Le Fouvalega Fou

 

O I LENEI o se lagona filemu i loʻu agaga. Mo le sefululima tausaga, ua ou tusia e uiga i le sau Lalolagi Fou, o Pe a Faʻafuaseʻi le Komisi ma le faʻalavelave Itula o le amioleaga o loʻo faʻatupuina e le iloagofie ae mamana le faʻasologa o faasaʻoga faapolotiki. Ua ou faʻasoa uma atu upu totonu Sa ou mauaina foi i le tatalo faapea foi ma le mea e sili ona taua, le upu a le pailate ma le tatou Tamaʻitaʻi o nisi taimi e atoa seneturi. Latou te lapatai atu a fouvalega o loma lena o le a saili e faʻatoʻilaloina atoa le taimi nei faʻatonuga:

Ua le toe faia se lilo o a latou mafuaʻaga, ua latou tutulai nei ma le lototetele faasaga i le Atua Lava Ia… lena o lo latou faamoemoe tupito malosi lava ia vaʻaia - e pei o le, soloia atoa o lena atoa tapuaiga ma faaupufai faatulagaga o le lalolagi o loʻo i ai aʻoaʻoga a kerisiano. gaosia, ma le suia o se tulaga fou o mea e tusa ai ma o latou aitia, o le faavae ma tulafono e tatau ona aumaia mai na o le natura. — POPE LEO XIII, Aumua Genus, Encyclical on Freemasonry, n.10, Aperila 20thl, 1884

E ui lava na ou tusitusi e uiga i nei mea mo le tele o tausaga, ae ui i lea, ua ou le mautonu a o ou matamata atu i agaga ua tauaso atu i le taufaasese. Mo faʻafuaseʻi, o vaega o loʻo vave ona omai faʻatasi i se ata faʻapalepale. O i tatou, e foliga mai, i luga o le tumutumuga o le matuaʻi faʻamautuina o le lalolagi atoa, e aofia ai le Ekalesia - o se vevesi o mea e le masani ai tagata. Ioe, o le mautauave a lena sosaiete faalilolilo o Freemason aveina le tele o mea tatou vaʻaia nei o Ordo ab chaos: “Oka mai le vevesi.” O nisi taimi, tatou faʻatoa malamalama i valoʻaga i le taimi e tupu ai mea tutupu. Ou te talitonu o le tulaga lea ua iai nei a o tatou vaʻai atu poʻo le a le mafuaʻaga o le suiga o le lalolagi i le taimi nei…

 

FUAFUAGA I LE LALOLAGI: FAAOLOGA O LE FUAFUAGA?

O le Anetikeriso o le a faavalea le tele o tagata aua o le a vaʻaia o ia o se agaalofa ma se uiga matagofie, o le lagolagoina le vegetarianism, pacifism, aia tatau a tagata ma le siosiomaga.  —Katinale Biffi, Lonetona Times, Aso Faraile, Mati 10, 2000, faʻasino i le ata o le Anetikeriso i le tusi a Vladimir Soloviev, Taua, Alualu i Luma ma le Iuga o Talafaʻasolopito 

E le fesiligia le faʻaleagaina e le lalolagi o tagata. I totonu Le Oona TeleNa ou auiliiliina auiliiliga e uiga i le oona moni o le lalolagi ma tagata uma o loʻo nonofo ai. Ae o le mea mataʻutia lenei i nei mea uma: e foliga mai e leʻo fagupaʻu fualaʻau, o ufiufi a matou mea kuka, o vailaʻau o loʻo matou faʻasusu i a matou mea toto, o vailaʻau o loʻo faʻasaʻolotoina i le ea, o vailaʻau o loʻo i ai a tatou meaʻai, vailaʻau, tisaini. , vai poʻo le selau isi mea tatou te 'aʻai pe manava i aso uma o le Faʻafitauli — o nei mea, ua taʻu mai ai ia i tatou, ua avea “saogalemu” e vaega a le tatou malo.

Leai, o le temoni moni o le "vevela o le lalolagi." O le mau na fai mai o tagata, i le mea moni, "oona" le paneta ma CO2 ma e na o tatou lava 12 tausaga o loʻo lumanaʻi ae le i uma le lalolagi (aua le popole o na apocalyptic ata na maua faitau sefulu ua le manuia ma tele taimi). Ae ole carbon dioxide e le gata o se mea filogia, e manaʻomia mo le ola o laʻau - e toto meaʻai. O le maualuga o tulaga o le CO2, o le tele foi lea o le lalolagi e olaola. O se tala faʻasolopito mea moni pe a faʻaliliʻu le paneta, na faʻaititia taimi tuputupu, faʻateleina mea taumafa, faʻateleina faʻamaʻi ma malo lafoina i le le mautonu (ma le faʻafesoʻotaʻiga i le va o le CO2 ma le faʻamafanafanaina, poʻo le le lava, e leʻi faʻamaoniaina lava, tuʻuina atu i isi sili atu taua mea taua pei o le la malosi, sami, ma isi). E pei ona faʻamatala mai e le saienitisi ma le suʻesuʻe o le suiga o le tau o Tomas Sheahen:

O se matua mea sese lava le tuʻufaʻatasia o suiga o le tau ma le faʻaleagaina. O ni mataupu eseese uma e lua. Matou te le iloa faʻatonu le tau, ae matou do iloa ona faʻatonutonu le faʻaleagaina. — Oketopa 12, 2016; LifeSiteNews.com

Peitai, ua taʻu mai ia i tatou e faapea o loo i ai le "maliega faasaienisi" o le paneta ua mafanafana ona o le anthropogenic (faia e le tagata) mafuaʻaga. O le faʻafitauli, e ui i lea, e le gata o le tele o tagata atamamai i le matata eseese o loʻo teteʻe i le mea lea e taʻu o le maliega, ae o loʻo faʻateʻaina e le aufaasalalau lautele ma e oʻo lava i le Vatican Pontifical Academy of Science mai le faʻailoaina o latou poto faʻasaienisi. Ole faʻasalaga lea e sili atu tetee o saienisi; o le fesiligia o mea moni ma manatu faʻapitoa o le uiga moni ma le faʻavae o suʻesuʻega faʻasaienisi. O le tau i le taimi nei o, aneti-faasaienisi, lea e faʻaalia ai se itu faʻaleagaga. Pei ona fai mai Sagato Paulo:

O lenei o le Alii o le Agaga, ma o le mea e i ai le Agaga o le Alii, i ai le saolotoga. (2 Korinito 3:17)

O le agaga lava e tasi o loʻo tapunia finauga e faʻatatau i le natura moni o le faʻaipoipoga, le fananau mai, itupa, ma isi. O le agaga pepelo lava lea o loʻo galue nei. Aua e pei ona ou auiliiliina i le tele o tala (vaai Fesoasoani Faitauga i lalo), le "Saienisi" fafagaina i tamaiti aʻoga ma tagata lautele e ala i le ala o faasalalauga autu ua maua e faʻataʻitaʻi ma gagagofie e faʻataʻitaʻiga sese a le komepiuta, aveʻese faʻamatalaga seti, pe faʻasese pepeloina o mea moni (ie. "Climategate"). O le a talie pe a na leai le ogaoga o iʻuga o lenei mo le lumanaʻi, aua o le a ou faʻamatalaina i sina taimi. E matua ofoofogia lava le selau pe a le o le afe ma afe o leo ogaoga ma talitonuina i le matata o le tau faasaienisi e le gata le amanaiaina ae leai foi. Nei o ni nai: 

• O Dr.Mototaka Nakamura o se taʻutaʻua lauiloa suiga o le tau i komupiuta. Ia Iuni 2019, na ia lomia faasalalau ai le “Faʻamatalaga a le saienitisi o le tau: o le manatu o le faʻatamafanafanaina o le lalolagi o se talitonuga e leʻi faamaonia. ” I totonu, na ia faʻamatalaina pe faʻafefea komepiuta faʻataʻitaʻiga (o mea na o loʻo faʻaaogaina nei e avea ma faʻavae mo le valoʻiaina o le vevela o le lalolagi) e matua le saʻo lava i le faia o valoʻaga mo se numera o mafuaaga, ma e le mafai ona talitonuina faʻatuatuaina. O se mea e maofa ai, o le United Nations Intergovernmental Panel on Climate Change (IPCC) o loʻo unaʻia le polokalame o le "vevela o le lalolagi", na taua i le latou lipoti lona tolu:

I suʻesuʻega o le tau ma faʻataʻitaʻiga, e tatau ona tatou amanaʻia o loʻo tatou feagai ma se faʻasoʻaga le soʻotaga laina, ma o le mea lea o le vavalo vavalo o lumanaʻi tau setete e le mafai. [(Mataupu 14, Vaega 14.2.2.2.)]

• O Dr.Patrick Michaels, o le Virginia State Climatologist, na ia taʻua: 

E leai se mea e latalata i ai le mafanafana e pei ona 'faʻapea'. O le komepiuta faʻataʻitaʻiga o loʻo faia faʻavasega, tetele mea sese. —Faasalalau ma le talimalo Mareko Levine

• I le 2000, na lolomiina e le NASA le tusitusiga a le Serbian astrophysicist Milutin Milankovitch (ae talu mai lena taimi "teuina") ma le mea ua taʻua o le "Milankovitch taʻamilosaga. ” E taʻutaʻua tele o ia, pei ona taʻua e le NASA, "mo le atinaeina o se tasi o mea sili manatu taua fesoʻotaʻi le lafo a le lalolagi ma suiga o le tau i se taimi umi. " O foliga o le taamilosaga a le lalolagi e suia mai le elliptical (maualuga eccentricity) i le toeititi liʻo (maualalo eletise) i se taʻamilosaga e alu i le va o le 90,000 ma le 100,000 tausaga. O ana talitonuga na mulimuli ane faʻamaonia e moni:

… I le 1976, o se suesuega na lomia faasalalau i le tusi o talaaga saienisi iloiloina loloto loloto sami sami ma maua ai o Milankovitch's teori na i ai moni fesoʻotaʻi ma vaitaimi o suiga o le tau ... Talu mai lenei suʻesuʻega, le National Research Council o le US National Academy o Saienisi ua taliaina le Milankovitch Cycle faataitaiga. —NASA, Mati 24th, 2000; eleele eletise.nasa.gov 

• O Dr. Fred Singer o se tagata poto faapitoa i le fuaina mamao o fua, sa avea ma faatonu faʻavae o le US Weather Satelit Service, sui taitaifono o le US National Advisory Committee on Oceans and Atmosphere, sui fesoasoani pule mo faiga faʻavae i le EPA, ma o se iloiloina mo le tele o le IPCC lipoti. Na ia matua teʻena le fesoʻotaʻiga a Al Gore ma ona soʻo, fai mai o meaola suauʻu o le a mafua ai ona lolovaia matafaga.

Sei o tatou malamalama o le tau uiga ese a le lalolagi ua siʻitia i luga i se aulelei tumau fua faatatau e uiga i le tasi tikeri Fahrenheit (0.6oC) i le tuanaʻi 100 tausaga, ma e ono faʻaauau pea, e ui lava i tau mafanafana ma mafanafana fesuiaiga, mo le selau o selau tausaga i le lumanaʻi I seneturi ua tuanaʻi atu i nai seneturi talu ai, e aofia ai ma le vaitau mulimuli, na siʻitia ai le maualuga o le sami i le 7 inisi (18 cm). E tusa ai ma lea tulaga, e leʻi amataina le siʻitia ai o le tau poʻo le siʻitia o le sami i le suiga o le tau o le Industrial Revolution… pe na suia foi i se auala e mafai ai ona o aʻafiaga a tagata. Ma e le mafai foʻi ona tatou iloa o le lona lua e mulimuli i le mea muamua. Na siʻitia le tulaga o le sami ile vaitaimi ole aisa laiti mai ile 1400-1859 TA… o se vaitaimi na sili atu ona maalili nai lo nei. —Septema 24th, 2013, Forbes.com

 • Dr. James P. Wallace III, Dr. John R. Christy, ma Dr. Joseph S. DʻAleo's tupulaga-toe iloiloina suesuega Faʻaalia e faapea, o le tusi mo El Ninos ma La Ninas, o fesuiaʻiga o le vevela i le va o le sami ma le ea i le itu i sasaʻe o le Equatorial Pacific "e" tupu i le averesi i le lua i le fitu tausaga, "sa i ai se laina mafolafola vevela tulaga talu mai 1997. Leai mafanafana. Ioe, pei o le US Taitaifono o le Maota Komiti i Saienisi, Avanoa, ma Tekinolosi taʻua i O le Times Washington, O le National Oceanic ma Atmospheric Administration (NOAA) o loʻo tuʻua ese tuʻusaʻo faʻamatalaga satelite mai ana faʻatonuga tau.

Atmospheric satelite faʻamatalaga, manatu o le toʻatele o le sili ona faʻamoemoeina, ua manino faʻaalia leai se mafanafana mo le talu ai luasefulu tausaga. Lenei mea moni ua lelei faʻamaonia, ae sa maasiasi mo se pulega fuafuaina e tuleia e ala i siosiomaga taugata tulafono faatonutonu. —Lamar Smith, O le Times WashingtonNovema 26th, 2015

Kanata saienitisi faʻapea foʻi ma le 2016 Vaega Faʻasaienisi Galue maua o polar bear e le o pa'ū ma o latou faitau aofai e ono mausali pe faateleina.

• I se tusi matala i Malo Aufaatasi, sili atu i le 500 saienitisi iloga mai le lalolagi atoa, e aofia ai le MIT Polofesa Emeritus o Atmospheric Saienisi, Richard Lindzen, o loo unaʻiina le Failautusi Aoao o Malo Aufaatasi e auai i se faaitiitia faaupufai ma sili atu finauga faasaienitisi o le "vevela o le lalolagi." I le tusi, na latou maitauina ai o le taimi nei faiga faʻavae faʻamoemoeina faalagolago i le lava faʻataʻitaʻiga, o le vevela o le lalolagi e leʻi faʻateleina mala faalenatura ma o le CO2 e le o se mea faʻaleagaina. Le tulaga saini:

...e sauā ma e le faʻamalosi foi e fautuaina le faʻamaʻimauina o trillion i luga o faʻavae o iʻuga mai ia ituaiga tagata matua. O faiga faʻavae o le tau i le taimi nei e leai se aoga, faʻanoanoa tele ai le faʻatamaoaigaina o le tamaoaiga, ma tuʻu ai ola i ni tulaga lamatia i atunuʻu, faʻafitia le ulufale atu i le taugofie, faʻaauau eletise. - Setema 24th, 2019; cf. climategate.nl, breitbart.com

 

FUAFUAINA O LE LALOLAGI: FAʻAALIGA O REVOLUTION

E i ai se mea sili atu taufaʻafefe nai lo le na o le faʻaumatia o faʻasaienisi faʻamatalaga ma finauga. O le mea moni o le "mafanafana o le lalolagi" (pe faia e le tagata pe leai) o loʻo faʻaaogaina e faatupu ai se fouvalega e faʻaleaogaina ai le faʻatonuga o iai nei, ae maise le tamaoaiga oka I se upu, o loʻo faʻaaogaina e deconstruct le saoloto maketi faiga ma faʻatauaina agafesootai mataupu faavae o le tamaoaiga tufatufaina atu, ie. Communism… ae le taʻua, o se 'alofaga e faʻaititia ai le faitau aofai o le paneta.

I le sailia ai o se fili fou e tuʻufaʻatasia i matou, na matou o mai ma le manatu o le faʻaleagaina, le taufaʻamataʻu o le vevela o le lalolagi, le lava o le suavai, oge ma isi mea e ono ofi ai le pili. O nei lamatiaga uma e mafua mai i le laveaʻiina o le tagata, ma e naʻo le suia o uiga ma amioga e mafai ai ona latou manumalo. O le fili moni la, o lotolelei lava ia. —Alexander King & Bertrand Schneider (i le lisi o mataupu o le The Club of Rome), Le Muamua Lalolagi Fouvalega, i. 75, 1993

E taua le maitauina, afai o le faaupufai Tauagavale ei ai se lisi o mataupu, e faʻapea foi i le Aia Tatau faaupufai. O le pule o kamupani suauʻu tetele, lagolagoina e neo-conservatives, na faasaoina i se tau le mafaamatalaina - mai taua a le lalolagi i le puipuia o fou tekonolosi e ono maua ai tau maualalo pe maua ai foʻi le malosi fua i le lalolagi. Ia mautinoa, o le taimi nei faiga is leaga; le faʻatulagaina ole nei tau ogaoga o le tau o le soifuaga is pologa ma taofiofia piliona.[1]ff. Kapitalism ma le Manu Feʻai O lena fai mai, o le fuafuaina tuʻufaʻatasia o le faʻateʻaina o suauʻu fualaʻau i le taimi nei o le a i ai lamatiaga tele i luga o le matitiva. O se faitio faateʻia i le vevela o le lalolagi i le lalolagi o Dr. Patrick Moore, o ia na faavaeina le vaega o le siosiomaga Greenpeace.

E leai ni a matou faʻamaoniga faʻasaienisi o matou na mafuaʻaga o le vevela o le lalolagi na tupu i le 200 tausaga ua tuanaʻi… O le faʻamataʻuina o loʻo unaʻia ai matou e ala i faiga tau faʻamataʻu e faʻaaoga ai le malosiʻaga o le a fausia ai se aofaʻi tele o le mativa o le malosi i totonu o tagata matitiva. E le lelei mo tagata ma e le lelei mo le siosiomaga… I se lalolagi mafanafana e mafai ona tatou gaosia atili ai meaai. -Fox Pisinisi Tala Fou ma Stewart Varney, Ianuari 2011; Forbes.com

Ae o Dr. Moore o loʻo fagaina lava le pito sili ona leaga o lenei suiga o le tau.

...O le Tauagavale vaʻai i suiga o le tau o se auala sili ona lelei e toe tufatufaina ai le tamaoaiga mai atunuʻu alamanuia i le atinaʻe lalolagi ma le UN ofisa. —Dr. Patrick Moore, Phd, co-founder o Greenpeace; "Aisea ua avea ai aʻu ma tagata le talitonu i suiga o le tau", Mati 20, 2015; new.hearttland.org

O iina o loʻo ia te oe. O i tonu lava na amata ai ona omai uma vaega o le paso… lapataʻiga a pope faasaga i le Freemasonry ma agafesoʻotaʻi… lapataiga a le tatou Tamaʻitaʻi e uiga i le salalau o mea sese a Rusia (Marxism, ma isi)… o lapataʻiga i le Tusi o Faʻaaliga a o se "manu feʻai" e tu i luga e faʻataua le tamaoaiga i luga o mea uma e ala ai naʻo latou e mafai ona "faʻatau mai ma faʻatau atu"... O lapataiga nei faasaga i le salalau o Global Communism. Ma mo i latou e faʻagaloina, Communism o le talitonuga faʻaupolokiki o le Malo, ae le o se saolotoga pisinisi, o le tasi e tufatufaina le tamaoaiga ma faia tagata uma "tutusa." Lenei mulimuli ane taitaiina atu i le faoa faamalosi o meatotino tumaoti ma oloa ma le aveʻesea o soʻo se tasi e tu i le ala.

O le Communism, o lona uiga, e toe foʻi mai i le lalolagi i Sisifo, aua na i ai se mea na oti i le lalolagi i Sisifo-e taʻua o le malosi o le faʻatuatua o tagata i le Atua na faia i latou. -Auauna a le Atua Archbishop Fulton Sheen, "Communism i Amerika", cf. youtube.com

Ae aua le avea laʻu upu mo lea. Lenei o latou i tua atu o le lalolagi warming gaioiga na fai mai i le ofoofogia taliaina o latou mafuaʻaga:

… E tatau i le tagata ona faʻasaʻolotoina o ia lava mai le manatu sese e faʻapea o faiga faʻavae faavaomalo o le tau o le siosiomaga faiga faʻavae. Nai lo lea, o le suiga o le tau e faʻatatau i le auala tatou te toe tufatufaina atu ai faapouliuli tamaoaiga o le lalolagi… —Ottmar Edenhofer, IPCC, fafafafa.com, Novema 19, 2011

O le Ofisa Sili o suiga o le tau o Malo Aufaatasi, Christine Figueres, na ia taʻua:

O le taimi muamua lenei i le talafaʻasolopito o tagata o loʻo tatou faʻatutuina tatou lava i le galuega ma le loto i ai, i totonu o se vaitaimi faʻamalamalamaina, e suia le faʻataʻitaʻiga o le atinaʻeina o le tamaoaiga ua leva ona nofotupu mo le tusa ma le 150 tausaga talu mai le suiga o falefaigaluega. — Novema 30, 2015; unric.org

O le upega tafailagi a Malo Aufaatasi mo Suiga o le Tau e faitauina faapea:

O le Maliega i Paris e manaʻomia ai Itu uma e faʻatino a latou taumafaiga silisili e ala i le "saofaga a malo" -uncccc.int

Ma le isi:

O aʻafiaga o suiga o le tau ua faʻateleina ona faigata ona le amanaʻia. Matou te manaʻomia ni suiga loloto o matou tamaoaiga ma sosaiete. —Patricia Espinosa, Failautusi Faʻatonu a le UNFCCC, Tesema 3, 2018

E taua foi le faailoa atu o le soifuaga lautele o le Democratic Party i le Iunaite Setete, na faauluulu e le Rep. Alexandria Ocasio-Cortez, na faaalia foi o latou mafuaaga leaga. Na taua e le pule sili o le aufaigaluega, Saikat Chakrabarti, i le amataga o le tausaga nei, i le feiloaiga ma Sam Ricketts, o le faatonu o le tau mo le malo o Washington, Jay Inslee:

O le mea manaia e uiga i le Green New Deal, o lena e leʻo se mea tau ile tau. Tou te mafaufau ea o se mea o le tau? Aua matou te mafaufau moni lava o se faʻafefea-oe-suia-o-le-atoa-tamaoaiga mea. 

Na tali ane Rickett:

Ou te manatu e… lua. O loʻo siʻi aʻe i le luʻi o loʻo iai i le tau ma o loʻo fau le tamaoaiga e tele lona tamaoaiga. Sili atu gafataulimaina i lena tamaoaiga - ma sili lautele lautele fefaʻasoaaʻi manuia, tutusa ma le faʻamasinoga i le atoa. —Iulai 10th, 2019, washingtonpost.com (laʻu faamamafa)

Lenei o le Communism aunoa ma jackboots, sili atu mo le taimi nei. E alu i lalo o le tele o ulutala pei o oe na o le faitau, ae le o le itiiti ifo i le code upu na faʻaaogaina e Malo Aufaatasi: "sustainable development." O Greta Thunberg, o le talavou fegasoloaʻi i le tau na uʻuina ulutala i lana tautala afi, ua avea ma tamaititi o loʻo avea ma tamaititi mo le UN ma le faʻateleina o le autau o tagata teteʻe na teteʻe mai o latou potu aʻoga. O ia foi o foliga o tamaiti ua faateteleina le fefefe (ma faaaogaina) e le aufaʻasalalau o loʻo fai mai o se "faʻalavelave faʻafuaseʻi" poʻo le "faʻalavelave faʻafuaseʻi" ua latalata mai. I le tasi itu, na ia faia se manatu aoga mai lana faʻataʻitaʻia ma le faʻaeteete tusitusiga o loʻo i ai se sese-ulu faʻamuamua i polofiti-sili atu-tagata e i latou i le paoa. 

… Pau a lau mea e talanoa ai o tupe ma tala faʻasolopito o le faʻatupulaia o le tamaoaiga e faavavau. Se a le mea e te loto tele ai! - Setema 23rd, 2019; yahoo.com

Ae paga lea, ua faʻatau e Greta tali vaʻai faʻalauiloa ua unaʻia e Malo Aufaatasi, fofo o loʻo faʻaauau pea ona atili tupuola i le aso (pei o le faʻasaina o povi poʻo le faʻasalaina foʻi o se tasi e 'aʻai aano o manu ma le solitulafono o le "suauu"). Na te le o iloaina o le mea o loʻo ia manaʻomia o le a iʻu lava i le faʻapologaina o lona augatupulaga. Faʻamata e sili loʻu fia faʻalogo ia Greta o fai mai:

Se a le mea e te lototele ai e suia fesuiaʻiga o fuaitau o le tau ma faʻataʻitaʻia faʻamaumauga ina ia mafai ai ona tuʻuina atu le lafoga o le carbon i luga o tagata matitiva! Faʻamata e te faʻamalosi e taumafai e faʻaseʻe Climategate ua tuanaʻi laʻu augatupulaga ma faʻaaoga le "faʻatauaina o le lalolagi" e tuʻuina ai se sosaiete a tagata lautele! Se a le mea e te faʻafefe ai loʻu augatupulaga i faʻaaliga apokalame e faʻafefe ai latou, faʻapopoleina ai i latou, ma fufuluina latou i latou i le taliaina o le toe faʻafouga o le tamaoaiga i totonu o le pulega malo. Faʻafefea e !!

 

MANUIA PAPAL

Ole mea lea e ala ai ona tiga tele mea uma pe a tatou faʻalogo Pope Francis E le gata o le fusi e aunoa ma le faʻasaoina o le finauga o le saienisi o loʻo siʻomia ai e le tagata le faʻatamafanafanaina o le lalolagi ae tiaʻi lona faʻamanuiaga faapope i tua atu o le Malo Aufaatasi—o se faalapotopotoga sa tetee i le talafaasolopito o mataupu tau amio a le Talalelei ma o loo auai malosi i talitonuga o le faaitiitia o le faitau aofaʻi [Manatua: talu ona tusia lenei mea, sa ou faia se auʻiliʻiliga loloto o pope e toʻatolu ua mavae e uiga i Malo Aufaatasi. ma le lalolagi. Vaai O pope ma le Poloaiga Fou a le Lalolagi - Vaega II).

I lana Savali mo le Lalolagi Aso o Tatalo mo le Tausiga o Foafoaga, Tautino mai Francis:

O le taimi lenei e tuʻua ai lo tatou faʻamoemoeina i meaola suauʻu ma agaʻi i luma, vave ma le mautinoa, agaʻi i ituaiga o mama mama ma se tamaoaiga gafataulimaʻi ma faʻataʻamilomilo. - Setema 1st, 2019; faʻatau ie

Faʻapea foi, e tatau ona tatou fiafia uma i le taofia o le oona o le paneta ma mataʻutia faʻalavelave tutupu i le sami, o tatou eleele ma le tatou ea. I upu a Monsignor Charles Pope:

O le popolega mo le siosiomaga o se vaega o le atamai tausimea o loʻo faʻamoemoeina mo Kerisiano. [Peitai,] E le tatau ona i ai se fetuʻunaʻiga o tatou tulaga faatauaina Katoliko e auai i le mea ua avea ma sili atu le amioatua, tetee-ola ma tetee-tagata gaioiga. —Septema 25th, 2019, ncregister.com

Ioe, o le mea o loʻo faʻatutu atu o le a sili atu ona afaina ai tagata matitiva oe, o le mea e ofo ai, o le Pope (ma Keriso) fai mai pea ia tatou e vaʻaia. O James Taylor, o le Faʻatonu o le Arthur B. Robinson Center e uiga i le Tau ma le Siʻosiʻomaga Faiga Faʻavae i le Heartland Institute, o se conservative suʻesuʻega ma aʻoga faʻalapotopotoga, maitauina e iai

… "Leai se mea mama" e uiga i le "siʻosiʻomaga faʻatamaia le eliina o minerale-eleele minerale talafeagai mo matagi ma le eletise eletise masini" ma maitauina o le maliliu o le miliona o manulele ma peʻa e mafai ona tuuaʻia i matagi afi. Na ia fautuaina foi e fia selau maila faatafafa ua faatafunaina ina ia lava ai le avanoa mo le tele o matagi malosi e maua ai le malosiaga e tasi e pei o le fale eletise e tasi. - Setema 3rd, 2019; LifeSiteNews.com

i ai isi tekonolosi e le leaga tele pei o se tasi i luga e mafai ona fausia, i le mea moni, saolotoga malosi mo le atoa lalolagi. Ae o le manatu iinei e le o finauga le taua o lenei po o lena tekonolosi. Ae, ia faʻasino le tetee i le tagata gaioiga o loʻo i tua o le suiga o le tau lotu, lea e iu lava ina saili e faʻaititia le faitau aofaʻi o le lalolagi ma faʻatautaia le Communism. I lena tulaga, o se mea faigaluega a le "manufeʻai" o Faʻaaliga. O le tagata vaʻai Katoliko, Luz de Maria, ua ia te ia le faʻatagaga mai lana epikopo o ana feʻau i le lalolagi mai le Our Lady. E taua le maitauina o nei faʻapitoa lapataiga:

E leʻo tuʻua e le Communism le Humanity, ae na ia faʻafoliga o ia lava ina ia mafai ai ona faʻaauau pea faasaga i Loʻu Tagata. —Aperila 27, 2018

E leʻo mou malie atu le Communism, ae toe tulaʻi mai i le lotolotoi o lenei fenumiai tele i le Lalolagi ma le tele o puapuaga faʻaleagaga. —Aperila 20, 2018

Ma ia Mati o le tausaga lava lea e tasi, na saunoa ai le tatou Tamaʻitaʻi:

E leʻo faʻaititia le Communism ae faʻalautele ma mana, aua le faʻaletonu pe a taʻu atu ia te oe seisi mea. O le tamaoaiga o le lalolagi o le a avea ma anetikeriso, o le soifua maloloina o le a oo i le usitaʻia o le anetikeriso, o le a saoloto tagata uma pe a latou gauaʻi i le anetikeriso, o le a tuuina atu meaai ia i latou pe a latou oʻo atu i le anetikeriso… O LE SAʻOLOTOGA LENEI O LENEI TUPULAGA O LENEI GALUEGA: GALUEGA I LE ANTICHRIST. —Luz de Maria, Mati 2, 2018 

I lena tulaga, ou te leʻi lagonaina lava soʻu masaesae i le va o le itu ou te vaʻai ai i le Vatican o alu ma loʻu mafaufau. Ioe, e manumalo Keriso ma Sagato Faʻamanatu i taimi uma. Katoliko i le atoa lalolagi ua tusi mai ia te aʻu faaleoina foi latou faaleoleo foi. Ma o lea o se alofa tunoa faʻaola i nei mea uma. E moni lava e tu i upu a le Pope lava ia e uiga i lenei mataupu. I lana tusi Encyclical i le siʻosiʻomaga, na faʻaofiina i ai se upu paleni:

E i ai ni faʻalavelave tau le siosiomaga e le faigofie ai ona maua se maliega lautele. Lenei o le a ou taʻua foi e le o finau le Ekalesia e foia fesili faasaienisi pe suia ia faaupufai. Ae ou te popole e unaʻi se finauga faamaoni ma tatala ina ia aua neʻi faʻailoga tagata le lelei lautele i mea e fiafia iai. -Laudato i 'l. 188

Ma o lea la, o le aveina o le fautuaga a le Pope, ou te faʻaaloalo ma faʻanatinati le malie i le Vatican manatu e uiga i lenei talu ai e le o taʻoto i totonu o le Ekalesia faʻatonuga, ma faʻamoemoe e moni "faʻamalosia se faamaoni ma tatala felafolafoaʻiga" ina ia puipuia "faʻapitoa manaʻoga poʻo mafaufauga ”E feteʻenaʻi ma le Tala Lelei mai le afaina o“ le manuia lautele. ”

 

TUSI MAI LE WALL THE WALLMAN

O mea uma na fai mai… Ou te talitonu e i ai se mautinoa mautinoa i le mea o loʻo tupu, o mea uma o loʻo alu tusa ai ma le fuafuaga. I lenei, ou te le o fautua atu se mautinoa fatalism lea e le mafai ai ona tatou aʻafia le lumanaʻi. Ae, o le a tupu o le moni laʻasaga le maalofia o lena "finauga mulimuli" na fai mai St. Pope John Paul II ua io tatou luga:

O lea ua tatou feagai nei ma le finauga mulimuli i le va o le Ekalesia ma le tetee i le Ekalesia, o le Tala Lelei ma le tetee i le Tala Lelei, o Keriso ma le tetee ia Keriso. —Cardinal Karol Wojtyla (JOHN PAUL II), mai le saunoaga i le 1976 i le Epikopo Amerika i Filatelefia, Eucharistic Conference

Poʻo le a le faʻamatalaga a le Catechism:

Ae le i afio mai faalua Keriso, e tatau ona pasia e le Ekalesia se tofotofoga mulimuli e luluina ai le faatuatua o le toatele o tagata talitonu.-Catechism o le Ekalesia Katoliko, Le. 675 

I le iuga lava, o le faamasinoga e taʻoto i se filifiliga o le a tatou faia uma: ia mulimuli ia Keriso po o le agaga o le anetikeriso, o ai lena tarako, o Satani, o le na te faatonuina tatou paʻu'ū i le laina ma isi vaega o le lalolagi. O se mea e maofa ai, o loʻo tautala St.John i se taimi o tagata ma le loto ma tauaso alu faʻatasi ("tapuaʻi") ma le diabolical, lea e faʻamatalaina atoatoa lo tatou augatupulaga:

Sa ifo tagata i le tarako, aua na tuuina atu e le [tarako] lana pule i le manu feʻai, ma latou tapuaʻi o le manu feʻai, fai mai, "O ai e tusa ma le manu feʻai, ma o ai na te mafaia ona tau ma ia?" (Faʻaaliga 13: 4)

Ioe, o ai e mafai ona teteʻe atu i le saʻo faʻapolokiki o loʻo lagolagoina e le faʻamasinoga saoloto? O ai e mafai ona tau faʻasaga i se siʻosiʻomaga gaioiga faʻatupeina e le lalolagi faletupe ma taʻutaʻua ma lagolagoina e le Pope? O ai e mafai ona tau faasaga ia i latou oe, faʻamalosia e le faʻavaeina, saili e faʻaleagaina le saolotoga o lotu? Na o le vaiaso nei, na folafola ai e le faipule Amerika ma le sui tauva o le peresetene, John Kerry, le "World War Zero" i soo se tasi lava e lototetele faafitia O le faʻatauaina e le tagata o le lalolagi, 'e oʻo lava ia latou na teteʻe i le latou polokalame o le tau o le "axis" - o se upu na faʻaaogaina e faʻamatala ai Nazi Siamani ma Iapani i le taimi o le Taua Lona II a le Lalolagi. [2]csnews.com O lana 'upega tafaʻilagi e oʻo lava "lesitala" aufaigaluega i le mafuaʻaga:

World War Zero o le a tuʻufaʻatasia i ni fesoʻotaʻiga le soʻonaʻo ma aumai faʻatasi malosi aʻafiaga ma oe e manumalo i le lumanaʻi tatou uma tatau ai, ma manumalo ai i aso nei o itu teteʻe: tuai, faʻafiti, ma faʻapiʻopiʻo. -worldwarzero.com

Na ia mauaina le saʻo i le "mimilo". O le mea moni o lenei Final Confrontation, pei ona taʻua e John Paul II, "o loo i totonu o fuafuaga a le Atua." Pei o le Alo, o le a faʻatagaina e le Tama le Ekalesia e "pagatia foi, oti, ma toetu mai." Sei o tatou sauniuni: o le Manu Feʻai, mo sina taimi puʻupuʻu, o le a manumalo:

… Na faʻatagaina le taua i le 'au paʻia ma faʻatoʻilaloina i latou… na mafua ai ona faailoga uma i le itu taumatau poo le muaulu i latou uma, e taʻutaʻua ma e matitiva, oe saoloto ma e matitiva, e saoloto ma pologa, faʻatau pe faʻatau seʻi vagana ua ia te ia le faʻailoga, o lona uiga, o le igoa o le manufeʻai poʻo le numera o lona igoa… O le valaʻau lenei mo le tutumau ma le faʻatuatua o le au paia. (Faaa 13: 7, 16, 10) 

E le mafai ona tatou faʻateʻaina le Faʻafitauli Mulimuli o lo tatou vaitaimi. Peitai, o le mea e mafai ona tatou faia, o le saunia o tatou lava ma o tatou aiga ma faia soo se mea tatou te mafaia e aumai ai isi ia Iesu Keriso. E puʻupuʻu le taimi… Tatou te lagonaina uma lava. E tatau ona tatou uaʻi atu i lena. Ua oo mai le Fouvalega… ae o le mea o le a mulimuli mai o le a avea ma mea sili ona matagofie Era o le Filemu lea foafoaga o le a toe faafouina ma lenei pogisa nei, ma ona pepelo ma pepelo, o le a avea ae a manatua mou.

 

FAITAU FUAFUAGA

Suiga o le Tau ma le Faʻaletonu Sili

O Le Taumalulu o Lo Matou Faasalaga

Faanunununu o le tau

Le Fasiotiga Tele

 

O le Now Word o se faifeʻau tumau lena
faʻaauau i lau lagolago.
Faʻamanuia ia oe, ma faʻafetai. 

 

E malaga ma Mareko i le Lenei le Upu,
kiliki i luga le fuʻa i lalo e lesitala.
O lau imeli o le a le faʻasoaina i se tasi.

Print Friendly, PDF & Email

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga
1 ff. Kapitalism ma le Manu Feʻai
2 csnews.com
lafoina i AIGA, O TAFAI SILI.