Le Fafine i le Vao

 

Ia foa'i atu e le Atua ia te outou taitoatasi ma o outou aiga se Fagafulu manuia...

 

E FAAPEFEA pe o le a puipuia ea e le Alii Lona nuu, le Barque o Lana Ekalesia, i vai sousou o loo i luma atu? E fa'afefea - pe afai o le lalolagi atoa o loʻo faʻamalosia i totonu o se faiga faʻalelalolagi e le atua pule — faamata o le a ola pea le Ekalesia?

 

Le Fafine Ofu i le La

E le o aʻu, e le o Katoliko, e le o se mea fou fou - ae O le Tusi Paia lava ia lea e fa'atulagaina ai le "taufa'ai'uga mulimuli" ma Anetikeriso i a Tulaga Marian. E amata i le valoaga i le Kenese 3:15 e faapea o le fanau a le “fafine” o le a tuʻimomomoina le ulu o le gata (na iloa i le Tina Faamanuiaina e ala i lona Alo, o Iesu Keriso, ma Ona soo).[1]O nisi lomiga ma pepa aloaia e faitauina: "Na te tuʻimomomoina" lona ulu. Ae e pei ona taʻua e St. John Paul II, “…o lenei faaliliuga [i le gagana Latina] e lē tutusa ma le tusitusiga Eperu, lea e lē o le fafine ae o lana fanau, o lana fanau, na te tuʻimomomoina le ulu o le gata. E lē o taʻua i lenei mau le manumalo iā Satani ona o Maria ae o lona Alo. E ui i lea, talu ai ua faavaeina e le manatu faale-Tusi Paia se autasi loloto i le va o le matua ma le fanau, o le ata o le Immaculata o loo tuʻimomomoina le gata, e lē i lona lava malosi ae e ala i le alofa tunoa o lona Alo, ua ōgatusa ma le uiga muamua o le mau.” (“Mary's Emnity toward Satanis was Absolute”; Aufailotu Aoao, Me 29th, 1996; ewtn.com) E faaiʻu i le Faaaliga Mataupu 12 ma le "fafine ua ofu i le la" ma lana "fanau" (Faaaliga 12:17) toe feagai ma le "tarako". E manino lava, ua maua e Satani o ia lava i se taua taua e aofia ai le Taupou Amuia o Maria ma lana fanau - lo tatou Fafine ma le Ekalesia, ma Keriso o le ulumatua.[2]cf. Kol 1:15

Ua iloa e tagata uma o lenei fafine o lona uiga o le Taupou o Maria, o lē na fanauina lo tatou Ulu. Ua faaauau le Aposetolo: “Ua to o ia, ona alaga ai lea o ia i le tiga o le fanau mai” (Apoka. xii., 2). O lea na vaai ai Ioane i le Tina Sili ona Paia o le Atua ua i ai i le fiafia e faavavau, ae o loo mafatia i se fanau lilo. O le a le fanau mai? E mautinoa lava o le fanau mai lea o i tatou, o loo faaaunuua pea, o le a faatupuina i le alofa atoatoa o le Atua, ma le fiafia e faavavau. Ma o tiga o le fanau mai o loʻo faʻaalia ai le alofa ma le manaʻoga o loʻo leoleoina ai i tatou e le Taupou mai le lagi i luga, ma tauivi ma le tatalo le faʻavaivai e faʻataunuʻuina le aofaʻi o le au filifilia. —POPE PIUX X, Ad Diem Illum Laetissimum, n 24; faʻatau ie

Peitaʻi, ua tatou faitau ai o lenei “fafine ua ofu i le la” ua ave i le “toafa” lea e tausia ai o ia e le Atua mo le 1260 aso, po o le tolu ma le ʻafa tausaga i le nofoaiga a le “manufeʻai.” Talu ai o lo tatou Fafine, o ia lava, ua uma ona i le Lagi, o le faasinomaga o lenei Fafine i le Apocalypse e manino lava e sili atu ona lautele:

I le totonugalemu o le faaaliga o loo tuuina mai e le Faaaliga o loo i ai le faatusa sili ona taua o le Fafine, o lē na fanauina se tama tane, ma le vaaiga tutusa o le tarako, ua paʻū mai le lagi, ae o loo malosi pea. O lenei Fafine ua faatusa ia Maria, le Tina o le Togiola, ae e fai o ia ma sui i le taimi lava e tasi o le Ekalesia atoa, o le Tagata o le Atua o taimi uma, o le Ekalesia lea i taimi uma, ma le tiga tele, toe fanauina Keriso. Ma e masani ona faamataʻuina o ia e le mana o le tarako. E foliga mai e leai se puipuiga, vaivai. Ae, a o faamataʻuina o ia, tuliloa e le tarako, ua puipuia foi o ia e le faamafanafanaga a le Atua. Ma o lenei Fafine, i le faaiuga, ua manumalo. E le manumalo le tarako. —POPE PENETIKA XVI, Castel Gandolfo, Italia, Aokuso 23, 2006; Zenit; cf. catholic.org

E ōgatusa lea ma uluaʻi Tamā o le Ekalesia, e pei o Hippolytus o Roma (c. 170 – c. 235), o ē na fai mai se faamatalaga i le fuaitau a St. John:

O le fafine na faaofuina i le la i lena taimi, o lona uiga e sili ona manino o le Ekalesia, ua tumu i le afioga a le Tama, o lona pupula e sili atu nai lo le la. — “Keriso ma le Anetikeriso”, n. 61, fouadvent.org

O isi faailoga o le “fafine” o se faasinomaga i le Ekalesia, mo se faataitaiga, o le fafine ua “tiga” a o ia galue e fanau. E tusa ai ma le Tusi Paia e lua[3]“Ua fanau o ia a o lei fanau; a o le‘i o‘o ‘iā te ia lona tigā ‘ua fānau ai o ia o le tama tane. O ai ua faalogo i se mea faapena? O ai na vaai i mea faapena?” ( Isaia 66:22 ) ma Aganu'u,[4]“Ua fanauina i tatou mai ia Eva o le fanau o le toasa; mai ia Maria ua tatou maua ai Iesu Keriso, ma e ala mai ia te Ia ua toe fanauina ai fanau o le alofa tunoa. Sa faapea atu ia Eva: E te fanauina ni fanau ma le faanoanoa. Sa tuusaunoa Maria mai lenei tulafono, ona o le faatumauina o lona faamaoni taupou e aunoa ma se soliga sa ia aumaia ai Iesu le Alo o le Atua e aunoa ma se oo i ai, e pei ona tatou taʻua muamua, so o se lagona tiga.” ( Fono a Trent, Mataupu III) e masani ona taofi e faapea na tuusaunoa le Taupou Paia o Maria mai le fetuu o Eva: “e te fanauina mai ai ni fanau ma le tiga.”[5]Gen 3: 16  

Ma e pei lava ona avea lo tatou Fafine o se vaega o le Ekalesia ma Tina o le Ekalesia, e faapena foi, o le Fafine - ma le "tama tane" na ia fanauina i le Faaaliga 12: 5 - e mafai ona vaaia o Tina uma o le Ekalesia. ma na papatisoina o ia fanau.

O le mea lea, na vaai ai Ioane i le Tina Sili ona Paia o le Atua ua i ai i le fiafia e faavavau, ae o loo mafatia i se fanau faalilolilo. O le a le fanau mai? E mautinoa lava o le fanau mai lea o i matou o e, o loo i ai pea i le tafeaga, o le a faatupuina i le alofa mama atoatoa o le Atua, ma le fiafia e faavavau. Ma o le tiga o le fanau mai o loʻo faʻaalia ai le alofa ma le manaʻoga o loʻo leoleo mai ai le Taupou mai le lagi i luga ia i tatou, ma tauivi ma le tatalo le faʻavaivai e faʻataunuʻuina le aofaʻi o le au filifilia. —POPE PIUS X, Ad Diem Illum Laetissimum, n. 24

Tasi le matau mulimuli. O le “tama tane” o le “ua fuafua e pule i nuu uma i le ai uamea” (Faaaliga 12:5). E ui ina mautinoa le faataunuuina ia Keriso, o Iesu lava Ia na folafola mai, i le e manumalo, o le a Ia faasoa atu Lana pule:

O lē e manumalo, o lē tumau i oʻu ala seʻia oo i le iʻuga, ou te tuuina atu le pule i atunuu. O le a ia pulea i latou i le tootoo uʻamea. ( Fakaasiga 2:26-27 .)

O lea la, e manino lava, o le Fafine i le Faaaliga 12 o loʻo faʻatusalia ai lo tatou Fafine ma le Ekalesia.

 
Le Vao

… ua tuuina atu i le fafine apaau e lua o le aeto tele ina ia lele ai o ia nai le gata i le vao, i le mea e tausia ai o ia mo se taimi, ma taimi, ma le afa tausaga [ie. 3.5 tausaga]. (Faaaliga 12:14, RSV)

Ua aliaʻe mai i le tele o tausaga ua tuanaʻi le manatu o le oo mai o “lafitaga”—o nofoaga o puipuiga faalelagi mo tagata o le Atua. I le Faaaliga a St. John, o le a faatusaina lea i le “vao” po o le mea ua taʻua e le Fomai o le Ekalesia, St. Francis de Sales, o “toafa” po o “nofoaga”. I le tautala e uiga i le liliuese (fouvale) ma ona puapuaga, na ia tusia ai:

O le fouvalega [fouvalega] ma le tuueseeseina e tatau ona oo mai… o le Taulaga o le a faamutaina ma… o le Atalii o le Tagata o le a tau le maua le faatuatua i le lalolagi… O nei fuaitau uma ua malamalama i le puapuaga o le Anetikeriso o le a tupu i le Ekalesia… Ae o le Ekalesia… o le a le toilalo , ma o le a fafagaina ma faʻasaoina i le lotolotoi o toafa ma nofoaga paganoa o le a Ia solomuli ai, pei ona fai mai le Mau, (Apoc. Ch. 12). —St. Francis de Sales, Fomai o le Ekalesia, mai O le Feeseeseaiga a le Katoliko: O se Puipuiga o le Faatuatua, Vol III (Burns and Oates, 1886), Ch X.5

Na taʻua foi e le Tama o le Ekalesia Lactantius ia nofoaga manino o le sulufaiga o "nofofua" o le a saunia i se vaitaimi e foliga mai e pei o le Communism i le lalolagi atoa:

O le tele e tatau ai Talitonu o ia ma faatasia i latou lava ia te ia, o le a faailogaina e ia o ni mamoe; ae o i latou o e e teena lana faailoga a le o le a sosola i mauga, pe, e puʻea, o le a fasiotia i sauaga suesueina… o le a faafememeaiina mea uma ma fefiloi faatasi e faasaga i le tonu, ma faasaga i tulafono o le natura. E faapea ona faatafunaina le lalolagi, e peiseai e tasi le gaoi masani. [6]ff. O Valoaga a Isaia o le Communism i le Lalolagi A faʻapea o le a tupu nei mea, ona vavaeʻese ai lea o tagata amiotonu ma e ua mulimuli i le upu moni mai latou ia tagata amioleaga, ma sosola i totonu nofo filemu. - Lactantius, O Aiga Atua, Tusi VII, Ch. 17 o Le Atua

E ui ina manumalo moni lava le Fafine o Faaaliga i le iuga, ae o loo manino foi o le "manu feai" ua faatagaina e taofia le Ekalesia i se tulaga tele o se meafaigaluega o lona lava tuinanau, oti ma, mulimuli ane, toetu.[7]ff. O Le Toetu o le Ekalesia 

Sa faatagaina e tau ma le au paia ma faatoilaloina i latou. ( Faaaliga 13:7 )

Ae ui i lea, e lua mea e faʻatapulaʻaina ai le tele o sauaga a le Anetikeriso. Muamua, e pei ona uma ona taʻua, o le a puipuia e le Atua se vaega totoe “i le toafa” mai lenei faiga faasatani. Afā. Mai se vaaiga sa'o lelei, o le faaletino o le faasaoina o le Ekalesia e mautinoa lava: “o le a le manumalo i ai mana o le oti,” fai mai Iesu,[8]cf. Mat 16:18 , RSV; Douay-Rheims: “E le mafaia e faitotoa o seoli ona manumalo i ai.” “E leai foi se gataaga o Lona malo.” [9]Luka 1: 33

O le Ekalesia "o le Pule a Keriso ua i ai nei i le mea lilo." -Catechism o le Ekalesia Katoliko, Le. 763

Afai e tafiesea le Ekalesia, o le a gaogao le folafolaga a Keriso ma o le a manumalo Satani. O le mea lea,

E tatau ona o se lafu laititi e ola, e tusa lava pe laʻititi lava. —POPE PAULO VI, Le Mea Lilo ia Paul VI, Jean Guitton, i. 152-153, Tusitusiga (7), itu. ix.

Mulimuli ane, o le a faasaoina e Keriso Lana Ekalesia i le na o le faatapulaaina o le mana o le Anetikeriso:

E oʻo lava i temoni na faʻailoaina e agelu lelei ina neʻi latou faʻaleagaina e tele. I se tulaga faʻapena, e le faia e Anetikeriso mea leaga tele e pei ona ia finagalo i ai. —St. Thomas Aquinas, O le Summa Theologica, Vaega I, Q.113, Art. 4

 
faaletino ma Sulufaiga Faaleagaga

O le itu pito sili ona taua o le Tautua Paia e le o le faasaoina faaletino ae faaleagaga o le Faaipoipoga a Keriso. Sa ou talanoa umi e uiga i lenei mea i O Le Mafutaga mo O Tatou Taimi. E pei ona fetalai mai lo tatou Alii lava ia:

Poʻo ai lava e saili e faʻasao lona ola, o le a maumau ai, ae ai se maumau e faʻasaoina. (Luka 17:33)

O le mea lea, ua valaauina Kerisiano ina ia susulu atu i le pogisa, e tusa lava pe taulia o latou ola - e le tineia le Malamalama o Keriso i lalo ifo o le ato-fua o le faasaoina o le tagata lava ia. [10]ff. Le Itula e Susulu ai Ae peitai, ua matauina e Peter Bannister MTh., MPhil., le faaleagaga ma puipuiga faaletino o le Ekalesia e le feeseeseai le tasi ma le isi.

… o loʻo i ai le tele o faʻataʻitaʻiga faʻale-Tusi Paia mo le faʻasino atu i se tulaga faaletino i le manatu o se sulufaiga.[11]ff. O Le Mafutaga mo O Tatou Taimi E tatau lava ona faamamafaina e faapea o sauniuniga faaletino, ioe, e itiiti pe leai se aoga pe a le tatau ona o faatasi ma se faatinoga o le faatuatuaina ma le faifai pea i le Tautua Paia; kae e se fakauiga eiloa i te mea tenei me e se mafai foki o fakatonu atu a fakatakitakiga fakavaloaga a te lagi ki te faiga o galuega i te lalolagi faka-te-foitino. E mafai ona finauina o le vaai atu i lenei mea o se "le faaleagaga" o le setiina lea o se vaeluaga sese i le va o le faaleagaga ma le mea faitino lea i nisi itu e sili atu ona latalata i le Gnosticism nai lo le faʻatuatuaga faʻa-Kerisiano. A le o lea, pe a sili atu le agamalu, ia galo oi tatou o tagata o le aano ma le toto nai lo agelu! — tagai. E I Ai Sulufaʻi Faaletino?

I tu ma aga faalotu Katoliko, o le manatu o le a puipuia le au filifilia i se mea o le sulufaiga i se taimi o sauaga ma le aoaiga a le Atua e mafai, mo se faataitaiga, ona vaaia i faaaliga a Amuia Elisabetta Canori Mora. o lana api talaaga faaleagaga na lomia talu ai nei e le fale lomitusi a le Vatikana, Libreria Editrice Vatikana.

O le taimi lena na ou vaaia ai ni laau lanu meamata se fa ua aliali mai, ua ufitia i fugalaau ma fua taua tele. O la'au lilo i foliga o se koluse; Sa siomia i latou e se malamalama pupula tele, lea na alu atu e tatala faitotoa uma o monasteries a nuns ma lotu. E ala i se lagona i totonu na ou malamalama ai na faatuina e le aposetolo paia o [Peteru] na laau lilo e fa ina ia mafai ai ona maua se nofoaga o le sulufaiga mo le lafu mamoe itiiti a Iesu Keriso, e faasaoloto ai Kerisiano lelei mai le faasalaga matautia lea o le a liliu ai le lalolagi atoa. fa'asaga i lalo. —Faamanuia Elisabetta Canori Mora (1774-1825)

Ua faapea mai Bannister: “E ui o le gagana i inei e foliga mai o se tala faafaatusa, ae e mafai foʻi ona tatou faasino atu i tagata faakomepiuta o loo iai i ai lenei manatu o le puipuiga a le Atua. laufanua itu.”[12]ff. I Mumusuaga - Vaega II Ave Marie-Julie Jahenny (1850-1941) lea na faailoa atu i ai i le taimi o le a puipuia le itulagi atoa o Brittany.

Ua ou sau i lenei laueleele o Brittany ona ua ou maua le loto alofa iina […] O loʻu malu o le ai ai foi mo iʻu tamaiti ou te alofa i ai ma e le o nonofo uma i lona laueleele. O le a avea ma lafitaga o le toʻafilemu i totonugalemu o mala, o se fale e sili ona malosi ma malosi e leai se mea e mafai ona faʻaumatia. O manulele sosola ese mai le afa o le a sulufai atu i Brittany. O le laueleele o Brittany ei totonu i loʻu malosi. Na taʻu mai e loʻu Atalii ia te aʻu: “Loʻu tina e, ou te avatua ia te oe le pule atoa i luga o Brittany.” O lenei malu o aʻu lava ma loʻu tina lelei o St Anne.  —Lo matou Fafine ia Marie-Julie, Mati 25, 1878; (o se nofoaga lauiloa a Farani, St. Anne d'Auray, e maua i Brittany)

Ona iai lea o le tagata vaʻai Amerika, Jennifer, o le na faʻamalosia e faʻasalalau ana feʻau e tagata taʻutaʻua i totonu o le Vatikana ina ua maeʻa faʻaliliuga ma tuʻuina atu ana faʻamatalaga ia Pope John Paul II e ala atu ia Fr. Seraphim Michalenko (vice-postulator mo le mafuaʻaga o le faʻasalaina o St. Faustina). O ana savali e tautala i le itu faaletino ma le faaleagaga o “lafitaga”:

Lo'u tama e, Ia saunia! Ia saunia! Ia saunia! Faʻaeteete i Aʻu upu, aua a'o amata ona tapunia le taimi, o osofaʻiga o le a faʻaalia e Satani o le a oʻo i se tulaga e leʻi tupu muamua. O le a oo mai faamaʻi ma iʻu ai i loʻu nuu, ma o le a avea o outou fale ma malutaga seʻia oo ina taʻitaʻia outou e aʻu agelu i lou nofoaga sulufaʻi. Ua oo mai aso o aai pogisa. O oe, Lo'u tama e, ua tuuina atu i ai se misiona maoae… aua o le a oo mai taavale pusa: Afā ma afa; e tupu ai le taua, e to‘atele fo‘i e tutū mai i o‘u luma. O lenei lalolagi o le a tootuli ifo i ona tulivae i le emo o le mata. O lenei, alu atu ia aua o au o Iesu, ma ia e filemu, aua o le a faia mea uma e tusa ma lo'u loto. —Fepuari 23rd, 2007

Lo'u atalii e, ou te fesili atu i la'u fanau, o fea lou sulufaiga? O lou sulufa'iga i fiafiaga faalelalolagi po o lo'u Loto Sili ona Paia? — Ianuari 1, 2011; vaai Jennifer - I Sulufaiga

I le toe taʻua o faʻaaliga i Fatima, na saunoa ai lo tatou Fafine e uiga i le Afa Tele poʻo le "Afā". [13]ff. Blue Tusi l. 154 lea o le a manaomia ai le puipuiga faaletino ma le faaleagaga:

In nei taimi, oe uma e manaʻomia ona faanatinati e malulu i le sulufaiga o laʻu Immaculate Loto, aua o taufaamatau matautia o le leaga o loo tautau i ou luga. O mea muamua ia e leaga uma o le faʻatonuga faʻaleagaga, e mafai ona afaina ai le ola faʻanatura o outou agaga… E i ai le leaga o le faʻasologa faʻaletino, e pei o maʻi, faʻalavelave, faʻalavelave, mugala, mafuiʻe, ma faʻamaʻi le mafai ona togafitia o loʻo sosolo atu… o le leaga o le faʻasologa lelei o tagata .. Ia puipuia mai uma nei leaga, ou te valaʻaulia oe e tuʻu outou i lalo o le malutaga i le sulufaʻiga saogalemu o loʻu Immaculate Heart. -O le tatou tamaʻitaʻi ia Fr. Stefano Gobbi, Iuni 7th, 1986, n. 326 o le Blue TusiLe faʻamaonia

Ua faamautuina lenei mea i savali ia Luz de Maria Bonnila, o le e fiafia i le faamaoniga faale-ekalesia:[14]vaʻai www.countdowntothekingdom.com/why-luz-de-maria-de-bonilla/

Tumau i totonu o le malutaga o le Paʻia Paia o lo tatou Tupu ma le Aliʻi o Iesu Keriso ma lo tatou Tupu Tamaʻitaʻi ma Tina. Mulimuli ane o le a taʻitaʻia oe e aʻu fitafita i malutaga saunia mo lou puipuiga. Fale faʻapaʻiaina moni i le Paʻia Paia ua uma ona sulufaʻi. E le tuulafoaʻia oe e le aao o le Atua. —St. Mikaele le Agelu Sili, Fepuari 22nd, 2021

O isi feʻau e faʻamaonia ai lenei maliega faʻaperofeta:

Saunia fale saogalemu, sauni ou fale pei o falesa laiti ma o le a ou i ai iina ma oe. Ua lata mai se fouvalega, i totonu ma fafo atu o le Ekalesia. —O Lo matou Tamaʻitaʻi i le Gisella Tusia, Me 19, 2020

O se suiga o le olaga e manaʻomia ina ia mafai ona taʻitaʻia oe e aʻu agelu i sulufaiga faaletino o loʻo maua i le lalolagi atoa, lea e te ola ai i le faʻapotopotoga atoa. —Iesu ia Luz de Maria Bonnila, Setema 15, 2022

Faalagolago ia te Aʻu ma loʻu finagalo mo oe, aua e tele nofoaga o loʻo saunia i le lalolagi atoa e sulufaʻi i ai aʻu tagata faʻamaoni. Loto Paia. —Iesu ia Jennifer, Iuni 15, 2004

 

O Atolaau e Lua

E le o ni taimi masani nei. O latou, e tusa ai ma lo tatou Fafine ma le maliega a pope,[15]ff. Aisea ua le alalaga ai pope? o “taimi iʻuga”, e ui e lē o le iʻuga o le lalolagi. I se isi faaupuga, o loo tatou ola “e pei o aso o Noa.”[16]cf. Mata 24:34 O lea la, ua saunia moni lava e le Atua se “Avaa” mo Lona Nuu e tele ona itu: o le Fafine-Maria ma le Fafine-Ekalesia. E pei ona fai mai Amuia Isaako o Stella:

A tautalagia se tasi [Maria poʻo le Ekalesia], o le uiga e mafai ona malamalama uma i ai, toetoe lava a aunoa ma le agavaʻa. -Liturgi o Itula, Vol. Ou, i. 252

E pei ona e faitauina, o le Loto o lo tatou Fafine ua tuuina atu i lana fanau faaleagaga e avea ma tina, puipuia, ma taʻitaʻia i latou ia Iesu.

Loʻu Taulagofie Loto o le a fai ma ou malu ma le auala e taʻitaʻia ai oe i le Atua. —O Laʻua Tamaʻitaʻi o Fatima, Iuni 13, 1917, Le Faʻaaliga o Lua Loto i Aso Nei, www.ewtn.com

O Loʻu Tina o le Vaa a Noa… —Iesu ia Elizabeth Kindelmann, Le afi o Alofa, i. 109; Le faʻamaonia mai le Archb Bishop Charles Chaput

O le Atolaau foi o le Ekalesia Katoliko, e ui lava i agasala a ona tagata, ae o loo tumau pea o se ipu faalelagi e puipuia ai tagata o le Atua i totonu. upu moni ma alofa tunoa seia oo i le iuga o taimi. 

O le Ekalesia o le “lalolagi ua faalelei.” O ia o le paʻu lea "i le folauga atoa o le satauro a le Alii, e ala i le manava o le Agaga Paia, folau saogalemu i lenei lalolagi." E tusa ai ma leisi ata pele o Tama Ekalesia, o ia na faʻatusa i le vaa o Noa, na o ia lava na sefe mai le lolo. -Catechism o le Ekalesia Katoliko, Le. 845

O le Ekalesia o lou faʻamoemoe, o le Ekalesia o lou faʻaolataga, o le Ekalesia o lou malu oe. —St. Ioane Chrysostom, Fale de capto Euthropio, n. 6. cf. E Sili, l. 9, faʻatau ie

O lea, e pei ona ou matauina talu ai nei, o le alii vaifofo i le Anetikeriso o le:

Ia tutumau ma taofimau i uputuu na aʻoaʻoina ai oe, a lē o se faamatalaga tuugutu po o se tusi a matou. ( 2 Tesa 2:13, 15 ; cf. O vaifofo ia Anetikeriso)

O lona uiga, tumau i le Barque o Peteru, pipiimau i Tu ma Agaifanua Paia ma le teuina o le faatuatua - tusa lava po o le a le vao leaga o le Afa. 

O le mea mulimuli, ia e fa'apa'ia oe lava i lo tatou Fafine ma lona loto le mamā. Mo…

E manino mai lava i aso anamua, o le Virgin Amuia ua faamamaluina i lalo o le suafa o le Tina o le Atua, i lalo o lana puipuiga na sulufaʻi atu ai le au faamaoni i o latou tulaga lamatia uma ma mea e tatau ai (sub tuum praesidium: “I lalo o lau puipuiga”). -Lumen Gentium, n. 66, Vatikana II

Le upu faapaia o lona uiga o le “tuueseeseina” po o le “faapaiaina.” I se isi faaupuga, o le faapaiaina o oe lava ia Tina Maria o le vavaeeseina lea mai le lalolagi ma tuʻuina atu lona tina ia te oe i le auala na ia faʻatamaina ai Iesu. E oo lava ia Matini Luteru na i ai sa'o lena vaega:

O Maria o le Tina o Iesu ma le Tina o tatou uma e ui lava naʻo Keriso na tootuli i ona tulivae… Afai o ia o lo tatou, e tatau ona tatou i ai i lona tulaga; o iina o loʻo i ai o ia, e tatau foʻi ona tatou i ai ma o ana mea uma e tatau ona fai mo tatou, ma o lona tina o lo tatou tinā foʻi lea. —Lauga Kerisimasi, 1529

Tatou te faapaiaina i tatou lava ia te ia e pei o St. John:

Ina ua silasila atu Iesu i lona tina ma le soo sa ia alofa i ai, sa Ia fetalai atu i lona tina, “Funa e, faauta, o lau tama.” Ona fetalai atu lea o ia i le soo, Faauta, o lou tina. Ma mai lena itula Na ave o ia e le soo i lona fale. ( Ioane 19:26-27 ).

E mafai ona e “ave o ia i lou fale” e pei ona faia e St John i le na o le tatalo:

Lo'u Tamaitai, ou te valaaulia oe e te sau i lo'u fale,
e nofo i loʻu loto faatasi ma lou Alo, o Iesu loʻu Alii.
A o e tausia o Ia, tausia a’u e avea ma atalii o le Atua faamaoni.
Ou te faapaiaina aʻu lava ia te oe ina ia avea
vaetofia i ola i le Finagalo Paia.
Ou te tuuina atu atoa la'u "ioe" ma fiat i le Atua.
Pau lava aʻu, ma mea uma e le o aʻu,
a'u oloa uma,
faaleagaga ma faaletino,
Ou te tuuina atu i ou aao alofa, Tina pele—
e pei lava ona tuuina atu e le Tama Faalelagi Iesu i totonu ia te oe.
O a'u nei o lou tagata, ina ia avea a'u ma tagata o Iesu. Amene.
[17]mo se tatalo faalautele o le faapaiaga a St. Louis de Montfort, tagai Le Fesoasoani Amuia; vaʻai faapaiaga.org mo nisi punaoa

O le galuega a Maria o se tina o tagata e le mafai ona faanenefu pe faaitiitia
lenei puluvaga tulaga ese a Keriso, ae nai lo
fa'aalia lona mana.
 
-Catechism o le Katoliko Ekalesia, l. 970

Uso e ma tuafafine, pe o oe po o a’u e ola i tua atu o le po nei, pe tatou te oti ona o le natura a taeao, pe tatou te faamaturoina i le tausaga a sau, pe o le a faasaoina i tatou mo le “Taimi o le Filemu”, tatou te le iloa. O le mea mautinoa, mo i latou o e faamaoni ia Keriso, o le a Ia faasaoina i latou mai le oti e faavavau. E pei o le sili Salamo o le “lafitaga” folafolaga:

Auā ‘ua pipi‘i mai o ia ‘iā te a‘u ‘ou te lavea‘iina ai o ia;
auā ‘ua iloa e ia lo‘u igoa ‘ou te fa‘aeaina ai o ia i luga.
O le a ia valaau mai ia te aʻu ma ou te tali atu;
O le a ou faatasi ma ia i puapuaga;
Ou te laveaʻiina o ia ma faamamaluina o ia. (Salamo 91)

O lea, ia taulai atu ou mata i le Lagi; taulai atu ou mata ia Iesu ma tuu atu ia te Ia popolega faaletino. O le a ia saunia mai a tatou “meaʻai e tatau i le aso” i so o se ituaiga e mo lo tatou lelei silisili. Ma o lea…

… afai tatou te ola, tatou te ola mo le Alii, afai foi tatou te oti, tatou te oti mo le Alii; o lenei, pe tatou te ola pe oti, o i tatou lava a le Alii. ( Roma 14:8 .)

E alofagia oe.

 

 
Faʻatau Fesootai

Faʻatoʻilaloina o le Agaga o le Fefe

Ua Tatala le Faitotoʻa i Sasaʻe?

O Le Mafutaga mo O Tatou Taimi

E I Ai Sulufaʻi Faaletino?

 

 

 

Lagolago i le faiva faataimi atoa a Mareko:

 

i Nihil Obstat

 

E malaga ma Mareko i le Lenei le Upu,
kiliki i luga le fuʻa i lalo e lesitala.
O lau imeli o le a le faʻasoaina i se tasi.

Lenei i luga ole Telegram. Kiliki:

Mulimuli ia Mareko ma "faʻailoga o taimi" i aso uma i luga o le MeWe:


Mulimuli i tusitusiga a Mareko iinei:

Faʻalogo ile mea lea:


 

 
Print Friendly, PDF & Email

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga
1 O nisi lomiga ma pepa aloaia e faitauina: "Na te tuʻimomomoina" lona ulu. Ae e pei ona taʻua e St. John Paul II, “…o lenei faaliliuga [i le gagana Latina] e lē tutusa ma le tusitusiga Eperu, lea e lē o le fafine ae o lana fanau, o lana fanau, na te tuʻimomomoina le ulu o le gata. E lē o taʻua i lenei mau le manumalo iā Satani ona o Maria ae o lona Alo. E ui i lea, talu ai ua faavaeina e le manatu faale-Tusi Paia se autasi loloto i le va o le matua ma le fanau, o le ata o le Immaculata o loo tuʻimomomoina le gata, e lē i lona lava malosi ae e ala i le alofa tunoa o lona Alo, ua ōgatusa ma le uiga muamua o le mau.” (“Mary's Emnity toward Satanis was Absolute”; Aufailotu Aoao, Me 29th, 1996; ewtn.com)
2 cf. Kol 1:15
3 “Ua fanau o ia a o lei fanau; a o le‘i o‘o ‘iā te ia lona tigā ‘ua fānau ai o ia o le tama tane. O ai ua faalogo i se mea faapena? O ai na vaai i mea faapena?” ( Isaia 66:22 )
4 “Ua fanauina i tatou mai ia Eva o le fanau o le toasa; mai ia Maria ua tatou maua ai Iesu Keriso, ma e ala mai ia te Ia ua toe fanauina ai fanau o le alofa tunoa. Sa faapea atu ia Eva: E te fanauina ni fanau ma le faanoanoa. Sa tuusaunoa Maria mai lenei tulafono, ona o le faatumauina o lona faamaoni taupou e aunoa ma se soliga sa ia aumaia ai Iesu le Alo o le Atua e aunoa ma se oo i ai, e pei ona tatou taʻua muamua, so o se lagona tiga.” ( Fono a Trent, Mataupu III)
5 Gen 3: 16
6 ff. O Valoaga a Isaia o le Communism i le Lalolagi
7 ff. O Le Toetu o le Ekalesia
8 cf. Mat 16:18 , RSV; Douay-Rheims: “E le mafaia e faitotoa o seoli ona manumalo i ai.”
9 Luka 1: 33
10 ff. Le Itula e Susulu ai
11 ff. O Le Mafutaga mo O Tatou Taimi
12 ff. I Mumusuaga - Vaega II
13 ff. Blue Tusi l. 154
14 vaʻai www.countdowntothekingdom.com/why-luz-de-maria-de-bonilla/
15 ff. Aisea ua le alalaga ai pope?
16 cf. Mata 24:34
17 mo se tatalo faalautele o le faapaiaga a St. Louis de Montfort, tagai Le Fesoasoani Amuia; vaʻai faapaiaga.org mo nisi punaoa
lafoina i AIGA, O TAFAI SILI ma pōpō , , , .