I lou puapuaga,
pe a o‘o mai nei mea uma ‘iā te ‘outou,
‘e te toe fo‘i atu lava i le ALI‘I lou Atua,
ma faalogo i Lona siufofoga.
(Teuteronome 4: 30)
O FEA e sau ea le upumoni? O fea e maua mai ai aoaoga a le Ekalesia? O le a le pule o ia te ia e tautala ai ma le mautinoa?
Ou te fesiligia nei fesili i le tulaga o le "Sinod on Synodality" lea na afifiina i Roma i le vaiaso talu ai (o se "sinod" o se faʻapotopotoga, masani a epikopo; "sinodality" o se faagasologa o le galulue faʻatasi ma le iloatino). E finagalo Pope Falanisisi ina ia avea i tatou ma “Synodal Church” o loo malaga i se “auala o le sinodal,” i le tulaga o le “faavasegaina”[1]ff. l. 134 o le fa'atonuga ma le tele o fa'amatalaga mai "Ekalesia i le lotoifale."[2]ff. l. 94 Peita'i, talu ai e tusa ma le 27% o sui auai o le sinoti e le o ni epikopo.[3]ff. ewtnvatican.com ma o nisi e le o ni Katoliko... o ai tonu lava o lo’o fa’afofoga i ai lenei Ekalesia sinoti? O le mea moni, o le Pepa Faʻaiʻu, ua faamaonia e Pope Francis e avea ma “taiala” mo le Ekalesia,[4]ff. faʻatau ie o loʻo taʻu manino mai o le faʻatonuga ...
…e le mafai ona le amana'iaina se faatonuga e alia'e mai e ala i le iloatino lelei i totonu o se faiga faatalanoa, aemaise lava pe afai e faia lea e vaega auai. —N. 92, Pepa o galuega a le Sinoti
O lea foi, tatou te le o talanoa i le sinoti masani a epikopo po o se aufono ekumene, ae o le taimi nei o vaega auai e mafai ona aofia ai tagata o le ekalesia. i fafo o le Magisterium, lea e le mautonu i le taʻua itiiti. E pei ona matauina e le Akiepikopo Anthony Fisher o Sini, Ausetalia i lenei sinoda:
“O le faalogo loloto o le tasi i le isi, faailoa atu o lagona, lagona i vaega o laulau, o le a le fesoasoani i taimi uma tatou te maua ai le mea moni ma le sa’o” …a o le auala o talanoaga e lelei tele e fesoasoani ai i tagata ia malamalama atili le tasi i le isi, "e le fetaui lelei mo le faʻaeteete poʻo le lavelave faʻalelotu poʻo mafaufauga faʻapitoa." — Novema 24, 2023, Katoliko News Agency
O le ā la e fesoasoani iā i tatou e maua ai “le mea moni ma le tonu”?
Le Siufofoga o le Alii
O le tali i lena fesili sa i ai lava o le siufofoga o le Alii. Mai lava i le amataga, na aumaia ai e Lona siufofoga e le gata i le upumoni ae mea uma i totonu:
Ona fetalai mai lea o le Atua: Ia i ai le malamalama, ma sa i ai le malamalama. ( Kenese 1:3 )
O lenei Leo e le na o se leo, ae mana lava:
O le siufofoga o Ieova o le mana lea; o le siufofoga o Ieova o le mamalu lava lea. O le siufofoga o Ieova ua taia ai arasi… O le siufofoga o Ieova ua taia i le afi mumū; ua luluina e le siufofoga o Ieova le toafa… (Salamo 29: 4-8)
O Lana afioga, Lona siufofoga, e le na o se leo ae o se malamalama e sosolo atu i totonu o le tagata:
E moni lava, o le afioga a le Atua e ola ma aoga, sili atu lona maai nai lo se pelu itu-itu, e oʻo lava i le va o le agaga ma le agaga, soʻoga ma ponaivi, ma mafai ona malamalama i manatunatuga ma mafaufauga o le fatu. (Eperu 4: 12)
E tele auala o le a fetalai mai ai le Atua i le tagata, aemaise lava i le foafoaga.[5]cf. Rom 1: 20 Ae o le ala autu o Lona siufofoga o peteriaka ma perofeta.
O Theophanies (faaaliga a le Atua) e faamalamalamaina ai le ala o le folafolaga, mai i peteriaka ia Mose ma mai ia Iosua e oo atu i faaaliga na amataina ai le misiona a perofeta maoae. O tu ma aga faa-Kerisiano ua iloa i taimi uma na faatagaina e le Afioga a le Atua o ia lava e vaaia ma faalogoina i totonu o nei malumalu, lea na faaali mai ai o ia e le ao o le Agaga Paia ma natia ai o ia i lona paolo. -Catechism o le Katoliko Ekalesia, l. 707
E ala ia i latou, o le a faataatia ai e le Atua faavae mo le mea na fesiligia ai le tane ma le fafine lava ia, o le tumutumuga lea o Lana foafoaga:
Faalogo mai ia i lo'u leo; ‘ona fai ai lea o a‘u mo ‘outou Atua, e fai fo‘i ‘outou mo‘u nu‘u. Ia savavali tonu i le ala ou te fai atu ai ia te oe, ina ia e manuia. (Ieremia 7: 23)
O le tulaga o le avea ma Nuu o le Atua faalogo i Lona siufofoga…
Le Leo o leo
I le taimi atofaina, na avea ai lenei Siufofoga liutino tagata ina ia mafai ai e Ia moni lava faalogoina.
O le a le mea mai le amataga,
mea ua matou faalogo i ai,
mea na matou va'aia i o matou mata,
mea na matou vaavaai i ai
ma fetagofi i o matou lima
e faatatau i le Upu o le ola—
auā na fa‘aalia le ola…
(1 John 1: 1)
Ae faapefea lenei Tagata?
… mai le ao na oo mai ai se siufofoga ua faapea mai, “O lou Atalii pele lena, ua ou fiafia lava ia te ia; faalogo ia te ia." (Mata 17:5)
Na liutino tagata le Atua ia Iesu Keriso ina ia tatou faalogo i Lona siufofoga ma mulimuli ia te Ia:
… latou te faalogo i lo'u leo, ona tasi ai lea o le lafu mamoe, ma le leoleo mamoe e tasi. (Ioane 10: 16)
Tatou te tumau i Lana lafu e ala i le faalogo ma nei O lona siufofoga:
Soo se tasi o le Atua e faalogo o ia i afioga a le Atua… (Ioane 8: 47) Afai e te tausi i aʻu poloaiga, o le a e tumau i loʻu alofa, pei ona ou tausia poloaiga a loʻu Tama ma tumau i lona alofa. (Ioane 15: 10)
E le lava la le faalogo, a ia usiusitai foi:
“E lē sao atu i le malo o le lagi i latou uma o ē fai mai iā te aʻu, ‘Le Alii e, le Alii e,’ na o lē na te faia le finagalo o loʻu Tamā o i le lagi. (Mataio 7: 21)
O lē e alofa mai ‘iā te a‘u, e tausia e ia la‘u ‘upu, e alofa fo‘i lo‘u Tamā ‘iā te ia, ‘ona matou ō mai ai lea ‘iā te ia, ma nonofo fa‘atasi ma ia.” (Ioane 14: 23)
O Leo o le Leo
A'o le'i afio a'e Iesu i le lagi na tuuina mai Lona siufofoga i le au Aposetolo ma le pule, ua faapea atu:
Po o ai lava faalogologo ‘ia ‘outou fa‘afofoga mai ‘iā te a‘u. O lē e tete‘e mai ‘iā te ‘outou, ‘ua tete‘e mai o ia ‘iā te a‘u. A o sē teena aʻu, ua teena e ia o lē na auina mai aʻu… O lenei, ia outou o atu e fai nuu uma lava ma soo, ma papatiso atu ia te i latou i le suafa o le Tamā, ma le Atalii, ma le Agaga Paia, ma aoao atu ia te i latou ia tausi i mea uma ua ia te au. na poloaiina oe. ( Luka 10:16 , Mataio 28:19-20 ).
O nei Aposetolo, na fausia ai le “magisterium” po o le pule aoao atu a Iesu Keriso. O la latou misiona o le faʻasalalau atu o mea uma na aʻoaʻo atu ma tuʻuina atu e Iesu ia i latou, e aunoa ma se faʻalavelave:
… O lenei Magisterium e le sili atu nai lo le Upu a le Atua, ae o lana auauna. E aʻoaʻoina naʻo mea ua tuʻuina atu iai. I le faʻatonuga mai le lagi ma le fesoasoani a le Agaga Paʻia, e faʻalogo ai i lenei mea, puipuia ma le faʻamaoni ma faʻamalamalamaina ma le faʻamaoni. O mea uma na te faʻatuina mai mo le talitonuina e pei ona faʻaalia mai faʻaalia mai le Atua e aumaia mai le tasi le faʻatuatuaga o le faʻatuatua. -Catechism o le Ekalesia Katoliko, 86
Afai e i ai se masalosaloga o le mea tonu lea na malamalama i ai le Ekalesia Muamua, e manino lava la latou molimau:
O le mea lea le 'au uso e, ia tutumau ma uʻu mau i tu ma aga na aʻoaʻoina ai outou, a le o se tuugutu poʻo se tusi a matou. ( Sagato Paulo, 2 Tesalonia 2:15 ).
E tatau ona [A'u] usiusitai i taitai o e o i ai i le Ekalesia—o e, e pei ona ou faaali atu, ua i ai le soloaiga mai le au aposetolo; o i latou o e, faatasi ai ma le faasologa o le episcopate, ua maua le charism le mafaaseseina o le upumoni, e tusa ma le finagalo malie o le Tama. —St. Irenaeus o Lyons (189 TA), Faʻasaga i Lē, 4:33:8)
Seʻi o tatou matauina o le tu masani, aʻoaʻoga, ma le faʻatuatua o le Ekalesia Katoliko mai le amataga, na foaʻi mai e le Aliʻi, na talaʻi e le au Aposetolo, ma na faʻasaoina e Tama. O le mea lea na faavae ai le Ekalesia; ma afai e alu ese se tasi mai lenei, ia po o ia po o se toe tatau ona taʻua o se Kerisiano… —St. Athanasius (360 TA), Tusi e Fa ia Serapion o Thmius 1, 28
Le Leo o Manatu
O le mea lea, mo le 2000 tausaga, sa fa'aeteete ai le Ekalesia e fa'amama le leo o manatu, fa'afeagai, ma a'oa'oga sese mai le Siufofoga o Keriso. Ina ua oo mai i fesili fou e uiga i aoaoga faavae, sa fautuaina e St. Vincent o Lerins e toe foi atu i uluai Tama o le Ekalesia, o ana fesootaiga tuusao ma le au Aposetolo ua atili faamautu ai faavae o le Ekalesia a Keriso:
… afai e tulai mai se fesili fou lea e lei tuuina mai ai se faaiuga faapea, e tatau la ona latou agai atu i manatu o Tama paia, o i latou e le itiiti ifo, o e, e taitasi i lona lava taimi ma lona nofoaga, e tumau i le lotogatasi o le mafutaga. o le fa‘atuatua fo‘i, ‘ua talia e fai ma matai fa‘amaoni; ma po o le a lava le mea e maua e i latou nei, ma le manatu e tasi ma le maliega e tasi, e tatau ona avea lenei mea ma aoaoga faavae moni ma le Katoliko o le Ekalesia, e aunoa ma se masalosalo po o se masalosalo. —Commonitory o le 434 TA, “Mo le Anamua ma le Aotelega o le Faatuatua Katoliko Against the Prone Novelties of All Heresies”, Ch. 29, n. 77
… lea e aumaia ai i tatou i le taimi nei. O Sinoti, ioe, e leai se mea fou. O le mea e foliga mai o se mea fou o le faʻatauaina o manatu ma tulaga o tagata lautele mo le faʻamoemoe o le "faʻatasi." E ui e tatau i le Ekalesia ona mulimuli moni i le faataitaiga a lona Alii o le faalogo ma agaalofa ma le popole mo i latou uma na o mai ia te Ia, e manino lava sa Ia faatasi ma i latou tonu lava e aoao ma taitai i latou. e pei o se leoleo mamoe: “E tuu saʻoloto outou e le upu moni.”[6]cf. Ioane 8:32 Sa Ia faamoemoe e faia foi e le au Aposetolo le mea lava e tasi, e amata mai ia Peteru.
‘Ua fetalai atu Iesu ‘iā te ia, “Ia e fafaga i a‘u mamoe.” (Ioane 21: 17)
Ioe, e tatau ona faalogo le Pope i le lafu ina ia sili atu lona silafia auala e fafaga i latou; ae o lena matafaioi e le mafai ona suitulaga i le fafagaina o mamoe o isi mamoe (i fafo atu o le lotoa mamoe). A leai…
‘Āfai e ta‘ita‘iina e le tauaso le tagata tauaso, e pa‘u‘ū uma i lā‘ua i le lua. (Mataio 15: 14)
Na taʻua e St. John Henry Newman:
O le manatu o soo se tagata e toatasi, e tusa lava pe sili ona agavaa e avea ma se tasi, e faigata lava ona i ai se pule, pe aoga foi le tuuina atu e ia lava; ae o le faamasinoga ma manatu o le Ekalesia anamua o loo faapea mai ma tosina mai ai lo tatou manatu faapitoa, aua o le mea ua tatou iloa, atonu o se vaega e maua mai i uputuu a le Au Aposetolo, ma ona ua tuuina atu i luma e sili atu ona faifai pea ma autasi nai lo soo se isi lava. seti o faiaoga. —Advent Sonsons on Antichrist, Lauga II, “1 Ioane 4: 3”
I taimi ua mavae, sa i ai tonu lava i le lotolotoi o vevesi, talitonuga sese, ma le fenumiai na auauna atu ai le Ekalesia o se siufofoga faaperofeta e faamautu mai ai upumoni tumau o le “teuga o le faatuatua.” Ae e tusa ai ma le Pepa Mulimuli a le Sinoti talu ai nei, o le siufofoga faaperofeta o le Sinoti Ekalesia ua na o se “sao” i le sailiga o le upumoni:
I lenei auala, e mafai ai ona tatou ofoina atu se sao iloga i le sailiga mo tali i le tele o luitau o loʻo feagai ma o tatou sosaiete faʻaonaponei i le fausiaina o le manuia lautele. —N. 47; pepa galue
Ae o le mea moni, o le mea lenei mulimuli mea e manaomia e le lalolagi, fai mai Benedict XVI:
O talitonuga ma faiga faʻaKerisiano taua i nisi taimi e suia i totonu o nuʻu e ala i le faʻaigoaina o "faʻavaloʻaga gaioiga" e faʻavae i luga o le hermeneutic [metotia o le faʻauigaina] e le masani ona o gatasi ma le faʻamaumauga o Tusitusiga Paia ma Uputuu. Nofoaga mulimuli ane lafoai le taumafaiga e galue o se tuʻufaʻatasia tino, filifilia nai lo le galue e tusa ai ma le manatu o "lotoifale filifiliga". E i ai se mea i lenei faiga e manaʻomia ai le… fesoʻotaʻiga ma le Ekalesia i soʻo se tausaga ua leiloa, i le taimi tonu na leiloa ai ona taofi a le lalolagi ma manaʻomia se molimau masani faatauanau i le faʻaola mana o le Tala Lelei. (Roma 1: 18-23). —POPE BENEDICT XVI, St. Joseph's Church, New York, Aperila 18th, 2008
E na o le tasi lava le leo e taua—o le Leoleo Mamoe e toatasi ua tofia e taitaia Lana lafu—o Iesu Keriso. O isi leo uma e tatau ona faʻalogo i ai, i le mea sili, o se siuleo a lenei Leo o loʻo i ai “le ala ma le upu moni ma le ola.”
E leai se tasi e alu atu i le Tamā pe a lē ui mai iā te aʻu. (Ioane 14: 6)
Faʻatau Fesootai
Lagolago i le faiva faataimi atoa a Mareko:
E malaga ma Mareko i le Lenei le Upu,
kiliki i luga le fuʻa i lalo e lesitala.
O lau imeli o le a le faʻasoaina i se tasi.
Lenei i luga ole Telegram. Kiliki:
Mulimuli ia Mareko ma "faʻailoga o taimi" i aso uma i luga o le MeWe:
Mulimuli i tusitusiga a Mareko iinei:
Faʻalogo ile mea lea:
Faamatalaga Faʻamatalaga
↑1 | ff. l. 134 |
---|---|
↑2 | ff. l. 94 |
↑3 | ff. ewtnvatican.com |
↑4 | ff. faʻatau ie |
↑5 | cf. Rom 1: 20 |
↑6 | cf. Ioane 8:32 |