua o le faʻatuatua ma le poto o le Alo o le Atua, ia faatagata matua, i le lautele o le tino o Keriso. ” (Efe 1: 4, 10, 4:13)

Na ia manavaina i totonu ia i latou se olaga paia, ma foaʻiina atu ia i latou i le matua faaleagaga, po o le atoatoa, pei ona taʻua i Tusitusiga Paia. —Faʻamanuia John Henry Newman, Lauga Parochial ma Laugatasi, Ignatius Press; pei ona taʻua i Manaia, i. 84, Me 2103

O le mea lea, o le misiona a le Agaga e aofia ai le taua i le faʻapaʻiaina o tagata soifua, taʻitaʻia le tagata soifua e tagofia le tulaga o le paʻia ua maeʻa faʻatulagaina ai tagata o Keriso. —Katinale Jean Daniélou, O Le Soifuaga o le Atua ia i Tatou, Jeremy Leggat, Tusi Faʻatatau; pei ona taʻua i Manaia, i. 286

I le vaʻaiga a Sagato Ioane i le “Aso o le Alii, "Na ia tusia:

Ua faatuina e le Alii lana nofotupu, lo tatou Atua, le malosi uma. Ia tatou fiafia ma fiafia ma avatu ia te ia le viiga. Aua ua sau le aso faaipoipo o le Tamai Mamoe, ua faaipoipo i ai le teine ​​faaipoipo saunia o ia lava. Na faʻatagaina ona ia ofuina se ofu paʻepaʻe mamā ma mama. (O le ie e fai ma sui o galuega amiotonu a le au paia.) (Faʻaaliga 19: 7)

O le "atoatoa" taʻutaʻuina iinei e le gata o le mulimuli le atoatoa of tino ma agaga e taualuga i le toe tutū mai o ē ua oti. Mo St. John tusia, "lana faʻaipoipo ua saunia o ia lava,"O lona uiga, sauni mo Lona toe afio mai i le mamalu pe a o le a Ia faʻaatoaina le faʻaipoipoga. Ae, o se faʻamamaina i totonu ma sauniuniga o le Ekalesia e ala i le tuʻuina mai o le Agaga Paʻia na faʻavaeina i totonu ia le nofoaiga a le Atua i le mea na vaʻaia e Tama o le Ekalesia o le amataga o le "aso o le Aliʻi." [5]ff. Faustina, ma le Aso o le Alii

Amuia ma paʻia o ia o le na mauaina le uluaʻi toe tu. E leai se pule a le oti faʻalua ia i latou nei; e fai i latou ma ositaulaga a le Atua ma Keriso, ma latou te nofotupu faʻatasi ma ia mo le afe tausaga. (Faʻaaliga 20: 6)

O lona uiga o se vaitaimi, o lona umi e le iloa e tagata… O le taua o le faamaoniga i le va o le vaitaimi o loʻo i ai pea le au paia tuʻu mai i luga o le fogaʻeleʻele ma e leʻi oʻo lava i le latou laʻasaga mulimuli, aua o se tasi lenei o itu o le mea lilo o aso amuli e leʻi faʻaalia.—Katinale Jean Daniélou, O Se Talafaʻasolopito o Uluaʻi Mataupu Faavae Kerisiano, i. 377-378; pei ona taʻua i Le Matagofie o Foafoaga, itu. 198-199, Rev Iosefa Iannuzzi

 

TRIUMPH O LE Mama Atoatoa

Ou te talitonu i lenei, o le na amataina se lelei galuega ia te oe o le a faaauau pea ona faamaeaina ia seia le aso o Keriso Iesu. (Fili 1: 6)

O le a lenei galuega ae o lo tatou faʻapaʻiaina, lo tatou atoatoa i le paia e ala i le mana o le Agaga? Tatou te le taʻutaʻu atu ea i la tatou Faatuatuaga, “Ou te talitonu i le tasi, paia, Lotu Katoliko, ma le 'auaposetolo? " E mafua ona, ala i le Sakalameta ma le Agaga ua tatou moni paʻia, ma ua faʻapaiaina. O le mafuaaga lea na fai mai ai le Ekalesia i le 1952:

Afai ae le i oʻo i le iʻuga mulimuli e tatau ona i ai se vaitaimi, sili atu pe laʻititi foʻi le umi, o paia manumalo, o sea iʻuga o le a aumaia e le o le foliga mai o le peresona o Keriso i le Mamalu ae i le faʻagaioia o na mana o le faʻapaʻiaina o loʻo galulue nei, le Agaga Paʻia ma Faʻamanatuga a le Ekalesia.-O le aʻoaʻoga a le Ekalesia Katoliko: O se Aotelega o Mataupu Faʻavae o Katoliko (Lonetona: Burns Oates & Washbourne), i. 1140, mai le Theological Commission na faatuina e le Ekalesia [6]O le komisi lotu na faatuina e epikopo ose vaega taua o le masani a le Magisterium ma mauaina ai le faamaufaailoga a le epikopo o le faamaoniga (o se faamaoniga o le faatinoina o le masani Magisterium

Lenei "paia manumalo" o le mea moni o se moni uiga o le mulimuli taimi:

Ina ia taʻua le Ekalesia o se paia o lona uiga ia faasino ia te ia le Faʻaipoipo a Keriso, mo ia na ia tuuina atu ia lava ia lava ina ia mafai ona faapaiaina o ia.—POPE IOANE PAULO II, Novo Millennio Ineunte, Tusi Faʻaaposetolo, n.30

E pei ona ou tusia i laʻu tusi i le Tama Paʻia, o le naunautaiga o le Ekalesia o le tuufaatasiga "po pogisa o le agaga", o le faamamaina o tagata uma i le Ekalesia e le paia, e le mama, ma ei ailafo se ata i ona foliga o le Faʻaipoipo a Keriso. ” [7]POPE IOANE PAULO II, Novo Millennio Ineunte, Tusi Faʻaaposetolo, n.6

Peitaʻi, o le “po pogisa” e taʻitaʻia ai, i ni auala eseese, i le fiafia le mafaamatalaina na maua e tagata taʻalo faʻamaoni o se "faʻatasiga faʻaipoipo." —Mea. l. 33

Ioe, o le faʻamoemoe lea o loʻo ou tautala atu ai. Ae a o ou faasoa atu i O le faamoemoe o Dawning, e i ai lona manino itu a faifeautalai i ai. E pei lava ona leʻi afio ae Iesu i le Lagi ina ua mavae Lona Toetu, ae na ia folafola le tala lelei ie ola ma e ua oti. [8]“Na Ia afio ifo i seoli…” —mai le talitonuga. e faʻapena foi, le Tasi Masiofo o Keriso, mulimuli i le faʻataʻitaʻiga o lona Ulu o le a, pe a maeʻa le "uluaʻi toetutu," aumaia lenei Talalelei i tuluʻiga o le lalolagi ae e te leʻi "alu aʻe" i le Lagi i le "emo o le mata" o le iʻuga o taimi. [9]ff. O Le Afio Aʻe i luga; 1 Thess 4: 15-17 O Le Manumalo o le Loto Mamā e aumaia tonu lena "mamalu" o le Malo i totonu le Ekalesia o se molimau, ina ia mafai ona iloa le mamalu o le Atua i totonu o atunuʻu uma:

O lenei tala lelei o le malo o le a talaiina i le lalolagi atoa o le a molimau i atunuu uma, ona oʻo mai ai lea o le iʻuga. (Mata 24:14)

I fuaitau a Isaia na taua e Tama o le Ekalesia i se "vaitaimi o le filemu" poʻo le "malologa sapati", na tusia e le perofeta:

Aua o le a tumu le lalolagi i le malamalama o le Alii, pei o le vai ona ufitia le sami… Ma o le a e fai mai i lena aso: avatu le faʻafetai i le Aliʻi, taʻutaʻu lona suafa; Faʻailoa atu i nuʻu 'ese ana mea na fai, ma folafola atu le silisili ese o lona suafa. Usu le viʻiga i le Aliʻi na faia mea matagofie; ia iloa lenei mea i le lalolagi uma. (Isaia 11: 9; 12: 4-5)

 

MANILO O LE PAIA

Toe liliu i le vaʻai a St. Bernard:

Ua tatou iloa e tolu afio mai le Aliʻi. I le toe afio mai, o tagata uma lava o le a vaʻai i le faʻaola a lo tatou Atua, ma latou vaʻai atu ia te ia na latou tuʻia. O le ogatotonu sau o se mea natia; i totonu ia na o le au filifilia vaai i le Alii i totonu o a latou lava tagata, ma ua faaolaina i latou. —St. Bernard, Liturgi o Itula, Vol I, itu. 169

I sana faamatalaga atili e uiga i lenei faaaliga, na saunoa ai Pope Benedict e uiga i lenei "ogatotonu o le afio mai" faapea mai o lenei "auai tetee o se elemene taua i le kerisiano eschatology, i le olaga kerisiano. ” Na ia faʻamaonia foʻi ua aliali mai i se tele o auala eseese… [10]vaʻai Ua Iinei Iesu!

… Ae e sau foi o ia i ni auala suia le lalolagi. Le auaunaga a nei tagata lauiloa e toalua Francis ma Dominic…. o se tasi auala na toe ulufale ai Keriso i le talafaʻasolopito, faʻafesoʻotaʻi lana tala ma lona alofa i se malosi fou. O se tasi auala na ia toe faafouina lana Ekalesia ma tusia talafaʻasolopito ia te ia lava. Sa mafai ona matou taʻua tutusa o [isi] au paia… uma tatalaina auala fou mo le Alii e ulufale atu ai i le le mautonu talafaasolopito o lo latou seneturi a o toso ese mai ia te ia. —POPE FAAMATALAGA XVI, Iesu le Nasareta, Vaiaso Paia: Mai le Ulufale i Ierusalema i le Toetu, i. 291-292, Ignatius Press

Ioe, o le fuafuaga lilo lenei a le Matai, o le Manumalo lea o le Loto Mamā: O loʻo sauniuni ma faʻatulagaina e le tatou Tamaitai au paia o ia, faʻatasi ma ia ma ala ia Keriso, o le a tuʻimomomoina le ulu o le gata, [11]cf. Ken 3:15; Luka 10:19 tuʻimomomoina lenei aganuu o le oti, saunia le auala mo se "fou tausaga".

I le taufaaiuiuga o le lalolagi… O le Atua Silisiliese ma Lona Tina Paia o le a faatuina ni au paia sili oe o le a sili atu i le paia o le tele o isi au paia e pei o le arasi o Lepanona 'olo i luga o tamaʻi laʻau.. —St. Louis de Montfort, Faamaoni Moni ia Maria, Mataupu 47

Holy tagata lava ia e mafai ona toe faʻafouina tagata. —POPE IOANE PAULO II, Savali i le Autalavou o le Lalolagi, Aso Talavou Talavou; n 7; Cologne Siamani, 2005

Tamaloa ma fafine paʻia o le a tafa mai ata o se "tausaga fou":

O se vaitau fou lea e le alofa ai le tagata pe manaʻo ia te ia lava, ae mama, faʻamaoni ma moni saoloto, tatala i isi, faʻaaloalo i lo latou mamalu, sailia o latou lelei, susulu fiafia ma matagofie. O se tausaga fou lea e faʻasaolotoina ai tatou e le faʻamoemoe mai le papaʻu, le amanaʻiaina, ma le taliaina e le tagata o ia lava na faʻateʻaina ai o tatou agaga ma faʻamaonaina ai a tatou faiā. Au uo talavou pele, ua talosagaina outou e le Alii e avea ma perofeta o lenei vaitau fou… —POPE BENEDICT XVI, Homily, World Youth Day, Sydney, Ausetalia, Iulai 20th, 2008

O le mea lea, ua faʻaopopo mai e Pope Benedict:

E mafai la ona tatou tatalo, mo le afio mai o Iesu? E mafai ona tatou fai atu ma le faamaoni: “Marana tha! Afio mai le Alii Iesu! ”? Ioe, matou te mafaia. Ma e le gata mo lena: e tatau ona tatou! Matou te tatalo mo naunautaiga o lona auai-suia lalolagi. —POPE FAAMATALAGA XVI, Iesu o Nasareta, Vaiaso Paʻia: Mai le Ulufale i Ierusalema seʻia oʻo i le Toetu, itu. 292, Ignatius Press

O le Manumalo, o lona uiga, o le faʻatauaina o le i ai o le lalolagi a Keriso, o le a avea ma paia galue i lana au paia e ala i le "meaalofa" o le ola ai i le Finagalo Paia, o se meaalofa faʻapolopolo i se faʻapitoa auala mo aso mulimuli:

O le faʻafiafiaina, aʻo totoe ai i le lalolagi, uma uiga faale Atua ... O le Paia e leʻo iloa, ma o le a ou faʻailoa atu, lea o le a faʻatulagaina le teuteuga mulimuli, o le sili ona matagofie ma sili ona matagofie i totonu o isi uma tapu. , ma o le a avea ma pale ma maeʻa isi uma paia. - Auauna a le Atua Luisa Picarretta, O Le Meaalofa o le Ola i le Finagalo Paia, Rev. Joseph Iannuzzi; o se faʻatagaina faʻatagaina o tusitusiga a Picarretta i nofoaga faitele

… I le "taimi faaiu" o le a faafouina ai e le Agaga o le Alii loto o tagata, vaneina ai se tulafono fou ia i latou. O le a ia faʻaputuputu ma faʻalelei le faʻataʻapeʻapeina ma fevaevaeaʻi tagata; o le a ia suia le muamua foafoaga, ma o le a mau ai le Atua iina ma tagata i le filemu. -Catechism o le Ekalesia Katoliko, Le. 715

O le Manumalo ma mulimuli ane "vaitaimi o le filemu" o le tulimataiga taimi, le "lilo" vaʻavaʻai o afio mai o Iesu, lea e oʻo atu i le Parousia pe a tatou iloa ai lenei lotogatasi i lona atoaga.

A faapea e tatau ona manatu se tasi o mea tatou te fai atu e uiga i lenei ogatotonu afio mai o lona uiga fou, faalogo i le mea ua fetalai mai ai lo tatou Alii: Afai e alofa se tasi ia te aʻu, e tausia e ia laʻu upu, ma e alofa loʻu Tama ia te ia, ma o le a matou o atu ia te ia. —St. Bernard, Liturgi o Itula, Vol I, itu. 169

O lea la, ua faʻaiʻu mai e Pope Penitito, 

Aisea e le fai mai ai ia te ia e lafoa mai ia i matou molimau fou o lona auai i aso nei o ia foʻi na te maliu mai ai? Ma o lenei tatalo, e ui e le saʻo ona taulai atu i le iʻuga o le lalolagi, a e ui i lea a tatalo moni mo lona afio mai; o loʻo iai le lautele o le tatalo lea na ia aʻoaʻo mai ia i tatou: "O lou malo ua o mai!" Afio mai, le Alii Iesu! —POPE FAAMATALAGA XVI, Iesu o Nasareta, Vaiaso Paʻia: Mai le Ulufale i Ierusalema seʻia oʻo i le Toetu, itu. 292, Ignatius Press

 

TRIUMPH O LE TASI

O le manumalo o le a aumaia le "meleniuma o tuʻufaʻatasia" e ala i le molimau o le paia o le a oʻo mai, e le gata i le "fou Penetekoso", ae ala i le maturo o le Ekalesia i le Passion lea ua i luga o lona faitotoʻa:

Po le mea sili ona talitonuina o le ecumenism o le ekalesia lautele o le au paia ma o le maturo. le falelotu tautala leotele nai lo o mea e vaeluaina ai i tatou…. O le faʻaaloalo silisili e mafai e Ekalesia uma ona tuʻuina atu ia Keriso i luga o le amataga o le meleniuma lona tolu o le a faʻaalia ai le auai malosi uma o le Faʻaola e ala i fua o le faʻatuatua, faʻamoemoe ma le alofa mama o loʻo i ai i aliʻi ma fafine o le tele o gagana eseese ma ituaiga o loʻo i ai mulimuli ia Keriso i ituaiga eseese o galuega faa-kerisiano. — POPE JOHN PAUL II, Novo Millennio Ineunte, Tusi faaaposetolo, n. 37

O le tele o lo tatou faʻamaoni i lona finagalo, i mafaufauga, i upu ma gaioiga, o le sili atu foi lea o lo tatou moni ma le taua savavali agaʻi i le lotogatasi. —POPE FRANCIS, Faʻapaʻiaina o Faʻapaʻega Faʻapaʻaga a aiga Mati 19th, 2013

Na vaʻaia e John John II le faʻamanatuina o lenei lotogatasi i le faʻaauauina o Medjugorje, lea o loʻo suʻesuʻeina e le Vatican e ala ile komisi:

E pei ona tusia e Urs von Balthasar, o Mary o le Tina na te lapataia lana fanau. Tele o tagata i ai se faʻafitauli ma Medjugorje, ma le mea moni e faapea o le aparitions tumau umi. Latou te le malamalama. Ae o le savali o le tuuina i se faapitoa faʻamatalaga, e tutusa ma to ia le tulaga o le atunuu. Fai mai le feau i le filemu, i luga o sootaga i le va o Katoliko, Orthodox ma Mosalemi. O iina, oe saili le ki i le malamalamaʻaga i le mea o loʻo tupu i le lalolagi ma lona lumanaʻi. -POPE JOHN PAUL II, Ad Limina, Konafesi Episcopal Faaitulagi o le Vasa Initia; Medjugorje toe teuteuina: le 90's, Le Manumalo o le Loto; Matua Emmanuel; itulau 196

Ae pei ona tatou iloa, o le tulaga faʻaletagata, ua manuʻa ona o le uluaʻi agasala, o le a tumau pea maaleale seʻia oʻo ina manumalo Keriso i lona fili mulimuli, o le "oti." O le mea lea, o le mafuaʻaga tatou te iloa ai o le vaitaimi o le filemu o le mea tonu lava lea na fai mai la tatou Lady o le a: se "vaitaimi" o le filemu.

O le a mafai lava ona tatou faʻauiga upu, "O le faitaulaga a le Atua ma Keriso o le a nofo tupu faʻatasi ma Ia i le afe tausaga; ma a maeʻa le afe tausaga, ona tatalaina lea o Satani i fafo mai lona falepuipui; ” aua ua faapea ona latou faailoa mai o le nofotupu o le au paia ma le pologa a le tiapolo o le a faamutaina i le taimi e tasi… o lea i le iuga o le a latou o atu ai oe le o Keriso, ae o le mulimuli o le Anetikeriso… —St. Augustine, The Anti-Nicene Fathers, Le Aai a le Atua, Tusi XX, Chap. 13, 19 (o le numera "afe" o le faʻatusa o se vaitaimi, ae le o le moni tasi le afe tausaga)

O le fouvalega mulimuli lava, na taʻu mai ai e St. John ia i tatou o "Koka ma Makoku" e siomia le "togalauapi o le au paia, ”Ae o le a taofia e le Divine Justice. Ioe, oi latou o "le au paia", o le fua o le Manumalo o le i le molimauina le Talalelei i malo tonu i le ala paia, seti le tulaga mo le iʻuga o le lalolagi…

O le malo o le a faʻataunuʻuina, ae le o se manumalo faʻasolopito o le Ekalesia e ala i le alualu i luma alualu i luma, ae naʻo le manumalo lava o le Atua i le tatalaina mulimuli o mea leaga, lea e mafua ai ona alu ifo i lalo lana Fa'ānofonofo mai le lagi. O le manumalo o le Atua i le fouvalega o mea leaga o le a avea ma foliga o le Faamasinoga Mulimuli pe a maeʻa le vevesi mulimuli o le lalolagi mavae atu. —Catechism a le Ekalesia Katoliko 677

 

Faʻasalalau muamua Me 7, 2013. 

 

FAITAU FUAFUAGA

 

 

Faʻafetai tele.

www.markmallett.com

-------

Kiliki i lalo e faʻaliliu lenei itulau i seisi gagana:

Print Friendly, PDF & Email

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga
1 2 Tesa 2: 8; “o le pupula o lona afio mai ”i le Douay-Rheims, o le faaliliuga Peretania mai le Latina
2 Mati 5: 14
3 POPE IOANE PAULO II, Novo Millennio Ineunte, Tusi faaaposetolo, n. 7; www.vatican.va
4 Ef 5: 27
5 ff. Faustina, ma le Aso o le Alii
6 O le komisi lotu na faatuina e epikopo ose vaega taua o le masani a le Magisterium ma mauaina ai le faamaufaailoga a le epikopo o le faamaoniga (o se faamaoniga o le faatinoina o le masani Magisterium
7 POPE IOANE PAULO II, Novo Millennio Ineunte, Tusi Faʻaaposetolo, n.6
8 “Na Ia afio ifo i seoli…” —mai le talitonuga.
9 ff. O Le Afio Aʻe i luga; 1 Thess 4: 15-17
10 vaʻai Ua Iinei Iesu!
11 cf. Ken 3:15; Luka 10:19
lafoina i AIGA, O LE TAIMI O LE FILEMU ma pōpō , , , , , , , , , , , , , , , , , .

ua tapunia faamatalaga.