Le Taua i le Foafoaga – Vaega I

 

Ua sili atu i le lua tausaga o ou iloa le tusiaina o lenei faasologa. Ua uma ona ou talanoaina nisi o vaega, ae talu ai nei, ua tuuina mai e le Alii ia te au se moli lanumeamata e folafola atu ai ma le lototele lenei “upu nei.” O le faʻailoga moni mo aʻu o le aso nei Faitauga tele, lea o le a ou taʻua i le faaiuga... 

 

O SE TAUA FAAPOKALIPIKA… I LE SOIFUA MALOLOINA

 

O I LENEI o se taua i le foafoaga, lea e mulimuli ane o se taua i le Foafoa lava ia. O le osofaʻiga e lautele ma loloto, mai le tamaʻi microbe e oʻo atu i le tumutumu o le foafoaga, o le tane ma le fafine na foafoaina “i le faatusa o le Atua.”

E manaia le faaaogaina e le Tusi Paia o le gata or tirakoni o se faailoga o Satani, le tama o pepelo lea na fetalai Iesu o se “fasioti tagata talu le amataga” (Ioane 8:44). O lo'o iloa uma e tu'i le 'ona i ē na afaina ina ia fasiotia ma fa'aumatia ai.[1]O le Komodo Dragon a Initonesia e lafi, ma faatalitali mo lana manu e alu ane, ona taia lea o i latou i lana oona matautia. Ina ua faatoilaloina le vete e lana mea oona, e toe foi mai le Komodo e faauma. E faapena foi, seiloga ua gauai atoatoa atu tagata i pepelo ma taufaasese oona a Satani ona faatoa toe ai lea i luga o lona ulu, lea e maliu.

Ioe, o le oona faaleagaga a Satani e sili ona leaga, lea e faaseseina ma fasiotia ai agaga. Ae o se mea sese le talitonu o lana gaoioiga e gata i le tulaga faaleagaga. E inoino Satani i le foafoaga ona o le ata o le Atua lava Ia:

Talu mai le foafoaga o le lalolagi, o Ona uiga lē vaaia o le mana e faavavau ma le paia ua mafai ona malamalama ma iloa i mea na ia faia. (Roma 1:20)

O lea la, e osofaʻia e le fili o tatou tino ma o tatou soifua mālōlōina.

Poʻo ai lava na te osofaʻia le ola o le tagata, i se isi itu osofaʻia le Atua lava ia. —POPE IOANE PAULO II, Evangelium Vitae; n 10

O le foafoaga e pei o se “talalelei lona lima” lea e faasino atu i le Foafoa. E toatele tagata, o le mea moni, ua amata se malaga agai i le loto o le Atua e ala i se feiloaiga ma Ia i totonu natura. O le Foafoaga, e pei ona taʻua e Brett Packer, o se “tulaga lima paia.”

A o tatou latalata atu i le faaiuga o lenei vaitau ma ulu atu i le mea na taʻua e Ioane Paulo II "o le finauga mulimuli i le va o le Ekalesia ma le aneti-ekalesia, i le va o le Talalelei ma le aneti-talalelei, i le va o Keriso ma le anetikeriso",[2]Cardinal Karol Wojtyla (JOHN PAUL II), i le Eucharistic Congress, Philadelphia, PA mo le faamanatuina o le lua seneturi o le sainia o le Tautinoga o le Tutoatasi; o nisi upusii o lenei fuaitau e aofia ai upu “Keriso ma le anetikeriso” e pei ona i luga. O le Tiakono o Keith Fournier, o se tasi na auai, na lipotia mai e pei ona taʻua i luga; cf. Katoliko Online; Aukuso 13, 1976 e mafai ona tatou iloa o se taua apocalyptic i le va o le "aganuu o le olaga" ma le "aganuu o le oti." 

O lenei tauiviga e tutusa lelei ma le faʻataʻitaʻiga taua ua faʻamatalaina [Rev 11:19-12:1-6]. O le oti e tau faasaga i le Ola: o se "aganuu o le oti" e taumafai e faʻamalosia o tatou lava manaʻoga e ola, ma ola atoatoa ... -POPE JOHN PAUL II, Cherry Creek Malo Park Homily, Denver, Colorado, 1993

E le gata i le ola o le tagata, ae uma o le foafoaga…

 

Le tulaʻi mai o “Tagata Faataulāitu”

E tusa ai ma mea na tatou oo i ai i le fa tausaga ua tuanaʻi, na faafuasei lava ona oo mai ni mau se lua ia te aʻu i le ola atoatoa a o latou nonofo i se faʻatusatusaga mataʻina i le Tusi o Faaaliga. O le laina vaeluaga i le va o nei fuaitau e lua o le oti o le manufeai po o le “anetikeriso” lea e aumaia, e le o le iuga o le lalolagi, ae o se vaitaimi o le filemu ma le faafouina (cf. Rev 19:20 – 20:4).

Ua solia au poloaʻiga paia, ua lafoaʻi lau Evagelia, o vaitafe o le amioletonu ua lofia ai le lalolagi atoa ma aveʻaina ai au auauna ... O le a taunuu mea uma i le tutusa o Sotoma ma Komoro? E te le malepe lou leoa? O le a e onosaia nei mea uma e faavavau? Pe le o le mea e tatau ona faia lou finagalo i le lalolagi e pei ona faia i le lagi? Pe e le moni ea e tatau ona sau lou malo? Na e le avatua i ni agaga, le pele ia te oe, se vaʻaiga i le lumanaʻi faʻafouina o le Ekalesia? —St. Louis de Montfort, Tatalo mo Faifeautalai, n. 5; ewtn.com

O le Tusi Paia muamua, lea na e faalogo i ai ou te sii maia muamua, e mai le Faaaliga 18:23: 

… O ou tagata faatauoa o tagata sili ia o le lalolagi, o malo uma na taitaiseseina e oe togafiti faataulaitu. (NAB version fai mai "magic potion")

O le upu Eleni mo le “faataulaitu” po o “mea faataulaitu” o le φαρμακείᾳ (pharmakeia) — “le faaaogaina o vai, fualaau faasaina po o togafiti faataulaitu.” O le upu tatou te faʻaaogaina i aso nei mo "fomaʻi" e sau mai lenei: Foma'i.

O le mea na tupu ina ua maeʻa le "faʻamaʻi" na faʻaalia i le amataga o le 2020 e leai se mea e sili ona tulaga ese. O se faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga o le kenera mRNA [3]"I le taimi nei, o le mRNA o loʻo taʻua o se vailaʻau faʻamaʻi e le FDA." —Moderna's Registration Statement, itulau. 19, sec.gov - toe faʻaigoaina o se "tui" - na faʻasalalau atu i tagata lautele o loʻo i ai, i le tele o nofoaga, faʻamalosia e filifili i le va o le jab ... poʻo a latou galuega, saolotoga o feoaiga, ma avanoa i pisinisi.

O le Bayer o se tasi o kamupani fa'afoma'i aupito tele i le lalolagi (o latou lava e fai tui tui Merck, sa na molia i le 2010 mo se tui e ono mafua moni ai mami ma misela; ma sa latou faatauina mai Monsanto, le lalolagi sili ona tele na gaosia le herbicide glyphosate - Roundup - ua fesoʻotaʻi nei i le kanesa). O le pule o Bayer, Stefan Oelrich, na mitamita i le ausia o le taʻavaleina o lenei togafitiga o kenera fou - i le taimi lava e tasi na faʻaputuina mea leaga ma maliu mai le fana i le lalolagi atoa.[4]ff. O Toloa 

… pe ana matou su'esu'eina i le lua tausaga talu ai i tagata lautele, "E te naunau e ave le kene po'o le cell therapy ma tui i totonu o lou tino?," atonu e 95% le fua faatatau o le teena. —Sauniga Tatala, Fonotaga o le Soifua Maloloina a le Lalolagi, 2021; YouTube

Na taʻua saʻo e le Pule Sili o Moderna e faapea o lenei tekinolosi o loʻo "faʻafefeina le polokalama o le olaga."[5]ff. TED tautala Pe na iloa e le mamalu o le atunuu ina ua afe i luga o latou lima?

O le manatu lenei: o nei togafitiga o kene, lea na faʻaalia e suia ai le DNA,[6]I le aso 19 o Oketopa, 2023, na faʻamaonia ai e le Health Canada le i ai o le faʻaleagaina o DNA i tui Pfizer COVID-19, ma faʻamaonia ai foi e leʻi faʻaalia e Pfizer le faʻaleagaina i le pulega o le soifua maloloina lautele. Vaai iinei. Ua maua foi e Moderna le DNA: vaai iinei.

"Na taʻu mai ia i matou e le mafai ona tuʻuina atu tui puipuia o le SARS-CoV-2 mRNA i totonu o le genome o le tagata, aua e le mafai ona toe suia le messenger RNA i le DNA. E pepelo lenei mea. O loʻo i ai elemeni i sela o tagata ua faʻaigoaina o le LINE-1 retrotransposons, ia e mafai ona tuʻufaʻatasia le mRNA i totonu o le genome o le tagata e ala i le faʻasolosolo o tusitusiga i tua. Talu ai o le mRNA o loʻo faʻaaogaina i tui ua faʻamautuina, o loʻo tumau ai pea i totonu sela mo se taimi umi atu, faʻateleina ai avanoa mo lenei tupu. Afai o le genes mo le SARS-CoV-2 Spike ua tuʻufaʻatasia i totonu o se vaega o le genome e le leoa ma faʻamatalaina moni se polotini, e ono mafai e tagata e faia lenei tui ona faʻaauau ona faʻaali le SARS-CoV-2 Spike mai o latou sela somatic mo aso o totoe o latou olaga. E ala i le tuiina o tagata i tui e mafua ai o latou sela ona faʻaalia poloka Spike, o loʻo tuiina i latou i le polotini o le pathogenic. O se vailaʻau oona e ono mafua ai le fulafula, faʻafitauli o le fatu, ma le ono aʻafia ai o kanesa. I se taimi umi, e mafai foi ona ono taitai atu ai i le vave maua i le neurodegenerative faamaʻi. E matua leai lava seisi e faamalosia e fai lenei tui i lalo o ni tulaga, ma o le mea moni, o le tui puipui e tatau ona vave taofia. " —Faʻaaogaina mo Coronavirus Tutupu Faʻatupulaia Nonprofit Intelligence, Le Tusi Spartacus, i. 10. Vaʻai foi Zhang L, Richards A, Khalil A, et al. "SARS-CoV-2 RNA liliu-toe tusia ma tuʻufaʻatasia i totonu o le genome a tagata", Tesema 13, 2020, PubMed; "MIT & Harvard Suesuega Fautuaina mRNA tui puipui mafai ono tumau suia DNA A uma" Aia Tatau ma le Saolotoga, Aokuso 13, 2021; "Intracellular Reverse Transcription of Pfizer BioNTech COVID-19 mRNA Vaccine BNT162b2 In Vitro in Human Liver Cell Line", Markus Aldén et. al, www.mdpi.com; "MSH3 Homology ma Avanoa Recombination So'oga ile SARS-CoV-2 Furin Cleavage Site", frontiersin.org; cf. “O le Fa'asesega o tui – E Le'o se tui” – Lipoti a Solari, Me 27th, 2020. Mulimuli ane, o se suʻesuʻega a Suetena i le 2022 na faʻamaonia ai o tui Pfizer e iai le faʻamalosi e suia ai le DNA. Vaʻai i le suʻesuʻega iinei.
o le a avea tatau fa'atasi ID numera ma o lo'o fa'asalalau atu tusi folau o tui, lea ua uma ona fa'amaonia e malo G20.[7]Setema 12, 2023, epochtimes.com I se isi faaupuga, o kamupani vailaʻau, ma le aufaipisinisi mauoa o loʻo faʻatupeina i latou, o le a tele le pule i le faitau aofaʻi o tagata - faʻataunuʻuina lenei fuaitau i le Faaaliga i le "t".

 

Le Toe Foi i le Foafoaga

Ina ua mavae le maliu o le Anetikeriso, ua tuuina atu ia St. O se faʻamatalaga faapitoa o lenei fuaitau:

‘Ona fa‘aali mai lea e le agelu ‘iā te a‘u o le vaitafe o le vai o le ola, ‘ua feilafi e pei o le tioata, o lo‘o tafe mai i le nofoāli‘i o le Atua ma le Tama‘i Mamoe i le ogatotonu o lona ala. I itu uma o le vaitafe ua tutupu a’e ai le laau o le ola e fua fasefululua i le tausaga, e faatasi i masina taitasi; o lau o laau e fai ma vailaau mo atunuu. (Faʻaaliga 22: 1-2)

I le Tusi atoa o Faaaliga, o St. E foliga mai o se tasi lea o taimi. Mo le tasi, o le faavavau e le tumau, ae o St. John o loo tautala i "tausaga" ma "masina" i lenei fuaitau. Lona lua, o lau o laau e fai ma “vailaau.” Ae faamata tatou te manaomia ni vailaau i le Lagi? E foliga mai la, o se faaaliga lenei o le Faaipoipoga a Keriso ua faamamāina, “o loo ola i le Finagalo Paia,” i lona tulaga mulimuli. aʻo leʻi le gataaga o le lalolagi.

Ua faafuaseʻi lava, o le eseesega o nei mau e lua ua aumaia ai se vala tāua o lenei “fefinauaiga mulimuli” i le vaaiga: o se taua i le va o togafiti a Satani i le igoa o le “soifua maloloina” ma le tausiga a le Atua mo lo tatou soifua mālōlōina e maua i le natura lava ia. 

Lavender, ua lauiloa mo le faamaloloina o mu ma se vaifofo mo le tele o maʻi mai le le mautonu ma le popole i le vaivai, faʻamaʻi pipisi ma le gau o lauulu

Talu mai le amataga o taimi, ua iloa e le tagata le aoga o le foafoaga, e le gata i le paolo ma le matagofie o laau ma laau e ofoina atu, ae o latou faamalologa meatotino. O nei aogā sa faaaogā e lē gata i pulu po o suauʻu, ae faapea foʻi i le faamamāina o le “autu” o laau ma laau i suāuu. E manino mai le Tusi Paia e uiga i lenei mea:

O oa taua ma suauʻu o loʻo i le fale o le au atamamai… (Faata 21:20)

Na foafoaina e le Alii vailaʻau mai le lalolagi, ma se tagata mafaufau lelei o le a le inosia latou. (Sirach 38: 4 RSV)

O a latou fualaʻau e faʻaaogaina mo meaʻai, ma o latou lau e faʻamalolo ai. (Esekielu 47: 12)

… O laʻau o laʻau e avea ma vailaʻau mo atunuʻu. (Faʻaaliga 22: 2)

E faia e le Atua le lalolagi e faʻafola mai ni vailaʻau faʻamaloloina e le tatau ona tuulafoaʻia e le tagata faʻautauta… (Sakaria 38: 4 NAB)

I se talafaatusa, na fetalai ai Iesu e uiga i le “Samaria Agalelei” o lē na te faamamāina ma togafitia manuʻa e ala i le liligiina o le “suauu ma le uaina” i luga o i latou.[8]Luka 10: 34 

O le tagata Farani ua tuai o Henri Viaud sa manatu o le "tama o le faamamaina" o laau. I se tasi aso, na ia fesili atu ai i le talavou Amerika, o Gary Young, o le na faatoa aoao e uiga i suauu taua, po o le a le uiga ia te ia. Sa tali atu Gary, “Ou te talitonu o suauu taua o le mea faaletino ma tino sili ona latalata atu lea e tauaveina le agaga o le Atua i le lalolagi.”[9]D. Gary Young, Le Ta'ita'i o le Lalolagi i Suau'u Taua, i. 21 A o tusi lona tamatamaʻilima ia Gary, na ia faapea atu ai i lana leo mamafa: “E saʻo oe, ma o so o se tasi e faia na mea e tatau ona faia e pei o se solitulafono.”

 

Le Taua i le Foafoaga

Ina ua ou tusia Aveina i tua o Foafoaga a le Atua i le silia ma le tolu tausaga talu ai, sa ou fiafia lava i ai i lena taimi e pei ona ou i ai nei. I le na o le selau tausaga pe sili atu, ua faafesuiai e a tatou tupulaga “faamalamalamaina” le lelei o meaalofa a le Atua i le foafoaga mo mea faafoliga faafoliga o loo taumafai e faataitai i mea o loo maua i le natura ina ia mafai ai ona latou gaosia a latou “fualaau faasaina” i se vaega o le tau i luga ole fua tele. E pei o lea, o faʻalapotopotoga e pei o le FDA (Food and Drug Administration) i le Iunaite Setete poʻo le Soifua Maloloina Kanata, e masani ona faʻapipiʻiina ma faʻauluuluga o fale gaosi oloa i luga o latou laupapa, ua latou pulea le pisinisi o le soifua maloloina. O lea la, ua tatou maua le tulaga i aso nei o fea o sikaleti e fa'atulafono ae fa'asa le susu mata; lea e fa'atapula'aina ai le tele o oloa fa'alesoifua maloloina a'o vaila'au, mea fa'aopoopo, glyphosate, vaila'au fa'ama'i, fa'asao, tui, ma le anoanoa'i o isi mea fa'aleaganu'u o lo'o alu atu i totonu oa tatou mea'ai ma fualaau fa'asaina e le afaina.  

I le amataga o lenei tausaga, na pasia ai ma le mataʻutia e le malo o Kanata le Bill C-47 e tuʻuina atu ai i le Soifua Maloloina Kanata le faʻamalosia atili i luga o oloa faʻalesoifua maloloina faʻalenatura (e pei o oloa faʻanatura o se lamatiaga tele i le soifua maloloina o tagata!). O le to'atele i le tausiga o le soifua maloloina fa'alenatura e fefefe o le a nutimomoia le alamanuia fa'apea fo'i le avanoa i nei oloa.

O nei faiga fa'avae fou e uiga i fa'aopoopoga o le soifua maloloina e matua'i mata'utia lea ua fa'apea mai ai le tele o tagata gaosi mea fa'aopoopo, aemaise pisinisi laiti, o le a matua taugata tele ma mamafa le fa'aauauina o pisinisi i Kanata. O fa'atau oloa, fa'atau, fa'apolofesa fa'alesoifua maloloina, ma tagatanu'u i aso uma o lo'o fai mai o se osofa'iga lea mai Ottawa i filifiliga tau le soifua maloloina ma o lo'o i ai le popolega moni o le tele o NHPs [oloa fa'alesoifua maloloina fa'alenatura] e fa'alagolago i ai tagata o le a le maua e tagata Kanata. -Tracy Grey, MP Kelowna-Lake County, tracygraymp.ca

Ae e foliga mai, e lelei, e tusa lava pe talafeagai latou te fai mai, e tui oe ma lau fanau i togafitiga faʻataʻitaʻi o le mRNA o loʻo i ai lipid nanoparticles oona.[10]“O a tatou LNP e mafai ona saofagā, i le atoa poʻo se vaega, i se tasi pe sili atu o mea nei: faʻalavelave faʻalavelave, faʻalavelave faʻapipiʻi, faʻafesoʻotaʻi tali, faʻalavelave faʻalavelave, faʻamaʻi faʻamaʻi ... poʻo se tuufaatasiga o ia mea, poʻo tali i le PEG ..." -November 9th , 2018; Moderna Faʻaaliga E te va'ai i le matua fa'afefeteina o lenei mea? O le faiga atoa o loʻo faʻatulagaina e manuia ai "Big Pharma" aʻo taofia le foafoaga a le Atua. 

O le mea e faanoanoa ai, o se tasi o pepelo sili o o tatou taimi o le "suiga o le tau" na faia e tagata o le sili lea ona taufaamatau i le olaga o le tagata. Ae sili atu i le 1600 saienitisi, e aofia ai le Nobel laureates, ua latou teena ma le lototoa lenei tala e faʻailoa mai ai ana faʻataʻitaʻiga faʻakomepiuta sese ma faʻamatalaga taufaasese faʻatasi ma pseudo-science.[11]ff. Ea vevela i tua o le matagi O le faʻalavelave moni o le tagata soifua moni lava oona: mai le ea tatou te manava, i mea e iʻu i a tatou meaʻai ma vai, mea teuteu, mea kuka, mea e teu ai tino, meataalo, ma isi. Le Oona TeleAe ui i lea, o lea lava carbon dioxide - o le kasa fa'alenatura lea e fa'aola ai la'au ma fa'atamaoaigaina i vaitamini ma minerale - lea e ta'ua o le "o'ona." E oo lava i le Vatikana ua toe faia foi lenei pepelo mata'utia.[12]ff. O le Tulafono Lona Lua

 

Tausia o le Malumalu o le Atua

O le mea moni o le foafoaga a le Atua e mafai ona faʻamalolo ma toe faʻafouina le tino e sili atu nai lo le mea e mafai ona tatou mafaufauina (sili atu i lena i le isi ata). Ae na o le musumusu lava e mafai ona tautala ai se tasi i nei mea. Ma o lena ua aumaia ai i tatou i le faitauga o le Misasa o lenei aso. 

O le faitauga muamua o loo sii mai ai Esekielu, lea na toe taʻua mulimuli ane i le Faaaliga:

O a latou fualaʻau e faʻaaogaina mo meaʻai, ma o latou lau e faʻamalolo ai. (Esekielu 47: 12)

I le faitauga lona lua, na fesili ai Sagato Paulo:

Tou te lē iloa ‘ea o le malumalu ‘outou o le Atua, o lo‘o nofo fo‘i le Agaga o le Atua i totonu ‘iā te ‘outou? (1 Kori 3:16)

O le tele o taimi, e taulaʻi atu le Katoliko i le "ola faaleagaga" i le tuulafoaia o latou tino. E oo lava i nisi o le Au Paia sa sauā agai i o latou malumalu, e tuaoi ma se vaaiga faa-gnostic o le tino.[13]Na vaai le Gnosticism i le tino ma le tino o se mea leaga. Ae o le Catechism o le Ekalesia Katoliko faamanatu mai ia i tatou:

E tutusa le tino o le tagata i le mamalu o “le faatusa o le Atua”: o se tino o le tagata ona o le ola e se agaga faaleagaga, ma o le tagata atoa o le tagata ua faamoemoe e avea, i le tino o Keriso, o se malumalu o le Agaga… O le mea lea e le mafai ai e le tagata ona inoino i lona ola faaletino. Nai lo lena, e tatau ona ia manatu i lona tino e lelei ma ia faamamaluina ona o le Atua na foafoaina ma o le a toe faatuina i le aso gataaga. -CCC, l. 364

I aso nei, o loo faaoo atu e Satani se taua i le foafoaga—o se taua ia i tatou tino. O laau faamalolo a le Atua (i le tulaga o suauu taua aemaise lava, ona o lo latou malosi tele) na mamanuina mo le puipuiga, fausiaina, ma le toefuataiga o o tatou tino. I le isi itu, o le sini taufaaleaga a le fili o le oona ma faaumatia o tatou tino i lona inoino ma le matauʻa i le faia o i tatou i le faatusa o le Atua. O le vave ona tatou iloaina o lenei mea, o le vave foi lea ona tatou faia ni laasaga e faamamalu ai, faamamalu, faamalolosia ma faamaloloina ai o tatou tino, saʻo ina ia avea i tatou ma molimau atoatoa mo le Malo o le Atua…  

 

 

Lagolago i le faiva faataimi atoa a Mareko:

 

i Nihil Obstat

 

E malaga ma Mareko i le Lenei le Upu,
kiliki i luga le fuʻa i lalo e lesitala.
O lau imeli o le a le faʻasoaina i se tasi.

Lenei i luga ole Telegram. Kiliki:

Mulimuli ia Mareko ma "faʻailoga o taimi" i aso uma i luga o le MeWe:


Mulimuli i tusitusiga a Mareko iinei:

Faʻalogo ile mea lea:


 

 
Print Friendly, PDF & Email

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga
1 O le Komodo Dragon a Initonesia e lafi, ma faatalitali mo lana manu e alu ane, ona taia lea o i latou i lana oona matautia. Ina ua faatoilaloina le vete e lana mea oona, e toe foi mai le Komodo e faauma. E faapena foi, seiloga ua gauai atoatoa atu tagata i pepelo ma taufaasese oona a Satani ona faatoa toe ai lea i luga o lona ulu, lea e maliu.
2 Cardinal Karol Wojtyla (JOHN PAUL II), i le Eucharistic Congress, Philadelphia, PA mo le faamanatuina o le lua seneturi o le sainia o le Tautinoga o le Tutoatasi; o nisi upusii o lenei fuaitau e aofia ai upu “Keriso ma le anetikeriso” e pei ona i luga. O le Tiakono o Keith Fournier, o se tasi na auai, na lipotia mai e pei ona taʻua i luga; cf. Katoliko Online; Aukuso 13, 1976
3 "I le taimi nei, o le mRNA o loʻo taʻua o se vailaʻau faʻamaʻi e le FDA." —Moderna's Registration Statement, itulau. 19, sec.gov
4 ff. O Toloa
5 ff. TED tautala
6 I le aso 19 o Oketopa, 2023, na faʻamaonia ai e le Health Canada le i ai o le faʻaleagaina o DNA i tui Pfizer COVID-19, ma faʻamaonia ai foi e leʻi faʻaalia e Pfizer le faʻaleagaina i le pulega o le soifua maloloina lautele. Vaai iinei. Ua maua foi e Moderna le DNA: vaai iinei.

"Na taʻu mai ia i matou e le mafai ona tuʻuina atu tui puipuia o le SARS-CoV-2 mRNA i totonu o le genome o le tagata, aua e le mafai ona toe suia le messenger RNA i le DNA. E pepelo lenei mea. O loʻo i ai elemeni i sela o tagata ua faʻaigoaina o le LINE-1 retrotransposons, ia e mafai ona tuʻufaʻatasia le mRNA i totonu o le genome o le tagata e ala i le faʻasolosolo o tusitusiga i tua. Talu ai o le mRNA o loʻo faʻaaogaina i tui ua faʻamautuina, o loʻo tumau ai pea i totonu sela mo se taimi umi atu, faʻateleina ai avanoa mo lenei tupu. Afai o le genes mo le SARS-CoV-2 Spike ua tuʻufaʻatasia i totonu o se vaega o le genome e le leoa ma faʻamatalaina moni se polotini, e ono mafai e tagata e faia lenei tui ona faʻaauau ona faʻaali le SARS-CoV-2 Spike mai o latou sela somatic mo aso o totoe o latou olaga. E ala i le tuiina o tagata i tui e mafua ai o latou sela ona faʻaalia poloka Spike, o loʻo tuiina i latou i le polotini o le pathogenic. O se vailaʻau oona e ono mafua ai le fulafula, faʻafitauli o le fatu, ma le ono aʻafia ai o kanesa. I se taimi umi, e mafai foi ona ono taitai atu ai i le vave maua i le neurodegenerative faamaʻi. E matua leai lava seisi e faamalosia e fai lenei tui i lalo o ni tulaga, ma o le mea moni, o le tui puipui e tatau ona vave taofia. " —Faʻaaogaina mo Coronavirus Tutupu Faʻatupulaia Nonprofit Intelligence, Le Tusi Spartacus, i. 10. Vaʻai foi Zhang L, Richards A, Khalil A, et al. "SARS-CoV-2 RNA liliu-toe tusia ma tuʻufaʻatasia i totonu o le genome a tagata", Tesema 13, 2020, PubMed; "MIT & Harvard Suesuega Fautuaina mRNA tui puipui mafai ono tumau suia DNA A uma" Aia Tatau ma le Saolotoga, Aokuso 13, 2021; "Intracellular Reverse Transcription of Pfizer BioNTech COVID-19 mRNA Vaccine BNT162b2 In Vitro in Human Liver Cell Line", Markus Aldén et. al, www.mdpi.com; "MSH3 Homology ma Avanoa Recombination So'oga ile SARS-CoV-2 Furin Cleavage Site", frontiersin.org; cf. “O le Fa'asesega o tui – E Le'o se tui” – Lipoti a Solari, Me 27th, 2020. Mulimuli ane, o se suʻesuʻega a Suetena i le 2022 na faʻamaonia ai o tui Pfizer e iai le faʻamalosi e suia ai le DNA. Vaʻai i le suʻesuʻega iinei.

7 Setema 12, 2023, epochtimes.com
8 Luka 10: 34
9 D. Gary Young, Le Ta'ita'i o le Lalolagi i Suau'u Taua, i. 21
10 “O a tatou LNP e mafai ona saofagā, i le atoa poʻo se vaega, i se tasi pe sili atu o mea nei: faʻalavelave faʻalavelave, faʻalavelave faʻapipiʻi, faʻafesoʻotaʻi tali, faʻalavelave faʻalavelave, faʻamaʻi faʻamaʻi ... poʻo se tuufaatasiga o ia mea, poʻo tali i le PEG ..." -November 9th , 2018; Moderna Faʻaaliga
11 ff. Ea vevela i tua o le matagi
12 ff. O le Tulafono Lona Lua
13 Na vaai le Gnosticism i le tino ma le tino o se mea leaga.
lafoina i AIGA, TAUA I LE FOFOGA.