I le Parataiso - Vaega II


Le Faatoaga o Etena.jpg

 

IN le Tautotogo o le 2006, na ou mauaina se upu malosi o loʻo pito i luma oʻu mafaufauga nei aso ...

Faatasi ai ma mata o loʻu agaga, na tuu mai ai e le Alii ia te aʻu ni "vaaiga puupuu" i fausaga eseese o le lalolagi: tamaoaiga, malosiaga faaupufai, filifili meaai, faasologa o amioga mama, ma elemene i totonu o le Ekalesia. Ma o le upu sa tutusa i taimi uma:

O le piʻopiʻo e matua loloto lava, e tatau ona i lalo uma.

Sa feola le Aliitupu o a Taʻotoga Cosmic, lalo i lalo o le faavae o malo. E foliga mai ia te aʻu e ui lava ona tatou mafaia ma tatau ona tatalo mo agaga, ae o le taotoga lava ia ua le mafai nei ona toe suia.

A faʻaleagaina faʻavae, o le a le mea e mafai ona fai e le tagata faʻamaoni? (Salamo 11: 3)

E oʻo mai lava i le taimi nei o loʻo taatia le matau i le aʻa o laau. O laʻau uma e le fua mai ni fua lelei, e tatuu i lalo ma lafo i le afi. (Luka 3: 9)

I le faaiuga o le ono afe o tausaga, o mea leaga uma e tatau ona soloia ese mai le lalolagi, ma nofotupu le amiotonu mo le afe tausaga [Faaa 20: 6]... —Caecilius Firmianus Lactantius (250-317 TA; Uluai Ekalesia Tama ma tusitala ekalesia), O Aiga Atua, Vol 7.

 

Agasala ma Foafoaga

O le foafoaga e faʻagaioia e, ma o se oloa o le poloaʻiga a le Atua:

Ua e faʻatulagaina mea uma i le fua ma le numera ma le mamafa. (Wis 11:20)

O Ia o le sili "kelu" o foafoaga uma:

Na foafoaina mea uma e ala ia te ia ma mo ia. E muamua o ia i mea uma, ma o ia e taofiofia ai mea uma. (Kol 1: 16-17)

A amata loa ona taʻalo le tagata i le faʻatonuga a le Atua, ma atili ai ona teʻena le "kelu" o lena faʻasologa, ona amata loa lea ona tuʻueseese le foafoaga. Ua tatou vaaia nei mea i o tatou tafatafa i aso nei a o amata feoti o tatou vasa, o eleele eseese ma meaola o le sami ua amata ona mou atu, ua toʻaitiiti le faitau aofai o tagata, ua atili ai ona le mautonu tulaga o le tau, ma mala, oge, galu vevela, mugala, lologa, ma matagi, aisa. , ma faʻafuaseʻi le afā, faʻatafunaina nuʻu.

I se isi itu, afai o le agasala e mafai ona aafia ai le foafoaga, e mafai foi ona tupu paia. O se vaega o lenei paia, e faʻaalia i le fanau a le Atua, o loʻo faʻatali i ai foafoaga uma.

Mo le foafoaga o loʻo faʻatali mai ma le naunautaʻi ile faʻaaliga o le fanau a le Atua; Aua o le foafoaga na faia i lalo o le aoga, e le ona o lona lava loto, ae ona o le na pulea, ma le faamoemoe o le foafoaga lava ia o le a faasaʻolotoina mai le pologa i mea piʻopiʻo ma auai i le saolotoga mamalu o le fanau a le Atua. Ua tatou iloa o mea uma na foafoaina o loʻo ōi i tiga o galuega e oʻo mai lava i le taimi nei… (Roma 8: 19-22)

 

O LE PENTECOSTE FOU

E tatalo le Ekalesia ma faamoemoe mo se aso e afio mai ai le Agaga ma "faafou le lalolagi." A afio mai o Ia i le Penetekoso Lona Lua e amatalia le Era o le Filemu, o le a toe faafouina foi le foafoaga - o lenei, e tusa ai ma le malamalamaaga na tuuina mai ia i tatou e le Matua Ekalesia o lena "afe tausaga" vaitaimi o le filemu (Faaaliga 20: 6):

Ma e saʻo pe a toefuatai le foafoaga, e tatau i manu uma ona usitaʻi ma usitai i le tagata, ma toe foi i meaai na foaʻiina mai e le Atua… o lona uiga, o gaosiga o le lalolagi. —St. Irenaeus o Lyons, Tama a le Ekalesia (140–202 TA); Adversus Haereses, Irenaeus o Lyons, passim Bk. 32, Ch. 1; 33, 4, O Tama o le Ekalesia, CIMA Publishing Co. (St. Irenaeus o se tagata aʻoga o St. Polycarp o ia lava na iloa le Aposetolo o Ioane ma aʻoaʻo mai ia te ia, ma mulimuli ane faʻapaʻiaina le epikopo o Semurana e John)

Ona o le faʻasalaga e sau mai le Lagi o le a faʻaititia le tele o atinaʻe tetele i le efuefu, o tagata atoa o le a toe foʻi atu e nonofo mai le eleele.

O loʻo faʻapea 'ona fetalai mai o le Aliʻi le ATUA: A' ou faʻamamāina oe i au solitulafono uma, 'ou te faʻaumatia' aʻai, ma o le a toe fausia mea na faʻatafunaina; o le laueleele faʻatafunaina o le a galueaina, lea sa avea muamua ma tuʻufua faʻafuaseʻi vaʻai i tagata vaʻai uma. Fai mai a latou upu, "O lenei laueleele tuufua ua fai ma fanua o Etena." (Esk 36: 33-35)

Foafoaga, toe fanaufouina ma faasaʻolotoina mai le nofo pologa, o le a maua ai le tele o meaai o ituaiga uma mai le lagi o le lagi ma le fanautama o le lalolagi. -St. Irenaeus, Adversus Haereses

O le a tatalaina e le lalolagi lona fua tele ma fua mai ni fua e tele o lona lava maliega; e maulu le mauga i mauga mu; vaitafe o le uaina o le a tafe ifo i lalo, ma vaitafe tafe i le susu; i se faapuupuuga o le lalolagi lava ia o le a fiafia, ma o natura uma siitia, ua laveaʻiina ma faasaʻolotoina mai le puleaga o le leaga ma le le taupulea, ma tausalaina ma sese. - Caecilius Firmianus Lactantius, O Aiga Atua

Toe manatua mai Vaega I le tausamiga faa-Iutaia Shavuoth:

O meaʻai e 'ai i lenei aso e faʻatusa i le susu ma le meli [o se faʻailoga o le laueleele folafolaina], ma e aofia ai oloa gaosi susu. -http://lexicorient.com/e.o/shavuoth.htm

O le faʻamatalaga o se laueleele o loʻo tafe i le "susu ma le meli" o se faʻatusa iinei e pei ona iai i Tusitusiga Paia. O le "parataiso" e sau e tele lava a faaleagaga tasi, ma i ni isi itu, o le a maua ai i se tikeri maualuga atu o le tuʻufaʻatasia ma le Atua nai lo Atamu ma Eva fiafia. Talu ai, e ala i le maliu o Keriso ma lona toetu, o lo tatou va feagai ai ma le Tama e le gata na toefuatai mai, ae o tatou lava ua avea ma se foafoaga fou mafai ona auai i le mamalu o le Atua (Rom 8:17). Ma, e tusa ai ma le agasala a Atamu, ua alaga le Ekalesia i le fiafia: Le felix culpa, quae talum ac tantum meruit habere Redemptorem ("Oi fiafia le sese, na maua ai mo i tatou se sili Togiola!")

 

TALALELEI O LE OLA

I le vaitaimi o le Filemu, aʻo leʻi oʻo i le iʻuga o taimi, na fetalai mai ai lo tatou Aliʻi o le Tala Lelei e folafolaina i tuluʻiga o le lalolagi.

O lenei tala lelei o le malo o le a talaiina i le lalolagi atoa o se molimau i atunuu uma, ma lea o le a oʻo mai le iʻuga. (Mata 24:14)

O le Tala Lelei e muamua ma taua a Talalelei o le ola. O le a galue pea le tagata, ae o lana galuega o le a fua tele. O ana auala o le a faʻafaigofieina, ae o le filemu o lona taui. Fanauina o le a tiga pea, ae o le ola o le a olaola:

O upu nei a Isaia e faatatau i le meleniuma: 'Aua e i ai le lagi fou ma le lalolagi fou, ma o le a muamua e le manatuaina pe oʻo mai foi io latou loto, ae o le a latou fiafia ma fiafia i nei mea, na Ou foafoaina … E le toe i ai se tama itiiti o aso i lea mea, poʻo se toeaina e le faʻatumuina ona aso; aua e oti le tama i le selau tausaga le matua… Aua e pei o aso o le laau o le ola, e faapea foi aso o Loʻu nuu, e tele foi galuega a latou lima. O laʼu au filifilia e lē galulue fua, pe fanaua ni fanau mo se fetuu; ona o le a avea i latou ma ni fanau amiotonu ua faamanuiaina e le Alii, ma a latou fanau faatasi ma i latou. -St. Justin Martyr, Talanoa ma Trypho, Ch. 81, O Tama o le Ekalesia, Tofi Kerisiano; cf. Is 54: 1

Afai e ola le Ekalesia i le Finagalo Mamalu, o lona uiga o le a ola i le "aʻoaʻoga o le tino" pe a fai o gaioiga fatufatuaʻi ma feusuaʻi o le alofa faʻaipoipo o le a atagia uma ai e le gata i le Finagalo o le Atua, ae o le Tolutasi Paia lava ia, e pei ona finagalo ai le Atua. nei gaioiga ia i ai ma faia.

I le upusii mai luga mai ia St. Justin Martyr, na te le o faatatau i le "lagi fou ma le lalolagi fou" o le a aliali mai pe a uma le t
ime, ae i se taimi fou e sau pe a "Ia oo mai lou malo, ia faia lou finagalo i le lalolagi e pei ona faia i le Lagi."Faʻafefea e le lalolagi le toe faʻafouina i se sitaili pe a fai o le
Foafoa Spiritus sau? Faatasi ai ma Satani ma ana vaegaau ua lokaina i le to e le gata, faatasi ai ma le tagata faʻaaloalogia ma le faʻaaogaina o mea na foafoaina e le Atua, ma le mana foaʻi o le Agaga Paia, o le a maua e le foafoaga se saolotoga fou.  

 

FAʻAMATALAGA MOLIMAU

O Tusitusiga Paia Paia ma Tama o le Ekalesia e faasino i se taimi i le lalolagi pe a fai o le fouvalega o le natura faasaga i tagata o le a foliga mai o le a taofia. Fai mai St. Irenaeus:

O meaola uma o loʻo faʻaaogaina oloa o le eleele o le a filemu ma fealofani, o le tasi lava i le tagata ua feiloaʻi ma valaau. -Adversus Haereses

Ma o le luko o le a avea ma talimalo i le tamai mamoe, ma o le nameri o le a taoto faatasi ma le tamai oti; O le tamai povi ma le leona taʻanoa o le a faʻasolosolo faʻatasi, ma se tamaititi e faʻataʻitaʻia i latou… O le a taʻa le pepe i le lua o le asipi, ma faʻaeʻe le lima o le tamaititi i le mea e moe ai le gata. E leai se afaina poʻo se faʻafanoga i luga o loʻu mauga paʻia atoa; aua e tumu le lalolagi i le poto o le ALIʻI, pei o le vai ona ufitia le sami… (Isa 11: 6, 8-9)

E oʻo foi i le vanimonimo e mafai ona toe faʻatonuina ona o le vevesi o le lalolagi na oʻo mai i ona luga agasala a tagata.

I le aso o le fasiga tele, pe a pa'ū 'olo, o le malamalama o le masina o le a pei o le la ma le malamalama o le la o le a fitu taimi sili atu (pei o le malamalama o aso e fitu). O le aso e faʻamalosia ai e le ALIʻI manuʻa o lona nuʻu, na te faʻamālōlōina tuʻiga na tuʻituʻiina e ona pō. (Is 30: 25-26)

O le la o le a faʻafitu ona sili atu lona malamalama nai lo le taimi nei. —Caecilius Firmianus Lactantius (250-317 TA; Ekalesia Tama ma le uluaʻi tusitala ekalesia), O Aiga Atua

Na taʻua foi e Pope Ioane Paulo, o lenei toefaafouga o foafoaga ua na o se fua o le Malo o le Atua mulimuli ane taliaina.

O lo matou faʻamoemoe sili lea ma le matou talosaga, 'Ia oo mai lou malo!' - o se Malo o le filemu, faʻamasinoga ma le toʻafilemu, lea o le a toe faʻatuina ai le uluaʻi fealofani o le foafoaga. —POPE JOHN PAUL II, Maimoa Lautele, Novema 6, 2002, Zenit

Ma lea foi, e faigata ona iloa pe o le a le tele o mea na saunoa i ai Tama a le Ekalesia e fai ma faʻatusa o le faʻafouga faʻaleagaga i le lalolagi, ma le tele e moni. O le mea e mautinoa o le faamasinoga a le Atua o le a manumalo. E mautinoa foi o le Lagi ma le le atoatoa o foafoaga uma o le a le sau seʻi maeʻa le taimi.

Talu ai e tumau pea le saoloto o le tagata ma talu ai o lona saolotoga e masani lava ona maaleale, o le malo o le finagalo lelei
aua nei faʻamautuina mautu i lenei lalolagi. 
-Fetalai Salvi, Tusi Encyclical o POPE BENEDICT XVI, n. 24b

I le faaiuga o taimi, o le a afio mai le Malo o le Atua i lona atoaga… O le Ekalesia… o le a mauaina lona atoatoa atoatoa i le mamalu o le lagi. -Catechism o le Ekalesia Katoliko, Le. 1042

 

SILIA O LE FUAFUAGA O LE FAAMOEMOE

E le taumate na iloa e Pope John Paul II le mea o le a oʻo mai, ona sa folafola foi e le tatou Tamaʻitaʻi o Fatima, o se "vaitaimi o le filemu." I ni nai tausaga talu ona maeʻa lana palota i le nofoa o Peter, na ia taʻua ai:

Talosia ia i ai le tafa o ata mo tagata uma le taimi o le filemu ma le saolotoga, o le taimi o le mea moni, o le faʻamasinoga ma le faʻamoemoe. —POPE JOHN PAUL II, Leitio feʻau i le taimi o le Ceremony of Veneration, Thanksgiving ma Entrustment i le Virgin Mary Theotokos i le Basilica o Saint Mary Major: Insegnamenti a Giovanni Paolo II, IV, Vatican City, 1981, 1246; Le Savali a Fatima, www.vatican.ca

E foliga mai ua tatou kolosi i na aso. Ioe, kolosi. O puapuaga o lenei taimi o le a le faʻatusatusa i le taimi o le filemu lea o le a foaʻi mai e le Atua Lana Ekalesia - o se faʻataʻitaʻiga maoaʻe o le faavavau fiafiaga o le Lagi o loo faatalitali mai ma le faamaoni tagata malaga. O le mea lea e tatau ona tatou tepa taulaʻi i ai, ma tatalo pei o se isi lava taimi muamua, o le a tatou aveina le tele o agaga ma tatou pe a mafai i totonu o le "laueleele folafolaina."

Tatou te taʻutino atu o se malo ua folafolaina mai ia i tatou i luga o le fogaeleele, e ui lava i luma o le lagi, ae na o se isi tulaga o lo o i ai nei; e pei ona i ai pe a mavae le toe tu mo le afe tausaga i le aʻai paia o Ierusalema ... Matou te faapea o lenei aai na saunia e le Atua mo le taliaina o le au paia i lo latou toetu, ma faʻafouina i latou i le anoanoai o faʻamanuiaga moni faaleagaga uma. , o se taui mo i latou ua tatou le amanaiaina pe leiloa… —Tertullian (155–240 AD), Tama o le Ekalesia a Nicene; Adversus Marcion, Ante-Nicene Fathers, Henrickson Publishers, 1995, Tusi I. 3, itu. 342-343)

Naʻo le iʻuga lava, pe a muta lo tatou malamalama faʻavae, pe a tatou vaʻaia le Atua "fesagaʻi", ona tatou iloa atoatoa ai lea o auala - e oʻo lava i tala o le leaga ma le agasala - Ua taʻitaʻia e le Atua ana foafoaga i lena sapati mautinoa mo na ia faia le lagi ma le lalolagi. -Catechism o le Katoliko Ekalesia, l. 314

 

Muamua lomia Mati 9th, 2009.

 

 

Print Friendly, PDF & Email
lafoina i AIGA, O LE TAIMI O LE FILEMU.