Le Pese a le Tagata Vaʻai

 

Na lomia muamua ia Iuni 5, 2013 faatasi ai ma faafouga faaopoopo…

 

I Ou te fia toe manatua se aafiaga mamana na ou maua i ni nai tausaga ua mavae ina ua ou lagona le manao e alu i le lotu e tatalo i luma o le Sakalameta Paia…

 
Le Valaau

Sa ou nofo i le piano i loʻu fale ma usu le pese “Sanctus” (mai laʻu tusi pese O oe lea).

Na faafuasei lava ona tulai mai lenei fiaai e le mafaamatalaina i totonu ia te au e asiasi ia Iesu i le Tapeneko. Sa ou oso i totonu o le taavale, ma i ni nai minute mulimuli ane, sa ou sasaa atu ai lo’u loto ma lo’u agaga i Ona luma i se Ekalesia Ukaraina matagofie i le taulaga sa ou nofo ai i lena taimi. O iina, i le afioaga o le Alii, lea na ou faalogo ai i se valaau i totonu e tali atu i le valaau a Ioane Paulo II i le autalavou e avea ma “leoleo” i le vaveao o le meleniuma fou (faitau le molimau atoa o mea na tutupu i le Ekalesia i lena aso. i totonu Valaʻauina i le Pa):

Le au talavou talavou, e tatau lava ia te oe ona avea ma tagata leoleo o le taeao ua latou faʻailoa mai le afio mai o le la o ai le Keriso Toe tu mai! —POPE IOANE PAULO II, Savali a le Tama Paʻia i le Autalavou a le Lalolagi, XVII Lalolagi Autalavou, n. 3; (Mata. 21: 11-12)

 O se tasi o mau na taʻitaʻia aʻu e le Alii i lena taimi o le Esekielu Mataupu 33:

Ua oo mai le afioga a le Alii ia te au: Le atalii e o le tagata, ia e tautala atu i lou nuu, ma fai atu ia te i latou: A ou aumaia le pelu i se nuu… ma ua iloa atu e le leoleo le pelu o loo sau i le nuu, ona ili lea e ia le pu e lapatai atu ai i le nuu… Ua ou tofia oe e fai ma leoleo mo le aiga o Isaraelu; a e faalogo i se upu mai lo’u gutu, e tatau ona e lapatai atu ia te i latou mo a’u. (Esekielu 33: 1-7)

O se upu matuia, ae ui i lea, sa ou lagonaina le alofa o le Alii i totonu… o se alofa mo i tatou uma.

O se galuega faapena e lē o se galuega e filifilia e se tagata. E o faatasi ma se tau tele: tauemuga, faaesea, le le ano i ai, le leiloa o uo, aiga, ma e oo lava i le igoa ta’uleleia. I le isi itu, ua faigofie e le Alii i nisi taimi. Aua ua na o lo’u toe ta’ua o upu a pope ua faaleoina ma le manino atoatoa uma o le faamoemoe ma le tofotofoga o loʻo faʻatali i lenei augatupulaga. O le mea moni, o Benedict lava na ia taʻua o le vave alu ese mai soo se ituaiga amioga mama i o tatou taimi ua lamatia ai le "lumanai tele o le lalolagi." [1]ff.I le Eva Ae ui i lea, sa ia tatalo foi mo se “Penetekoso fou” ma valaau atu i le autalavou ia avea ma “perofeta o se vaitaimi fou” o le alofa, filemu, ma le mamalu i le Aso o Talavou o le Lalolagi i Sini.

Faʻamalosia e le Agaga, ma faʻatatau i le faʻaaliga mauoa o le faʻatuatua, ua valaʻaulia se augatupulaga fou o le au kerisiano e fesoasoani e fausia se lalolagi e faʻafeiloaʻi ai, faʻaaloaloina ma faʻapelepeleina le meaalofa a le Atua o le ola… O se tausaga fou lea e faʻasaolotoina ai i tatou mai le papaʻu, le manatu faapito, ma le taliaina e le tagata o ia lava lea e fasiotia ai o tatou agaga ma oona ai a tatou sootaga. Au uo talavou pele, o loo fetalai mai le Alii e te auai perofeta o lenei vaitau fou… —POPE BENEDICT XVI, Homily, World Youth Day, Sydney, Ausetalia, Iulai 20th, 2008

Ae leʻi gata ai iinā le Mau a Esekielu i luga mo aʻu. Ua faaauau pea ona faamatala e le Alii le mea e tupu i le leoleo:

E ō mai loʻu nuʻu iā te oe, e potopoto faʻatasi e pei o se motu o tagata ma nonofo i ou luma e faʻalogo i au upu, ae latou te lē faia. O pese alofa o loʻo i o latou laugutu, ae o o latou loto latou te tuliloa ai le manuia faʻalilolilo. Mo i latou ua na o oe o se faipese o pese alofa, e malie le leo ma e poto le paʻi. Latou te faʻalogo i au upu, ae latou te lē usitaʻia… (Esekielu 33: 31-32)

 

Le “Lipoti”

I le aso na ou tusia ai laʻu "lipoti" i le Tama Paia (tagai Le Tama Pele Pele ... Ua Ia Afio Mai!), o se aotelega o le mea na ou "vaʻaia" ma le "vaʻai" sau i tausaga a sau, laʻu fou lipine o "pese alofa", Faʻaleagaina, sa fa'atulaga mo le gaosiga. Ou te ta'utino atu, na foliga mai e sili atu nai lo se mea na tupu fua, aua e le'i fuafuaina fa'apea. O nei pese na ou lagona na finagalo le Ali'i e pu'eina.

Ou te fesili ifo foʻi iā te aʻu lava, pe i ai se tasi matuā Ua faalogoina ea e oe le tagi ma lapataiga… aemaise lava a o faasolo ina loloto le tafe atu o le lalolagi i le pogisa ma le teritori e le’i iloa e tagata i tupulaga ua mavae? Ioe, e mautinoa lava ni nai agaga. O tala o le liua na ou faitauina o se fua o lenei auaunaga ua mafua ai ona ou tagi i nisi taimi. O au tusi ma le lagolago ua avea ma faamalosiauga na ou manaomia e toe nofo i lalo i se isi aso ma tusi.

Ae ui i lea, e toafia i le Ekalesia ua faalogo i lapataiga, ua usitaia le savali o le Alofa Mutimutivale ma le faamoemoe o loo faatalitali mai mo i latou uma o e taliaina Iesu? A o pa'ū sa'oloto le lalolagi ma le natura lava ia i le vevesi, e foliga mai e pei o tagata le mafai fa'alogo i ai, o se va'aiga mata'utia tele lea ia te a'u. E pei ua vaeluaina nei i tatou i Lua TolauapigaO le tauvaga mo o tatou lagona ma le taimi e ala i ala o faasalalauga faaagafesootai ma faafiafiaga e toetoe lava a le mafai ona faatoilaloina.

E moni, i le taeao lava lea na valaauina ai a’u e le Alii i luma o le Sakalameta Paia, o se tasi lea o Mau na ou faitauina:

Ona ou faalogoina lea o le siufofoga o le Alii o faapea mai, “O ai ou te auina atu? O ai e alu mo matou? ” "O aʻu lenei", na ou fai atu ai; “Auina mai au!” Ma sa ia tali atu: "Alu ma fai atu i lenei nuu: Faalogo ma le totoa, ae le malamalama! Vaʻai totoʻa, ae le iloa Faʻavaivaia loto o tagata nei, faʻapogisa o latou taliga ma moeiini o latou mata; Ina neʻi latou vaʻai ma o latou mata, ma faʻalogo i o latou taliga, ma malamalama o latou loto, ma latou liliu ma faʻamaloloina. "

“Le Ali‘i e, se‘ia afea?” ‘Ona tali mai lea o Ia: “Se‘ia fa‘atafunaina ‘a‘ai, ‘aua ne‘i i ai ni ē nonofo ai, o fale, ‘aua ne‘i i ai ni tagata, ma ‘ia fa‘atafunaina le lau‘ele‘ele. Se‘ia ‘auina ‘ese e le Ali‘i tagata i se mea mamao, ma ‘ia tele le fa‘atafunaga i totonu o le lau‘ele‘ele.” (Isaia 6: 8-12)

Faalogo i le pese a Mareko "Le a le umi?"

E toetoe lava a pei ua auina mai e le Alii Ana avefeau ina ia toilalo, ia avea ma “faailoga o le feteenai” e pei ona i ai. A mafaufau se tasi i perofeta i le Feagaiga Tuai — o Ioane le Papatiso, o Paulo Paia ma lo tatou Alii lava Ia, e foliga mai o le tautotogo o le Ekalesia e masani ona aafia i lena fatu: o le toto o ē na maturo.

Afai e leʻi liua le upu, o le toto e liua. —POPE JOHN PAUL II, mai le solo “Stanislaw”

 

O le Vaivaiga o le Leoleo

Sa ou taumafai e faamaoni, taumafai i taimi uma e tusi le mea na ou lagonaina na fetalai mai ai le Alii — ae le o le mea ou te manao e taʻu atu. Ou te manatua le muamua lima tausaga o lenei tusitusiga aposetolo, na ou faia i le fefe tele o le a ou faʻasesēina agaga. Faʻafetai i le Atua mo aʻu faʻatonusili faaleagaga i le tele o tausaga ua avea ma mea faigaluega faamaoni o le leoleo mamoe alofa a le Alii. Ae, a o ou suʻesuʻeina loʻu lava lotofuatiaifo, sa mafai ona ou toe taʻua upu a St.Gregory the Great:.

Le atalii e, le tagata e, ua ou faia oe ma tagata vaʻai mo le aiga o Isaraelu. Manatua o le tamaloa e auina mai e le Aliʻi e fai ma talaʻi e taʻua o le tagata vaai. O le tagata vaʻai e tu i taimi uma i luga o le maualuga ina ia mafai ona ia vaʻai mamao mai le mea o loʻo tupu. Soʻo se tasi e tofia e avea ma tagata vaʻai mo tagata e tatau ona tu i luga i se maualuga mo lona olaga atoa e fesoasoani ia i latou i lana vaʻaiga mamao. E faigata tele ia te aʻu ona fai atu lenei, aua o nei lava upu ou te taʻusalaina ai aʻu. E le mafai ona ou talaʻi ma se agavaʻa, ae peitaʻi a oʻo ina ou manuia, o lea lava ou te le ola i loʻu olaga e tusa ai ma laʻu lava talaʻiga. Ou te le faafitia loʻu tiute; Ou te iloa o aʻu ou te paie ma faatamala, ae masalo o le taʻuina o laʻu mea sese o le a maua ai le faʻamagaloga mai laʻu faamasino tonu. —St. Gregory le Sili, aiga, Liturgi o Itula, Vol. IV, itu. 1365-66

O mea uma e tautala ai lou laulaufaiva ia e tausisi i ai e fai, e pei ona e tautō ai ma le loto e fai iā Ieova lou Atua, i lou lava gutu. (Teuteronome 23: 24)

Mo aʻu lava ia, ou te talosaga atu mo se faamagaloga mai le Tino o Keriso mo soo se auala ua ou toilalo ai i upu po o galuega e faailoa atu ai le faamoemoe fiafia ma le meaalofa o le savali o le faaolataga. Ou te iloa foi ua faavasega e nisi aʻu tusitusiga o ni “malaia ma le pogisa.” Ioe, ua ou malamalama pe aisea latou te fai mai ai faapea, aemaise lava e aunoa ma le faitauina o le lautele o mea o loo tusia iinei - o le mafuaaga lea ua ou usiusitai ai i taimi uma i lapataiga malolosi a pope (tagai Aisea ua le alalaga ai pope?ma Upu ma Lapataʻiga).

Ae ui i lea, ou te lē faatoese atu ona o le iliina o le pu o le lapataiga, ma le tautala atu i upu faamaoni e fafagu ai agaga. Auā o le alofa foʻi lea i le ofu o le upumoni e faʻanoanoa ai. O se tiute foʻi e lē mafai ona ʻalofia mo aʻu lava ia:

O oe fo‘i le atali‘i o le tagata, ‘ua ‘ou tofia le leoleo mo le ‘āiga o Isaraelu; a e fa‘alogo mai ‘iā te a‘u o lo‘o fai atu se ‘upu, ‘ia e lapata‘i atu ‘iā te i latou mo a‘u… [ae] ‘āfai ‘e te lē tautala atu e fa‘aoso ai le tagata amio leaga ‘ia ‘alo ‘ese mai lona ala, e oti le tagata amio leaga ‘ona o lana agasala, a ‘ou te taui atu ‘iā te oe lona oti. (Ese 33:7-9)

E masani lava, aemaise lava pe a ou faasino atu i le “pelu” o loo oo mai i lo tatou tupulaga, ou te lagonaina le tauiviga i totonu o Ieremia:

Soo se taimi lava ou te tautala ai, ou te alaga atu, ou te taʻua le sauā ma le ita tele; o le afioga a Ieova ua aumaia ai ia te aʻu le faalumaina ma le tauemu i aso uma. Ou te fai atu ou te le toe taʻutaʻua o ia, ou te le toe tautala i lona suafa. Ae ona peiseaī ua mu loʻu loto, ua lokaina i oʻu ivi; ua ou vaivai i le taofiofi, ou te le mafaia! (Ieremia 20: 8-9)

E faʻapefea ona ou faʻafitia o Ia o lē na te leʻi faʻafitia aʻu — ma na foaʻiina mai Lona soifua?

Ae e lē o ni lapataʻiga uma ia, e pei ona molimauina e se iloiloga puupuu o aʻu tusitusiga iinei e pei ona tusia i laʻu tusi Le Fetauiga Mulimuli (faatasi ai ma Nihil Obstat). E fa’apea fo’i i pope. E ui i se finauga i le tulaga pope, o le uiga autū o le mea sa taumafai Pope Francis e fa’asino mai ia i tatou i a tatou a’oa’oga uma, katekimo, tusi a le Ekalesia, talitonuga fa’avae, fono ma tulafono a le Ekalesia… o se sootaga loloto ma le tagata lava ia ma Iesu.[2]ff. Faiā vavalalata ma Iesu Na ia toe fa’amamafaina le tāua o le faigofie, le moni, le mativa, ma le lotomaulalo e tatau ona avea ma uiga o le Nu’u o le Atua. E tatau ona tatou fa’aali atu i le lalolagi le foliga moni o Iesu e ala i se misiona o le alofa ma le alofa mutimutivale ma o le fa’ailoga o le Ekalesia e tatau ona avea ma nu’u o le viiga, fa’amoemoe, ma le olioli. 

O le avea ma soʻo e tatau ona amata i le ola aafiaga o le Atua ma lona alofa. E leʻo se mea mautu, ae o se faʻaauau pea agaʻi ia Keriso; e le naʻo le faʻamaoni i le faia o se aʻoaʻoga manino, ae o le poto masani o le afio mai o le Alii, agalelei ma toaga auai, o se faifai pea faʻavae e ala i le faʻalogo i lana upu… Tumau tutumau ma saoloto ia Keriso, i se auala e te faʻaalia ai o ia i mea uma e te faia; uia le ala o Iesu ma lou malosi atoa, iloa o ia, faʻatagaina oe lava e valaʻauina ma aʻoaʻoina e ia, ma folafola atu ia te ia ma le fiafia tele ... Tatou tatalo e ala i le fautua a lo Tatou Tina ... ina ia mafai ona o ma tatou i le ala o avea ma soʻo, ina ia, tuʻuina atu o tatou ola ia Keriso, atonu e naʻo ni misionare tatou te aumaia le malamalama ma le olioli o le Tala Lelei i tagata uma. —POPE FRANCIS, Homily, Mass i le Enrique Olaya Herrera Airport i Medellin, Columbia, Setema 9th, 2017; ewtnnews.com

Ae ui i lea, na ia saunoa i se tasi o ana lauga, “E tatau ona ‘luluina’ le Ekalesia e le Agaga Paia ina ia mafai ai ona tu’u ese atu mea e fa’amafanafana ai ma mea e pipii atu i ai.” [3]Lauga, Misasa i le Malaevaalele o Enrique Olaya Herrera i Medellin, Columbia; ewtnnews.com Ioe, o le mea tonu lava lea na fai mai ai lo Tatou Tina i le lalolagi atoa: a Sili Leleie manaʻomia e fafagu ai se Ekalesia ua momoe ma se lalolagi ua oti i ana agasala. Pe le o i tatou ea o “tagata o loo nonofo i le pouliuli”[4]Mataio 4: 16 ua toe tupu foʻi i lea taimi ma lea taimi a o foliga mai ua toe lofitu le lalolagi i faiga faapaupau?

O lo tatou lava moe i le afioaga o le Atua tatou te le malamalama ai i le leaga: tatou te le faʻalogo i le Atua aua tatou te le mananaʻo e faʻalavelaveina, ma o lea tatou tumau ai le le fiafia i le leaga. —POPE BENEDICT XVI, Catholic News Agency, Vatican City, Ape 20, 2011, Lautele aofia

O lotofuatiaifo o nei tagata pele e tatau ona luluina ma le malosi ina ia mafai ona latou "faatulagaina lelei o latou fale"… Ua latalata mai le taimi sili, o se aso sili o le malamalama ... o le itula o filifiliga mo tagata. —Auauna a le Atua Maria Esperanaza, Savali Lona Fa o Betania, Venesuela (faamaonia); sign.org

 

Taimi Faigata

O le mea lea, o le aʻoaʻiga alofa a le Tama e tatau ona sau… ma o le a avea ma, e pei o le Afa Sili. O le mea na faʻatuai ma faʻatuai e le Lagi, ua foliga mai nei ua lata i le faʻataunuʻuina (f. Ma e oʻo mai):

… Ua e ulufale atu i taimi taua, o taimi na ou sauniaina ai oe mo le tele o tausaga. E toafia o le a tafea e le afā leaga ua uma ona faia i luga o tagata. O le taimi lenei o le tofotofoga sili; o loʻu taimi lea, Le fanau e faʻapaʻiaina i loʻu Loto Mama. —Lo matou Fafine i le Auauna a le Atua Fr. Stefano Gobbi, Fep. 2nd, 1994; ma Le faʻamaonia Epikopo Donald Montrose

O le taimi lenei o le Taua Tele Faʻaleagaga ma e le mafai ona e sola ese. E manaʻomia oe e loʻu Iesu. O i latou e tuʻuina atu o latou ola i le puipuiga o le upu moni o le a mauaina se taui sili mai le Alii… A maeʻa tiga uma, o le a oo mai se Taimi Fou o le Filemu mo alii ma tamaitai o le faatuatua.-Savali a le tatou Tamaʻitaʻi Tupu o le Filemu ia Pedro Regis Planaltina, Aperila 22nd; 25th, 2017

Leai, e le o le taimi lenei e fausia ai ni lua sima, ae ia fa'amautu o tatou olaga i le sulufa'iga o le Loto Pa'ia. Ia tuu atu lo tatou faatuatuaga atoa ia Iesu, ia usiusitai, e aunoa ma se fetuunaiga, i Ana poloaiga uma; [5]ff. Ia Faamaoni ia alofa i le Tolutasi Paia ma le loto atoa, agaga atoa, ma le malosi atoa. Ma ia faia mea uma i totonu ma faatasi ma le Tina o lē na foaiina mai e Keriso ia i tatou i lalo o le vae o le Koluse.[6]cf. Ioane 19:26 i totonu o lenei Auala, o le Upu Moni, ua matou mauaina lena ola e aumaia le malamalama i le lalolagi.

Le fanau pele e, o aposetolo ole pele, o loʻo ia te outou le faasalalauina o le alofa o loʻu Atalii ia i latou uma e leʻi iloaina; oe, o tamaʻi moli o le lalolagi, o loʻo ou aʻoaʻoina ma le alofa faʻina e susulu manino ma le malamalama atoatoa. O le tatalo o le a fesoasoani ia te oe, aua o le tatalo e laveaʻiina oe, o le tatalo e laveaʻi ai le lalolagi… Lau fanau e, ia sauni. O le taimi lenei o se suiga taimi. O le mafuaʻaga lena ua ou valaauina ai outou fou i le faʻatuatua ma le faʻamoemoe. O loʻo ou faʻasino atu ia te oe le ala e te manaʻo ai, ma o upu na a le Tala Lelei. —O le tatou Tamaʻitaʻi o Medjugorje ia Mirjana, Aperila 2, 2017; Iuni 2nd, 2017

Faalogologo i le “O Loo Ola le Alofa ia te A’u”:

 

Epilogue

E le mafai ona ou taofia ae lagona o laʻu album Faʻaleagaina o se "fa'ai'uga" o le luasefulu tausaga ua mavae. E le fa'apea ua uma la'u tusitusi, tautala, pe usu. Leai, e tasi le aso i le taimi iinei! Ae o lo'o o'u ola fo'i i upu a Esekielu ma Isaia i se auala loloto i le taimi nei, lea e mana'omia ai le filemu loloto ma le mafaufau loloto nai lo le tele o tusitusiga i aso ta'itasi — aemaise lava pe a amata ona tautala mea tutupu i le lalolagi latou lava.[7]Faalogo i le mea o loo fetalai mai ai le Lagi e uiga i nei mea tutupu iinei

O aso uma lava, ou te tatalo mo ē faitau, ē faalogologo, ma ē agalelei, ma faaauau pea ona ou tauaveina outou uma i lo’u loto e peiseaī o lo’u lava aiga outou. Faamolemole ia manatua foi a’u, i a outou tatalo. E fia taimi na ou manatu ai ua lata ina mae’a la’u misiona, ae ina ua mavae sina taimi o le filemu, ua amata ona toe fetalai mai le Alii i Lana “afioga o le taimi nei” i o tatou loto.  

Tau ina ia alofagia ma viia pea Iesu ma soʻo se mea.

Ou te pese i le Alii i loʻu olaga atoa,
fai musika i loʻu Atua a o ou ola. 
Faʻamanuia le Aliʻi, loʻu agaga.
(Salamo 104)

 

 

Fa'afetai tele mo lau tatalo ma le lagolago.
Faafetai!

 

E malaga ma Mareko i le Lenei le Upu,
kiliki i luga le fuʻa i lalo e lesitala.
O lau imeli o le a le faʻasoaina i se tasi.

Lenei i luga ole Telegram. Kiliki:

Mulimuli ia Mareko ma "faʻailoga o taimi" i aso uma i luga o le MeWe:


Mulimuli i tusitusiga a Mareko iinei:

Faʻalogo ile mea lea:


 

 

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga
1 ff.I le Eva
2 ff. Faiā vavalalata ma Iesu
3 Lauga, Misasa i le Malaevaalele o Enrique Olaya Herrera i Medellin, Columbia; ewtnnews.com
4 Mataio 4: 16
5 ff. Ia Faamaoni
6 cf. Ioane 19:26
7 Faalogo i le mea o loo fetalai mai ai le Lagi e uiga i nei mea tutupu iinei
lafoina i AIGA, TAIMI O LE ALOFA ma pōpō , , , , , , , , , , .