Le Fa'avaivaia o le Au Paia


Le Atua e, ua ou vaivai ma ua ou vaivai.

(Faataoto 30: 1)

 

po o luga o YouTube

 

So le toatele o i tatou ua vaivai i le mea e foliga mai o se osofaiga o le leaga, fevaevaeaiga, ma le le mautonu i le lalolagi. E i ai se lagona o le vaivai a o faapotopoto le pogisa e pei o se Afā tele, o se mea na taʻutino mai e Ioane Paulo II:

It o le saʻo lava i le faaiuga o le meleniuma lona lua o le tele, taufaʻafefe ao liliu i luga o le tafatafaʻilagi o tagata uma ma le pogisa e oʻo ifo i luga o tagata soifua.  —POPE JOHN PAUL II, mai se saunoaga, Tesema, 1983; www.vatican.va

Ioe, ou te lagona foi le vaivai. Lea ua taʻitaʻia ai aʻu e tomanatu i aso nei i se fuaitau lilo i le tusi o Tanielu, ou te manatu, o loʻo faʻamatalaina ai le tele o tofotofoga o loʻo tatou uia nei. O le mea ua ou maua ai le faamoemoe moni, o le mea moni lea na valoia e le Atua i aso ua mavae, le tofotofoga ma le manumalo o le a oo mai mo Ona tagata. Manatua le fetalaiga a Iesu i Ana Aposetolo:

‘Ua ‘ou ta‘u atu ‘iā te ‘outou a o le‘i o‘o mai, ‘ina ‘ia ‘outou talitonu pe a o‘o mai. (Ioane 14: 29)

 

Le tula'i mai o le Malo Lona Fa

Na vaaia e le perofeta o Tanielu i faaaliga le tulaʻi mai o malo eseese o le a tau faasaga i tagata o le Atua. Ae i se tasi po, o se faaaliga na tuua ai o ia ma le atuatuvale tele:

Na ‘ou iloa fo‘i le manu fe‘ai lona fā, e mata‘utia, e mata‘utia, e matuā tele lava lona malosi… O lona fā o manu fe‘ai, o lona fā lea o mālō i le lalolagi, e sili lea i mālō uma, ma e 'aina le lalolagi uma, ma e soli i lalo, ma nutililii. ( Tanielu 7:7, 23 ).

O le ā lenei “malo lona fa”? O le a ou taumafai e tali lenei mea i se tulaga faapuupuu ou te mafaia… 

O le faamatalaga muamua a Tanielu e uiga i lenei manu fe'ai o loo ta'u sa'o mai lava i le Apokalipise a Ioane (cf. Rev 13:1-10; 17:12-15). Ua tautala uma Tanielu ma St. Ioane e uiga i lenei manu fe'ai ua i ai le "seu itiiti" po o le "gutu" e tautala faasausili ma gugutu (cf. Dan 7:8, Rev 13:5-6). Na malamalama uluai Tama o le Ekalesia o lenei tamai seu/gutu e fai ma sui o le "atalii o le malaia", le solitulafono", po o le Anetikeriso - o suafa uma mo le tutusa. moni tagata [1]“…o le Anetikeriso o se tagata e toatasi, e le o se malosiaga—e le na o se agaga tau amio, po o se faiga faapolokiki, e le o se tupuaga, po o se soloaiga o pule—o le tu masani lea a le Ekalesia anamua.” —St. John Henry Newman, "O Taimi o Anetikeriso", Lauga 1 o le a pule mo le tolu ma le afa tausaga.[2]Tani 12:7, Fakaasiga 13:6 Faataitaiga:

O Tanielu foʻi, o loʻo tulimatai atu i le iʻuga o le malo mulimuli, o lona uiga, o tupu mulimuli e sefulu, o le a vaeluaina i latou le malo o na tagata, ma o i latou o le a vaeluaina le malo. atalii o le malaia e sau… —St. Irenaeus (pe tusa o le 180 T.A.), Faʻasaga i LēTusi V, No 25:3

Ua faapea mai foi Tanielu (i upu), “Na ou mafaufau i le manu, faauta foi, e sefulu ona nifo, e tupu a‘e i totonu ia te ia le isi (seu), o le lala, ma lia’i a’e i ona a’a le tolu (na i ona luma). Ma i lalo o lenei mea na faʻaalia e leai se isi na o Anetikeriso... —St. Hippolytus o Roma (amataga lona 3 senituri), I luga o Keriso ma Anetikeriso, Le. 25

E tusa ai ma Sts. Hippolytus ma Ierome, o le malo lona fa lenei o le Malo o Roma. 

O le taimi nei o le malo lona fa, lea e faasino manino i tagata Roma… —St. Ierome, Faamatalaga e uiga ia Tanielu

“O lona fa o manu fe‘ai, e mata‘utia ma le mata‘utia, e i ai ona nifo u‘amea ma matiu‘u ‘apamemea.” O ai fo‘i i latou nei se‘i vaganā ai tagata Roma? —Hippolytus (matamata lona 3 senituri), I luga o Keriso ma Anetikeriso, l. 25

Sa tusia e St. John Henry Cardinal Newman, lo tatou Fomai fou o le Ekalesia, i ana lauga i Anetikeriso:

Ou te le faʻatagaina le malo o Roma ua leai. Mamao mai ia: o le malo o Roma o loʻo tumau pea e oʻo mai i aso nei… Ma talu ai o nifo, poʻo malo, o loʻo i ai pea, o se mea moni, ma o lea tatou te leʻi vaʻaia ai le iʻuga o le malo o Roma. —St. John Henry Newman (1801-1890), Le Taimi o Anetikeriso, Lauga 1

I se savali e tauave e le Ekalesia Le faʻamaonia i le Auauna a le Atua Fr. Stefano Gobbi, o lo tatou Fafine na fai mai e uiga i le manu a Tanielu ma St. John:

O le fitu ulu faʻaalia potu eseese masonic, lea e faʻataʻitaʻia i soʻo se mea i se auala faʻaaliali ma le mataʻutia. O lenei Uliuli Manu e sefulu nifo ma, i luga o nifo, sefulu pale, o faʻailoga ia o le malo ma tupu. Masonry pule ma pulea i le atoa lalolagi e ala i le sefulu pu-I le Faifeau, Tama Pele a le tatou Tamaʻitaʻi, Le. 405

Ia, e le mafai ona ou mafaufau i le taimi nei i laʻu uo o Ted Flynn na tusia tele i luga o le Freemasonry. Sa ia fai mai:

… Toaitiiti tagata e iloa le loloto o aʻa o lenei lotu lotu. Freemasonry atonu o le sili sili ona poto salalau faʻapolokalameina mana i luga o le fogaeleele i aso nei ma taua ulu i le ulu ma mea a le Atua i aso uma. O se pule faʻatonutonu i le lalolagi, o loʻo galue i tua atu o teuga tupe i teuga tupe ma polokiki, ma ua ofi uma atu ai i totonu tapuaiga uma. O le Masonry o se vaega faalilolilo i le lalolagi atoa e faaleaogaina le pule a le Ekalesia Katoliko ma se mataupu lilo i le tulaga maualuga e faaleagaina ai pulega faapope. —Ted Flynn, Faamoemoe o e Amioleaga: O Le Matai Fuafua e Pule ai le Lalolagi, i. 154

O Masonry lea na fofoa le faavae faafilosofia o faiga faaKomunisi.[3]E toʻaitiiti na iloa o Vladimir Lenin, Joseph Stalin, ma Karl Marx, o e na tusia le Faʻaaliga Komunisi, sa i luga o le totogi o le Illuminati. Va'ai: “O le a Ia tuʻimomoina lou ulu” saunia e Stephen Mahowald, i. 100; 123 O le mea e mataʻina ai, o loʻo tatou vaʻavaʻai atu i taʻitaʻi papalagi, o ē na mauaina lenei Emepaea anamua o Roma, o loʻo galulue nei e faʻatuina se manu feʻai fou-komunisi i lalo o le igoa o le "Sili Reset” — o se tuufaatasiga o faiga faa-Komunisi ma Kapitalisme.[4]ff. O le Fouvale o le Manu Feʻai Atonu, o lenei mea ua faatusaina i “nifo uʻamea” (Komunisi) ma “matuʻuʻumea” (Capitalism). Latou te taʻua o le "stakeholder capitalism," lea e "E te le maua se mea ma fiafia," e faapena foi a latou faasalalauga. Maʻeu le talafeagai o le faamatalaina e St. Irenaeus o le Anetikeriso o se “tagata liliuese ma faomea.”[5]Faʻasaga i LēTusi V, No 25:1 (Tagai Le Gaoi Tele).

O le manatu o lenei manu feʻai o le lalolagi e sau e soli le lalolagi e pei ona tatou iloa ...

O loʻo e iloa lelei lava, ole faʻamoemoe ole mea sili lea ona leaga o le unaʻia lea o tagata e faʻatoʻilaloina le faʻatonuga atoa o mea fai a tagata ma tosoina atu i latou i aʻoaʻoga leaga o lenei Socialism ma Communism… —POPE PIUS IX, Nostis ma Nobiscum, Encyclical, n. 18, TESEMA 8, 1849; faitau O Valoaga a Isaia o le Communism i le Lalolagi.

Ae ui i lea, o le mea lea o loʻo fai mai ai Tanielu e sosoo ai ou te fia tautala i ai aemaise lava ... 

 

Le Fa'avaivaia o le Au Paia

Fai mai le perofeta e uiga i lenei manu feʻai ma le Anetikeriso:

A o ou vaavaai atu, o lena nifo na tau ai le tau faasaga i le au paia ma na manumalo ai… E tautala o ia faasaga i le Silisiliese ma faalavalava le au paia a le Silisili Ese… ( Tanielu 7:21, 25 ).

O lenei foi na matauina e St. John:

Na tatala lona gutu e fai upuleaga i le Atua, ma upuleaga i lona suafa ma lona afioaga ma i latou o loo nonofo i le lagi. Sa faatagaina foi ia tau faasaga i le ʻaupaia ma faatoʻilalo i latou, ma sa tuuina atu i ai le pule i ituaiga uma, tagata, gagana, ma atunuu. (Faaaliga 13: 6-7)

E soli e lenei manu fe'ai mea uma, ma faamalosia tagata uma e gaua'i i lana pule. O le to'atele o tatou o lo'o va'ava'ai atu a'o aga'i vave atu lo tatou malo i se sosaiete e leai ni tupe e fa'amalosi tagata uma ia i ai se Faʻamatalaga numera, lea o le a mulimuli ane manaʻomia e maua ai auaunaga, femalagaaʻi, ma faʻatau pe faʻatau atu.[6]Faʻaaliga 13: 17 O le COVID "tusifolau tui" o se faʻataʻitaʻiga o lena faiga.

Ua tatou vaaia ua mou ese atu le saolotoga o tapuaiga i le taimi lava e tasi ua pa ai sauaga faasaga i Kerisiano i le lalolagi atoa. O le saʻolotoga e tautala ai o loʻo nutimomoia i Sisifo e avea o se "pulepulega o le relativism"[7]“…o se pulega malosi o le relativism e le iloa se mea e mautinoa, ma e tuua na o le fua ma manaoga o se tasi. O le i ai o se faatuatua manino, e tusa ai ma le talitonuga o le Ekalesia, e masani ona taʻua o le faavae. —Kardinal Ratzinger (POPE BENEDICT XVI) a o lei faia le lauga, Aperila 18th, 2005 ‘ua tula‘i a‘e e pei o se manu mai le sami e fai ma ana lava tapua‘iga. 

O lo'o fa'asalalauina se fa'apalepale fou, e matua'i manino lava... o se lotu le lelei o lo'o faia i se tulaga fa'asaunoa e tatau i tagata uma ona mulimulita'i.  —POPE FAAMATALAGA XVI, Malamalama o le Lalolagi, O Se Talanoaga ma Peter Seewald, i. 52

Mulimuli ane, fai mai Tanielu o le manufeʻai na te nutililiia le lalolagi “i totonu” (7:23). A aunoa ma le faʻamalamalamaina atili i lenei taimi, mafaufau i ni upu se lua: "tuʻu avanoa."

 

Le Ekalesia Sese

O le mea atonu e sili ona faigata o le vaaia lea o le isi vaega o le faaaliga a St.

Afai o le galuega a Masonry o le taitai atu lea o agaga i le malaia, aumai i latou i le tapuai i atua pepelo, o le galuega a le Masonry ekalesia i le isi itu o le faaumatia lea o Keriso ma lana Ekalesia, fausia se tupua fou, o se Keriso pepelo ma se lotu sese. —O le tatou Tamaitai na tuuaia ia Fr. Stefano, I le au Ositaulaga, Atalii pele ole Tamaʻitaʻi, n. 406, g

E tusa ai ma le tele o sagato ma mystics (eg. Blessed Anne Catherine Emmerich), o lenei lotu sese o le a avea ma faʻapotopotoga o lotu, talitonu i mea uma ae talitonu i se mea.

O le Ekalesia e faʻatatau i le Masani… fausia le fuafuaga o le faʻavaeina o se Ekalesia lautele a ekalesia lautele, na fausia e le tuʻufaʻatasia o faʻamatalaga uma a le au kerisiano, ma o le Ekalesia Katoliko. —O le tatou Tamaitai na tuuaia ia Fr. Stefano, I le au Ositaulaga, Atalii pele ole Tamaʻitaʻi, Le. 406

… ua latou aoao mai ai le sese tele o lenei vaitau—o le manatu i lotu e tatau ona avea o se mataupu e le ano i ai, ma e tutusa uma lotu. O lenei faiga o mafaufauga ua fuafuaina e aumaia ai le faaleagaina o ituaiga uma o tapuaiga… — POPE LEO XIII, Aumua Genus, l. 16

Mafaufau i upu a se Cardinal, e le itiiti ifo, lomia talu ai nei i Vatican News:

E i ai i tagata uma le aia e saili ai le Atua e tusa ma o latou lava lotofuatiaifo. O lotu, mo la latou vaega, ua i ai le tiutetauave e ofoina atu ala o le uiga ma le upumoni, ae le o le pule. E tatau ona tatou lafoaʻia le manatu sesē o le “lotu moni, lotu sesē.” E leai se lotu e mafai ona faatatauina le upu moni, e pei e na o ia e ana. E leai se lotu e i ai le upumoni; afai ei ai se mea, o le upumoni o loo ia i tatou uma, ma i soo se tapuaiga o loo i ai le pupula o le upumoni. —Katinale Cristóbal López Romero, Vatican News, Oketopa 28, 2025

Na fetalai Iesu, “O aʻu nei le ala, ma le upu moni, ma le ola, e lē alu atu lava se tasi i le Tamā pe a lē ui mai iā te aʻu.”[8]John 14: 6 Ona Ia fetalai atu lea i le Au Aposetolo, “A afio mai o Ia, o le Agaga o le upumoni, o le a Ia taitaiina outou i upumoni uma.”[9]John 16: 3 Ona Ia poloaiina lea o i latou a o lei oo i Lona Afio Ae e aoao atu i atunuu “mea uma ua ou poloaiina ai outou.”[10]Mataio 28: 20 O le Ekalesia Katoliko, na faavaeina e Keriso,[11]cf. Mataio 16:18 ua ia te ia le atoatoaga o ala o le faaolataga ma faaauau pea ona taialaina 'i upu moni uma',[12]CCC, n. 830; 1 Timoteo 3:15: “O le ekalesia a le Atua soifua, o le poutū lea ma le faavae o le upu moni.” auā ‘ua fa‘apea ‘ona finagalo o Ia. 

I se faatalatalanoaga mataʻina i le aso 29 o Setema, 1978, ma Fr. O Francis Benac, SJ, Garabandal seer, Mari Loli, na saunoa e uiga i le faamatalaga lauiloa ua taʻutaʻua na faia e le Our Lady i le uso vaai a Conchita Gonzalez i le 1960's: “A toe omai Komunisi e tutupu mea uma.” [13]mai Garabandal - Der Zeigefinger Gottes (Garabandal - Le Tamatamaia o le Atua), Albrecht Weber, n. 2

Na tele taimi na saunoa ai le tatou Tamaʻitaʻi e uiga i le pulega faʻa-Komunisi. Ou te le manatuaina le tele o taimi, ae fai mai a ia o le a oʻo mai le taimi e foliga mai ai o le Communism na pulea pe siomia le atoa lalolagi. Ou te manatu o le taimi lena na ia taʻu mai ai ia i matou o patele o le a faigata ona fai Misasa, ma talanoa e uiga i le Atua ma mea paia… A mafatia le Ekalesia i le le mautonu, o le a tigaina foi tagata. O nisi patele o Komisiisi o le a faatupuina le le mautonu o le a le iloa ai e tagata le saʻo mai le sese. —Mari Loli; mai Le Valaʻau o Garabandal, Aperila-Iuni, 1984

 

O Se Valaau i le Tumau

Afai o loʻo e lagona le vaivai ma le vaivai, o loʻo feagai ma "faailoga o taimi", ou te faʻamoemoe o lenei mafaufauga e fesoasoani ia te oe e te malamalama atili ai pe aisea. O le Alii, i Lona finagalo faataga, ua faatagaina ai Lana Faaipoipoga e “mulimuli atu i lona Alii i lona maliu ma lona Toetu.”[14]Catechism o le Katoliko Ekalesia, 677; cf. Le Passion o le Ekalesia He lei tuulafoaiina i matou; O ia lava taʻitaʻia e pei o se Leoleo Mamoe Lelei i lenei “vanu o le ata o le oti.”

E ui lava ‘ina ‘ou savali i le vanu o le ata o le oti, ‘ou te lē fefe lava i se mea leaga, auā ‘ua e fa‘atasi ma a‘u; o lou tootoo ma lou tootoo e faamafanafanaina ai au. (Salamo 23: 4)

Manatua: fai mai e ala i o le vanu, e le sopoia. O i latou e talitonu o le Ekalesia o le a na ona siitia ese mai mafatiaga uma, po o lena uma Kerisiano faamaoni o le a iu i a sulufaiga a o alu le lalolagi i Seoli, e tatau ona manatunatu loloto i le Afioga a le Atua ina ia aua neʻi latou paʻuʻū i se mailei o le faanoanoa pe a oo mai taimi faigatā. Mo St. John na tusia:

So'o se tasi e fa'apologaina e alu fa'apologaina. So'o se tasi o le a fasia i le pelu e fasia i le pelu. (Faaaliga 13:10; tagai Ieremia 15:2).

E pei ona fetalai mai lo tatou Alii lava ia, “'E leai se pologa e sili i lona matai.' Afai na latou faasaua mai ia te au, latou te faasaua foi ia te outou.” [15]John 15: 20 O le mea tonu lea na fetalai mai ai lo tatou Alii “Ia outou mataala ma tatalo aua ua loto i ai le agaga, a ua vaivai le tino.” [16]Mataio 26: 42 Ma o lea ua faaali mai ai lo tatou Fafine i le lalolagi atoa e aioi mai ia i tatou “tatalo, tatalo, tatalo.”  

Ae pe le o tatou ea o Kerisiano ua manumalo ua faaauupegaina i auupega faaleagaga e faaumatia ai olo malolosi uma?[17]cf. 2 Kori 10:4 E le'i fetalai mai ea Iesu, “Ua ou tuuina atu ia te outou le mana e soli ai gata, ma akarava, ma le malosi atoa o le fili, e leai se mea e afaina ai outou”? [18]Luka 10: 19 Ma e le o Ia fetalai mai ea i le Faaaliga 3:10: “Ou te leoleoina oe i ona po o tofotofoga o le a oo mai i le lalolagi uma e tofotofoina ai e o nonofo i le lalolagi”?

Na taʻua e Terry Law i se tasi taimi, "O le nofoaga sili ona saogalemu e i ai o le finagalo lea o le Atua." O le “saogalemu” ua folafola mai e Keriso e le faapea o le a tatou le mafatia i o tatou tino, aua sa Ia mafatia lava ia. Ae, o le a Ia puipuia i tatou mai le pauu ese mai le faatuatua ma le malaia e faavavau if ae tatou te tumau i le faatuatua ma le usiusitai. O le mafuaaga lea na tusia ai e Sagato Ioane, o le manumalo tatou te oo i ai o ni Kerisiano, e le o le sola ese mai i tofotofoga ma mafatiaga uma, ae:

… o lē ua fanauina e le Atua ua manumalo o ia i le lalolagi. Ma o le manumalo e manumalo ai i le lalolagi o lo tatou faatuatua lea. (1 John 5: 4)

O loo tatou ulu atu i le Itula o le Faatuatua Mama. O le itula, e pei o Iesu i Ketesemane, e tatau ai ona tatou tuuina atu lo tatou atoatoa fiat i le Tamā. Atonu tatou te vaivai. Atonu tatou te vaivai. Atonu tatou te lagona e pei o loo solia i tatou e le fili… ae o le a faia e le Alii aua lava nei lafoai i matou:

E galo ‘ea i le tinā lana tama, ‘ua lē alofa i le tama a lona manava? E tusa lava pe galo ia te ia, ou te le faagaloina lava oe. (Isaia 49: 15)

Loʻu Taulagofie Loto o le a fai ma ou malu ma le auala e taʻitaʻia ai oe i le Atua. —O Laʻua Tamaʻitaʻi o Fatima, Iuni 13, 1917, www.ewtn.com

 

Faʻatau Fesootai

Pe a Faʻafuaseʻi le Komisi

O Valoaga a Isaia o le Communism i le Lalolagi

Le Gaoi Tele

Le Mata'utia o le Kominisi i le Lalolagi

Lelavā faaperofeta

 

Fa'afetai tele mo lau tatalo ma le lagolago.
Faafetai!

 

E malaga ma Mareko i le Lenei le Upu,
kiliki i luga le fuʻa i lalo e lesitala.
O lau imeli o le a le faʻasoaina i se tasi.

Lenei i luga ole Telegram. Kiliki:

Mulimuli ia Mareko ma "faʻailoga o taimi" i aso uma i luga o le MeWe:


Mulimuli i tusitusiga a Mareko iinei:

Faʻalogo ile mea lea:


 

 

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga
1 “…o le Anetikeriso o se tagata e toatasi, e le o se malosiaga—e le na o se agaga tau amio, po o se faiga faapolokiki, e le o se tupuaga, po o se soloaiga o pule—o le tu masani lea a le Ekalesia anamua.” —St. John Henry Newman, "O Taimi o Anetikeriso", Lauga 1
2 Tani 12:7, Fakaasiga 13:6
3 E toʻaitiiti na iloa o Vladimir Lenin, Joseph Stalin, ma Karl Marx, o e na tusia le Faʻaaliga Komunisi, sa i luga o le totogi o le Illuminati. Va'ai: “O le a Ia tuʻimomoina lou ulu” saunia e Stephen Mahowald, i. 100; 123
4 ff. O le Fouvale o le Manu Feʻai
5 Faʻasaga i LēTusi V, No 25:1
6 Faʻaaliga 13: 17
7 “…o se pulega malosi o le relativism e le iloa se mea e mautinoa, ma e tuua na o le fua ma manaoga o se tasi. O le i ai o se faatuatua manino, e tusa ai ma le talitonuga o le Ekalesia, e masani ona taʻua o le faavae. —Kardinal Ratzinger (POPE BENEDICT XVI) a o lei faia le lauga, Aperila 18th, 2005
8 John 14: 6
9 John 16: 3
10 Mataio 28: 20
11 cf. Mataio 16:18
12 CCC, n. 830; 1 Timoteo 3:15: “O le ekalesia a le Atua soifua, o le poutū lea ma le faavae o le upu moni.”
13 mai Garabandal - Der Zeigefinger Gottes (Garabandal - Le Tamatamaia o le Atua), Albrecht Weber, n. 2
14 Catechism o le Katoliko Ekalesia, 677; cf. Le Passion o le Ekalesia
15 John 15: 20
16 Mataio 26: 42
17 cf. 2 Kori 10:4
18 Luka 10: 19
lafoina i AIGA, O TAFAI SILI.