E na'o le tasi le Barque

 

… i le avea ai ma pule e tasi a le Ekalesia e le mavaevae,
o le pope ma le au epikopo o loo faatasi ma ia,
ave
 o le tiute sili ona mamafa e leai se fa'ailoga manino
po o a‘oa‘oga lē manino e sau mai ‘iā te i latou,
fa'afememea'i le au fa'amaoni pe fa'amoeina i latou
i se lagona sese o le saogalemu. 
—Katinale Gerhard Müller,

sa avea muamua ma ta'ita'i o le Fa'apotopotoga mo le Mataupu Faavae o le Fa'atuatua
Muamua MeaAperila 20th, 2018

E le o se fesili o le 'lagolago-' Pope Francis po o le 'tetee-' Pope Francis.
O se fesili o le puipuia o le lotu Katoliko,
ma o lona uiga o le puipuia o le Ofisa o Peteru
lea ua manuia ai le Pope. 
—Katinale Raymond Burke, Le Lipoti a le Lalolagi Katoliko,
Ianuari 22, 2018

 

AE LEʻI na maliu o ia, toeitiiti atoa le tausaga talu ai e oo i le aso na amata ai le faamaʻi, na tusi mai ai e le failauga sili Rev. John Hampsch, CMF (c. 1925-2020) se tusi faamalosiau. I totonu, na ia aofia ai se savali faanatinati mo aʻu au faitau uma:

O le usiusitai i le Talalelei o lona uiga o le usitaia o afioga a Iesu—aua o ana mamoe e faalogo i lona siufofoga (Ioane 10: 27) — ma le siufofoga foi o lana Ekalesia, aua “So se tino e faka‵logo ki a koutou e lagona ne ia au” (Luka 10: 16). Mo i latou e teena le Ekalesia o lana moliaga e mamafa: “O i latou e mumusu e faalogo e oo lava i le Ekalesia, ia fai i latou e pei o oe o se tagata faapaupau” (Mata. 18:17)... O le vaa taia a le Atua o loo taʻutaʻua i le taimi nei, e pei ona masani ai i senituri ua mavae, ae ua folafola mai e Iesu o le a “tumau pea”— “e oo i le gataaga o le tausaga” (Mata. 28:20). Faamolemole, ona o le alofa i le Atua, aua le osooso! E te faanoanoa ai—o le tele o “vaa faaola” e leai ni foe!

I lena taimi, na saunoa ai Fr. Semanu e le iloa e Ioane e le o toe mamao ona tapunia lea e le pule aoao faitotoa o a latou ekalesia ma aveesea ai le au faatuatua mai le Faamanatuga; semanu na te le iloa le lagolago a le Pope ma epikopo i tui faʻataʻitaʻi na faia i sela o le fetus ua faʻaumatia; semanu na te le iloaina le le leoa o le Ekalesia i le feagai ai ma tulafono o tui o loo malepelepe ai nuu ma atunuu; semanu na te le iloa o nisi epikopo o le a oʻo lava ona faʻasaina le "le tui" mai le Eucharist Paia.[1]faʻapea stjosephsparishgander.ca Ma semanu na te le iloaina nisi o feeseeseaiga, e aofia ai faamatalaga a le pope talu ai nei e lagolagoina iuni faalemalo,[2]Va'ai fa'amatalaga lata mai e lagolagoina ai iuni sivili: euronews.com ; Ua fa'amaonia e Pope le fa'amaumauga o lo'o lagolagoina e fa'amatalaga iuni fa'alemalo: cruxnow.com; ff. Le Tino Gaga o le fefinaua'i fa'asagatau i luga o le Latina Mass,[3]cf. George Weigel, firstthings.com tofiga lata mai nei a le Vatikana mo le lagolagoina o le faapau pepe[4]aleteia.org ma le pisinisi soofaatasi a Roma ma Tagata soifua 2.0, o se gaoioiga transhumanist.[5]ff. iinei, iinei, iinei, ma iinei

Ae ui i lea, e tusa lava pe fai Fr. Sa muai vaai Ioane i nei mea uma, ou te iloa o le a ia fai mai foi le mea lava lea e tasi ia i tatou i aso nei: Aua le oso i le vaa. Ma o le mafuaaga lea… 

 
Le Lisi Barque

Ou te iloa o le toʻatele o outou o loʻo tiga ma lagona le faʻalataina ona o le le leoa o a outou faifeʻau poʻo le faʻatasi ma le faʻatupulaia o tekinolosi faʻalesoifua maloloina i le lalolagi atoa, aʻo mou atu le saolotoga ma ua solia ai amioga faʻalesoifua maloloina ma amioga mama. Ua tatou o'o nei i se tulaga i lenei fa'ama'i lea, i le fa'amoemoe, o le fa'amaoniga a le Ekalesia o le saienisi i le feagai ai ma fa'amaumauga uma, e matua le mafai lava. O le a ou tautalagia lenei tulaga ogaoga i se upega tafaʻilagi i le vaiaso a sau; aua o le amataga o le tui faʻataʻitaʻiga tele o le 5 - 11 tausaga le matutua, ua tatou ulufale atu i se vaega e matua leaga. Mafaufau i le auiliiliga lata mai nei: “O le a matou fasiotia tamaiti e 117 e laveai ai le tamaititi e toatasi mai le oti mai le COVID i le va o le 5 i le 11 tausaga."[6]Dr. Toby Rogers, PhD; vaai foi tobyrogers.substack.com; sciendirect.com Ma o le aʻeaʻe o le oti ma manuʻa i le lalolagi atoa i le isi vaega o le faitau aofaʻi e le mafai ona le amanaiaina: vaʻai O Tolls.

O le mea lea, o le fenumiai, ita, ma le le fiafia o loo vaaia i le au paia ma e oo lava i nisi o ositaulaga, o e e ala ia latou tautoga o le usitai e masani ona latou le mafai ona tautala i le mea moni e aunoa ma le faia o ni aoaiga ogaoga - e le pei o se vaega faaupufai e tatau i se tasi ona "tosina le laina o pati". Ma o se faataitaiga faalelalolagi lena ua aafia ai le Ekalesia i le tele o aafiaga o le gugu o leoleo mamoe ma tuu le lafu i luko. I lea lava fa'ailoga, o se mea sese tele fo'i le tali atu a le au faipule i le latou ta'ita'iga i se faiga fa'alelalolagi-fa'aupufai lea e masani ona oona ma fevaevaea'i.  

E ta'u mai pea lava pea, o le au faamaoni e tatau ona malilie faatasi ma a latou leoleo mamoe i mataupu i fafo o le faatuatua ma amioga lelei, aemaise lava pe a oo i le mamafa o nei tofiga e lamatia ai le manua matuia ma le taufaaleaga i le lafu mamoe ma le lalolagi atoa. 

…e taua le matauina o le agavaa o ia taitai e nofo i mataupu e faatatau i le “faatuatua, amio mama ma le amio pulea faale-Ekalesia”, ae le o le tulaga o vailaau faafomai, immunology po o tui. E tusa ai ma tulaga e fa ua taua i luga[7]1) o le tui e le tatau ona tu'uina atu se tetee fa'aletulafono i lona atina'e; 2) e tatau ona mautinoa i lona aoga; 3) e tatau ona saogalemu e aunoa ma se masalosalo; 4) e tatau ona leai se isi filifiliga e puipuia ai oe ma isi mai le siama. e le'i fa'ataunu'uina, o fa'amatalaga fa'ale-ekalesia e uiga i tui e le o aofia ai a'oa'oga a le Ekalesia ma e le fa'atatauina i le au Kerisiano fa'atuatua; ae, e aofia ai "fautuaga", "fautuaga", po o "manatu", ona e le oo i ai le vaaiga o agavaa faale-ekalesia. —Faaa. Joseph Iannuzzi, STL, S. Th.D., Tala Fou, Pau 2021

E le gata i lea, 

…o faatalanoaga faapope e le manaomia ai le ioeina o le faatuatua e tuuina atu i ai ex kathedra faamatalaga poʻo lena tuʻuina atu i totonu o le mafaufau ma le loto o le a avatua i na faʻamatalaga o se vaega o lona le-sese ae o le mea moni magisterium. —Faa. Tim Finigan, faiaoga i le Sacramental Theology i le St John's Seminary, Wonersh; mai Le Hermeneutic o le Nuʻu, "Faʻamaoniga ma Faʻatonu Papal", Oketopa 6th, 2013;http://the-hermeneutic-of-continuity.blogspot.co.uk

O Pope Francis lava ia na taʻua i le tusi encyclical Laudato si ', “E le manatu le Ekalesia e foia ni fesili faasaienisi pe suitulaga i faiga faaupufai. Ae ou te popole e faʻamalosia se felafolafoaiga faʻamaoni ma tatala ina ia le faʻaleagaina e tuʻinanauga patino poʻo talitonuga le manuia lautele.[8]l. 188, faʻatau ie

 
O le mea e i ai Peteru, o i ai foi le Ekalesia

Ae peitai, i mataupu tau le faatuatua ma le amio, e tusa lava pe aunoa ma le “oo atu i se faauigaga e le mafaaseseina ma e aunoa ma le faaleoina i se “auala mautinoa,” e manaomia e le au faatuatua le usiusitai i le Faipule masani a le Pope, ma na epikopo o loo fesootai ma ia. 

I lenei aʻoaʻoga masani o le au faamaoni “ia pipii atu i ai ma le ioe faalelotu”…. -Catechism o le Katoliko Ekalesia, l. 892 

Ina ua folafola atu e Iesu o Peteru o le “papa” o Lana Ekalesia, sa Ia faaalia mai le faatasiga le mavaevae o le tofi o Peteru ma le Tino atoa o Keriso. 

‘Ou te fai atu fo‘i ‘iā te oe, o Peteru oe, ‘ou te ati a‘e fo‘i la‘u ekalesia i luga o lenei papa, e lē manumalo fo‘i ‘iā te ia mana o le oti. ( Mata 16:18 )

O le mea lea, i le gasologa o seneturi, sa malamalama uma ai le au paia ma tagata agasala i se manatu faavae ma le tumau - Ubi Petrus Ibi Ecclesia:

O le mea e i ai Peteru, o i ai foi le Ekalesia! —St. Ambrose o Milan

O iinei, tatou te le o talanoa e uiga i se pope o se ata tuusao o le paia o le Ekalesia, po o le atamai, poto, poto, tomai faaletaitai, ma isi o se pontiff, e peiseai o ia o se emeperoa paia e aunoa ma se faaletonu. Nai lo lena, ua faʻamaonia e Ambrose le fesoʻotaʻiga le mafai ona faʻaaogaina o le tofi o Peteru ma le Tino atoa o Keriso. 

Latou, o lea, savavali i le ala o le taufaʻamataʻu sese o e talitonu e mafai ona latou taliaina Keriso o le Ulu o le Ekalesia, ae le pipiʻi faamaoni i Lana Pule i le lalolagi. Ua latou aveʻese le ulu vaʻaia, gaui fusi vaʻaia o le lotogatasi ma tuʻua le Tino Faʻasisila o le Faʻaola e matua nenefu ma manuʻa, o i latou o loʻo sailia le malu o le faʻavavau faʻaolaina e le mafai ona vaʻai i ai pe maua. -POPE PIUS XII, Mystici Corporis Christi (I luga o le Mystical Body of Christ), Iuni 29, 1943; n 41; faʻatau ie

Uso e ma tuafafine, ou te faamoemoe ua manino le mafuaaga ua ou tusia ai lenei mea. Aua afai o le ala o loʻo i ai nei o mataupu faʻale-tagata ma faiga faʻapolokiki e tuʻuina ai le tagata i lamatiaga faaletino ogaoga i le soifua maloloina, tutoʻatasi ma le saolotoga, o loʻo i ai se tulaga lamatia faʻaleagaga tutusa e ono lamatia ai le faaolataga o agaga, lea e sili atu ona taua - o le faʻaosoosoga e ulu atu i le vaeluaga. .

… fevaevaea'iga o le musu e gauaʻi i le Roman Pontiff poʻo le fesoʻotaʻiga ma tagata o le Ekalesia o loʻo usitai iai. -Catechisn o le Ekalesia Katoliko, l. 2089

E toe fai atu, o se mataupu lenei o le tuʻuina atu i le latou pule faʻapitoa - e le o se matafaioi mama e malilie i o latou manatu i taʻaloga, faiga faʻapolokiki, tau, faʻalavelave faʻafomaʻi, poʻo fautuaga ile auala e faʻaleleia ai "suiga o le tau".[9]ff. Faanunununu o le tau 

Ou te le o le iloaina o aʻu o se tagata taʻutaʻua e aunoa ma ni tikeri faʻalelotu ma faʻailoga. Ae ui i lea, ua mamafa ia te aʻu le matafaioi o loʻu aposetolo, ma e ala i loʻu papatisoga, e taʻu manino atu ai: O le a leai soʻu vaega i se fouvalega e teena ai le pule tatau a o tatou faifeʻau. E leʻi folafola atu e Iesu o le a sologa lelei le folauga a le Barque a Peteru; Na te lei folafola mai o le a avea o tatou faifeau ma tagata paia; Na te lei faamautinoaina o le a saoloto le Ekalesia mai agasala, taufaaleaga, ma faanoanoaga… Sa na ona Ia folafola mai, e ui lava i na mea uma, o le a Ia faatasi ma i tatou seia oo i le iuga o taimi,[10]cf. Mata 28:20 ma o le a taitaiina i tatou e le Agaga o le upumoni i upumoni uma.[11]cf. Ioane 16:13 

Io luga o [Peteru] na te fausia ai le Ekalesia, ma o ia foi na te tuuina atu i ai mamoe e fafaga ai. Ma e ui lava na ia tuuina atu le pule i le au aposetolo uma, ae na ia faavaeina se nofoa e tasi, ma faapea ona faavaeina e ala i Lana lava pule le puna ma le faailoga o le autasi o Ekalesia… ua tuuina atu le faamuamua ia Peteru ma ua manino ai e na o le tasi lava. Lotu ma le nofoa e tasi… Afai e le taofimau e se tagata lenei autasi o Peteru, pe na te manatu o loo ia umia pea le faatuatua? Afai na te tu’ua le Nofoa o Peteru na fausia ai le Ekalesia, pe o iai ea lona talitonuga o lo’o i totonu o le Ekalesia? - St. Cyprian, epikopo o Carthage, "I luga o le Lotogatasi o le Ekalesia Katoliko", n. 4;  O Le Faatuatua o Tama Muamua, Vol. 1, itu. 220-221

I le taimi lava e tasi, ou te le mulimuli ia Pope Francis taʻitasi, Ou te mulimuli ia Iesu; E lē o a‘u o se so‘o o se tagata, a o Iesu Keriso. Ae o le avea ma soo o Iesu o le faalogo lea i Lona siufofoga o loo fetalai mai e ala i o ē na tofia e aʻoaʻo, papatiso, ma faia nuu ese.[12]cf. Mata 28: 19-20 Mafaufau i le fetalaiga a Iesu i Ana Aposetolo ma o latou sui, ma oe ma au:

Poʻo ai lava faʻalogo ia te oe faʻalogo mai ia te aʻu. Poʻo ai lava teena oe teena aʻu. Ma ai se teena aʻu, teena le na auina mai aʻu. (Luka 10:16)

O lea la, o a tatou leoleo mamoe, i le isi itu, ua i ai se matafaioi mamafa:

… O lenei Magisterium e le sili atu i le Afioga a le Atua, ae o lana auauna. E aʻoaʻoina naʻo mea ua tuʻuina atu iai. I le faʻatonuga mai le lagi ma le fesoasoani a le Agaga Paʻia, e faʻalogo ai i lenei mea, puipuia ma le faʻamaoni ma faʻamalamalamaina ma le faʻamaoni. O mea uma na te faʻatuina mai mo le talitonuina e pei ona faʻaalia mai faʻaalia mai le Atua e aumai mai lenei mea e tasi o le faʻatuatuaga o le faʻatuatua. -Catechism o le Ekalesia Katoliko, 86

 
Faatuatua ia Iesu – E le o le Tagata

O se tasi o “upu nei” e sili ona tumau i lenei faaaposetolo e tolu ona pontificates o le faalogo lea i au leoleo mamoe, aemaise lava i le siufofoga o Keriso i le Sui o Keriso. O le tu'u'esea o fa'atalanoaga fe'ese'esea'i ma fa'aleaga i lenei pontificate e itiiti se mea na faia e le ofisa lomitusi a le Vatikana e toe fa'aleleia ai, ua ou tu'ufa'atasia ai le tele o a'oa'oga fa'aitumalo a Francis.[13]ff. Pope Falanisisi I… Ua latou faaalia ai, e ui lava i le fenumiai o loo i ai nei, ae o loo tumau pea le moni o folafolaga a Petrine ia Keriso — e lei suia lava aoaoga a le Ekalesia Katoliko e oo mai i aso nei — E FAATUATUA IESU KERISO.

Ma ou te manatu, e moni lava, o le mea aupito itiiti lea e mafai ona faamoemoe i ai le au faamaoni mai le Ofisa o Peteru. O le mea sili o le a faapea o pope o ni tagata paia sili foi o loo ola i na aoaoga o se molimau malosi, ma e mautinoa lava, na tupu lenei mea i lo tatou talafaasolopito atoa. Peitai sa sa'o ia Penetito XVI le toe fuata'iina o nisi o talitonuga sese o le au faatuatua e faapea o upu uma e tautalagia ma gaoioiga uma e faia e se pope o le a le ponā. 

O le Peter mulimuli ane i le Penetekoso… o le Peteru lava lena e tasi, ona o le fefe i tagata Iutaia, na faafitia ai lona saolotoga faa-Kerisiano (Kalatia 2 11–14); o ia lava o le papa ma maa tuʻia. Ma pe faʻapea i le gasologa o le talafaasolopito o le Ekalesia o le Pope, le sui o Peter, sa i ai i le taimi e tasi Petra ma Skandalon—O le papa o le Atua ma le mea e tausuai ai? —POPE BENEDICT XIV, mai le Das neue Volk Gottes, i. 80ff

O le faaiuga o lenei vaiaso, ou te talosaga atu ia te outou ina ia outou faatasi ma aʻu i le tatalo mo o tatou epikopo ma le Tamā Paia. Tuu ese uma tauemuga ma faamasinoga a o e tatalo, tatalo e pei o le, “Ou te tatalo ia ala mai lo tatou Pope” po o le “lulu o tatou epikopo”. Ae, ole atu i le Alii e tuuina atu ia i latou le Poto Paia, puipuiga ma le alofa tunoa e taitaia ai i tatou e tusa ai ma Lona Finagalo Paia. I lenei auala, e puipuia ai oe i le lotomaualalo, faafaileleina le alofa i le va o i latou ma oe, ma faatumauina le lotogatasi o le Tino o Keriso o loo i lalo o osofaiga ogaoga a Satani - le fili moni.

Ma faamolemole tatalo mo a'u… aua e le mafai ona ou nofo filemu i le feagai ai ma faiga le tonu o loo faaleagaina ai le soifua maloloina, olaga, ma sootaga a le lafu a Keriso; E le mafai ona ou tu nofonofovale ao fai mai a tatou leoleo mamoe ma toetoe lava a leai se mea e fai a o faatamaia a latou lafu e luko. Ou te tatalo, mai lo'u tamai nofoaga i luga o le solia le puipui o le leoleo, atonu e mafai ona avea au ma fesoasoani i le Ekalesia i lenei taimi o tala pepelo ma pepelo, ma faamalosia—ae le saeia—i le ie o lona lotogatasi. Aua e tasi lava le Ekalesia. E tasi lava le Barque. Ma afai e inu e ia le vai, matou te ave faatasi. Afai e sola o ia i papa papa, matou te malepelepe faatasi. Afai e osofaia i tatou e tagata ese ma luko i ofu mamoe, ua sauaina faatasi i tatou. Ma afai tatou te tauaso, agasala, ma le valea, ona tatou tumau lea e fesoasoani le tasi i le isi ia vaai, salamo, ma o mai i lena upumoni e mafai ona faasaolotoina ai i tatou. E tusa lava pe maumau ai o tatou ola.[14]ff. Faitauina o le Tau 

I le taimi lava e tasi, pe a oʻo mai le ala o le Barque of Peter, e tatau ona tatou tautala i upu moni uma, lototele, ma le alofa. Pe a ou lē amanaʻiaina loʻu lotofuatiaifo, o le “Aboriginal Vicar of Christ”,[15]CCC, n. 1778 O le a ou toilalo ia te outou, toilalo o aʻu leoleo mamoe, ma toilalo loʻu Alii o Iesu.

I le ta'ele o lona lotofuatiaifo ua iloa ai e le tagata se tulafono na te le'i tuuina i luga o ia lava ae e tatau ona ia usitaia. O lona siufofoga, o loo valaau mai pea ia te ia ia alofa ma ia faia le mea lelei ma ia aloese mai le leaga, o loo faalogoina i lona loto i le taimi sa’o. Auā o lo‘o i le loto o le tagata le tulafono na tusia e le Atua. O lona lotofuatiaifo o le totonugalemu sili ona lilo o le tagata ma lona malumalu. O iina ua na o ia ma le Atua o lona siufofoga o loo siufofoga i lona loloto.Catechism o le Katoliko Ekalesia, l. 1776

Po o o'u faia ea nei le alofa i tagata po o le Atua? Po o oʻu saʻili e faafiafia tagata? Afai ou te taumafai pea e faafiafia tagata, po ua lē avea aʻu ma pologa a Keriso. ( Kalatia 1:10 .)

 

Faʻatau Fesootai

Francis ma le Great Shipwreck

Taofi mo Aʻafiaga

O le fili o loʻo i totonu o faitotoʻa

Tatala Tatala i Epikopo Katoliko

Le Leoleo Mamoe Pele… O Fea Oe I Ai?

I tulagaaao o Sagato Ioane

 

Faʻalogo ile mea lea:


 

 

Mulimuli ia Mareko ma "faʻailoga o taimi" i aso uma i luga o le MeWe:


Mulimuli i tusitusiga a Mareko iinei:


E malaga ma Mareko i le Lenei le Upu,
kiliki i luga le fuʻa i lalo e lesitala.
O lau imeli o le a le faʻasoaina i se tasi.

 
Print Friendly, PDF & Email

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga
1 faʻapea stjosephsparishgander.ca
2 Va'ai fa'amatalaga lata mai e lagolagoina ai iuni sivili: euronews.com ; Ua fa'amaonia e Pope le fa'amaumauga o lo'o lagolagoina e fa'amatalaga iuni fa'alemalo: cruxnow.com; ff. Le Tino Gaga
3 cf. George Weigel, firstthings.com
4 aleteia.org
5 ff. iinei, iinei, iinei, ma iinei
6 Dr. Toby Rogers, PhD; vaai foi tobyrogers.substack.com; sciendirect.com
7 1) o le tui e le tatau ona tu'uina atu se tetee fa'aletulafono i lona atina'e; 2) e tatau ona mautinoa i lona aoga; 3) e tatau ona saogalemu e aunoa ma se masalosalo; 4) e tatau ona leai se isi filifiliga e puipuia ai oe ma isi mai le siama.
8 l. 188, faʻatau ie
9 ff. Faanunununu o le tau
10 cf. Mata 28:20
11 cf. Ioane 16:13
12 cf. Mata 28: 19-20
13 ff. Pope Falanisisi I…
14 ff. Faitauina o le Tau
15 CCC, n. 1778
lafoina i AIGA, FAATUATUA MA AGAGA LELEI, O LE UPU MONI ma pōpō , , , , , , , , , , , , , , , , .