Le Fa'ata'ape Tele Lenei

 

Oi talofa i leoleo mamoe o Isaraelu
o ē na fagaina i latou lava!
Pe e lē tatau ea ona leoleoina e leoleo mamoe le lafu?

(Esekielu 34: 5-6)

 

O LE manino ua ulufale atu le Ekalesia i se vaitaimi o le fenumiai tele ma le fevaevaeaiga - o le mea tonu lava lea na valoia e lo tatou Tamaitai ia Akita ina ua ia fai mai:

O le galuega a le tiapolo o le a ofi mai e oo lava i totonu o le Ekalesia i se auala o le a vaaia ai e se tasi katinale o tetee i katinale, o epikopo faasaga i epikopo. —i le ua maliu Sr. Agnes Sasagawa o Akita, Iapani, Oketopa 13th, 1973

Ona sosoo ai lea ma le faapea, afai e vevesi leoleo mamoe, e faapena foʻi i mamoe. Faʻaalu se itula pe lua i luga o ala o fesoʻotaʻiga lautele ma o le ae maua ai Katoliko faʻaalia ma fevaevaeaʻi i auala e leʻi mafaufauina.

Ina ua ou amataina lenei aposetolo i le toeitiiti atoa le 20 tausaga talu ai, sa fai si tuusao o laina vaeluaga. Sa i ai i latou ua ta'ua o le “agai i luma” po o le “poo faaonaponei” o e na mananao e vaai i le faasaolotoina o le Ekalesia ma e masani ona tetee i pulega faapope; ona i ai lea o le au “conservatives” po o “traditionalists” o ē na lagolagoina aʻoaʻoga a le Ekalesia ma nofosauni faatasi i le pope o “le puna tumau ma vaaia ma le faavae o le lotogatasi uma o epikopo ma le faapotopotoga atoa o le au faatuatua. ”[1]Catechism o le Katoliko Ekalesia, l. 882 O tagata masani fa'ale-aganu'u po'o "rad trads" o se numera la'ititi.

Ae o le oo mai o le pone o Francis, o le aʻoaʻoga manino a le Ekalesia 2000 tausaga le matua ua lafo i lalo i ata. O le vai toʻafilemu lea na folau ai le Barque of Peter ua faʻafefeteina e pei o papa ma galu ua lamatia lona saogalemu a o matagi o le Afa Tele ua osofaʻia lona lotogatasi. Na fa'afuase'i ona fa'apopole Roma i tui puipui, suiga o le tau, elemene o le wokism, ma le fa'alauteleina o sini a Malo Aufaatasi. O le taimi lava na fa'aumatia ai ma fa'asaolotoina nofoaga maoa'e a le au fa'alotu, e pei o le Pontifical Academy for Life; O fili lauiloa i le Evagelia ua masani ona valaaulia i le Vatikana ae o tagata tofia e fesiligia ua latou mauaina ni tulaga maualuluga. Na taʻitaʻia ai Dr. Ralph Martin e lapataʻi i le amataga o lenei tausaga: “Ua matuā manino lelei lava le mea o loo taʻitaʻia ai i tatou.”[2]ff. countdowntothekingdom.com/unmistakably-clear-where-we-are-being-led

Atonu e leai se tusitusiga a Roma ua sili atu ona fevaevaeaʻi Fiducia supplicans (FS) na faʻatagaina le faʻamanuiaina o "ulugaliʻi" i faʻapotopotoga faʻaletonu o ni ulugalii. Na taʻitaʻia ai i fono a epikopo, e aofia ai ma le konetineta atoa o Aferika e tuuina atu se “faasaʻoga faaleuso” e faapea o le ovasia aʻoaʻoga a le Vatikana, o Katinale Victor Fernandez o lē na tusia le pepa, na matuā sesē lava. Mo le taimi e tasi, o ulutala autu a le aufaasālalau e leʻi mimilo le mea moni: “Ua faamaonia e Pope Falanisisi le faatagaina o patele Katoliko e faamanuia ulugalii e tutusa itupa” (News ABC) ma: “Ua faamaonia e le Vatikana faamanuiaga mo ulugalii tutusa i le faaiuga iloga."(Reuters)

Ua na'o le fa'atupuina o ma'eva'e atili i le Tino o Keriso. O lo'o fa'ailoa mai e le tagata lava ia "popeplainers" ua ave i luga o fa'asalalauga fa'aagafesootai e ta'usalaina so'o se tasi e fesiligia le fa'amatalaga a le FS o ni "tagata fa'afeagai" ma "schismatics"; ua faaaogaina e rad-trads le fenumiai e tautino atu ai o Pope Francis o se "temoni freemason" e le mafai ona faatuatuaina; o se vaega toaitiiti o patele ma epikopo ua faalauiloa faalauaitele e faapea o Francis e le o se pope aloaia o loo fesiligia ai le tonu o lana filifiliga; o tala fou fa'asao o lo'o fa'ata'ata'i fa'atasi ma le fa'a'ole'ole [3]vaai LifeSiteNews tusiga iinei… ma faapena atu ai lava. O loo maua i le felafolafoaiga o tagata Katoliko o loo tumau faamaoni i le pule faapope, ae teena tulaga tetee o loo tulai mai e faalumaina ai faafitauli aoga e sau mai Roma, po o le ulufale atu. faapouliuli i le vaeluaga. I le taimi atoa o loʻo i ai se leo faʻaalia i le tele o le faʻatonuga ...

E faʻataga e le Atua le leaga tele e faʻasaga i le Ekalesia: e faʻafuaseʻi ona oʻo mai faʻafuaseʻi ma tagata saua; o le a latou solia le Lotu a o momoe epikopo, faifeau, ma patele. —Venerable Bartholomew Holzhauser (1613-1658 TA); Anetikeriso ma le Iuga Taimi, St. Andrew's Productions, P. 31

 

Taia o Leoleo Mamoe

Fai mai St. Gaudentius o Brescia,

O le finagalo o le Alii… oi tatou ua togiolaina e Lona toto taua e tatau ona faapaiaina e tusa ai ma le ata o Lona lava tuinanau. -Liturgi o Itula, Vol II, P. 669

O le tulaga lena, e foliga mai o loo tatou ola i Ketesemane:

Na fetalai atu Iesu iā i latou, “O le pō nei e lūlūina ai lo outou faatuatua iā te aʻu, auā ua tusia, ʻOu te taia le leoleo mamoe, ona taapeape ai lea o mamoe o le lafu.’” (Mata 26:31)

I le lapataiga a Esekielu i leoleo mamoe, o le faataapeapeina o le lafu o le taunuuga lea o le paie, faatamala, ma le manatu faapito:

E te le‘i fa‘amalosi i ē vaivai pe fa‘amālōlō i ē mama‘i, ‘ua ‘outou lē fusifusia fo‘i ē na manu‘a. E te le'i toe faafo'isia mai le ua se pe sa'ili le ua leiloa, a ua e pulea i latou ma le sauā ma le sauā. Ona faataapeapeina lea o i latou ona o le leai o se leoleo mamoe, ma ua avea ma mea e 'ai a manu feai uma. Sa latou faataapeapeina ma feoa'i i luga o mauga uma ma mauga maualuluga; i luga o le fogāeleele uma ua faataapeapeina aʻu mamoe. E leai se tasi na leoleoina i latou pe saʻilia i latou. (Esekielu 34: 4-6)

O le mea moni, atonu na faasino atu Esekielu i le tula'i mai i le lalolagi aoao Komunisi ma le faomea moni o le tamaoaiga faʻatasi ma le itiiti pe leai se tetee mai leoleo mamoe;

… Ua avea aʻu mamoe ma vete, auā ua avea aʻu mamoe ma meaʻai a manu feʻai… (vs. 8)

Na valoia e le Tama o le Ekalesia Lactantius le fenumiai lautele ma le vevesi o na taimi:

O le taimi lena o le a lafo ai i fafo le amiotonu, ma inosia le taʻumamaina; o le a faaumatia ai e le amioleaga tagata lelei o ni fili; e leai se tulafono, poʻo se faʻatonuga, poʻo se aʻoaʻiga faamiliteli e faasaoina… o mea uma o le a faafememeaiina ma palu faatasi faasaga i le saʻo, ma faasaga i tulafono o le natura. Ma o le a faʻatafunaina le lalolagi, e peiseai e tasi le gaoi masani. A faʻapea o le a tupu nei mea, ona vavaeʻese ai lea o tagata amiotonu ma e ua mulimuli i le upu moni mai latou ia tagata amioleaga, ma sosola i totonu nofo filemu. —Lactantius, Tama o le Ekalesia, O Aiga Atua, Tusi VII, Ch. 17 o Le Atua

O iinei, Lactantius faʻalauiloaina le manatu o sulufaʻi (solitudes) lea o le a maua ai e mamoe, tuʻu i luko, se ituaiga o puipuiga faalelagi.[4]ff. Le sulufaiga mo o tatou taimi O lenei mea e sili atu ona taua pe a tatou vaʻai i le Vatican o loʻo lagolagoina malosi tui faʻataʻitaʻiga lea ua uma ona faʻamanuʻaina ma fasiotia ai le anoanoai o tagata (vaai O Toloa), ma le a mataupu o le “suiga o le tau”. o lona uiga o le "komunisi ma se pulou lanumeamata." E pei ona fai mai le perofeta o Esekielu:

Vaai! Ou te alu atu e faasagatau i nei leoleo mamoe. Ou te aveesea aʻu mamoe mai i o latou lima ma taofia lo latou leoleoina o laʻu lafu, ina ia lē toe leoleoina i latou e nei leoleo mamoe. Ou te laveaʻiina laʻu lafu mai i o latou gutu ina ia lē fai ma a latou meaʻai… E pei ona suʻesuʻeina e se leoleo mamoe lana lafu a o iai o ia i ana mamoe ua faataapeapeina, e faapea foʻi ona ou suʻesuʻeina aʻu mamoe. ‘Ou te lavea‘iina fo‘i i latou ai mea uma na fa‘ata‘ape‘apeina ai i latou i le aso o le ao pogisa… ‘ou te leoleoina a‘u mamoe; O a'u lava o le a Ou tuuina atu ia te i latou le malologa… O e ua leiloloa ou te sailia, o e ua se ese ou te toe aumaia, o e ua manu'a ou te fusifusia, ma o e mama'i ou te faamaloloina; ‘ae ‘ou te fa‘aumatia o ē ‘aulelei ma ē malolosi. Ou te leoleoina i latou i le faamasinoga. (vs. 11-16)

O upu matagofie na e masani ona ou manatua pea—le folafolaga o Iesu lava Ia o le a leoleoina i tatou i nei taimi—ae o loo i ai pea ma i Lana Ekalesia. I le taimi lava e tasi, o le auala vaapiapi ua atili vaapiapi i o tatou taimi o se Sili Lelei o loo faaauau pea ona luluina le Faatoanofotane a Keriso. E pei ona fai mai talu ai nei lo matou Fafine ia Pedro Regis:

Faauta, ua oo mai taimi faigata mo alii ma tamaitai faatuatua, ae aua le solomuli. E le o tuua na o oe… O loo e agai atu i se lumanai o le taua tele faaleagaga i le Maota o le Atua. Faalogo. Faalogo mai ia te au ona e manumalo ai lea. Ia agaʻi i luma i le puipuia o le upu moni! —Aukuso 20, 2024

Afai e faatagaina i tatou e Keriso ia faataapeapeina, ia fevaevaeai, ia tofotofoina ma tofotofoina, ua na o le aumaia o le ua leiloa i le fale, e fusifusia ai e ua manu’a, ma faamalolo i e mama’i. Ioe, ou te talitonu ua tatou agai atu i se vaitau o faamalologa i le lotolotoi o tofotofoga ma le Passion o le Ekalesia…

 

Faʻatau Fesootai

Le Faasalalauina Sili

O le Ma'ega Tele

O Le luluina o le Ekalesia

 

Lagolago i le faiva faataimi atoa a Mareko:

 

i Nihil Obstat

 

E malaga ma Mareko i le Lenei le Upu,
kiliki i luga le fuʻa i lalo e lesitala.
O lau imeli o le a le faʻasoaina i se tasi.

Lenei i luga ole Telegram. Kiliki:

Mulimuli ia Mareko ma "faʻailoga o taimi" i aso uma i luga o le MeWe:


Mulimuli i tusitusiga a Mareko iinei:

Faʻalogo ile mea lea:


 

 

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga
1 Catechism o le Katoliko Ekalesia, l. 882
2 ff. countdowntothekingdom.com/unmistakably-clear-where-we-are-being-led
3 vaai LifeSiteNews tusiga iinei
4 ff. Le sulufaiga mo o tatou taimi
lafoina i AIGA, O TAFAI SILI.