
I LE tausamaaga a le NOFOAIGA A LE PAIA PETERU,
O LE APOSETOLO
Ou te le mulimuli i se taitai ae na o Keriso
ma auai i le mafutaga ma se tasi ua na o lou manuia,
o lona uiga, ma le nofoa o Peteru.
Ou te iloa o le papa lea
lea ua fausia ai le Ekalesia.
-St. Jerome, TA 396 TA, Tusi 15:2
pe matamata iinei.
To upu ia e oo lava i le sefulutolu tausaga talu ai semanu e faaleoina fiafia e le toatele o tagata Katoliko faamaoni i le lalolagi atoa. Ae o lenei, e pei ona taoto Pope Francis i 'tulaga ogaoga,' e faapena foi, masalo, o le faalagolago i “le papa na fausia ai le Ekalesia” i se tulaga faigata foi…
Mafaufau i le Tino
E le taumateina, o se pule faapope lea e finau mai lava i le amataga. Na faia e Francis le talafaasolopito o le pope muamua e le o ni Europa i ona po nei, o le muamua mai Latina Amerika, le uluai Jesuit, ma le muamua na tauaveina le igoa Francis. O nisi na latou vaai i lenei mea o se vaaiga manaomia ma faafouina mo le pule faapope. Ae mai lava i lona ulua'i fa'aalia i luga o St. Peter's Balcony e o'o atu i le tele o fe'ese'esea'iga o fa'amatalaga, tofiga, ma pepa... e to'atele ua tauivi ma le taliaina o ia mai le taimi e alu ai.
O le mea e ofo ai, sa tauivi foi Peteru ma le taliaina o le misiona a Iesu mai lava i le amataga. Ina ua fesili atu Iesu po o ai e manatu le au soo o Ia, sa fai atu Simona:
“O oe o le Mesia, o le Alo o le Atua soifua.” ‘Ua tali atu Iesu ‘iā te ia, “‘Amu‘ia oe Simona le atali‘i o Iona. Auā e le‘i fa‘aalia e le tino ma le toto lenei mea ‘iā te ‘outou, a o lo‘u Tamā o i le lagi. O lea ou te fai atu ai ia te oe, o Peteru oe, ou te ati a’e foi la’u Ekalesia i luga o lenei papa…” (Mata 16: 17-18)
Talu mai lena lava taimi, na amata ai e Iesu ona faailoa atu i ona soo e tatau ona alu o Ia i Ierusalema ma mafatia tele ai toeaina, ma le au faitaulaga sili, ma le au tusiupu; e fasiotia, a o le aso tolu e toe tu mai ai i e ua oti. Ae o le vave lava na taʻua ai Peteru o se papa, na avea ai o ia ma tagata moni maa tautevateva a o ia pa'u atu i mafaufauga faalelalolagi.
Ona ave lea e Peteru o ia ma vavao atu ia te ia, ua faapea atu: “Le Alii e! E le tupu se mea faapena ia te oe.” Ua faliu o ia ma faapea atu iā Peteru: “Inā alu ia i oʻu tua Satani! O oe o se fa'alavelave ia te a'u. E lē o manatu foʻi outou e pei o le Atua, a o manatu o tagata.” (cf. Mata 16:21-23)
Tatou te le o faalogo ea i lea lava ituaiga o mafaufauga i le tino i le Tino o Keriso i aso nei? “Ia vavao e le Atua ona le tonu lo tatou pope! Fa'asa e le Atua na te faia se vevesi! Faasao e le Atua (e pei o Iesu), na te tofia se Iuta i le Kuria, pe feiloai ma feiloai ma tagata agasala lautele, ma isi!'
“Ia vavao le Atua!”
Ua le mafai ona iloa se faamoemoega paia i tua atu o lenei faamasinoga pe talia foi se pule faapope e iai ni pa'u, o lea e foliga mai ai, o le toatele ua na ona a'oa'ia le manatu e mafai ona tatou i ai i se tulaga faapena - e i ai se tulaga faapope. Ua latou su'esu'eina so'o se auala ma tulaga e fa'aleaogaina ai le faamavaega a Benedict XVI pe fa'apea fo'i na taupulepule le pope ua maliu e fa'amavae se vaega o le pule fa'apope - ma i'u ai ina fa'aleaogaina le filifiliga o Pope Falanisisi (va'ai O ai le Pope Moni?). Ae e pei ona taʻua saʻo e le tusitala o Steven O'Reilly:
…[lenei] talitonuga ua avea Benedict ma se pepelo matautia; o se tagata faaletonu i ona tiute, o le na lafoaia lona tiute, e ui ina le o lona tofi, i “tausi ma fafaga” mamoe a le Alii (cf. Ioane 20:15-17); ma tuua ai i latou mo le [sefulutasi] tausaga talu ai i se tetee pope ma se “lotu pepelo”. O le mea e ofo ai, o le talitonuga o loʻo finau faʻamaonia e faapea o Benedict na faaiʻuina e sili atu le faafoliga e le o se pope, nai lo le avea moni o se pope! O se talitonuga e le talitonuina, ma e matua faavalevalea lava. —Steven O'Reilly, Pope Penitito XVI - O le mataupu e faasaga i le au Benepapists, i. 86-87
Ioe, i totonu o se Ekalesia a maturo, e foliga mai e le mafaufauina na alu Benedict i le tuugamau na fefe tele e tau na ona taʻu atu le mea moni.
Pe le o le manatu ea lea faalelalolagi ma le fetuutuuna'i e pei o Peteru, o le taumafai e pulea ma pulea faamoemoega ma le Finagalo Paia? O le mea lea…
E tatau ona oo mai le Tuinanau o le Ekalesia
E tusa ai ma le Catechism o le Ekalesia Katoliko,
Ae le i afio mai faalua Keriso, e tatau ona pasia e le Ekalesia se tofotofoga faaiu lea e luluina ai le faatuatua o le toatele o tagata talitonu… E faatoa ulufale le Ekalesia i le mamalu o le malo i lenei Paseka mulimuli, pe a mulimuli atu i lona Alii i lona maliu ma lona Toetu. —n. 675, 677
O lona uiga e tatau ona tatou ui atu i lo tatou lava Ketesemane pe a oo ina palaai leoleo mamoe, feteʻenaʻi, ma faataapeapeina…
O le a lūlūina lo outou faatuatua uma, auā ua tusia, ʻOu te taia le leoleo mamoe, ona taapeape ai lea o mamoe.' (Mareko 14: 27)
O lona uiga o le a tatou uia se fevaevaeaiga mata’utia i totonu o le Ekalesia lava ia a o tauemu e ona lava tagata le agaga o valoaga,[1]Mati 27: 40-43 ‘ia fa‘amāgaloina lo latou fa‘afiaamiotonu i le tulafono,[2]Mati 26: 65 ma ta'uleagaina i latou e le o manatu e pei ona latou manatu ai.[3]Mati 27: 22-25
… O aso nei ua tatou vaaia i se tulaga taufaafefe moni lava: o le sili sauaga o le Ekalesia e le sau mai fafo fili, ae ua fanau mai i le agasala i totonu o le Ekalesia. —POPE PENETIKA XVI, faatalanoaga i luga o le vaalele i Lisbon, Potukale; Me 12th, 2010
Ioe, fanau mai lalolagi mafaufau.
I se isi itu, uso e ma tuafafine, e ui lava i finauga moni a lenei pule faapope ou te le o faaitiitia, ae ua latou auauna atu e amata ona luluina le vao mai le saito. Ua latou maileia Iuta i fafo. Ua latou una'ia le Katoliko ia loloto atu lo latou Fa'atuatua... pe ta'ita'ia i latou i totonu o fusi pito i fafo o fevaevaea'iga. O lenei pule faapope ua mafua ai ona toso e nisi a latou pelu i luga o ala o faasalalauga faaleagafesootai… ma o isi e tootutuli le leoa o le lafoaia ma le fautua i lalo o le Koluse, ona o le “mea lilo o le amioletonu” o loo punitia ai i tatou.[4]“A o lei afio faalua mai Keriso e tatau ona uia e le Ekalesia se tofotofoga mulimuli e luluina ai le faatuatua o le toatele o tagata talitonu. O sauāga e ō faatasi ma lana malaga malaga i le lalolagi o le a faaalia ai le “mea lilo o le amioleaga” i le tulaga o se taufaaʻoleʻole faalotu ua ofoina atu i tagata se vaifofō manino i o latou faafitauli i le tau o le liliuese mai le upu moni. O le faaʻoleʻole silisili faalotu o le anetikeriso, o se faafoliga-mesia lea e faamamaluina ai e le tagata o ia lava e sui aʻi le Atua ma lona Mesia na afio mai i le tino.” —CCC, n. 675
Talosia ia tuuina mai ia i tatou le poto faalelagi e iloa ai faamoemoega ma fuafuaga a le Atua, e galulue faatasi ai ma i latou i le alofa a o taumafai, i le mea sili tatou te mafaia, e faatumauina ai le lotogatasi i le Tino o Keriso… ina nei tatou faalogo foi i le aoaiga a lo tatou Alii: Alu i o'u tua, Satani! O oe o se fa'alavelave ia te A'u. Tou te le mafaufau e pei o le Atua, ae pei o tagata.
Faʻatau Fesootai
E manaomia lau lagolago
ma talisapaia
mo lenei faiva faataimi atoa!
E malaga ma Mareko i le Lenei le Upu,
kiliki i luga le fuʻa i lalo e lesitala.
O lau imeli o le a le faʻasoaina i se tasi.
Lenei i luga ole Telegram. Kiliki:
Mulimuli ia Mareko ma "faʻailoga o taimi" i aso uma i luga o le MeWe:

Mulimuli i tusitusiga a Mareko iinei:
Faʻalogo ile mea lea:
Faamatalaga Faʻamatalaga
| ↑1 | Mati 27: 40-43 |
|---|---|
| ↑2 | Mati 26: 65 |
| ↑3 | Mati 27: 22-25 |
| ↑4 | “A o lei afio faalua mai Keriso e tatau ona uia e le Ekalesia se tofotofoga mulimuli e luluina ai le faatuatua o le toatele o tagata talitonu. O sauāga e ō faatasi ma lana malaga malaga i le lalolagi o le a faaalia ai le “mea lilo o le amioleaga” i le tulaga o se taufaaʻoleʻole faalotu ua ofoina atu i tagata se vaifofō manino i o latou faafitauli i le tau o le liliuese mai le upu moni. O le faaʻoleʻole silisili faalotu o le anetikeriso, o se faafoliga-mesia lea e faamamaluina ai e le tagata o ia lava e sui aʻi le Atua ma lona Mesia na afio mai i le tino.” —CCC, n. 675 |


